A grupa

1* Ljubuak biografija: Roen 1839.g. u Vitini kod Ljubukog. kolovao se u

rodnom mjestu, a ruzdiju zavrio u Mostaru gdje je nauio turski, arapski i
perzijski jezik, a zatim se nastavio kolovati u medresi kod muderisa Mehmeda
Krehia u Ljubukom. Uesnik tursko-crnogorskog rata, lan komisije za reforme u
Hercegovini, za to je bio odlikovan, a od 1865. do 1875.g. obavlja dunost
kajmekama (vojni zapovjednik) u Stocu, Ljubukom, Foi i Trebinju, da bi potom
krenuo na putovanje po svijetu. Od 1875( Hercegovakog ustanka) boravi i ivi u
Sarajevu, dvije godine kasnije postaje naelnik Sarajeva, da bi se na tom poloaju
nalazio i u periodu od 1893. do 1898.g. Razbolio se u julu 1898, a umro je
29.7.1902. u Sarajevu. Bavio se prouavanjem kulturne historije Bonjaka.
Sakupljao je narodne poslovice, price, pjesme i izdao dvije zbirke Narodno
blago I Istono blago. Ljubuak je u svojim priama pisao o patrijarhalnom
obliku ivota I o religiozno-duhovnoj inerciji iz koje je pokuao probuditi svoj
narod, prvenstveno mlade. Izdao je 2 propagandne broure ta misle
muhamedanci u Bosni I Budunost ili napredak muhamedanaca u BiH. 1891
godine pokrenuo je list Bonjak zajedno sa grupom knjievnika. To je prvi
nacionalni list bosanskohercegovakih muslimana.
2* Radulovic Liberalno demokratska aksiologija : U sadrajnom smislu u
poimanie politike ulazi i recepcija liberalno-demokratske aksiologije kao
sastavnog dijela njegove evropeizacije koja za sobom treba ostaviti svaki
ovinizam, klerikalizam, vizantijski menatlitet i uskogrudnost, s tim da ne
prihvata tadanje socioloke teorije i ideoloke diskvalifikacije demokratije Le
Bona, Niea, Tokvila itd. Radulovic dalje preferira graanske i politike slobode,
ideju narodnog samoopredjeljenja, narodnog suvereniteta, konstitucionalnost i
ope izborno pravo, parlamentarizam, ideju jednakosti i ravnopravnosti svih ljudi,
kult individue i individualizam, politiki pluralizam i slobodnu kritiku i javnost i
debate bez cenzurisanja, ali iskljuuje sposobnost seljatva iz poimanja
demokratije.
3* Pilar Rasa : Fenomen rase dolazi u Pilarovom poimanju historije, a ona je tek
borba izmeu naroda. U toj borbi trijumfiraju zakonito autohoni narodi i rase. U
ovom kontekstu rijec je o Hrvatima koji su presli na bogumilstvo, oni su
autohtona rasa u Bosni. Uz to, oni su bili snazna i politicki aktivna rasa. I on
govori o narodnoj rasnoj svijesti kod Hrvata. I rasne sklonosti bitno su utjecale
na povijesnu proizvodnju zasebnog srpskog i hrvatskog nacionalnog tipa. Ivo Pilar
narodni individualitet i nacionalne tipove vidi i kao djelo njihovog rasnog
supstrata, probija se kroz povijest, odrazava se i posreduje nacionalne
osebujnosti. Pilar u svojoj politickoj futorologiji racuna s rasnoscu kao prirodnim
povjesno nesavladivim entitetom. Ona u pilarovim uvidimaposreduje i dalje
politicki svijet naroda, drzava i njihovih meusobnih odnosa.
4* Korkut Indiferencija Korkut kozistentno odbija politike koje plediraju
nacionalizaciju muslimana u smislu njihove identifikacije sa etnicko-nacionalnim
hrvatstvom ili srpstvom i stoji na stanovistu da muslimani u BiH i u odnosu na
pansrbizam i pankroatizam treba da stoje na neutralnom terenu. A to znaci da
trebaju biti, kako u prosrpskom tako i prohrvatskom smislu, narodnosno
nacionalno indiferentni. Muslimani treba da se okrenu sebi i da sacuvaju svoju
autonomiju i svoj islamski identitet. Na drugoj strani zatsupa ehtos i politiku
koegzistencije sa drugim vjesrko-etnickim grupama. Sugerira meusobnu

