Glasnik Hrvatskog Plemićkog Zbora

80 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora
Sadràj
Uvodnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Poziv na sve~anu 8. sjednicu Velikog plemi}kog vije}a Hrvatskog plemi}kog zbora . . . . . 4
Invitation to Festive 8th Session of the Great Nobiliary Council of the Croatian Nobility
Association . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Deset godina rada Hrvatskoga plemi}kog zbora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Tenth anniversary of Croatian Nobility Association Summary (Ivo pl. Durbe{i}) . . . . 24
Saèci predavanja Znanstvenog kolokvija Uloga hrvatskog plemstva na o~uvanju
i odrànju hrvatske nacionalnosti i dràvnosti
Plemstvo definicija, vrste, uloga Nobility definition, kinds and role (dr. sc. Damir Karbi}) .
Izvori za povijest plemstva Sources for the history of nobility (Ivan Majnari}, prof.) . . . . .
Hrvatsko plemstvo u borbi za o~uvanje samostalnosti u 14. stolje}u Croatian nobility
struggling for sustainment (prof. dr. sc. Neven Budak) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Hrvatsko plemstvo u borbi protiv Osmanlija. Primjeri iz Slavonije Croatian nobility
in the fight against the Ottomans (dr. sc. Marija Karbi}) . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Osmanska ugroza, plemeniti raseljenici i hrvatski identitet Ottoman threat,
exiled noblemen and Croatian identity (dr. sc. Ivan Jurkovi}) . . . . . . . . . . . . . . . .
Borba hrvatskoga plemstva u Hrvatskom saboru za opstojnost i dràvnu samobitnost
Hrvatske Struggle of Croatian nobility in the Croatian Parliament for the defence of
Croatian constitutional status and political particularity (Dr. sc. Milan Kruhek) . . . . . . .
Pravo hrvatskog plemstva na va|enje ruda~e i kovanje novca Croatian nobility
and its entitlement to the use of mineral springs in the medieval and modern
Croatian economy (dr. sc. Ivan Mirnik). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Grbovi hrvatskoga plemstva ~injenice kulturnog naslje|a i nacionalnog identiteta
Coats of arms of Croatian nobility as elements of cultural inheritance
(mr. sc. Dubravka Pei} âldarovi}) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 26
. 27
. 29
. 30
. 32
. 34
. 37
. 39
Razgovor s Vladimirom pl. Kurelcom (Drago pl. Antoniazzo) . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

Izvje{}e o radu Hrvatskoga plemi}kog zbora nakon 7. sjednice Velikog vije}a
(Ivan pl. Celio-Cega) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Na{i novi ~lanovi (Zlatko pl. Baraba{) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Aktivnosti Zbora 2005.2006. (Ivo pl. Durbe{i}) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Osnivanje ogranka u Osijeku (Zlatko pl. Baraba{) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
^lanovi radnih tijela Zbora (Ivo pl. Durbe{i}) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
^lanovi Hrvatskoga plemi}kog zbora (Mario pl. Festeti} st.). . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
ISSN 1845-9463
GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

COLLEGIUM NOBILIUM CROATICUM
Nakladnik Publisher
Hrvatski plemi}ki zbor Croatian Nobility Assotiation
HR-10000 Zagreb, c/o Hrvatska paneuropska unija,
Juri{i}eva 1a/I, Hrvatska
Home page: http://www.skola.sys/hpz
e-mail: hpz@post.htnet.hr
Za nakladnika For Publisher
Ivo pl. DURBE[I]
Glavni urednik Editor in Chief
Branko pl. CINDRO
Uredni~ki odbor Editorial Board
Drago pl. ANTONIAZZO, Zlatko pl. BARABA[, Nenad pl. CAMBJ,
Davor pl. IVANI[EVI], Marija KARBI], Vladimir pl. KURELEC, Branimir pl. MAKANEC,
Ivan MIRNIK, Ante pl. RENDI]-MIOÊVI]
Adresa uredni{tva Editorial board address
Hrvatski plemi}ki zbor
HR-10000 Zagreb, c/o Hrvatska paneuropska unija,
Juri{i}eva 1a/I, Hrvatska
Naklada Number of copies
500 primjeraka
Oblikovanje i tisak Layout and Printing
LASERplus & DENONA
Glasnik izlazi dva puta godi{nje Glasnik is issued in one volume annually two parts
Namjena ~asopisa
Glasnik je znanstveno-stru~no glasilo HPZ-a u kojem se objavljuju izvorni znanstveni i stru~ni ~lanci iz
podru~ja povijesti i kulture hrvatskog plemstva. Pored znanstvenih radova objavljuju se kratka znanstvena priop}enja, pregledni ~lanci, stru~ni radovi, komentari, pisma uredni{tva i uredni{tvu, bibliografija,
biografija, prikazi knjiga, te izvje{taji o radu Zbora.
Uvodnik
Kada od nekog doga|aja pro|e okrugli broj godina, ~esto smo skloni uprili~iti razna prigodna doga|anja. U tim prigodama nagla{avamo {to smo sve postigli, gdje smo bili, s kim
smo se sreli prethodnih godina
Rje|e se prisje}amo {to smo sve èljeli posti}i, kako se jedna davna ideja materijalizirala
i opstala kroz tijek vremena, kakve su bile okolnosti koje su nas okruìvale i koje su nas
emocije pokretale.
Nekoliko godina priprema i deset godina trajanja vra}aju nas po~ecima Hrvatskoga
plemi}kog zbora, natrag u jedno doba koje smo iz dana{nje perspektive skloni zaboraviti ili
umanjiti njegov zna~aj. Doba koliko te{kog toliko i romanti~nog. Vrlo rijetko jedna generacija ima privilegij djelatno sudjelovati u stvaranju vlastite dràve. Na{i preci imali su
du`nost uvijek se stavljati u slu`bu ostvarenja dràvotvornih ili vladarskih interesa, ali smo
mi do~ekali priliku objediniti te interese u na{u Hrvatsku.
U takvim razmi{ljanjima nalazimo izvore i po~etke okupljanja na{eg Zbora.
Vi{estruki je zna~aj osnivanja Hrvatskoga plemi}kog zbora. Sa stanovi{ta na{eg staleà
vjerojatno je to prvo okupljanje nakon 1918. godine. Bio je to zajedni~ki izlazak plemstva
Dalmacije i plemstva sjeverne Hrvatske iz tmurnih vremena i okova prisilnog zaborava,
prvo Kraljevine Jugoslavije, a zatim i komunisti~ke Jugoslavije. U povijesnom kontekstu
bitan je korak ujedinjavanje plemstva koje je teritorijalno gravitiralo razli~itim dvorovima i
samim time dolazilo je do nejednakog vrednovanja njihove povijesne uloge i odnosa prema
Domovini.
U okruènju parlamentarne demokracije politi~ko zna~enje Hrvatskoga plemi}kog
zbora je, naravno, razli~ito u odnosu na povijesna vremena. Na{e djelovanje mora biti
neovisno o dràvnoj vlasti, no mora se odvijati uz temeljne institucije hrvatske dràve, na taj
na~in da svoj povijesni i politi~ki legimitet i autoritet stavimo u slu`bu Hrvatske i boljitak
njenih gra|ana me|u koje i mi pripadamo.
I za kraj, prisjetimo se kako se plemstvo, iako ste~eno ro|enjem, dokazuje odgojem i
potvr|uje ìvotom i djelom pojedinca. Dokle god po{tujemo taj osnovni postulat koji je
na{im obiteljima omogu}io tako bogatu i dugovje~nu tradiciju bit }emo dostojni no{enja
na{eg obiteljskog imena.
Branko pl. Cindro

HRVATSKI PLEMI]KI ZBOR
c/o Hrvatska paneuropska unija, Juri{i}eva 1a/I, Zagreb

e-mail :hpz@post.t-com.hr, http://www.skola.sys.hr/hpz
Plemenite obitelji, gospo|e i gospodo!

Temeljem ~lanka 19. Statuta Hrvatskog plemi}kog zbora, ~ast mi je pozvati Vas na
SVEÂNU 8. SJEDNICU VELIKOG PLEMI]KOG VIJE]A

HRVATSKOG PLEMI]KOG ZBORA
povodom deset godina rada
Organiziramo je u suradnji s
HRVATSKIM INSTITUTOM ZA POVIJEST

Sjednica }e se odràti u prostorijama Hrvatskog instituta za povijest, u Zagrebu, Opati~ka 10
u subotu 4. oùjka 2006. s po~etkom u 9.00 sati
Sadràj i dnevni red

09.0009.30 Okupljanje registracija u~esnika
09.3010.00 Aperitiv dobrodo{lica
Hrvatska himna
10.0011.00 Otvaranje sve~ane sjednice, pozdravna rije~ i biranje radnih tijela Sjednice
predsjednik Ivo Durbe{i}
Dobrodo{lica doma}ina ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest
dr.sc. Milana Kruheka
Deset godina rada HPZ
mr.sc. Ivo Durbe{i}
Uru~enje plakete i podjela povelja pridruènim ~lanovima
Zlatko Baraba{
ZNANSTVENI KOLOKVIJ
Hrvatski institut za povijest
Uloga hrvatskog plemstva u odràvanju kontinuiteta
nacionalne ideje i dràvnosti
11.0011.10 Dr.sc. Milan Kruhek i mr.sc Ivo Durbe{i}
Predgovor kolokviju
11.1011.25 Dr.sc. Damir Karbi}:
Plemstvo definicija, vrste i uloga
11.2511.40 Ivan Majnari}
Izvori za povijest plemstva
11.4011.55 Prof.dr.sc. Neven Budak:
Hrvatsko plemstvo u borbi za o~uvanje samostalnosti u 14. stolje}u.
11.5512.10 Dr.sc. Marija Karbi}
Hrvatsko plemstvo u borbi protiv Osmanlija. Primjeri iz Slavonije
12.1012.40 pauza uz osvjeènje
12.4012.55 Dr.sc. Ivan Jurkovi}:
Osmanlijska ugroza, plemeniti raseljenici i hrvatski indentitet
12.5513.10 Dr.sc. Milan Kruhek:
Borba hrvatskog plemstva u Hrvatskom saboru za opstojnost i dràvnu
samobitnost Hrvatske
13.1013.25 Dr.sc. Ivan Mirnik
Pravo hrvatskog plemstva na va|enje ruda~e i kovanje novca
13.2513.40 Mr.sc. Dubravka Pei}-âldarovi}
Grbovi hrvatskog plemstva ~injenice kulturnog naslje|a i nacionalnog identiteta
13.4014.30 domjenak uz {vedski stol
14.3014.50 Diskusija, zaklju~ci i zavr{etak znanstvenog kolokvija
14.5015.30 Izvje{}a o radu; rizni~ar Mario Festeti}
Prijem novih ~lanova, herold Zlatko Baraba{
Sve~ano uru~enje povelja novim ~lanovima
Brisanje ~lanova i potvr|ivanje osnivanja Ogranka Osijek
Zavr{etak sve~ane Sjednice
20.00
Sve~ana ve~era u hotelu Palace

Predsjednik
(Mr.sc. Ivo pl. Durbe{i})

CROATIAN NOBILITY ASSOCIATION
c/o Croatian Paneuropean Union, Juri{i}eva 1a/I, Zagreb

e-mail: hpz@post.t-com.hr, http://www.skola.sys.hr/hpz
Noble Lady and Noble Gentleman!

On the basis of Article 19 of the Statutes of the Croatian Nobility Association
I have the honour to invite you to the
FESTIVE 8th SESSION OF THE GREAT NOBILIARY COUNCIL

OF THE CROATIAN NOBILITY ASSOCIATION
on the occasion of its tenth anniversary
that will be held in cooperation with
CROATIAN INSTITUTE FOR HISTORY

at the Croatian Institute for History, Opati~ka 10, Zagreb
on Saturday 4th March 2006 with the beginning at 9.00 a.m.
Contents and programme:

09.0009.30 a.m. Gathering Registration of participants
09.3010.00 a.m. Welcome drink
Croatian national anthem
10.0011.00 a.m. Opening speeches
Dr.sc. Milan Kruhek and mr.sc. Ivo Durbe{i}
Ten years activity of the HPZ (Croatian Nobility Assocciation)
mr.sc. Ivo Durbe{i}
Presentation of testimonials Conferment of diplomas to associated members
Zlatko Baraba{
SCIENTIFIC COLLOQUIUM
Croatian Institute for History
Role of the Croatian Nobility in Sustaining the Continuity
of the National Idea and Statehood
11.0011.10 a.m. Dr.sc. Milan Kruhek and mr.sc. Ivo Durbe{i}
Foreword to the Colloquium
11.1011.25 a.m. Dr.sc. Damir Karbi}:

Nobility definition, kinds and role
11.2511.40 a.m. Ivan Majnari}:
Sources for the history of nobility
11.4011.55 a.m. Prof.dr.sc. Neven Budak:
Croatian nobility struggling for sustainment of independence in the 14th century
11.5500.10 p.m. Dr.sc. Marija Karbi}:
Croatian nobility in the fight against the Ottomans Examples from Slavonia
00.1000.40 p.m. break with refreshments
00.4000.55 p.m. Dr.sc. Ivan Jurkovi}:
Ottoman threat, exiled noblemen and Croatian identity
00.5501.10 p.m. Dr.sc. Milan Kruhek:
Struggle of Croatian nobility in the Croatian Parliament for survival and
self-identity of the Croatian state
01.1001.25 p.m. Dr.sc. Ivan Mirnik:
Privilege of Croatian nobility to dig the ore and mint coins
01.2501.40 p.m. Mr.sc. Dubravka Pei}-âldarevi}:
Coats of arms of Croatian nobility elements of cultural inheritance
and national identity
01.4002.30 p.m. refreshments and smorgasbord
02.3002.50 p.m. Discussion, conclusions and termination of the scientific colloquium
02.5003.30 p.m. Reports on activities

Decisions of the Great Nobiliary Council
important for the activity of the HPZ
Acceptance of new members and formal presentation
of diplomas to new members (Zlatko Baraba{)
Erasure of membership
Verification of the establishment of the Osijek Branch (mr.sc. Ivo Durbe{i})
Presentation of testimonials and scrolls of honour to the deserving members,
acceptance of new members
End of the Festive Session
08.00 p.m.
Festive evening meal at the Palace Hotel,

Strossmayerov trg 10
President
Mr.sc. Ivo pl. Durbe{i}
Deset godina rada

Hrvatskog plemi}kog zbora
Ivo pl. Durbe{i}
Saètak
Hrvatski plemi}ki zbor je osnovala je grupa od 17 utemeljitelja pod vodstvom prof. dr.sc. Nikole
Cindre u studenom 1995. godine, potomaka plemi}kih obitelji iz Dalmacije, sjeverne Hrvatske kao i
iz ostalih povijesnih dijelova Hrvatske. Definirali su ime, na~ela, grb i osnovni statut udruge, koja je
osnovana kao nacionalno udruènje hrvatskog plemstva.
Osnovni cilj Zbora je okupiti sve potomke hrvatskog plemstva koji su preostali nakon skoro stolje}a antihrvatskih reìma, a koji po{tuju tradiciju i vole svoju domovinu.
Sjedi{te Zbora je u Zagrebu, ali ima ogranke u Splitu, Osijeku i Zadru, kao i pojedine ~lanove
diljem Hrvatske kao i u inozemstvu.
Organi Zbora su: Veliko plemi}ko vije}e, Plemi}ki stol, Nadzorni odbor, Sud ~asti i Senat. Veliko
plemi}ko vije}e kao najvi{i organ Zbora, se do sada sastajalo osam puta od toga pet puta u Zagrebu te
u Ninu, Kninu i Samoboru. Plemi}ki stol broji 11 ~lanova i sastaje se po potrebi u pravilu jednom
mjese~no. Prvi predsjednik je bio Nikola pl. Cindro drugi Ante pl. Rendi} - Mio~evi}, a sada je Ivo
pl. Durbe{i}.
Zbor broji 137 ~lanova potomaka plemi}kih obitelji, a taj broj uve}ava se prosje~no za oko deset
~lanova godi{nje. ^lanstvo se sastaje jednom mjese~no na druènjima s prigodnim predavanjima,
koncertima i filmovima. Zajedni~ki posje}uju zanimljive izlo`be, institucije na terenu dvorce ili
u~estvuju u zna~ajnim dru{tvenim doga|ajima koji obiljeàvaju me|a{e hrvatske povijesti gdje su
njihovi predci uvijek bili stjegono{e obrane hrvatske dràvnosti i nacionalnosti (Krbavska bitka,
Krièva~ki sabor). Mnogi na{i ~lanovi u~esnici su Domovinskog rata, gdje su se istakli i bili ~lanovi
elitnih jedinica HV, dobili dràvna odlikovanja kao i vi{e ~inove.
Jedan od problema koji nas mu~i cijelo vrijeme je problem vlastitog prostora. Nije rije{en, unato~
svih nastojanja, tijekom svih deset godina. Ne treba posustati. Samo uporni uspijevaju.
Zbor ima svoju internet stranicu skola.sys.hr/hpz na hrvatskom, a od ove godine i na engleskom
jeziku. Do sada smo tiskali ~etiri broja ~asopisa Glasnik, koji prikazuje ìvot Zbora, ali uvijek i po neki znanstveni ~lanak o hrvatskom plemstvu. Zadnji broj donosi prikaz znanstvenog kolokvija pod
naslovom Hrvatsko plemstvo na o~uvanju hrvatske dràvnosti i nacionalnosti. Ta znanstvena komponenta je vaàn cilj Zbora i realizira se sada u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest. Na tom zadatku: izdava~koj djelatnosti, izra|en je i prvi svezak Prilozi za zbornik plemi}kih obitelji Zbora s opisima 9 od 52 obitelji koliko sada broji Zbor.
Zbor sura|uje s vi{e asocijacija. Sada je upravo u tijeku aktivnost u~lanjenja Zbora u Europsku
udrugu plemstva Commission d ' Information et de Liaison des Associations Noble d ' Europe.
Da bi planski unapre|ivali rad Zbora utvr|ena je strategija razvoja, koja je za mandatno razdoblje 2005. do 2008. godine razra|ena i u operativnom planu te se po njemu prema realiziraju pojedini
zadaci.
Zbor je u proteklom desetgodi{njem razdoblju razvio zapaènu djelatnost. Na dosad postignutom treba graditi dalje udruènim snagama {to ve}eg broja aktivnih ~lanova Zbora, jer samo tako }e
biti jo{ uspje{niji na dobrobit svih ~lanova.
1. Uvod
U godini smo kad se navr{ava deseta obljetnica od slu`benog po~etka rada Hrvatskog plemi}kog
zbora koji okuplja zakonite potomke hrvatskih plemi}kih obitelji po neprekinutoj mu{koj liniji kao i
njihove supruge, a koju je tada osnovala grupa potomaka plemi}kih obitelji iz skoro svih krajeva
Hrvatske predvo|ena na{im prvim predsjednikom prof. dr. sc. Nikolom pl. Cindrom.
Slika 1. Prvi predsjednik HPZ-a

prof. dr.sc. Nikola Cindro (19312001) (foto V. Kurelec)
Njihova zamisao je bila da se objedine potomci plemi}kih obitelji iz svih krajeva Hrvatske koji
su iz povijesnih razloga pripadali raznim dràvama. Me|utim svojim korijenima u hrvatskom
praplemstvu nagla{avaju jedinstvo hrvatskog dràvnog teritorija, te svojim kontinuiranim rodoslovljima potvr|uju kontinuitet hrvatske dràvnosti u politi~kom, duhovnom i kulturnom smislu, na cijelom prostoru Hrvatske.
Do prije 150 godina hrvatsko plemstvo je bilo duga stolje}a isklju~ivi politi~ki dio naroda.
Me|utim to je povijesno-politi~ki nedovoljno istraèno i opisano. Zbog toga je o~ito da je zna~aj Hrvatskog plemi}kog zbora bitan kao doprinos u rasvjetljavanju va`nosti plemstva tijekom njegovog
povijesnog razdoblja kao nositelja politi~kih, vojnih, gospodarskih aktivnosti ali i op}eg dru{tvenog napretka.
Kroz stolje}a te{ke borbe za hrvatsku dràvnu i nacionalnu opstojnost samo su stjegono{e plemstva bili ona jedina mogu}a konstanta, pod kojima se razvijala hrvatska narodna svijest u borbi za
goli narodni opstanak. Zato bi trebalo osvijetliti cijeli niz potisnutih, zapostavljenih i prisilno zaboravljenih i iskrivljenih ~imbenika. Tu zada}u preuzeo Zbor da plemstvu u civilizacijskom i dru{tve-
10
nom smislu, gotovo stolje}e nepravedno marginalizirano, povrati izvorno i ~asno mjesto u na{em
narodu.
2. Na~ela
Imaju}i sve to u svijesti na{i utemeljitelji su prvo koncipirali na~ela kojima }e se temeljiti rad Zbora:
hrvatski plemi} je uvijek sluìo i treba sluìti rodu i plemenu svom dakle naciji. Jo{ je Petar
Zrinski jasno uzviknuo Ja sam Hrvat,
svojim plemi}kim rodoslovljima vjerodostojno svjedo~iti povijesni kontinuitet hrvatske dràvnosti i nacionalnosti. Samo nacije koje su imale vlastito plemstvo imale i svoju dràvu; Ugarska,
Austrija i Mletci potvr|ivali su na{e plemstvo koji nikad nisu mogli osporiti.
svjedo~iti jedinstvo hrvatskog dràvnog prostora te njegovu cjelovitost u dràvnom i kulturnom i
gospodarskom smislu, unato~ pripadanja dvama zapadnim civilizacijskim sredinama sredozemnoj i srednjoevropskoj, naàlost na granici s isto~nom civilizacijom od kuda su uvijek dolazile aspiracija osvajanja prema zapadu.
Hrvatsko plemstvo je kroz stolje}a te{ko je preìvljavalo posizanja mnogih za hrvatskim prostorom, uzimaju}i danak i u krvi. Posebno je bilo te{ko, ili mo`da zato {to nam je to tako svjeè,
zadnjih skoro sto godina bizantinskog i komunisti~kog reìma. Zato treba zastupati i subjektivne interese pojedinih plemi}a ali u okviru demokratskog pluralisti~kog i dru{tva slobodne Hrvatske u kojoj danas ìvimo.
Udruga mora biti nepoliti~ka i nevladina
^lanovi udruge ne smiju teìti nikakvim privilegijima jer to je nespojivo s pluralisti~kim demokratskim dru{tvom danas.
Slika 2. U~esnici sjednice Velikog plemi}kog vije}a u Ninu ispred Muzeja (foto V. Kurelec)
11
Udruga hrvatskog plemstva je selektivna i ograni~avaju}a samo za ~lanove s dokazanim plemstvom uz strogu provjeru.
Podràvati otvorenu dvosmjerna suradnju s drugim institucijama dru{tva uz uzajamno po{tovanje i uvaàvanje
I ne kao zadnji kamen temeljac eti~ka komponenta koja je ukratko sadràna u motu na{eg Zbora
Plemstvo dobiveno davnom zaslugom predaka prenosi se ro|enjem, ali u~vr{}uje se odgojem i potvr|uje ìvotom.
3. Statut
Uvaàvaju}i gornja temeljna na~ela utemeljitelji su sastavili Statut.
Mi, potomci hrvatskih plemi}kih loza odani domovini, vjerni tradiciji, osnivamo na neograni~eno vrijeme Hrvatski plemi}ki zbor i donosimo ovaj Statut na temelju slijede}ih odrednica:
pravo na postojanje plemstva zasniva se na plemenskom, dràvnom i obiteljskom kontinuitetu
hrvatskog naroda, na poveljama hrvatskih i europskih institucija, ku}a i vladara, te na trajnom
subjektivitetu dràve Hrvatske;
pridràvanje plemi}ke obveze bazira se na moralnim na~elima hrvatskog i sveeuropskog plemi}kog kodeksa.
Tako zapo~inje Statut koji je prihva}en jo{ na Osniva~koj skup{tini nakon tri godine upornog
rada Utemeljitelja. U tom Statutu su definirani naziv Hrvatski plemi}ki zbor odnosno Colegium nobilium croaticum, grb Zbora, povijesni hrvatski grb u obliku {tita, povrh kojega je stilizirana zlatna
kruna hrvatskih kraljev ukra{ena rubinima, krajevi koje ulaze u {tit.
Slika 3. Grb Hrvatskog plemi}kog zbora

Definirani su ciljevi i zadaci, ~lanstvo, organizacijska struktura, financiranje i ostale potrebne
to~ke za normalno funkcioniranje Udruge koja zapo~inje svojim radom Sjednicom 22. sije~nja
1994. u Klubu Sveu~ili{nih profesora u Zagrebu.
12
4. Sjednice Velikog plemi}kog vije}a

Osniva~ka skup{tina, naàlost neuspje{na, je odràna 1994. godine. Tada su bili prisutni : Rodolfo
markiz Bona, Nenad conte Cambj, Nikola conte Cindro, Marin grof Gozze, Marcel pl. Jella~i}Buìmski, Nikola Kallay de Nagy-Kallo, Vidislav pl. Ki{ - [aulove~ki, Radovan pl. Marjanovi} Kavanagh, Janko barun Steeb. Kao gost bio je prisutan Karl von Habsburg. Prisutni su bile i jo{ neke
osobe koje naàlost kasnije nisu mogle dokazati svoju pripadnost plemi}kim obiteljima. Pitanje
~lanstva bio je razlog da su se odmah nakon te Osniva~ke skup{tine odnosno Velikog plemi}kog vije}a neki ~lanovi distancirali od osnovane udruge. Godine 1996. osnovali su drugu udrugu Hrvatsko udruènje plemstva, registrirali se, ali nakon promjene zakon o udrugama nisu se ponovno uspjeli registrirati, tako da se ta Udruga ugasila. Neumornom spirutusu movensu cijele akcije Nikoli
Cindru nije preostalo ni{ta drugo nego da poradi na okupljanju novog skupa utemeljitelja, te je 16.
listopada 1995. okupio grupu od 17 potomaka plemi}kih loza svih krajeva Hrvatske.
Dakle Zbor je slu`beno utemeljen na zasjedanju Velikog plemi}kog vije}a 16. listopada 1995.
godine u Zagrebu, na kojem je donijet prvi Statut Zbora, dopunjavan na zasjedanjima Velikog plemi}kog vije}a 29. prosinca 1997. u Zagrebu i 27. listopada 2001. godine u Samoboru te 9. travnja
2005. u Zagrebu.
Ukupno je do sada odràno 8 sjednica Velikog plemi}kog vije}a. Pet u Zagrebu i po jedna u Ninu, Kninu i Samoboru. Nakon svake promjene Statuta uslijedila je sloèna procedura odobravanja
u prvo vrijeme u Ministarstvu uprave, a zatim u Odjelu za udruge Gradske skup{tine Zagreba. Bilo
je dosta pote{ko}a posebno zbog kori{tenja dijela hrvatskog grba kao grba udruge kao i rije~i hrvatsko i svih njenih derivacija. Tako|er je trebalo prilagoditi statut i promjeni zakona 11. listopada
2001. godine.
Slika 4. Novo primljeni ~lanovi na Sjednici Velikog plemi}kog vije}a 2005.
13
Posebno treba ista~i Sjednice koje su odràne u hrvatskim kraljevskim gradovima Ninu i Kninu,
gdje nam je lokalna uprava u mnogome pomogla na odràvanju Sjednica, te bi sjednice izvan Zagreba trebalo nastaviti.
Na svakoj Sjednici pored uobi~ajenih to~aka: izvje{taj o radu od prethodne sjednice, izvje{taja
rizni~ara, izvje{taja herolda prijem novih ~lanova i izvje{taja nadzornog odbora:
Odràvala su se predavanja
Nin V. Malekovi}: Dubrova~ko plemstvo i
M. Kuzmani} : Dalmatinsko a posebice splitsko plemstvo
Zagreb N. Mihanovi}: Povijesna uloga hrvatskog plemstva,
Knin N. Mihanovi}: Pro aris et focis deo propitio
Zagreb J. Kolanovi}: Zna~aj plemstva u odràvanju kontinuiteta hrvatske dràvnosti
A. Celio-Cega: Hrvatski plemi}i kompozitori
D. Pei} âldarovi}: Grbovnici i povelje Hrvatskog povijesnog muzeja
Obad [~itaroci : Projekt revitalizacije plemi}kih dvoraca u Hrvatskoj
Organizirani su i kulturno umjetni~ki programi u kojima su u~estvovali:
na{ ~lan sa Zborom Josip degl Ivellio na dvije sjednice
~embalist Kre{imir Haas
pijanist Fredi Do{ek
Sopranistica Branka Beretovac
Tablica 1. Sjednice Velikog plemi}kog vije}a

Broj
sjednice
2
24-051997
HIP
Zlatna
dvorana
Zagreb
Godina
22-011994
16-101995
04-051996
Mjesto
odràvanja
Klub
nastav.
Zagreb
Zagreb
Nin
Vrst
(osniv.) Osniva~.
sjednice
BasariSjedi{te
}ekova 22
Redov.
Redov.
Vla{ka 95
1998
15-052000
27-102001
17-052003
09-042005
Zgrada
grada
Knin
Arheol.
Muzej
muzej
Samobor
Zagreb
04-032006
HIP
Zlatna
Dvorana
Zagreb
Redov.
Izbor.
Redov.
Povijesni muzej
Zagreb
Redov.
Palmoti}eva 20
Izbor.
sve~ana
Juri{i}eva
1a
5. Strategija razvoja
Na sjednici Velikog plemi}kog vije}a 17-05-2003 usvojena je Strategija razvoja temeljena na Statutu
i na~elima Zbora:
okupljanje potomaka hrvatskog plemstva oko HPZ-a,
svjedo~enje povijesnog zna~aja plemstva u Hrvatskoj,
pokretanje istraìva~kih projekata Hrvatsko plemstvo u o~uvanju hrvatske dràvnosti i nacionalnosti kao i nositelja kulturnih i znanstvenih nastojanja hrvatskog naroda,
14
organiziranje druènja ~lanova HPZ-a kroz mjese~ne domjenke, predavanja, posjete izlo`bama
i povijesnim mjestima i dr.,
suradnja sa srodnim plemi}kim udrugama u drugim zemljama kao i u~lanjenje u Europsku
udrugu plemstva
suradnja sa srodnim udrugama i institucijama
promicanje izdava~ke djelatnosti kroz izdavanje Glasnika HPZ, Zbornika plemstva bibliografije o plemstvu i dr.
odràvanje plemi}kog informacijskog sustava na web stranicama na internetu
odràvanje skupova, okruglih stolova, kolokvija in situ na aktualne teme o hrvatskom plemstvu,
djelovanje u svim manifestacijama koje promi~u va`nost hrvatskog plemstva
prikupljanje donacija za djelovanje HPZ-a
ostala djelovanja od interesa HPZ-a skladno Statutu HPZ-a.
Sastavnice strategije djelovanja HPZ-a razra|ivale su se godi{njim planovima.
6. Operativni plan rada za razdoblje 2005. 2008.