suegzistenciju, utemeljenu na praksi i obicaju nemjesanja, uvazavanja

autonomnih suvereniteta, respektu unutarnje slobode, anuliranju spoljasnjih
intervencija. Ta strategija se i koncepcijski utemeljuje iz perspektive njegovog
panislamizma i razumjevanja odnosa islama i nacionaliteta. Islamsko jedinstvo
ima superiornu vrijednost u odnosu na etnicko narodno jedinstvo.
5* Pelagic- Socijalizam i liberalizam: U ideji socijalizma kod Pelagia je
integrirana i ideja zapadnoevropskog liberalno demokratskog miljenja
koju formulira kao sastavni dio svoje vizije socijalizma u Srbiji, ali te vrijednosti
ulaze i u njegov projekt socijalizacije zemalja Orijenta. Pledira stvaranje bratskog
i slobodnog saveza svih balkanskih i podunavsko-posavskih naroda. Tu je najprije
ideja ustavnosti, ali u socijalistikom kontekstu (a takav ustav treba da garantuje
politiku, prosvjetnu i ekonomsku jednakost i zastitu za sve lanove drutva i to je
njegov nosei stub), ime se odbija bilo koji drugi oblik vladavine . U ideju
socijalizma
dalje
ulazi
ideja
apsolutnog
suvereniteta
opepredstavnikog tijela-skuptine. Dalje, tu su slobodni izbori zasnovani
na opem pravu glasa . Pravo referenduma, takoer, ulazi u Pelagievu ideju
socijalizma , izvrna vlast je podreena zakonodavnoj, a sudska je
izborna i nezavisna , ukidanje vjerskih sudova i obaveza plaanja vjerskih
trokova crkci i crkvenim organizacijama i institucijama, pri emu komunu (u
smislu lokalne samouprave) shvata kao vlast samog naroda. Uspostavljanje
sistema
narodne
odbrane
umjesto
stajae
vojske,
ukidanje
obavjetajnih slubi i smrtne kazne uz institiranje na drutveno
korisnom radu, te na kraju, u ideju socijalizma spada i sloboda tampe.
6*Socijaldemokrate, narod i nacionalno pitanje: socijaldemokrati su nacionalno
pitanje uglavnom shvatali kao jugoslovnsko, a tek znacajnije buenje ove ideje
desilo se tek nakon aneksije BiH od strane AU te krize koja je nakon toga
nastupila. Nasi socijaldemokrati su od pocetka tvrdili da su svi jugoslovenski
narodi ustvari jedan narod pa tako zamijeraju onim burzoaskim propagandistima
koji su tvrdili da Srbi, Hrvati i Slovenci nisu jedan narod, vec tri posebna naroda.
Od osnivanja partije oni su zagovarali potpuno jedinstvo Jugoslovena i radili da se
ono ostvari. Stav stranke bosanskih socijaldemokrata prema nacionalnom pitanju
zasnivao se na nacionalnom programu austrijske socijaldemokratije( Brnski
program). U sustini, ona je nacionalno pitanje podreivala klasnij borbi i
proleterskom internacionalizmu, koje i u toku rata smatra primarnim zadacima
radnicke klase.
7*
Koje
svjetonazore
kritikuje
Busuladzic:
Komunizam,
Fasizam
nacionalsocijalizam.
8* Da li je Stadler bio liberalno politicki orjentiran? Ne
9*Da li je Mitrinovic zagovarao teritorijalni ekspanzionizam i antibosnjastvo? Ne