1. Organizirati sve~anu sjednicu
Velikog plemi}kog vije}a povodom 10. godi{njice rada ZBORA
2. Organizirati znanstvena istraìvanja pod naslovom
Hrvatsko plemstvo u o~uvanju hrvatske dràvnosti i nacionalnosti kao i nositelj
kulturnih i znanstvenih nastojanja hrvatskog naroda.
3. U~laniti HPZ u europsko udruènje plemstva CILANE
4. Organizirati druènja ~lanstva
Svake druge srijede (osim u ljetnim mjesecima) organizirati sastajanje ~lanstva s predavanjima,
koncertima i sl.
5. Izdavati Glasnik kao polugodi{njak,
6. Izrada, tiskanje i promocija ZBORNIKA PLEMSTVA
7. Razvoj i oblikovanje i odràvanje WEB stranice HPZ
i podataka o hrvatskim plemi}kim obiteljima ~lanova Zbora (www.skola.sys.hr/hpz) i podataka
na svjetskoj mreì pod nazivom Hrvatska (Active world)
8. Unaprijediti i pomagati rad postoje}ih ogranaka i osnivati nove
9. Osnovati i osmisliti rad MLADE@I HPZa
10. Organizacija obilazaka povijesnih mjesta vezanih za hrvatsko plemstvo
u suradnji s lokalnim stru~njacima upoznavaju}i zna~aj hrvatskog plemstva kroz povijest hrvatskog naroda.
11. Organizirati zajedni~ki posjet raznim kulturnim i dru{tvenim doga|ajima
12. Pove}ati broj ~lanova
pod sloganom : Svaki ~lan da u~lani jednog novog ~lana
13. Organizacijsko unapre|enje
urud`beni zapisnik, zastava, grb svakog ~lana, sre|enje arhive i biblioteke, prostor za rad Zbora,
pravilnici, kodeks, himna itd.
15
7. Du`nosnici Zbora
Tablica 1. Du`nosnici Zbora po godinama
Godine
Predsjednik
(Predsjedatelj)
Zamjenici predsjednika
(Protonotari)
Kancelar (Predsjednik
izvr{nog vije}a)
Protonotari
Zamjenici kancelara
Notar tajnik
(Komornik Kancelar)
Herold
rizni~ar
Webmaster (notar)
(1994)
19952000
Nikola Cindro
Nikola Kallay de
Nagy-Kallo
Ivan Celio-Cega
2005
Ante Rendi}-Mio~evi}
Ivo Durbe{i}
Nenad Cambj
Ivan Celio-Cega
Drago Antonizzo
Vladimir Kurelec
Ivan Celio-Cega
Zlatko Baraba{
Kornel Kallay
Branko Cindro
Radovan Marjanovi}
Kavangh
Marcel
Jella~i}-Buìmski
/
^lanovi stola
20002005
Zlatko Baraba{
Goran Blaèkovi}
Mario Festeti} st.
Branimir Makanec
Branko Cindro
Mario Festeti} ml.
Davor Ivani{evi}
Branimir Pu{kari}
Sini{a Tartaglia
Ante Vusio
Predsjednik
Nadzornog odbora
Predsjednik Senata
Predsjednik suda ~asti
Eduard Tartaglia
/
/
Tomislav Kallay
Sergio Zergollern
Slika 5. Radno predsjedni{tvo Sjednice Velikom plemi}kog vije}a 2005

s lijeva B. Cindro, I. Celio-Cega, i A. Rendi} Mio~evi}
16
Sastanci ~lanova radnih tijela Zbora odràvani su povremeno po potrebi. ê{}e se sastajao Plemi}ki stol. Tijekom deset godina odràno je niz Sjednica. Tako se je na primjer samo od zadnje
Sjednice Velikog plemi}kog vije}a u travnju 2005. godine sastajao redovito jednom mjese~no, pa je
odràno 14 sjednica. Za svaku sjednicu upu}ivan je poziv s dnevnim redom i vo|en je zapisnik. Raspravljalo se o teku}im problemima Zbora : pripreme za sjednice Velikog plemi}kog vije}a, financije,
~lanstvo, prostor, pripreme akcija sastanaka ~lanstva predavanja, koncerata, posjeta dvorcima i dr.
I druga radna tijela Zbora: Nadzorni odbor, Senat i Sud ~asti sastajali su se po potrebi rje{avaju}i
teku}e probleme iz djelokruga svoga rada.
8. Prostor
Jedna od osnovnih pretpostavki za uspje{an rad svake udruge je adekvatni prostor. Po~elo se s ambicioznim planom, zamolbom za dobivanje atraktivnog ali ina~e ne i funkcionalnog prostora u kuli
Lotr{~ak. Nikad nismo slu`beno odbijeni, ali obzirom da nikad nismo dobili odgovor od Grada,
shvatili smo to kao odbijanje. Prvo smo se sastajali u prostoru Hrvatskoj paneuropskoj uniji no zbog
relativno visokog udjela u tro{kovima odràvanja prostora, to mjesto sastajanja je napu{teno i Zbor
se sastajao u Muzeju za primijenjenu umjetnost, Arheolo{kom muzeju, u Turisti~koj zajednici grada Zagreba te kona~no zadnje tri godine u Zajednici Nijemaca i Austrijanaca u Palmoti}evoj ulici
20. Naàlost i taj prostor smo morali napustiti te nam je sad privremena adresa opet kao na po~etku.
Primili su nas prijatelji iz Hrvatske paneuropske unije privremeno natrag.
Upu}ena je ponovna zamolba gradona~elniku Milanu Bandi}u u studenom 2005. godine, no
naàlost jo{ bez rezultata. Moramo uporno nastojati i dalje.
9. ^lanstvo
Zbor ne moè biti nikad brojna Udruga no ipak moè biti brojnija nego {to je danas kad brojimo 137
~lanova. Zanimljivi su podaci o procjenama broja osoba koje su potomci hrvatskih plemi}kih obitelji. Procjene su da ih je 1918. godine bilo u Trojedinoj kraljevini oko 20 tisu}a, a na{e dana{nje procjene, uklju~iv{i i dijasporu, kre}u se izme|u petsto i tisu}u. To je posljedica izumiranja velikog broja
Tablica 2. Popis umrlih ~lanova Zbora
RN
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Ime, prezime i
Marko Vrkljan
Antun deglIvellio
Branimir Kurelec
Zvonimir Pu{kari}
August Tartaglia
Nikola Cindro
Ivan Paì}
Vladimir Malekovi}
Antun Celio-Cega
Ivan Alaupovi}
Josip Cindro
pokopan
1997
1999
1999
1999
2000
2001
2003
2003
2003
2004
2005
Dubrovnik
Mirogoj
Mirogoj
Mirogoj
Split
Zelina
Zagorje
Mirogoj
Sarajevo
Ljubljana
17
porodica jer se prezimena i naslovi naslje|uju samo po mu{koj liniji uz ~injenicu i da su se plemi}i
progla{avali samo do 1918. godine, te da su se mnogi raselili po Europi. U proteklom razdoblju pove}ava se broj ~lanova za deset godi{nje, a umrlo je ukupno jedanaest na{ih ~lanova.
Svih njih sjetili smo se prigodnom rije~i na sjednica Velikog plemi}kog vije}a u godini smrti, a na
Mirogoju posjetili smo im i grobove.
S obzirom da je ve}i broj ~lanstva Zbora u poodmakloj dobi, pa ne izlaze, neke smo posjetili kod
ku}e ili u stara~kom domu.
140
120
100
80
60
40
20
0
redov ni
pridruèni
1995 1997 1998 2001 2003 2005 2006
Slika 6. Grafi~ki prikaz porasta broja ~lanova tijekom deset godina

Skoro cijelo na{e ~lanstvo je s visokom stru~nom spremom, a najbrojnije su inènjerske specijalnosti. Me|u ~lanovima imamo i akademika, sveu~ili{nih profesora, doktora i magistara znanosti, a
jedan ~lan je i sve}enik. Samo jedan ~lan je zemljoposjednik.
U Zboru su trenuta~no u~lanjeni potomci 52 obitelji, prete`no iz ~etiri grada: Zagreb, Split, i
Osijek i Zadar. Jo{ imamo pojedine ~lanove u Dubrovniku, Opatiji, Voloskom, Puli, Pore~u te u inozemstvu: u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim dràvama, Njema~koj, [vicarskoj i Gr~koj.
Slika 7. ^lanovi Zbora na predavanju o projektu Virtualna Hrvatska
18
Ve}i broj na{ih ~lanova je u~estvovao u Domovinskom ratu gdje su neki bili ~lanovi elitnih juna~kih postrojbi, neki se istakli te dobili odlikovanja ali i postigli zapaène ~inove. Na svu sre}i nitko
nije poginuo.
^lanstvo ~ine potomci plemi}kih obitelji koji nose naslove: grof, barun, markiz, conte te plemi}.
Na{i ~lanovi su potomci povijesnog razdoblja hrvatskog praplemstva, ali kasnijih faza feudalnog
plemstva, vojnog i civilnog, sve do plemstva samo s poveljama odnosno do 1918. godine.
Tijekom deset godina odràno je niz sastanaka druènja s predavanjima:
D. Pei}-âldarovi}: Heraldika,
I. Mirnik: La`ni plemi}i,
P. Ma~ek: Izrada rodoslovlja,
B. Makanec: Virtualna Hrvatska,
I. Vagjon: Bernard pl. Caboga,
J. Balabani}: Lj. Farka{ pl. Vuktinovi}
Odràna su i dva koncerta:
J. degl'Ivellio: Hrvatski kompozitori,
Mali festival ~embala
Za svaki Boì} imali smo posebno druènje ~lanstva sa domjenkom
Slika 8. Boì}ni domjenak 2005. godine

Zajedno smo posjetili otvorenje izloàba
u Zagrebu
u Hrvatskom povijesnom muzeju @ivot u povijesnoj pala~i, Cimelia Croatica, Stari grad
Ruìca
u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici Plava krv - crna tinta
u Krièvcima 600 godina krvavog sabora,
u Rijeci Heraldika Primorja,
U Velikoj Gorici Grbovi i povelje Turopoljskog plemstva

u Trogiru Grbovi i rodoslovi grada Trogira
u Sv. Ivan Zelini Grbovi i povelje plemstva
u Gornjoj Rijeci {kola Sidonije Rubido Erdedy
Postavljanje spomen plo~e Baltazaru pl. Napuly Dvorni~i}u u Koprivnici,
Slika 9. ^lanovi HPZ: Z. Baraba{, V. Kurelec i Branimir Makanec na otvorenju

izlo`be Grbovi i povelje Turopoljskog plemstva
Slika 10. Brojni ~lanovi HPZ pred dvorcem Festeti} na Balatonskom jezeru
19
20
predstavljanja knjiga
@. pl. Gazarija: Tragovima Slavogosta u Splitu
Don J. pl Felicanovi} u Pagu
Bartol Ka{i} i Biblija u Pagu
J. Balabani}: Ljudevit pl. Farka{ Vukotinovi}a itd.
Posebno uspje{an je bio posjet dvorcu obitelji Festeti} na Balatonskom jezeru u Ma|arskoj, gdje
je odràno i predavanje o obitelji. Uspjeli smo popuniti cijeli autobus na{im ~lanovima za taj doga|aj.
Prosje~no se okupi izme|u 20 i 30 ~lanova za svaku od navedenih akcija.
10. Ogranci
Hrvatski plemi}ki zbor ima tri ogranka:
Split predsjednik prof.dr. Petar Grisogono tajnik Giorgo Pavlovi} te 32 ~lana.
Rade od samog osnutka HPZ, a stru~ni savjetnik je Mario-Nepo Kuzmani}.
Zadar predsjednik Ante Vusio osnovan 5. listopada 2002. godine i ima sedam ~lanova, a stru~ni
savjetnik je prof. dr.sc. Miroslav Grani}
Osijek predsjednik Mario Festeti} ml. ima devet ~lanova, a osnovan je 17. studenog 2005.
Novim pravilnikom o ograncima u ùpanijama gdje nema vi{e ~lanova imenovat }emo povjerenike koji }e poku{ati okupiti nove ~lanove i uklju~iti u rad Zbora.
Slika11. Osnivanje Ogranka Osijek 17. 11. 2005.
10. Suradnja s institucijama u inozemstvu i u zemlji

Na{a su vi{egodi{nja nastojanja da postanemo ~lanovi Europske udruge plemstva sa sjedi{tem u Parizu Commission d ' Information et de Liaison des Associations Noble d ' Europe.
Zahvaljuju}i na{em ~lana M. Paì}u uspjeli smo uspostaviti potrebne kontakte, te smo dobili poziv na sjednicu podkomisije za prijem novih ~lanova 31. oùjka 2006 kao i sastanak s ~lanovima komiteta C.I.L.A.N.E. drugi dan. Procedura prijema je dosta komplicirana te }e potrajati i do godinu
21
dana. Poslali smo prevedene na engleski: Statut, Na~ela i Kratku povijest. O~ekujemo posjet du`nosnika Podkomisije i dodatna pitanja.
Po~etna suradnja ostvarena je i sa [vicarskim plemi}kim savezom.
U Hrvatskoj smo ostvarili neke kontakte s:
Hrvatskim Saborom
audijencija kod predsjednika Zlatka Pavleti}a
Hrvatskom vladom Uredom za udruge
dogovori s pro~elnicom Jadrankom Cigelj
Sa Crkvom
audijencija kod kardinala Kuhari}a
posjet |akova~kom biskupu monsr. îril Kos
prisustvovali smo polaganju kamen temeljca za crkvu Hrvatskih mu~enika u Udbini.
Slika 12. ^lanovi Zbora na Polaganju kamena temeljca Crkve na Udbini. S desna na lijevo:
I. Celio-Cega, M. Mladineo, Tibor Kallay, N. Ku{~i}, B. Makanec, Tomislav Kallay,
S. Tartaglia, B. Cindro, I. Durbe{i}
Hrvatski plemi}ki zbor uspio ostvariti bliù suradnju s:
Hrvatskim institutom za povijest:
organizacija znanstvenog kolokvija
Hrvatskom paneuropskom unijom:
Ustupili su nam prostor za rad i druènje,
^lanovi Zbora u~estvovali su u akcijama HPEU
Osnivanje ogranka HPEU u Karlovcu,
Kr{tenje Ferdinanda Zvonimira von Habsburga,
Beatifikacija Karla I. Habsburga u Rimu,
zadu{nica za Karla I. u crkvi Sv Katarine u Zagrebu i
predstavljanjima knjiga i tribinama
22
Hrvatski povijesni muzej

@ivot u povijesnoj pala~i, s nizom predavanja
Cimelia Croatica,
Stari grad Ruìca
odràvanje sjednica Velikog plemi}kog vije}a u prostoru Muzeja
Suradnja s: Hrvatskim rodoslovnim dru{tvom, Bra}om hrvatskog zmaja, Plemenitom op}inom
Turopoljskom i jo{ nekima tek je na po~etku.
11. Glasnik
HPZ izdaje Glasnik koji od osnutka prati rad Zbora. Izdali smo ~etiri broja. U njima su prikazane
sve sjednice Velikog plemi}kog vije}a te aktivnosti Zbora. Tekstovi su bogato ilustrirani slikama. Za
to je zasluàn prvenstveno Branko Cindro, koji je imenovan za glavnog urednika ~asopisa. Od 4.
broja promijenili smo oblik ~asopisa, zbog prakti~nosti u B5 format. Tako|er smo sadràjno obogatili ~asopis i dali mu novu namjenu {to se moè vidjeti u impressumu.
Glasnik je znanstveno-stru~no glasilo HPZ u kojem se objavljuju originalni znanstveni i stru~ni
~lanci iz podru~ja povijesti i kulture hrvatskog plemstva. Pored znanstvenih radova objavljuju se
kratka znanstvena priop}enja, pregledni ~lanci, stru~ni radovi, komentari, pisma uredni{tva i uredni{tvu, bibliografija, biografija, prikazi knjiga, te izvje{taji o radu Zbora.
Uredni{tvo ~asopisa smo pro{irili i sada ga ~ine, pored ~lanova Plemi}kog stola, i akademik
Cambj, dr.sc. M. Karbi} iz Hrvatskog instituta za povijest i dr. I. Mirnik iz Arheolo{kog muzeja u
Zagrebu.
Nastojat }emo da kao {to je ve} u ovom broju tiskano 8 saètaka predavanja sa Znanstvenog kolokvija da i u jesenjem broju bude odre|eni broj znanstvenih ~lanaka. Poku{at }emo dobiti potporu
za izdavanje ~asopisa Ministarstva znanosti obrazovanja i {porta.
12. Znanstvena tema

Gubitak svakog na{eg ~lana bio nam je teàk, no za znanstveno istraìvanje povijesti plemstva, gubitak akademika Branka Kurelca posebno nam je te{ko pao. On je bio inicijator i kreator cijele zamisli,
a poku{ao je biti i realizator, ali ga je prerana smrt u tome sprije~ila.
Taj rad nastavljamo na njegovom tragu, te je i ovaj Znanstveni kolokvij pod naslovom Uloga hrvatskog plemstva u odràvanju kontinuiteta nacionalne ideje i dràvnosti kojeg realizira Institut
za povijest je jedan dio ve}eg opusa {to ga je Branko zamislio.
Danas }emo saslu{ati osam predavanja znanstvenika iz Hrvatskog instituta za povijest, ~iji su
saètci otisnuti u Glasniku. Cjeloviti radovi bit }e tiskani u Povijesnim prilozima Hrvatskog povijesnog instituta, a svi ~lanovi Zbora dobit }e ga besplatno.
Na{a predavanja tijekom mjese~nih druènja ~lanstva u Zagrebu, a i u Ograncima nastojat
}emo objaviti.
13. WEB Stranica

Jo{ od 1998. godine prisutni smo na vlastitoj internet stranici web: http://skola.sys.hr/hpz kao i u novije vrijeme na 3D galeriji plemstva u svijetu Hrvatska u galaksiji AW s mogu}no{}u za jo{ 54 nove
23
prostorije namijenjene slikama plemi}kih obitelji. Sve to moèmo zahvaliti na{em webmasteru Branimiru Makancu koji to ve} osam godina uspje{no za nas to radi.
14. Zbornik
Pokrenuli smo jo{ prije dvije godine aktivnost sakupljanja gra|e za Zbornik plemi}kih obitelji Zbora. Naàlost od pedeset i dvije obitelji sakupili smo svega dvadesetak, od kojih smo uspjeli uz dosta
mukotrpnog rada za prvi svezak pripremiti za tisak samo opise za devet obitelji. No nastavit }emo
ustrajno i dalje raditi na tome. To nisu kona~ne verzije ve} radne, jer rad na istraìvanjima obiteljskih arhiva zapravo je posao bez kraja, te }e se ipak tijekom izdavanja slijede}ih svezaka unapre|ivati i dopunjavati sa èljom da kona~na verzija bude Zbornik knjiga. Apeliramo na sve ~lanove
da nam dostave podatke prema uzorcima, da odgovore na pitanja koja su dobili, kako bi da bi uredni~ki odbor mogao nastaviti rad.
15. Financije
Sva sredstva koja smo u ovih deset godina upotrijebili za na{e aktivnosti potje~u od ~lanarine koja je
bila u po~etku 100, a sada 150 kn godi{nje. U cijelom tom periodu dobili smo nekoliko manjih donacija i jednom malo ve}i iznos od Grada (petnaset tisu}a). Na tome donatorima zahvaljujemo.
Redovno godi{nju dotaciju od dràvnih institucija {to dobivaju mnoge udruge naàlost mi nikad
nismo uspjeli ostvariti. Po nekoj raspodjeli na{a Udruga spada pod Ministarstvo kulture, koje ima
pre~e brige.
Posustati ne}emo; javljati }emo se na natje~aje za sredstva i donacije
Uz veliko zalaganje na{eg rizni~ara M. Festeti}a sre|ena je evidencija ~lanarina. Apeliramo na
sve na{e ~lanove da budu redovni u pla}anju ~lanarine jer ona je osnova na{ih financija.
Za svakog na{eg ~lana htjeli smo izraditi zna~ku Zbora s brojem, ali naàlost morali smo odustati jer nismo imali petnaest tisu}a obrtnog kapitala
Od osnovnih sredstava imamo jedan kompjuter, printer, stol za kompjuter i jedan ormar.
Slika 13. ^lanovi radnih tijela Zbora izabrani 2005. godine
24
16. Zaklju~ak
Jo{ u Kninu na{ prvi predsjednik prof.dr.sc. N. Cindro 1998. godine je rekao na kraju svog prikaza o
radu Zbora
Premda u ograni~enim uvjetima HPZ je razvio zapaènu djelatnost. Ona je naravno onolika koliki je
zbroj djelovanja svakog pojedinca ~lana Zbora. Ve}inom su to bili egzistencionalni problemi. Mislim da je
sada vrijeme da grade}i na tim temeljima na~inimo korak dalje.
Ove rije~i moèmo zaklju~no ponoviti:
potaknuti ostale plemi}ke obitelji na ve}u aktivnost da nam se pridruè.
poraditi na osiguranju trajnog vlastitog prostora za rad Zbora te
dobiti sigurnije i ve}e izvore financiranja.
Znanja i htijenja imamo dovoljno te vjerujem u uspjeh na{eg Zbora na dobrobit na{ih ~lanova i
domovine nam Hrvatske.
Tenth anniversary of
Croatian Nobility Association
Ivo pl. Durbe{i}
Summary
The Croatian Nobility Association was founded in November 1995 by a group of 17 descendants of
the noble families from southern (Dubrovnik, Split) and northern Croatia (Lika, Zagreb County),
as well as from other historical parts of Croatia, led by prof.dr.sc. Nikola Cindro. They defined their
name, principles, coat of arms and the fundamental Statutes of the Association, which was founded
as a national association of Croatian nobility.
The basic aim of the Association is to gather all the descendants of the Croatian nobility who
have remained after almost a century of anti-Croatian regime and who respect tradition and love
their country.
The headquarters of the Association are in Zagreb, and there are branches in Split, Osijek and
Zadar, as well as individual members all around Croatia and abroad.
The organs of the Association are: Great Nobiliary Council, Nobiliary Board, Supervisory
Board, Court of Honour and Senate. Up till now, the Great Nobiliary Council, as a supreme Association organ, has had eight sessions, 5 of which were in Zagreb, and the others in Nin, Knin and
Samobor. The Nobiliary Board has 11 members and they meet from time to time, usually once a
month. The first president was Nikola pl. Cindro, the second Ante pl. Rendi}-Mio~evi}, and now
the incumbent president is Ivo pl. Durbe{i}.
The Association has 137 members, descendants of the noble families, and it gets about 10 new
members every year. The members have their meetings once a month with some convenient
lectures, concerts and films. They visit interesting exhibitions, go on excursions to castles or take part
25
in important social events that mark milestones in the Croatian history, where their ancestors played
a leading role in the defense of Croatian sovereignty and nationality (the Battle of Krbava Field, the
Assembly at Krièvci). A number of our members are participants of the Croatian War of Independence, having distinguished themselves and being the members of the elite units of the Croatian
Army, and winning state honours and high ranks.
One of our persistent problems is a problem of our premises. Despite all our efforts, it hasnt been
solved in the course of these 10 years. However, we shouldnt give up. Only the most persistent
succed.
The Association has its own web page skola.sys.hr/hpz in Croatian, and since this year in
English as well. So far, we have published four issues of our journal Glasnik, which presents the life
of the Association, as well as a few scientific articles on Croatian nobility. The last issue publishes a
review of a scientific symposium entitled The Role of Croatian Nobility in Maintaining the Continuity of the National Idea and Statehood. This scientific element is an important goal of the
Association and it is realized in cooperation with the Croatian Institute for History. This assignment
a publishing activity resulted in the first volume named Contributions to the Anthology of the
Associations Noble Families with descriptions of 9 out of the current 52 member families of the
Association.
The Association cooperates with a number of other associations. The Association is currently in
the process of joining the European Association of Nobility Commission d Information et de Liaison
des Associations Noble d Europe.
In order to systematically improve the activities of the Association, a development strategy has
been determined. It has been elaborated in an operative plan for the 2005 until 2008 term, on the
basis of which particular tasks are being realized.
In the past ten-year period, the Association has distinguished itself in significant activities. As
many activists as possible should join forces to keep on working on what has been accomplished so
far, because that is the only way to be as successful as possible for the good of all our members.
26
Saèci predavanja Znanstvenog kolokvija

Uloga hrvatskog plemstva na o~uvanju i
odrànju hrvatske nacionalnosti i dràvnosti
Plemstvo definicija, vrste, uloga Nobility definition, kinds and role (dr. sc. Damir Karbi})
Izvori za povijest plemstva Sources for the history of nobility (Ivan Majnari}, prof.)
Hrvatsko plemstvo u borbi za o~uvanje samostalnosti u 14. stolje}u Croatian nobility
struggling for sustainment (prof. dr. sc. Neven Budak)
Hrvatsko plemstvo u borbi protiv Osmanlija. Primjeri iz Slavonije Croatian nobility
in the fight against the Ottomans (dr. sc. Marija Karbi})
Osmanska ugroza, plemeniti raseljenici i hrvatski identitet Ottoman threat,
exiled noblemen and Croatian identity (dr. sc. Ivan Jurkovi})
Borba hrvatskoga plemstva u Hrvatskom saboru za opstojnost i dràvnu samobitnost
Hrvatske Struggle of Croatian nobility in the Croatian Parliament for the defence of
Croatian constitutional status and political particularity (Dr. sc. Milan Kruhek)
Pravo hrvatskog plemstva na va|enje ruda~e i kovanje novca Croatian nobility
and its entitlement to the use of mineral springs in the medieval and modern
Croatian economy (dr. sc. Ivan Mirnik)
Grbovi hrvatskoga plemstva ~injenice kulturnog naslje|a i nacionalnog identiteta
Coats of arms of Croatian nobility as elements of cultural inheritance
(mr. sc. Dubravka Pei} âldarovi})
27
Plemstvo definicija, vrste, uloga

Nobility definition, kinds and role
dr. sc. Damir Karbi}
Saètak
U europskoj povijesti op}enito, a i u hrvatskoj povijesti posebice, plemstvo je od srednjeg vijeka do
devetnaestog stolje}a igralo jednu od najzna~ajnijih uloga. To je rezultiralo ~injenicom da je, unato~
izrazitoj malobrojnosti svog ~lanstva, jedna od najbolje dokumentiranih dru{tvenih skupina u
pro{losti te jedan od najvi{e istraìvanih dru{tvenih fenomena u profesionalnoj, ali i amaterskoj, historiografiji. Plemstvo je i samo stvaralo ideologiju kojom je svoje mjesto u dru{tvu poku{avalo objasniti, pa ~ak i opravdati, a tu je ideologiju, vi{e ili manje svjesno ili nesvjesno prilago|avalo postoje}im
dru{tveno-politi~kim okvirima ili programima. S druge strane, plemstvu neskloni politi~ki sustavi
tako|er su dali svoj doprinos prou~avanju odnosno neprou~avanju plemstva, a svoj je negativni doprinos dala i relativna izoliranost hrvatske od ostalih europskih historiografija, posebice tijekom druge
polovine 20. stolje}a. Pogledi na plemstvo, njegovu dru{tvenu ulogu i razvoj, tako su proizveli nevjerojatno bogat spektar od znanstvenih preko popularnih do mitografskih teorija kojima se navedeni
dru{tveni fenomen poku{avao opisati i objasniti ~esto stvaraju}i nepotrebnu zbunjenost i prikazuju}i dru{tvenu stvarnost zapletenijom nego je to bila. U ovom }e se prilogu stoga poku{ati definirati
neke od pojmova koji se prilikom istraìvanja plemstva susre}u.
Prva karakteristika na koju je potrebno upozoriti je da je plemstvo kao fenomen nastajalo tijekom izrazito dugog perioda od tisu}u godina (tijekom gotovo ~itavog srednjeg vijeka od kasne antike
do kraja 14. st.) te da se samim time te{ko moè o~ekivati da je tijekom tog razdoblja ostalo gotovo
nepromijenjeno. Osim kronolo{ki, taj se razvoj znatno razlikovao u ovisnosti o geografskom
smje{taju navedenih skupina te se u europskom okviru te{ko moè govoriti o unificiranom procesu.
Unato~ tome, najva`nije odrednice istog procesa (ili bolje re~eno skupine razli~itih povezanih procesa) ipak su bile uglavnom jedinstvene. Osim toga, razvoj plemstva u pojedinim regijama ~esto je
bio pod utjecajem razvoja u susjednim regijama (posebice ukoliko je na njih mogla i imala interesa
utjecati neka politi~ka vlast) te ih je potrebno promatrati u me|uovisnosti. Treba napomenuti i da samim time {to je plemstvo kao zatvorena dru{tvena skupina ~iji je status bio pravno definiran (stale`),
uglavnom formirano do razdoblja 14. st., vrata te skupine nisu ni kasnije bila potpuno zatvorena.
Druga karakteristika europskog plemstva je da ono tijekom ~itavog razdoblja svoje formacije, a u
odre|enoj mjeri i kasnije, nije ~inilo uniformnu skupinu niti terminolo{ki, a niti sadràjno. Terminologija pojedinih dijelova Europe u pojedinim razdobljima znatno se razlikovala od terminologije
drugih krajeva i razdoblja, a to se kasnije odrazilo i na historiografiju koja se plemstvom bavila. Izvori pokazuju da se pojmovi koje na hrvatski moèmo prevesti kao plemstvo ~esto zapravo referiraju
isklju~ivo na pojedine segmente tog dru{tvenog sloja, ~esto se ne mogu smatrati terminima nego vi{e
atributima te ih je potrebno od slu~aja do slu~aja redefinirati. Sadràjno situacija nije puno bolja. S
jedne strane, plemstvo je u nekim dijelovima Europe uvijek zadràlo odre|enu hijerarhi~nost, u
28
drugim dijelovima bilo je me|u sobom formalno izjedna~eno (no i tu obi~no nije uklju~ivalo u svoj
sastav sve slojeve koji su se smatrali vi{e ili manje plemenitim). Tako npr. moèmo razlikovati velika{e, pravo plemstvo te gradsko plemstvo. S druge strane, pojedine skupine koje su se tijekom europske povijesti razvijale i nastajale kao privilegirane i uglavnom se tijekom vremena uspjele uklju~iti u
{iri pojam plemstva, u pojedinim trenucima nisu imale taj status, ali su gotovo uvijek bile jasno izdvojene iz ostatka dru{tva, poput gradokmetova (iobagiones castri), kraljevskih slu`benika (servientes
regis), ministerijala, valvazora, predijalaca i sli~no. Plemstvo se razlikovalo i obzirom na oblike kako
se organiziralo (plemi}ki rodovi, dinasti~ki rodovi, plemi}ke op}ine i sl.). U ovom radu }e se poku{ati prikazati spomenuta raznolikost s teì{tem na terminologiji kori{tenoj za grupe koje su postojale
na hrvatskom podru~ju tijekom srednjeg vijeka.
Izvori za povijest plemstva

Sources for the history of nobility
Ivan Majnari}, prof.
Saètak
Tijekom XII. stolje}a dotada{nji dru{tveni odli~nici prerastaju u zasebni sloj onda{njeg dru{tva,
plemstvo, koje je podrazumijevalo jasne i nedvojbene reciprocitetne obveze s vladarom. Otada nadalje pripadnici plemstva, sa svim onda{njim socijalnim, politi~kim i teorijskim konotacijama, postaju
uz vladara ravnopravni nositelj dràvne vlasti. Tijekom XV. i XVI. stolje}a te nakon formiranja
dràve ure|ene na teritorijalnom principu, plemstvo nastoji o~uvati i vlastita prava nasuprot vladarevim te`njama. Takvo }e se stanje uz mnoge modifikacije i prilagodbe zadràti do razdoblja prosvjetiteljstva, odnosno druge polovice XVIII. stolje}a, kada zapo~inje proces rastakanja stale{kog i
proces formiranja modernog nacionalno-gra|anskog dru{tva.
Kroz ~itavo to vrijeme, plemstvo je, uz sve}enstvo, zbog svojeg politi~ko-socijalnog i gospodarskog poloàja bilo glavni nositelj kulturnih kretanja i promicatelj pismenosti. Iz tih je razloga o
plemstvu ostalo mnogo materijalnih i pisanih tragova. Kako prikaz materijalnih izvora o plemstvu
zahtijeva interdisciplinarni pristup, pa`nja }e se posvetiti pisanim. Koli~ina pisanih izvora posredno
i neposredno povezanih s plemstvom, moè, me|utim, djelovati ograni~avaju}e. Uz serije objavljenih izvora u stru~nim publikacijama, ve}ina }e ih jo{ trajno ostati neobjavljena, pohranjena u za to
specijaliziranim ustanovama, arhivima. Stoga }e se nakon kratkog osvrta na publikacije objavljene
izvorne gra|e, detaljnije pa`nja posvetiti izvorima neophodnim za istraìvanje povijesti plemstva u
arhivima kao ustanovama koje ~uvaju, obra|uju i daju na uporabu takvu arhivsku gra|u.
Sudbina hrvatskog plemstva i proces premje{tanja sredi{ta hrvatske dràvnosti pred osmalijskom ugrozom s prostora Zadar-Knin-Split, na prostor dana{nje centralne Hrvatske, donekle se od-
29
razila i na mjesto dana{njeg ~uvanja pisanih izvora o plemstvu. Na tlu Republike Hrvatske, ti se izvori najve}im dijelom ~uvaju u Dràvnom arhivu u Zadru (DAZd), Arhivu HAZU, Hrvatskom
dràvnom arhivu (HDA), te Kaptolskom i (nad)biskupskom arhivu Zagreba~ke nadbiskupije
(KZG). Rije~ je o raznim javno-pravnim, privatno-pravnim i privatnim ispravama: kraljevske kancelarije (npr. zbirke rukopisa i isprava HDA i AHAZU, te arhivalija u DAZd), bilje`nika gradskih
op}ina (npr. fondovi DAZd), kaptola kao mjesta javne vjere (loca credibilia) (npr. fondovi KZG) ili
nastalim iz pera samih plemi}a ili na njihov poticaj. Nezaobilazni fond za prou~avanje pro{losti
plemstva ~ini i tzv. Neoregistrata acta u HDA. Arhivska gra|a neposredno vezana uz pojedine plemi}ke rodove i obitelji hrvatske pro{losti ~uva se u zasebnim rodovskim/obiteljskim fondovima.
Fondovi ~esto na jednom mjestu pruàju kvalitetom i kvantitetom najvrednije podatke o pojedinim
rodovima/obiteljima, njihovim posjedima, poslovima, vezama s drugim rodovima/obiteljima. Neki
od njih nastali su preuzimanjem cjelokupnih privatnih arhiva, koje su generacijama vodili pojedini
plemi}ki rodovi/obitelji (npr. Dra{kovi}i, Or{i}i, Koriti}i, Keglevi}i i dr.). Vrijedni podaci o plemstvu
tako|er se nalaze u fondovima koji ~uvaju gra|u vezanu uz pro{lost pojedinih vlastelinstava (npr.
vlastelinstva Beànec, Brlog, Zabok/Oroslavlje, Ribnik, âkovec i dr.). Osnovni podaci o plemstvu
mogu se pak prona}i u zbirkama grbovnica i rodoslovlja u HDA i AHAZU. Isprave navedenih fondova i zbirki pisane su na pergamenama ili papiru, ~esto teè ~itljivim rukopisom (latinicom ili
glagoljicom), te ve}inom na latinskom jeziku, donekle na njema~kom i talijanskom, a tek manjim
dijelom na hrvatskom. Razli~iti se podaci tako|er mogu na}i u nizu fondova koji obuhva}aju vremensko razdoblje koje se istraùje, {to zahtijeva dugotrajnije i podrobnije istraìvanje. Na sli~an se
na~in mogu prona}i i podaci o dalmatinskom gradskom patricijatu, a izvori o njima ve}inom se
~uvaju u DAZd, Dràvnom arhivu u Splitu (DAS) i Dràvnom arhivu u Dubrovniku (DAD). Izvore o plemstvu tako|er ~uvaju i inozemni arhivi, ponajprije onih zemalja s kojima su hrvatski prostori
tijekom pro{losti bili u dràvnoj zajednici ili odràvali iznimno bliske kontakte. To se poglavito odnosi na arhive u Ma|arskoj (Magyar Orszgos Lveltr), Austriji (Haus-, Hof- und Staatsarchiv,
Kriegsarchiv i Hofkammerarchiv u Be~u, te Steiermrkisches Landesarchiv u Grazu) i Italiji (Archivi di Stato di Venezia i Archivio Segreto Vaticano).
30
Hrvatsko plemstvo u borbi za o~uvanje