B grupa
1* Krulj :Biologija i politika : Veza biologije i politike se uspostavlja kroz
popravljanje i usavravanje rase koje treba da bude jedno od najvanijih zadataka
drutva, jer ono to priroda ini nesvjesno i sporo, to ovjek treba da preuzme na
sebe racionalno i svjesno, kroz rasno vaspitavanje i kultiviranje nacije, socijalno
zakonodavstvo i poresku politiku (Socijalnim zakonodavstvom otklanjaju se
drutveni uslovi koji podstiu rasnu patologiju. Otuda su socijalna i rasna higijena
u meusobnoj vezi. Sve to slui dobrom higijenskom ivotu ne smije biti
oporezovano, nego mora to vee olakice uivati. A sve to sudjeluje u rasnoj
patologiji, posebno alkohol i duhan, mora biti podvrgnuto rigoroznom

oporezivanju.) U ovim oblastima se drava mora posebno. (Po njemu brak i

raanje nisu privatna stvar pojedinca, drava ima pravo da ograniava i
zabranjuje sklapanje brakova ukoliko nisu u skladu sa principima nacionalne
eugenike. Sa stanovita nacionalne eugenike, zakonom treba zabraniti brakove
nasljedno optereenih osoba-duevnim bolesnicima, zloincima iz navike,
alkoholiarima. Po principima nacionalne eugenike donja granica za brani ivot
kod ena bi bila barem 18, a kod mukaraca 25 godina. A gornja kod ena 40-ta,
a kod mukaraca 50-ta godina, pa se u godinama izvan tih granica ne bi smjela
djeca zainjati. Rasna i socijalna higijena duboko zasijeca u sam dravni ivot,
tako da i obrazovanje dravnika za poziv, kao i politiara, iziskuje ne samo studij
filozofije, istorije i nacionalne ekonomije, nego i opsenu studiju biolokih faktora,
naroito rasne higijene, kao nauke koja pokazuje u emu se sastoji sposobnost
jednog naroda i kako jedan narod postaje tjelesno i duhovno jak.)
2*Kutragic biografija: Roen 1889.g. u Kladnju, umro 1958. u Sarajevu. Radio u
Zemaljskoj banci u Sarajevu. Gimnaziju zavrio u Tuzli, a samo prvi razred
uiteljske kole u Sarajevu. Do 1939.g. u Zagrebu obavljao poslove generalnog
sekretara Saveza bankovnih inovnika JU, a od tada do 1945.g. je personalni
referent i radio je u Ministarstvu rudarstva u Sarajevu. Pisao i saraivao sa
Beharom, Muslimanskom svijeu, Muslimanskom slogom, Zemanom, Osvitom
itd. Djela: Intelektualni radnici i radniki pokret (1927), Stihovi (1919),
Mali ljudi iz velikih kola (1941). Paradigmatina bonjaka linost
prohrvatskog nacionalizma, politike i ideologije Ante Starevia.
3* Stadler: Katolicki i politicki klerikalizam:
tadlerova programsko-politika koncepcija oznaena je kao konzervativni
klerikalizam. Njegova tenja je bila i da se hrvatski nacionalni pokret potini
njegovom uticaju. Pretenzija da se svjetovna vlast povinuje crkvenoj nalazi
uporite u teokratskim uvidima da se religija i politika ne mogu razdvojiti. Takvim
stanovitima se suprostavljaju bosanski franjevci, protagonisti hrvatske, navodno
liberalnograanske politike. tadler sam formulira idejno teorijske osnove
katolikog politikog klerikalizma. Smatra da su to temeljni principi kojih se svi
lanovi moraju drati i ne mijenjati ih. Sve vrijednosti imaju svoje izvorite u
katolicizmu. Pored toga to zastupa modernizirani katoliki klerikalizam on je
protagonist politikog i historijskog tradicionalizam. Njegov uzor je u starim
Hrvatima. Restauracija drutva na naelima katolike dogmatike osnovna je
programska intencija tadlerove koncepcije katolikog klerikalizma.
4* Socijaldemokratski odnos prema izucavanju religije u skolama i poimanje
nacije:
Socijaldemokrati smatraju skole svjetovnim ustanovama, atipicno misljenju
nezdrave vecine u zemlji, te stoga je unosenje religije i i religioznih tema u
nastavne programe skola , velika pogreska. Isticu da slola treba da ima svjetovni
karakter i da nema nikakvih odnosa ni prema kojoj vjeroispovjesti.