samostalnosti u 14. stolje}u
Croatian nobility struggling for sustainment
prof. dr. sc. Neven Budak
Saètak
Dolaskom nove, anùvinske dinastije na prijestolje Kraljevstva Ugarske, Dalmacije i Hrvatske odnosi izme|u krune i plemstva promijenili su zna~aj. Nakon tridesetak godina vladavine slabih Arpadovi}a i ja~anja magnata, kralj Karlo Robert zapo~eo je politiku obnove vladarskog autoriteta, u
~emu }e ga u jednakoj mjeri slijediti sin Ludovik I. Poloàj Hrvatske u tom je odmjeravanju snaga
bio specifi~an, jer se kraljevska vlast u vrijeme Arpadovi}a u njoj osje}ala samo povremeno. Niti kratkotrajna i iznu|ena nazo~nost Bele IV. nije na tome mogla ni{ta bitno promijeniti. Na kraju 13. st.
dva su magnatska roda samostalno vladala Hrvatskom. U zapadnim dijelovima Kr~ki su knezovi
upravljali ogromnim imanjima Vinodola i Modru{a, a u njihovim je rukama bio i Senj. U sredi{njim krajevima jo{ su mo}niji bili Bribirski knezovi iz roda [ubi}a. Zahvaljuju}i svojoj snazi i
strate{kom poloàju svojih posjeda, kao i tome {to su dràli kne{tva u nekoliko priobalnih gradova,
odigrali su va`nu ulogu u dovo|enju Karla na prijestolje, pa im je poloàj tako oja~ao da su gotovo
kao samostalni suvereni vladali ne samo nad sredi{njim dijelovima Hrvatske, nego i nad Bosnom.
Zbog toga je bilo jasno da se Karlo, ako je namjeravao ostvariti svoje planove, morao sukobiti i sa
svojim hrvatskim saveznicima. Njihovi su posjedi Anùvincima bili zanimljivi i zbog odràvanja
prekojadranske veze s drugom granom njihove dinastije u Napulju.
Otpor Bribiraca predvo|enih Mladenom II. bio je u osnovi slomljen 1322. u bici kod Blizne. Iskoristiv{i razdor unutar kneèvskoga roda, nezadovoljstvo dalmatinskih gradova i bribirskih vazala,
kralj je okupio {iroku koaliciju kojoj je na ~elu stajao slavonski ban Ivan Baboni}. Pobjeda me|utim
nije zna~ila uspostavu kraljevske vlasti u Hrvatskoj, nego uspon drugih velika{a, poput Nelipi}a iz
roda Sna~i}a, osamostaljenje Bosne i prelazak dalmatinskih gradova pod vlast Venecije. Tek dolazak
Ludovika Anùvinca 1345. s vojskom pokrenutom protiv Venecije doveo je do toga da je kralj preuzimanjem Ostrovice i stavljanjem Knina pod svoj nadzor stekao dva klju~na upori{ta iz kojih je mogao nadzirati hrvatsko plemstvo.
Pritisak koji se tada po~eo osje}ati rezultirao je ne~ime {to bismo mogli nazvati prvim poznatim
hrvatskim ideolo{kim programom. U krugu sve}enstva koje je po svoj prilici i samo pripadalo hrvatskom plemstvu ili je s njime bilo usko povezano nastaje ideja o posebnim pravima hrvatskoga plemstva koje je svoje ishodi{te imalo u Lu~koj ùpaniji, a uz to se ra|a i legenda o nasilnoj smrti kralja
Zvonimira, kojom se nastojalo objasniti za{to su se Hrvati iznenada na{li izloèni pritisku vladara
kojeg su po~eli osje}ati kao stranoga. Najdugotrajnija te~evina tog programa bila je ideja o dràvnopravnoj posebnosti Hrvatske u odnosu na Ugarsku, temeljena na ideji da su Hrvati dragovoljno
izabrali Kolomana za svojega kralja.
31
Izvan okvira ovoga izlaganja ostaje razdoblje protudvorskoga pokreta, u kojem je sudjelovao i
dio hrvatskoga plemstva. Bilo bi zanimljivo ustanoviti na koji je na~in, ako uop}e, novostvoreni
ideolo{ki sustav utjecao na pona{anje hrvatskih plemi}a i njihovo opredjeljivanje za jednu od sukobljenih strana u dugotrajnom ratu za Ludovikovu ba{tinu.
Hrvatsko plemstvo u borbi protiv Osmanlija.

Primjeri iz Slavonije
Croatian nobility in the fight against the Ottomans
dr. sc. Marija Karbi}
Saètak
Vode}a uloga plemstva u srednjovjekovnoj ugarsko-hrvatskoj dràvi neprijeporno je do{la do izraàja i u vrijeme ratova protiv Osmanlija. Pripadnici ovoga staleà ~inili su okosnicu vojne snage
kraljevstva, obna{ali su va`ne dràvne du`nosti povezane s obranom zemlje, a uglavnom su svojim
sredstvima snosili i materijalne tro{kove ratovanja i organizacije otpora osmanlijskim prodorima i
osvajanjima.
Stanje na podru~ju dana{nje Slavonije nije u tom pogledu predstavljalo nikakav izuzetak. Posebnu va`nost plemstvu ovog podru~ja u vrijeme ratova s Osmanlijama davala je pritom ~injenica
da je ono branilo jugoisto~ne granice ugarsko-hrvatskog kraljevstva, koje su nakon pada Bosne pod
osmanlijsku vlast (1463.) bile neposredno ugroène. Upravo je plemstvo ovih krajeva igralo, nakon
{to je radi za{tite Ugarske i Slavonije Matija Korvin osnovao Jaja~ku i Srebreni~ku banovinu, va`nu
ulogu i u njihovoj obrani.
Iako su pripadnici plemstva ~iji su se posjedi nalazili na podru~ju dana{nje Slavonije, prvenstveno djelovali na podru~jima vezanim uz njenu obranu, nalazimo ih kao sudionike borbi s Osmanlijama i u drugim dijelovima ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Tako su, na primjer, jedinice s podru~ja
izme|u Drave i Save pod zapovjedni{tvom Franje Berislavi}a Grabarskog sudjelovale i u Krbavskoj
bitci (1493.).
Upravo je obitelj Berislavi}a Grabarskih, kojoj je Franjo pripadao, jedna od obitelji s podru~ja
dana{nje Slavonije ~iji su pripadnici odigrali va`nu ulogu u ratovima protiv Osmanlija, te }e se
ovom prilikom uglavnom na njihovom primjeru i primjeru pripadnika nièg i srednjeg plemstva u
njihovoj slu`bi pokazati kako je plemstvo s podru~ja dana{nje Slavonije sudjelovalo u obrani jugoisto~nih granica ugarsko-hrvatskog kraljevstva. ^lanovi obitelji Berislavi}a Grabarskih u vi{e su navrata obna{ali du`nost jaja~kog i srebreni~kog bana (Franjo se kao jaja~ki ban spominje 1494. te
1499.1503.; njegov brati} Ivan je srebreni~ki ban 1494., a jaja~ki ban 1511.1513. kada mu je Franjo
32
zamjenik; Bartol, ina~e i vranski prior, spominje se kao jaja~ki ban 1507.), a Ivan i njegov sin Stjepan
obna{ali su i ~ast srpskog despota, te im je na taj na~in bila povjerena obrana cijele ju`ne Ugarske.
Na imenovanje Berislavi}a Grabarskih na za obranu zemlje va`ne du`nosti utjecalo je izme|u
ostaloga i to {to su raspolagali znatnim imanjima. Budu}i da su uspjeh vojnih operacija i obrambena
sposobnost u velikoj mjeri ovisili o materijalnim sredstvima kojima se raspolagalo, a dràvne su financije bile u lo{em stanju, kralj se u velikoj mjeri morao oslanjati na plemstvo. U slu~aju Berislavi}a
Grabarskih on je mogao ra~unati da }e u nu`di sami snositi tro{kove vezane uz obranu. Pritom je i
smje{taj njihovih posjeda na granici igrao ulogu. Ovaj je, s jedne strane, omogu}avao efikasnije djelovanje, a, s druge, potrebom za za{titom vlastitih posjeda Berislavi}ima Grabarskim davao i dodatnu motivaciju za uklju~ivanje u obranu.
Vaàn doprinos obrani, {to }e se vidjeti iz primjera koji }e biti navedeni, plemstvo je dalo i na
druge na~ine: izgradnjom i u~vr{}ivanjem tvrdih gradova, gradnjom prometnica (zanimljiv je primjer ceste Jajce Brod koju je dao izgraditi Franjo Berislavi}), ja~anjem obrane na Savi osnivanjem
{ajka{kih jedinica, uklju~ivanjem prebjega s teritorija pod kontrolom Osmanlija u svoje jedinice.
Osim toga, pripadnici plemstva nisu svoj doprinos obrani davali samo na bojnom polju i djelatno{}u u ugroènim podru~jima, nego su sudjelovali i u diplomatskim akcijama. Krajem 15. i po~etkom 16. stolje}a Franjo Berislavi} Grabarski bio je tako uklju~en u pregovore s Mle~anima nastoje}i
ih uvjeriti da ne zaklju~e mir s Osmanlijama, ve} da protiv njih sklope savez s Vladislavom.
U godinama koje su prethodile padu Slavonije pod osmanlijsku vlast, stanje se pogor{avalo. Kraljevska blagajna bivala je sve praznija, posjedi koji su grani~ili s podru~jem pod osmanlijskom kontrolom bili su ~esto pusto{eni te su njihovi prihodi bili smanjeni, a nakon Moha~ke bitke i pogibije
kralja Ludovika (1526.) zemlja je bila izloèna i borbama za krunu izme|u Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsburgovca. Zaklju~ni dio izlaganja bavi se upravo tim razdobljem i poku{ajima plemstva
na tom podru~ju da o~uva svoje posjede i ìvot, pribjegavaju}i ~ak i povremenoj suradnji s Osmanlijama, te osmanlijskim osvajanjem Slavonije.
33
Osmanska ugroza, plemeniti raseljenici

i hrvatski identitet
Ottoman threat, exiled noblemen and Croatian identity
dr. sc. Ivan Jurkovi}
Saètak
Prostor je srednjovjekovnih hrvatskih zemalja u razdoblju od pada Bosne (1463.) do Sisa~ke bitke
(1593.) pretrpio stvarni demografski gubitak od preko 60% starosjedila~kog ìteljstva. Uz demografsku kataklizmu, dugotrajno je i kontinuirano ratno stanje iz temelja promjenilo i politi~ke, gospodarske, dru{tvene, vjerske i kulturne obrasce pona{anja i odnose u tim zemaljama. U svim je tim
promjenama neprijeporno vode}u ulogu tog razdoblja povijesti hrvatskog naroda odigralo plemstvo. Premda je to plemstvo dijelilo raseljeni~ku sudbinu s ve}inom podani~kog stanovni{tva, ono je
svojom uporno{}u u poku{ajima opstanka na domicilnom prostoru u kona~nici zaustavilo osmansko napredovanje prema Zapadnoj Europi. Politi~ki jasno definirane hrvatske srednjovjekovne teritorijalne cjeline nestale su sa povijesne scene. U po~etnom je stadiju borbe za opstanak (osobito u
vrijeme vladavine dinastije Jagelovi}a) vladaju}a elita (visoko i srednje plemstvo te sve}enstvo) sve
vi{e zapo~injala samostalno djelovati, kako u okvirima unutarnje, tako i vanjske politi~ke scene. Ta
se ~injenica jasno vidi u odvojenom izboru nove vladaju}e dinastije (Habsburgovaca). K tomu,
institucije su vlasti (banska, saborska) dobile na zna~enju te su kao takve postale instrumentima organiziranog djelovanja udruènog plemstva. Upravo su takvim djelovanjem raseljeni plemi}i podrijetlom iz srednjovjekovne Hrvatske doprinijeli {irenju vlastitoga politi~kog imena na prostor srednjovjekovne Slavonije. Kao rezultat tih migracija i centar se Hrvatske pomicao prema sjeveru, u
Slavoniju (Zagreb), a uporaba je hrvatskog imena postala tijekom 16. st. uobi~ajena na prostoru ostataka Slavonije. Taj je proces kulminirao ujedinjenjem srednjovjekovnih hrvatskih zemalja u jednu
teritorijalnu politi~ku cjelinu, nikada nakon toga razdvojenu.
Vojna je funkcija hrvatskih zemalja (grani~ni prostor izme|u Osmanskog Carstva i kr{}anskih
dràva Zapada) utjecala i na temeljne promjene u ekonomskom smislu. Staro je hrvatsko plemstvo
do trenutka pojave prvih velikih raseobenih kriza organizirano unutar sustava plemenitih rodova
doìvjelo raspad i rasulo rodovskih sustava nakon uni{tenja njihove gospodarske baze (masovni odlasci podlo`nog stanovni{tva, nepovoljne klimatske promjene te osmansko pusto{enje i plja~kanje
materijalnih dobara) i gubitka domicilnog teritorija roda. Sli~ne su posljedice gospodarske naravi bile i u slu~ajevima gubitaka mati~nih posjeda hrvatskih velika{kih obitelji. Nemogu}nost zemlji{nog
gospodarenja, povla~enje trgova~ke aktivnosti na sigurnije zapadne pravce, kao i posvema{nja limitiranost obrtni~ke proizvodnje gurnula je gospodarske subjekte hrvatskih zemalja (plemstvo i gradove) na vrlo sku~eno podru~je ekonomske aktivnosti ono ratnog tipa. Svoje su mjesto u takvom
tipu gospodarenja, ve} zarana na{li i raseljeni plemi}i. Ratna je ekonomija (ratni plijen, prodaja zarobljenika, trgovina ratnim potrep{tinama) plemi}ima postala jednom od nezamjenjivih financij-
34
skih izvora, koji se koristio i u svrhu obrane patrimonija i u svrhu nabave novih posjeda na ratom
neugroènim prostorima Kraljevstva.
Strategije su otpora i opstanka na preostalomu prostoru bile, dakle, uklju~iti se u sustave vojne
obrane organizirane na novim temeljima (profesionalizam i teritorijalna organizacija), potom prihvatiti se vojne i/ili administrativne slu`be u druìnama magnata i u druìnama predstavnika najvi{ih predstavnika dràvne vlasti, dakle prihvatiti poziciju familijara i, na koncu, uklju~iti se u ìvot
katoli~ke crkvene hijerarhije. Te su tri strategije u svojoj srì po~ivale na zadatku obrane Kraljevstva,
pa su se i dru{tveni odnosi mijenjali i izgradili na tom temelju. Ustanovljeni kao takvi, oni su obiljeìli razvoj hrvatskog dru{tva u dugom vremenskom razdoblju (formalno, ~ak do kraja 19. stolje}a). U takvom je razvojnom procesu srednje i niè plemstvo odigralo nezamjenjivu ulogu. Zbog
svoje je brojnosti proistekle iz sustava plemenitih rodova i plemi}kih op}ina moglo, uz sve svoje gubitke (pogibije, zarobljavanja, iseljavanja) u velikoj mjeri zadovoljiti potrebe popunjavanja vojnih,
upravnih i administrativnih mjesta potrebnih za funkcioniranje obrambenih sustava Krajine, ali i
sredi{njih, regionalnih, lokalnih civilnih i crkvenih vlasti, te onih u sustavima aristokratskih vlastelinstava smje{tenih blizu Granice.
Pored navedene tri osnovne strategije, hrvatski su plemeniti raseljenici koristili i niz drugih, koje
su im bile na raspolaganju iz pred-osmanskog razdoblja. Strategije uz pomo} kojih su se nastojali
integrirati u nove sredine bile su konzervativnog tipa, ali je njihova primjena ~esto dobijala inovativne oblike. Me|u takve strategije spadaju adopcije i me|usobni nasljedni ugovori, potom ènidbe sa
indigenim ali i s novoprido{lim plemenitim obiteljima, te razne apelacije kod vi{ih vlasti za novim
donacijama, koje su temeljili na dotada{njim zaslugama, ali i na ~injenici gubitka patrimonija. Druge se, pak, strategije mogu nazvati inovativnim, ali je i u takvim strategijama bilo konzervativnih elemenata, kao {to su bavljenje trgovinom, posredovanje u razmjeni, otkupu i prodaji zarobljenika,
bavljenje diplomacijom i {pijunaòm te ostalim poslovima koji nisu u osnovi dostojni plemi}a, ali su
prihvatljivi jer ne podrazumjevaju manuelan rad i s vremenom su usvojeni kao prihvatljiv oblik djelovanja u novoformiranim strukturama vlasti dràve ili, pak, odnosima s Osmanlijama.
Sve su te raznolike strategije raseljeni plemi}i koristili, obi~no kombiniraju}i nekoliko njih istovremeno. No, takvo djelovanje nije nu`no osiguravalo postignu}e èljenog cilja; o~uvanje dru{tvenog
poloàja i izbjegnu}e izumiranja obitelji po mu{koj lozi. Ono je ipak rezultiralo pozitivnim efektom
poja~ane socijalne vertikalne i horizontalne mobilnosti {to je, neprijeporno, doprinijelo o~uvanju teritorijalnog, a time i politi~kog, dru{tvenog, gospodarskog, vjerskog i kulturnog kontinuiteta Kraljevstva. Plemstvo je onda{nje Hrvatske i Ugarske, dakle, primarno funkcioniralo na osnovi svojega
dru{tvenog poloàja u kojemu su vi{estruki identiteti upravo njima i svojstveni. Stoga su i lako prihva}ali nove osobne identitete (primjerice ènidbama, prilago|avanjem sustavima vrijednosti u novodoseljenoj sredini), ali su istovremeno i ~uvali svoja stara naslije|a, te ih implementirali u novoj
domovini. Rije~ je o~ito o procesu kojega sociologija naziva integracijom, dakle, o procesu u kojemu
se ostvaruje kretanje ka kulturnom pluralizmu i pojavi novih transkulturnih elemenata. Kroz nastojanja su se plemenitih prognanika da izdrè udar Osmanskoga Carstva formirale nove strukture, ne
samo politi~kih, ve} i dru{tvenih, gospodarskih, vjerskih i kulturnih odnosa ~ime su postavljeni temelji Hrvatske koju danas ìvimo.
35
Borba hrvatskoga plemstva u

Hrvatskom saboru za opstojnost i
dràvnu samobitnost Hrvatske
Struggle of Croatian nobility in the Croatian Parliament
for the defence of Croatian constitutional status and
political particularity
Dr. sc. Milan Kruhek
Saètak
Od vremena doseljenja Hrvata u njihovu sada{nju domovinu u 7. stolje}u, pa tijekom izgradnje
ranovjekovne hrvatske dràve, hrvatsko je plemstvo igralo bitnu ulogu u o~uvanju dràvne samobitnosti Hrvatske. Hrvatski je narod, od doba hrvatskih kneèvina do zrele dobi Hrvatskoga Kraljevstva
u 10. stolje}u, u svojim plemenskim prvacima i vo|ama imao svoje predstavnike i branitelje. Uz
kneève, a poslije hrvatske kraljeve, va`ne dràvne odluke donosile su NARODNE SKUP[TINE u
kojima su sudjelovali rodo~elnici hrvatskih plemena, hrvatski ùpani, pokrajinski upravitelji hrvatskih
zemalja i banovi kao kraljevi namjesnici i zamjenici, sve}enstvo, ali i obi~an, slobodan puk hrvatski.
Ve} u 10. je stolje}u, od vremena kneza Branimira, Hrvatska me|unarodno priznata dràva. Iz toga su
vremena poznati crkveni sabori odràni u Splitu 925. i 928., tradicija o krunidbenom Saboru kralja Tomislava na Duvanjskom polju, krunidba kralja Zvonimira u Solinu 1075., ili njegovoga nasljednika
posljednjega iz kraljevske loze Trpimirovi}a, kralja Stjepana II. 1089., pa krunidba prvog kralja iz
ugarske loze Arpadovi}a, kralja Kolomana 1002. u Biogradu (ili u Vrani) na moru.
To je bilo doba stvaranja hrvatske dràve, ali i nastajanja hrvatskoga plemstva kao politi~koga
naroda srednjovjekovne hrvatske dràve.
U vremenu nakon izbora Arpadovi}a za hrvatske kraljeve u 12. i 13. stolje}u po~inje raslojavanje
hrvatskoga dru{tva; vi{e tamo gdje se ja~e osje}ala stvarna kraljevska vlast. Od toga vremena po~inje i
nejednak dru{tveni i politi~ki razvoj sjeverne Hrvatske, hrvatske Slavonije od onoga u ju`noj Hrvatskoj i Dalmaciji. Stjecanjem ve}ih gospodarskih dobara plemenski prvaci stje~u i ve}i ugled a po
tome vi{e slu`be i ve}u vlast koja postupno postaje nasljednom. Tako se postupno oblikuje stale` hrvatskoga plemstva. Ve} u 13. stolje}u hrvatsko je plemstvo oformilo i svoju predstavni~ku skup{tinu,
koja prerasta u novo politi~ko tijelo hrvatske dràve, HRVATSKI SABOR. Poznato je da se prvi Sabor slavonskoga plemstva sastao u Zagrebu 1273. godine; samo 10 godina poslije prve op}e skup{tine engleskoga plemstva sazvane za kralja Henrika III., a {to se smatra povijesnim po~etkom europskog parlamentarizma.
Izgradnja vlasti hrvatskoga plemstva tijekom 14. i 15. stolje}a tekla je nejednako, odvojeno, u
djelovanju Slavonskog sabora hrvatskog plemstva u Slavoniji, od onoga u Hrvatskoj, dakle u sred-
36
njovjekovnim hrvatskim krajevima ju`no od Gvozda. Tako je i prvi stale{ki sabor hrvatskoga plemstva odràn kasnije od onoga u Zagrebu, 1351. godine, u Podbriànima u @upi Luka, zadarskom
zale|u, za vladanja Anùvinca kralja Ludovika I.
Mirno doba srednjovjekovnoog dozrijevanja hrvatskoga dru{tva pri kraju toga razdoblja bilo je
naglo i silom prekinuto. Ve} krajem 15. stolje}a u hrvatske su zemlje preko Srbije i Bosne po~ele
upadati plja~ka{ke i osvaja~ke vojske islamskih Osmanlija. Po~inje stolje}e krvavih protuturskih obrambenih ratova i dva stolje}a neprekidnoga ratnoga stanja u kojima }e hrvatsko plemstvo odigrati
jedinstvenu povijesnu ulogu branitelja hrvatskih zemalja i ~uvara hrvatske srednjovjekovne dràvnosti. Takvu zada}u nijedan stale{ki parlamenat, nijednoga europskoga naroda, nije ni imao, niti ispunio. U tom se vremenu, zbog istog cilja okupljaju sve snage hrvatskoga naroda i plemstva, pa se
1533. godine prvi puta na zajedni~kom saborovanju u Zagrebu okupilo plemstvo i Slavonije i Hrvatske, a od godine 1538. pa dalje, do dana{njega dana, do 1848. godine hrvatski narod predvodi stale{ki Sabor hrvatskoga plemstva, a onda gra|anski sabor predstavnika hrvatskoga naroda.
Iz vremena stoljetnih protuturskih obrambenih ratova za opstojnost Hrvata i njihove dràve
spominjemo samo dvije europske poruke i odluke hrvatskoga plemstva. Prva je izre~ena i poslana u
Rim rimskome papi Aleksandru VI. i njema~kom caru Maksimilijanu i 10. travnja 1494. na saborovanju hrvatskoga plemstva, sabranom u tada glavnom gradu ju`nih krajeva Hrvatske, u gradu Biha}u, nekoliko mjeseci poslije katastrofalnoga poraza hrvatske vojske na Krbavskom polju, mjeseca
rujna 1493. godine. Ta poruka i molba glasi: OVU SILU MI VE] SEDAMDESET GODINA
ZAUSTAVLJAMO GUBE]I NA[A TIJELA, @IVOTE I SVA NA[A DOBRA, TE POPUT
KULE I PREDZI\A KR[]ANSTVA BRANIMO SVAKODNEVNIM RATOVANJEM KR[]ANSKE ZEMLJE, KOLIKO NAM JE TO UOP]E LJUDSKI MOGU]E. NEKA VAM
DAKLE PO NAMA BUDE REÊNO, AKO BI MI POPUSTILI TURCIMA, TADA BI ONI U
SVAKO DOBA MOGLI ZASKOÎTI KR[]ANSTVO IZ ZEMLJE HRVATA....
Taj povijesni naziv nije dakle podijelio hrvatskom narodu niti rimski papa, niti koji europski
kr{}anski vladar, niti neki Sabor europskog plemstva, ve} ga je izreklo i nazvalo njime herojsku borbu hrvatskoga naroda hrvatsko plemstvo, a poslije ga je pobavljala Europa i ~astila njime i neke druge narode i vladare.
Drugi primjer odlu~ne obrane dràvnih prava Hrvatskoga Kraljevstva neka bude saborski zaklju~ak plemstva poslan kralju Rudolfu sa Sabora odrànog u Zagrebu mjeseca svibnja 1595. godine,
brane}i vlast i dostojanstvo hrvatskoga bana: ...JER AKO STALE@I NE BUDU IMALI BANA,
NEKA ZNA VA[A PREJASNOST KAO STVAR NAJIZVJESNIJU, DA SE ONI NE]E POKORAVATI NIJEDNOM GENERALU TU\E NARODNOSTI, NITI ]E S NJIM IZLAZITI
U RAT, PA MAKAR SVI ZAJEDNO S DOMOVINOM IZGINULI; ONI ]E I NAJSKRAJNIJE
PODUZETI PRIJE NEGO LI IM SE U TOM POGLEDU OKRNJI SLOBODA.
U 17. stolje}u, nakon zaustavljanja osvaja~ke turske sile, u mirnijim vremenima, obnavlja se snaga hrvatskoga plemstva, ali ja~a i vlast kralja i sredi{njih carskih institucija. To je vrijeme u kojem se
zbog centralisti~ke politike Be~kog dvora rodila poznata Zrinsko-frankopanska urota. Njezin
svr{etak pogubljenjem bana Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana na strati{tu Be~kog Novigrada dovodi hrvatsko plemstvo do najve}eg poniènja. Uslijedili su poku{aji da se najprije njihovi
ogromni zemlji{ni posjedi istrgnu iz politi~ke nadle`nosti Hrvatskoga Sabora, a zatim da se i Kraljevina Hrvatska pretvori u austrijsku nasljednu provinciju. Hrvatsko plemstvo, obezglavljeno i prestra{eno, ni tada nije prepustilo zemlju namjerama njezinih neprijatelja. Godinama se bori protiv
37
svih takvih poku{aja i uspijeva sa~uvati politi~ku cjelovitost tada{njega slobodnoga hrvatskoga politi~koga teritorija.
U 18. stolje}u, nakon zadnjih protuturskih oslobodila~kih ratova Hrvatska, iako je ve}im dijelom oslobo|ena od turske okupacije, ostaje i dalje raskomadana. Veliki dio njezinoga teritorija ostaje
pod upravom vojnih vlasti, izvan nadle`nosti Hrvatskog sabora. Nestankom turske ugroze porastao
je politi~ki pritisak na povijesna prava i slobode. Centralisti~ka politika Be~kog dvora sada je poku{ala dokinuti i samu stale{ku skup{tinu hrvatskoga plemstva, Hrvatski sabor, {to je bilo najo~itije
osnivanjem Hrvatskog kraljevskog vije}a 1767. godine. Diè se sada jo{ jedan neprijatelj, ja~i od
oslabljene i raskomadane Hrvatske: ugarsko plemstvo sa svojim sve jasnije izraàvanim ugarskim
politi~kim planovima.
Iz te sve ja~e politi~ke izolacije hrvatsko plemstvo izlazi neo~ekivano aktivnom odlukom kojom,
posve neovisno o Ugarskom saboru, 15. oùjka 1712. godine donosi dalekose`nu odluku, kojom
prihva}a nasljednu vlast Habsbur{koj dinastiji i po ènskoj lozi. U formulaciji te tzv. pragmati~ke
sankcije jednako je jasno i sna`no izraèna politi~ka snaga hrvatskoga plemstva i dràvna samobitnost Hrvatskoga Kraljevstva. KOD DONO[ENJA NA[E ODLUKE NE PLA[I NAS TO [TO
SMO MI DIO UGARSKE, KAKO ZAKONI KA@U, ZEMLJE PRIDRU@ENE UGARSKOJ,
JER JOJ MI NISMO PODANICI. NEKADA SMO IMALI SVOJE RO\ENE A NE UGARSKE
KRALJEVE. NIJE NAS UGRIMA PODVRGLA NIJEDNA SILA, NIKAKVO ROPSTVO, VE]
SE SAMI OD SVOJE VOLJE PODREDISMO, NE KRALJEVSTVU, NEGO KRALJU NJIHOVU. NJIHOVA PAK KRALJA PRIZNAJEMO DOK BUDE VLADAR AUSTRIJE....
U toj stalnoj borbi za stara prava izme|u Be~a i Pe{te, hrvatsko je plemstvo i gubilo neke bitke, ali
na kraju je uvijek iznova smoglo snaga uzvratiti rije~ima bana Ivana Erddyja: REGNUM
REGNO NON PRESCRIBIT LEGES. Bilo je tako sve do 1848. godine, do nestanka sa povijesne
scene hrvatskog stale{kog, plemi}kog Sabora i uspostavljanja HRVATSKOG GRA\ANSKOG
SABORA.
38
Pravo hrvatskog plemstva na va|enje