5* Hotic Elementi socijalne tranzicije: Hotic se upusta u projekciju socijalisticke

redforme u uslovima juznoslavenskih zemalja, rije je o agrarnim i kulturno
neprosvjecenim zemljama, proces socijalizacije po sadrzini mora biti socijalisticki,
a po reformi treba da s obazire na individualisticki odgoj i poimanje pojedinca.

Socijalisticka reforma treba poceti u juznoslavenskim uslovima sa socijalizacijom

zemljista. Nacelo te socijalizacije: zajednica je duzna svakom clanu osigurati
jednak komad kulturnog zemljista. Paralelno sa zemljisnom reformom treba
socijalizirati industrijalna preduzeca. Socijalistickim reformama iz oblasti finansija
privatni kapital ce pruziti najveci otpor. Sa eliminacijom ekonosmke cijene zlata,
srebra i dragulja, nestali bi razlozi pohlepe sa kojom ljudi pokazuju vise svoju
gospodarsku prednost nego svoje estetske sklonosti. Socijalisticka reforma
podrazumijeva da svako ostane u onim stanarskim prilikama u kojima ga reforma
zatice, te razlika izmeu minimalnog i maximalnog dohtka ne smije biti velika.
6* Basagic- Koncepcija bosnjastva:. U svom ranom periodu Baagi govori o
bosanskom narodu pod kojim je podrazumijevao iskljuivo muslimanski element u
BiH uz suprotstavljanje autokroatizaciji i autosrbizaciji Bonjaka, pri emu je bio
svjestan poistovjeivanja religije i nacije, tj. pravoslavni Srbi, katolici Hrvati i
trai da Muslimani ostanu Bonjaci. Samoidentifikaciju muslimana kao Srba ili
Hrvata objanjava eljom tih pojedinaca za slavom i asti u korist linih interesa,
a ne kao lino uvjerenje. U bonjaki narodni individualitet u Baagievom
poimanju ulazi:
Bonjaka samosvijest o narodnoj posebnosti od Kulina-bana, tj. u
zajednikom narodnom sjeanju o ivotu pod jednim grbom i zastavom i
nikakva represivna politika to bonjatvo ne moe dovesti u pitanje (Deset
puta-ne jednom umrijee/Al bonjatva odrei se nee).
Historijsko-genetska etnika osnova da su Bonjaci porijeklom
Slaveni, ime se oni odvajaju od etnikih Turaka, ali i od Srba i Hrvata. Ovaj
narodni individualitet on historijski utemeljuje i to na osnovu njegove historije
u BiH. To njegovo historijsko utemeljenje velia i preferira ideju bonjakog
kontinuiteta u tri aspekta:
-

postoji historijski kontinuitet izmeu preislamske Bosne i Bosne pod

osmanskom i a-u vladavinom. Historija SVB je integralni dio bonjake
historijske cjeline (liniju kontinuiteta SVB i islama povezuje likovima Kulinabana i H.K.Gradaevia) i oni batine kontinuitet od bogumila koji su iz inata
primili islam, a u tom kontinuitetu insistira na kontinuitetu sv bosanske
aristokratije koja je pristajala uz bogumilstvo i pod osmanskom vlau na moi
i krvi formirane begovske elite bonjake moi.
- Historijski kontinuitet u bonjakoj kulturnoj produkciji, posebno u
knjievnosti jer je ona najpostojanija i najvjerodostojnija, veliajuci kulturnoduhovnu produkciju Bonjaka, nasuprot degradirajuih stavova srpske i
hrvatske historiografije koje tu produkciju marginaliziraju, primitiviziraju i
negiraju.
- Uvratvanje bosanskog jezika kao historijski sauvanim jezikom
bonjakog narodnog individualiteta i i identiteta, te, na kraju,
kontinuitet u historijskoj misiji bosanskog plemstva kao uvara
domovinskih tradicija, sloge, nezavisnosti, etike i antiosmanskog prkosa, a
ulogu plemstva e transponirati i u tadanju savremenost.
7* Da li je Markusic zagovarao autokroazaciju? Ne
8* Da li je Kazazovic kritikovao rezim nakon 1902.? Ne