ruda~e i kovanje novca
Croatian nobility and its entitlement to the use of mineral
springs in the medieval and modern Croatian economy
dr. sc. Ivan Mirnik
Saètak
Isklju~iva vlast nad svim nalazi{tima ruda~e bila je u rukama vladara i on ju je ljubomorno ~uvao, na
isti na~in kao i pravo kovanja novca. U iznimnim slu~ajevima ta prava ustupao je pojedinim velika{ima uz odre|ene uvjete. U Trojednome kraljevstvu Hrvatske, Slavonije i Dalmacije takvi privilegij zna~io je i u neku ruku ~uvanje kontinuiteta dràvnosti. Patvorenje novca se pak najstroè
ka`njavalo.
U Dalmaciji je pravo rudarenja nakon 1409. god. potpadalo pod mleta~ke pravne propise, pa su
tu vrijedili Capitoli et ordini minerali iz 1488. god. U Markgrofoviji Istri, koja je 1374. god. potpala
pod austrijsku ku}u, vaìli su austrijski zakoni. U samoj Hrvatskoj i Slavoniji bili su na snazi ugarski
zakoni, a njima se posebno temeljito pozabavio veliki na{ znanstvenik Emilij pl. Laszowski Szeliga
(1942, 1944), a prije njega glasoviti Josip Pliveri} (1901).
Pod dinastijom Arpadovi}a i kasnije, pod Anùvincima u Slavonskom kraljevstvu su u ime kralja
novac kovali hercezi i banovi. Tako je herceg Andrija dao kovati friza{ke pfenige izme|u 1196. i
1204. god, a nakon njega banovi u vremenu od 1204. do 1209. god. Ban Bertold Meranski, kasniji akvilejski patrijarh je tako|er kovao pfenige (12091211), a nakon njega banovi od 1212. do 1220. god.,
te herceg Bela (12201226) i herceg Koloman (12261235). Veliki hrvatski numizmati~ari ]iro Truhelka i Ivan Rengjeo razlikuju slavonske denare i obole prema nekim sitnim znacima i slovima. Tako se pretpostavlja se da su za vladanja kralja Bele IV. (12351270) u njegovo ime (s natpisima
MONETA REGIS PRO SCLAVONIA i MONETA DVCIS PRO SCLAVONIA) te prekrasne slavonske denare kovali herceg Koloman (12351241) i herceg i ban Dionizije (12421245). Ljiljani
kao sigle ozna~avaju hercega Stjepana (12461247) i bana Stjepana Gutkeleda (12481260). Sigle
H R bi trebale izna~avati hercega Belu (12601269), bana Rolanda (12611267) i bana Henrika
Gisingovca (12671269). Novac sa sitnim guskama, kao siglama lijevo i desno od patrijarhalnoga
krià na nali~ju denara sa sigurno{}u se moè pripisati banu Henriku Gisingovcu (12691270). Za
vladavine kralja Stjepana V. (12701272) novac je kovao ban Joakim Pectari (12791272), a sigle su
bile S R ili R- S, a za vladanja Ladislava V. (12721290, sigle R L, L R, S L i sl.) tako|er nekolicina banova. I za kralja Andrija III. (12901301) novac kuje nekolicina banova, a na novcu bana Radoslava Baboni}a vidljiva je njegova grbovna ìvotinja (polovica lava koji se propinje iznad kune).
Sli~no je stanje bilo i pod kraljem Karlom I. Robertom, kad denare kuju banovi Henrik Gisingovac
(13011310), Stjepan IV. Baboni} (13101316; sigla K S), Ivan Baboni} (13161322; sigla K I i
39
sl.) te ban Nikola, sin Omodejev (13221325). Za potonjeg su denari i poludenari sa siglom o o ve}
prili~no povr{no iskivani, a isto se moè kazati i za novac bana Mikca (Migh ban) Mihaljevi}a
(13251343; sigle K M i sl.). Ban Nikola Bani}/Banffy (13421346) za vladavine kralja Ludovika I.
Velikog kuje novac, danas vrlo rijedak, s natpisom MONETA NICOLAI BANI. Kovanje slavonskih denara prestaje novcem bana Nikole Se}a (13461349), hercega Stjepana (13531354) te bana
Nikole Bani}a/Banffyja (13531355).
God. 1392. po prvi put se doga|a da jedan vladar podjeljuje pravo rudarenja nekom hrvatskom
velika{u. Rije~ je o kralju Sigismundu, koji nagra|uje Ivana grofa Kr~kog pravom traènja, va|enja i
prera|ivanja ruda zlata, srebra, bakra, olova, èljeza i drugih kovina. Rudarske povlastice uìvali su
tijekom 14. i 15. st. i Morovi}i i Gorjanski. God. 1443. Stjepan II. Frankopan (14161481), grof Kr~ki
i Modru{ki, kraljevski savjetnik, mu` Izote DEste, dobio je od njema~kog cara Friedricha III i povlasticu kovanja novca za sebe i svoje nasljednike, ispravom izdatom u Be~kom Novom Gradu dana
3.III.1443. god. Prema tom pravu knezovi su Kr~ki smjeli kovati novac po uzoru na be~ke srebrnike.
Da li je Stjepan Frankopan i kovao novac, te{ko da bismo mogli kazati, jer do danas nije poznat niti
jedan takav primjerak; ukoliko bi se ikada prona{ao, bila bi to prvorazredna numizmati~ka senzacija, a na{a nacionalna numizmatika bi postala jo{ bogatijom.
Mo}ni Pavao [ubi} dao je po~etkom 14. st. kovati srebrnike po uzoru na mleta~ke gro{e tipa Matapan. Splitski knez vojvoda Hrvoje Vuk~i}-Hrvatini} kuje vrlo lijepe gro{e, denare i pludenare u
razdoblju izme|u 1403. i 1413. god. Me|u najve}im magnatima privilegij kovanja novca dobili su
1436. god. i koristili pokneèni grofovi Svetog rimskog carstva Celjski, Fridrik II. (14341454) i Ulrik
II. (14541456), brat i ne}ak carice i kraljice Barbare, druge ène Sigismunda Luksemburànina
(138614111437). Ne{to kasnije je isto pravo dobio i Pavao I. Bani} Banfi Donjolendavski (Banffy de Lendwa)(14071475), sin Stjepanov, od hrvatsko-ugarskog kralja Vladislava I. (14401444)
ispravom izdatom u Budimu 28.VI.1441. god. Fragment ovog o{te}enog dokumenta koji se odnosi
na novac glasi: wiennenses cudifacere fructusque et utilitatis exinde proveniendo pro se percipere valeat atque possit Imo annuimus et concedimus harum nostr Pavao i njegov sin Ivan Bani} kasnije,
nakon 1453. kuju i tzv. Schinderlinge za vladanja Friedricha III.
Nakon izumr}a knezova Celjskih njihov nekada{nji condottiere, prevrtljivi hrvatski ban Jan
Vitovec isto je tako, u Krapini, kovao novac, jer na malobrojnim Vitov~evim srebrnicima ~itamo natpis: MONETAoINoKRAPINAo59. To se odli~no poklapa s podatkom o tome da je on, prema privilegiju cara Friedricha III. od 10.XI.1459., smio kovati novac po uzoru na carski. Taj je privilegij ponovljen 2.VI.1460. Jedan od najmo}nijih slavonskih velika{a daje kovati tri tipa denara (drugi tip
imade ~etiri varijante): to je slavni Nikola Ilo~ki, koji to ~ini kao posljednji, ali samo titularni kralj
Bosne u vremenu od 1471. do 1477. god.
Godine 1463. kralj Matija I. dozvolio je grofu Petru Zrinskom i njegovim potomcima va|enje
ruda~e, pa ~ak i uìvanje koristi i dohodaka koji su pripadali samome kralju. Pravo rudarenja
pro{irio je kralj Vladislav I. 1492. god. na prelate, barune i druge plemi}e te one koji imaju posjede,
gdje se nai|e na rude.
U Slavoniji njegov sin Ludovik II. 1523. god. daje na 25 godina povlasticu va|enja ruda oko
Buìna banu Petru Keglevi}u (14761554), koji dvije godine kasnije sklapa ugovor s kova~em novca.
God. 1524. (24.XI.) isti kralj dozvoljava bosanskom biskupu Mihaelu Kessere-u i komorniku Ivanu Zerechenu u Osijeku osnutak jedne kovnice novca. Za sada nam nije poznat novac ni jednog od
njih dvojice. I Zagreba~ki je kaptol od Ludovika II. dobio 15.XII.1521. privilegij kopanja i prerade
ruda (zlata, srebra, bakra, èljeza) na svojim posjedima u trajanju od 10 godina, uz pla}anje tzv.
40
lucrum camerae. Upravo god. 1525. kroz neko vrijeme iznova djeluje zagreba~ka kovnica, camera zagrabiensis. O njenom je radu naime sa~uvan detaljan ra~un u Ugarskom dràvnom arhivu u
Budimpe{ti. Vrhovni nadzor nad radom kovnice imao je kraljevski rizni~ar Aleksij Thurzo, skupa s
banom Franjom Ba}anom. God. 1527. po~inje i Zagreba~ka komuna s traènjem ruda~e, a na temelju njihova ugovora s grofom Nikolom Zrinskim. Posebno, sjajno poglavlje u hrvatskoj numizmatici
pripada Nikoli III. Zrinskom i njegovim rudnicima srebra i kovnici novca u Gvozdanskom.
Vrlo vaàn podatak je da je 1697. god. Livio Odescalchi, vojvoda Srijemski, izme|u ostalog dobio i privilegij kovanja zlatnog i srebrnog novca. Kao posljednji bismo naveli podatak o zagreba~koj
kovnici koja je proradila 1849. god. pod banom Josipom barunom Jela~i}em Buìmskim, gdje je
nedvojbeno grbom Trojedne kraljevine potvr|ena i hrvatska dràvnost.
Grbovi hrvatskoga plemstva ~injenice

kulturnog naslje|a i nacionalnog identiteta
Coats of arms of Croatian nobility as elements of
cultural inheritance
mr. sc. Dubravka Pei} âldarovi}
Saètak
Zadatak je ovog rada da analizira dva bitna aspekta heraldi~ke gra|e koja je tijekom stolje}a nastajala na prostoru povijesnih hrvatskih zemalja:
a) autenti~ni (originalni, tradicijski) koji poku{ava protuma~iti izvorne poticaje za uporabu
grbova i objasniti zna~enje heraldike u kontekstu svjetonazora, kulture i svakodnevnog ìvota
srednjovjekovnih ljudi;
b) spomeni~ki (interpretacijski, moderni) koji ukazuje na razli~ite vi{ezna~ne potencijale
grbova kao relevantnih ~injenica kulturne ba{tine i nacionalnog identiteta pa u tom smislu izraàva potrebu suvremenih generacija za njihovom rekonstrukcijom, interpretacijom i trajnom za{titom.
Unato~ vremenskom rasponu od cca 7 stolje}a dinami~ne nacionalne povijesti koja se doga|ala
izme|u krajnjih kronolo{kih odrednica ove planirane heraldi~ke analize raskorak tradicionalnog i
suvremenog doìvljaja grbova mnogo je manji od o~ekivanog s obzirom na dimenzije civilizacijskog
jaza koji dijeli srednji vijek od najnovijeg doba. S ciljem argumentiranja potonje teze, tijekom izlaganja }e biti analizirane pojedine razvojne faze relativno dugotrajnog razdoblja prakti~ne uporabe
heraldi~kih simbola, u tri osnovne sadràjne cjeline:
U prvom su dijelu predstavljeni autenti~ni primjerci grbova hrvatskih obitelji iz redova visokog
ili nièg plemstva i to prvenstveno prema njihovu izvornom i temeljnom zna~enju. Bez obzira
41
da li se radi o predstavnicima pra-plemstva, doseljenih i kroatiziranih plemi}kih obitelji, vojnog

plemstva, selja~kih plemi}kih op}ina ili, pak, novog poduzetni~kog plemstva namjera mi je
ponajprije naglasiti one karakteristike njihova obiteljskog grba koje reprezentiraju osobnu identifikaciju svojih nositelja putem boja, simbola te njihovih kombinacija i interpretacija. Pritom
ne}e biti izostavljene niti one specifi~ne grbovne kvalitete koje ilustriraju bitne ~injenice svakodnevnog ìvota i svjetonazora ili, pak, ukazuju na dru{tvene (stale{ke i klasne, rodne i generacijske) odnose, razli~ite umjetni~ke stilove, kulturne utjecaje, obi~aje, vjerovanja, isl. Upravo zahvaljuju}i nekima od navedenih bazi~nih kvaliteta preìvjela je heraldika razli~ite promjene
dru{tvenih sustava tijekom niza stolje}a te zadràla gotovo isti zna~aj i neodoljivu privla~nost za
mnogobrojne generacije ljudi.
U drugom su dijelu detaljnije prikazani postanak, zna~enje i osobine prvih grbovnika vezanih
uz povijesni prostor hrvatskih zemalja. Nastali na razme|i srednjovjekovnog i modernog doba,
oni su sakupljenoj heraldi~koj gra|i pripisali vi{estruke vrijednosne premise. Naime, najstariji su
grbovnici primarno imali pragmati~nu funkciju trajnog biljeènja grbovnih simbola, njihovih
varijanti i kombinacija koje su ve} bile u uporabi kako bi se mogli identificirati, me|usobno
razlikovati i prepoznavati te, zahvaljuju}i tome lak{e, brè i korektnije koristiti. Istovremeno su
ove prve knji`ne zbirke grbova ve} u doba svoga nastajanja dobile ulogu svojevrsnih kronika
prethodnih generacija te prvorazrednih izvora za prou~avanje obiteljske, ali i dru{tvene povijesti. Kona~no, ne treba zanemariti niti ~injenicu da su upravo grbovnici i njihovi sastavlja~i postupno ali sigurno izgradili kriterije za sustavno prou~avanje heraldi~kih fenomena, uzdiù}i
prakti~nu (pragmati~nu) heraldiku do razine teorijsko-znanstvene povijesne discipline.
Tre}i je dio posve}en posljednjoj fazi na{e analize i podrazumijeva modernu ili spomeni~ku interpretaciju autenti~ne heraldi~ke gra|e, ilustriranu na primjeru jedne od najstarijih poznatih i
sa~uvnih heraldi~kih kolekcija u nas. Radi se o zbirci grbova i portreta koja je nastala na inicijativu generala Rade Gerbe, na samom po~etku 20. stolje}a. Nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije 1918. g. i ukidanja Vojnog zapovjedni{tva u Zagrebu, za dekoraciju ~ijih je prostorija upravo
i bila na~injena, kolekcija je predana Narodnom muzeju te i danas ~ini okosnicu Heraldi~ke
zbirke u jednom od njegovih pravnih slijednika Hrvatskom povijesnom muzeju. Uz portrete,
Gerbina se kolekcija satoji od stotinjak stilski ujedna~enih grbova povijesnih osoba relevantnih
za hrvatsku politi~ku i vojnu pro{lost, posebice onih koji su obna{ali funkcije banova, upravitelja
hrvatske i slavonske Vojne krajine, ili visokih ~asnika austro-ugarske vojske u razdoblju od
1620. stolje}a. Njezino utemeljenje predstavlja sasvim moderan obrazac svjesnog i planiranog kulturnog djelovanja: poduhvat rekonstrukcije univerzalnog, tipi~nog, iako za tada{nje uvjete ve} pomalo anakronog oblika nematerijalne kulturne ba{tine komunikacije pomo}u heraldi~kih simbola. Ili, drugim rije~ima planskom izradom replika pa`ljivo selektiranih grbova
materijaliziran je jedan od reprezentativnih oblika nematerijalnog kulturnog sadràja kako bi se
naglasio njegov izuzetan zna~aj za nacionalnu tradiciju, kulturu i identitet te, ujedno, ostvarila
njegova trajna za{tita. Tako nam se neupitno name}e zaklju~ak da je heraldika u okviru Trojedne kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije do po~etka 20. stolje}a ve} prepoznata kao vrijednost imanentna op}e-europskoj ba{tini, ali i kao kulturna pojava koja ima nedvojben utjecaj na
oblikovanje hrvatskog (nacionalnog) identiteta. U tom je smislu treba i danas razmatrati posebice zbog njezina vi{estrukog potencijalnog utjecaja na tijek suvremenih globalizacijskih procesa
kao ~vrstu i dragocjenu sponu s europskom kulturnom tradicijom, s jedne strane te, s druge
strane, kao prepoznatljivu, originalnu i vrlo upe~atljivu kvalitetu hrvatskog nacionalnog bi}a.
42
Povijesno trajanje Hrvatske dràvnosti

Hrvatski plemi}ki zbor u studenom 1995. g. osnovala je grupa od 17 potomaka plemi}kih loza iz
ju`ne /Dubrovnik, Split / i sjeverne Hrvatske /Lika, Zagreba~ka ùpanija / te drugih povijsnih
hrvatskih krajeva.
Zbor je osnovan kao nacionalna udruga hrvatskoga plemstva. Cilj je udruge okupiti sve {to je
ostalo od hrvatskoga plemstva Zbor okuplja i plemi}e dana{nje dràvljane Republike Hrvatske
koji su plemstvo stekli i izvan granica na{e domovine. Zamolili smo jednog plemi}a iz ekipe osnova~a Plemi}kog zbora Vladimira pl. Kurelca da nam odgovori na nekoliko pitanja.
1. Vi ste na popisu osniva~a dana{njeg Hrvatskog
plemi}kog zbora. Recite, kako ste se na{li me|u
osniva~ima i koliko vas je bilo i tko su oni.
Na popisu osniva~a dana{njeg Hrvatskog plemi}kog
ZBORA jedan sam od njih sedamnaest. Na listi utemeljitelja na{ao sam se na nagovor brata akademika
Branka Kurelca, jer je potrebno prema Zakonu o udrugama okupiti najmanje deset utemeljitelja. Da ne
nabrajam utemeljitelje Zbora mogu izjaviti da su to
bile istaknute osobe iz dru{tvenog i javnog ìvota Hrvatske.
2. Koja vam je bila ideja vodilja i {to ste zapravo
htjeli pokazati javnosti osnivanjem Zbora.
Ideja vodilja kod osnivanja Hrvatskog plemi}kog zbora je uputiti javnost na jedan stale` u ovom slu~aju
na plemi}ki stale` koji je u povijesti hrvatskog naroda
odigrao sredi{nju ulogu u njegovoj opstojnosti, koja
je zatirana od ulaska u dràvu Srba, Hrvata i Slovenaca i nastavljena nakon Drugog svjetskog rata u
SFR Jugoslaviji.
U obznanjenim na~elima na kojima djeluje Zbor izri~ito pi{e, da je Hrvatski plemi}ki zbor povijesna, tradicijska i ìvu}a udruga, koja svojim rodoslovljem ~lanova vjerodostojno svjedo~i povijesno
trajanje hrvatske dràvnosti. Nacije koje nisu imale plemstvo u pravilu nisu imale ni dràvu. Ideja
vodilja Zbora je da taj dio uloge plemstva vrati iz zaborava i ugradi u sje}anje hrvatskog naroda. Upravo ovo posljednje èlimo ispraviti kroz aktivnost izdavala{tva i odràvanja prigodnih skupova i hrvatskoj javnost ukazati na ulogu hrvatskog plemstva kroz povijest u Hrvata.
3. Na koji ste na~in do{li do ~lanova -plemi}a .
Utemeljenjem Hrvatskog plemi}kog zbora pokrenut je proces okupljanja hrvatskog plemstva budu}ih ~lanova. Nakon objavljene registracije Zbora iz cijele Hrvatske po~ele su stizati prijave, da bi
43
danas imali ve} registrariranih opreko 80 ~lanova. Danas deset godina od njegovog osnivanja po~etni entuzijazam prerasta u ozbiljan rad na realizaciji na~ela ugra|enih u Statut Hrvatskog plemi}kog
zbora.
Sve~ana sjednica obiljeàvanja djelovanja Hrvatskog plemi}kog zbora potvrda je tog iskoraka. Zbor
je stekao ugled u javnosti i probio zatvorenost naslije|enu iz nesklonih vremena plemstvu kada je bilo biti plemi} ravno biti narodni neprijatelj.
4. Da li smatrate da je ovakovo udruènje plemi}a iz Hrvatske potrebno na{oj dràvi i za{to.
Treba li udruga Plemi}ki zbor dràvi je sloèno i slojevito pitanje i zahtijevalo bi duì odgovor a posebno odgovor za{to? Pred manje od sto godina hrvatsko plemstvo imalo je zavidnu ulogu u o~uvanju hrvatske dràvnosti. Vremena koja su dolazila sustavno su zatirala plemstvo jer im je bilo na
putu zatiranja hrvatske dràvnosti. Danas nakon toliko godina od uspostave hrvatske dràve jo{
nam manjka istina o povijesnoj ulozi plemstva ali i {to{ta toga iz novije povijesti.
5. Da li je mogu}e po vama da se netko u~lani u Zbor sa falsificiranim dokumentima.
Pitanje la`nog predstavljanja op}enito pa tako i plemi}a za prijem u Hrvatski plemi}ki zbor uz sve
stroge provjere je mogu}e ali ako se to dogodi i otkrije zna se {to slijedi isklju~enje. Ratna razaranja
posebice od Drugog svjetskog rata na ovamo uni{tile su mnoge arhive {to oteàva vjerodostojnost
dokumenata kojima se identificiraju budu}i ~lanovi i to je poseban problem. Pojava la`nih plemi}a
u javnosti i redova koji su davno ukinuti postaje u nas svakodnevnica. To nije samo problem Zbora
ve} i dràve i {ire.
6. Od kada va{a obitelj Kurelaca vu~e plemstvo i tko vam ga je dao i za{to.
Obitelj Kurelec je stolje}ima ~asni~ka obitelj podrijetlom iz Ogulina. Vite{ki naslov s pridjevkom
Boine mir dodijelio je Car Franjo Josip I. Ivanu (Johannu) Kurelecu 15. lipnja 1870. dodjelom
odli~ja èljezne krune i uvr{tenjem u vite{ki red za vojne zasluge. To je Car Franjo Josip I. i potvrdio
12.oùjka 1871. godine dodjelom plemi}kog lista i grbovnice, s naznakom da se plemstvo i plemi}ki
grb prenosi na njegove nasljednike.
7. Koliko vas ima danas
Danas od obitelji Kurelec uz mene i moju k}er, te mog brati}a Tomislava i njegova dva sina i dva
unuka zavr{ava popis. Drugi svjetski rat bio je tragi~an za moju obitelj.
8. Recite mi na kraju da li se vi, sa dugogodi{njim porijekom plemstva osje}ate druga~ijim od ostalih gra|ana Hrvatske.
Da li se osje}am druk~ijim zbog svog porijekla od ostalih gra|ana Hrvatske. Kratko ne!
Drago pl. Antoniazzo
44
Izvje{}e o radu Hrvatskog plemi}kog zbora

nakon 7. sjednice Velikog vije}a
Rad HPZ-a, nakon 7. Sjednice Velikog vije}a, karakterizira istovremeno èlja za {to ~e{}im druènjima, pove}anje aktivnosti ~lanova i u ostalim gradovima gdje je to mogu}e, prisutnost na javnim
manifestacijama od kulturno povijesnog zna~aja, te rad na pripremi sve~ane proslave desete godi{njice osnutka Hrvatskog plemi}kog zbora.
Uvedeno je redovito mjese~no druènje ~lanstva, uz prigodna predavanja uglednih povjesni~ara

ili muziciranje i promociju glazbenika i ansambala. Ova praksa postupno i uspje{no zaìvljava, a
primje}uje se i odziv posjetitelja izvan kruga na{eg ~lanstva (vjerojatno na temelju internetskog informiranja). Uspostavljena je tako i vrlo dobra suradnja s Hrvatskim povijesnim muzejom, te se
na{e ~lanstvo stalno upu}uje na tematska predavanja u prostorima tog muzeja.
U na{im prostorima, odràna su vrlo zapaèna predavanja o uglednim plemi}kim rodovima ili
pojedincima (Zrinski, Pata~i}, Caboga), predavanja o heraldici, ili predavanje o intrigantnim pojavama zloporaba ili la`nih predstavljanja potomstva od uglednih a izumrlih hrvatskih rodova visokog plemstva.
Veliki je trud uloèn u prikupljanje podataka i pripremu zbornika o ìvu}im potomcima hrvatskog plemstva. Pomalo se oblikuju kriteriji minimalnog sadràja prikaza ~lanstva i porijekla plemenitih rodova. Naàlost, zbog proteklih nesklonih vremena, mnogi su privatni arhivi stradali, te se
suo~avamo s prili~nim te{ko}ama u prikupljanju zadovoljavaju}e arhivske materije. No cilj je vrijedan takvog truda.
Posebno nam je zadovoljstvo da smo, na poziv Gospi~ko-senjske biskupije, bili sudionicima
sve~anog polaganja kamena temeljca budu}e Crkve hrvatskih mu~enika na Udbini, koja se podiè
45
kao trajni povijesni i duhovni spomen na sve hrvatske `rtve, a osobito na tragi~no stradanje hrvatskog naroda i plemstva u krvavom srazu s osmanlijskim osvaja~em na Krbavskom polju 1493. godine. Sve~anostima su bili nazo~ni brojni na{i ~lanovi.
Marom na{eg predsjednika, uspostavljen je kontakt s aktualnim predstavnikom CILANE-a
(Udruènje plemi~kih asocijacija Europe), te se nastoji u~vrstiti i produbiti te veze, i postati njihovim ~lanom. Predstoji nam detaljno upoznavanje kriterija odnosno uvjeta za takvo ~lanstvo.
U Osijeku je osnovan Ogranak plemi}kog zbora, kojoj je sve~anosti bila prisutna i delegacija
Plemi}kog stola. Osnutku Ogranka u Osijeku je poklonjena je velika pa`nja, pa je cijela proslava uzveli~ana i primanjem kod @upana i Gradona~elnika.
U cilju {to regularnijeg rada Ogranaka, plemenita gospoda Ivani{evi} i Kurelec, izradili su i
predloìli nacrt Pravilnika o ograncima, koji je nedavno i usvojen.
Hrvatski plemi}ki zbor je u povodu beatifikacije pokojnog austrijskog prijestoljenasljednika Ferdinanda Habsbur{kog, bio nazo~an i na misi zadu{nici, koja je tom prilikom slavljena u crkvi Svete
Katarine u Zagrebu
Napominjemo i prezentaciju Hrvatskog plemi}kog zbora na svjetskoj informativnoj mreì, njeno stalno dopunjavanje i kreativne inovacije na{eg web-mastera, Branimira pl. Makanca.
Posebno spominjemo i dugotrajan rad na organizaciji desete godi{njice Zbora, u povodu koje
smo uspostavili tijesnu suradnju s Hrvatskim institutom za povijest, privoliv{i ih da u svojstvu suorganizatora budu nositelji stru~nog dijela proslave, odnosno predloè i angaìraju svoje nau~ne kapacitete u odràvanju Znanstvenog kolokvija o ulozi hrvatskog plemstva u odràvanju kontinuiteta
nacionalne ideje i dràvnosti. Vjerujemo da smo s time osigurali proslavu dostojnu na{eg Zbora i
na{ih pokojnih osniva~a, koji su nastojali ostvariti taj cilj. Vjerujemo da }e se ta suradnja plodonosno
nastaviti.
S obzirom da }e se svi znanstveni radovi redovito tiskati i u na{em Glasniku, zadràv{i osnovnu
prvotnu likovnu ideju, bili smo prinu|eni pone{to prilagoditi format Glasnika.
Kona~no na{a stalna borba za isho|enje svojih prostorija, nakon prijelaznog rje{enja u Palmoti}evoj ulici, nastavlja se ovog puta na ne{to povoljnijoj adresi, u sklopu Hrvatske paneuropske unije
u Juri{i}evoj ulici 1a/I.
49
Aktivnosti izme|u dvije sjednice Velikog

plemi}kog vije}a 2005.2006.
1. Registracija Statuta i novo izabranih ~lanova radnih tijela
2. Sre|ivanje podaci za ~lanarine
3. Realizirano je internet bankarstvo
4. Druènja ~lanstva uz predavanja
D. Pei}-âldarovi}: Heraldika, I.Mirnik: La`ni plemi}i, Ma~ek: Izrada rodoslovlja, B. Makanec: Virtualna Hrvatska, I. Vagjon: Caboga, J. Balabani}: Lj. Farka{ pl. Vukotinovi} i film D.
Prebeg: Saga o obitelji Zrinski.
5. Zajedni~ko u~estvovanje na otvorenjima izloàba
u Zagrebu u Hrvatskom muzeju za povijest
@ivot u povijesnoj pala~i,
Cimelia Croatica,
Stari grad Ruìca
u Zagrebu u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici
Plava krv crna tinta,
u Salonu ULUH: Slikarica Ljerka Kallay-Kramar
na Kaptolu
Kovanice povodom smrti pape Ivana Pavla II.
6. Aktivnosti koje su izvedene u suradnji s Hrvatskom paneuropskom unijom:
Misa zadu{nica za Karla I
Tribina
T. @ivkovi}: Einstein u potrazi za kvantnom realno{}u.
Predstavljanje knjige
Jeì}: Richard von Coudenhove-Kalergi Paneuropa
7. Web stranica prezentirana je i na engleskom
8. Dobiven je avis za ~lanstvo u Europskoj uniji plemstva u~estvovat }emo na Sjednici
komiteta u Parizu 31. oùjka i 1. travnja 2006. g.
9. Dobili smo dvije manje donacije; Reiffeisenbank i Kon~ar
10. Odràli smo 15 sjednica Plemi}kog stola
11. Pripremili smo sve~anu sjednicu Velikog plemi}kog vije}a
50
12. Glasnik postaje polugodi{njak i znanstveni ~asopis.

13. Izra|en je prvi svezak Prilozi za Zbornik plemi}kih obitelji Zbora
14. Ostvarili smo suradnju sa Hrvatskim povijesnim muzejem i Hrvatskim institutom za povijest. Pokre}e se suradnja s Hrvatskim rodoslovnim dru{tvom i Plemi}kom op}inom Turopoljskom.
15. Nova adresa Zbora je pri Hrvatskoj paneuropskoj uniji Juri{i}eva 1a.
Ivo pl. Durbe{i}
Osnivanje ogranka Osijek

Hrvatskog plemi}kog zbora
Delegacija Hrvatskog plemi}kog zbora u sastavu Zlatko pl. Baraba{, Ivo pl. Durbe{i}, Mario pl.
Festeti} st. i Mario pl. Festeti} ml. posjetila je 11. studenog 2005. Osijek zbog osnivanja Ogranka
Osijek Hrvatskog plemi}kog zbora.
Slika 1. Delegacija HPZ kod @upana Bubala

Tom prilikom bili su primljeni od ùpana Osije~ko-baranjske ùpanije gospodina Bubala. Doma}in gospodin Bubalo sa suradnicima je predstavio svoju ùpaniju, a predsjednik HPZ gospodin
Durbe{i} i ~lanovi delegacije Zbor. Razmatrana je mogu}nost suradnje pogotovo {to na podru~ju
@upanije postoji ve} broj plemi}kih dvoraca, a Zbor ima saznanja o mogu}nostima revitaliziranja
dvoraca kao napr. dvorac Festeti}a u Ma|arskoj. Izmijenjeni su mali znakovi pa`nje u obliku knjiga
o slavonskim dvorcima odnosno o heraldici. Predstavnici Zbora obe}ali su stru~nu pomo}, a ùpana
su zamolili za materijalnu pomo} Ogranku Osijek HPZ, {to je i prihva}eno.
51
U prostoru @upanije odràna je zatim i konferencija za novinare u kojoj je predsjednik Zbora

prezentirao za Televiziju Osijek i Glas Slavonije rad Zbora i va`nost osnivanja Ogranka Osijek.
Nakon posjeta Osije~kom muzeju delegacija je bila primljena kod gradona~elnika gospodina
Ante \api}a s kojim je bio i dogradona~elnik Goran Matkovi}. Nakon obostranog predstavljanja
Grada i Zbora u duèm ugodnom razgovoru izmijenjene su informacije o mogu}nosti suradnje, te
je zamoljena pomo} Grada Osijeka Ogranku-Osijek HPZ. Gradona~elnik \api} je obe}ao materijalnu pomo} i da }e osigurati prostor za rad Ogranka, a Zbor }e pomo}i Ogranku stru~no u radu na
promicanju na~ela, strategije i operativnog plana Zbora.
Slika 2. Delegacija HPZ kod gradona~elnika \api}a

U poslijepodnevnim satima sastali su se predstavnici Hrvatskog plemi}kog zbora iz Osijeka iz
plemi}kih obitelji: Baraba{, Pavlovi}, i Festeti} u prisustvu dogradona~elnika Gorana Matkovi}a te
delegacije Zbora, osnovali Ogranak s tim da je za predsjednika ogranka izabran Mario pl. Festeti}
ml.
Slika 3. Osnivanje Ogranka
52
^lanovi radnih tijela Zbora

Od 9. travnja 2005.
Predsjednik
Mr.sc. Ivo pl. Durbe{i}, Rokova 11, 4823470, 091/5773889, ivo.durbesic@zg.t-com.hr
Zamjenici predsjednika
Drago pl. Antoniazzo prof, \or|i}eva 11, 4922675, 091/4422603, drago.antoniazzo@zg.htnet.hr
Mr.sc.Vladimir pl. Kurelec, Zamennhofova 20, 4821523, vladimir.kurelec2@zg.t-com.hr
^lanovi Nadzornog odbora :
Davor pl. Alaupovi} dipl. nov., Dobrinja 2, Dobrinjske bolnice 2, 387/33/472-532 Sarajevo,
dalaupovi}@fbihvlada.gov.ba
Miroslav pl. Celio-Cega dipl. ing., Ivekovi}eva 19, 6100755
Predsjednik Tomislav pl. Kallay prof, Mesni~ka 29, 098/9536711, tomislav.kallay@zg.htnet.hr
^lanovi Suda ~asti
Akademik Nenad pl. Cambj, Zorani}eva 4 Split, 091/5057551, nenad.cambj@st.htnet.hr
Tomislav pl. Kurelec, prof., Deren~inova 22, 4640048, tomislav.kurelec@hrt.hr
Predsjednik: Doc.dr.sc. Sergio pl. Zergollern, Bra}e Domany 4, 3843457, 091/5350848
^lanovi Senata :
Mr.sc. Aleksandar pl. Aranicki, Sva~i}ev trg 12, 4856617
Michael pl. Bona dipl. ing., Odvojak \. Szabe 16, 3779213
Igor pl. Borelli dipl. ing., 23207 Sv. Filip i Jakov; 023/388650
Mladen pl. Durbe{i} dipl. ing. tehn., Deèli}eva 70, 3772910
Milivoj pl. Grisogono, prof., Rendi}eva 45, Split, 021/362652
Predsjednik : Ante pl. Rendi} Mio~evi} prof., Polji~ka 29 a, 4873000 (p), arendic@amz.hr
^lanovi Plemi}kog stola
Protonotar Zlatko pl. Baraba{ dipl.ing.geod., Buli}eva 5, 098/9325765, zlatko.baraba{@zg.htnet.hr
Kancelar Ivan pl. Celio-Cega dipl.ing.arh., Kraji{ka 17, 3774842
^lan
Branko pl. Cindro dipl.ing. el., 091/6180111 6180111 (p), branko@laser-plus.hr
Rizni~ar Marijo pl. Festeti} st. Ogrizovi}eva 40 c, 3822302, mario.festetic@zg.t-com.hr
^lan
Mario pl. Festeti} ml. aps. prava, Kre{imirov park 5, Osijek; festetic@hotmail.com
^lan
Davor pl. Ivani{evi} dipl.ing. str. Divkovi}eva 3, 37 91 652
Protonotar Kornel pl. Kallay dipl.ing.tehn, La{}inska 63, 23 46 702, 091/592 15 40
Webmaster Branimir pl. Makanec dipl.ing.el.; Rakov~eva 16, 2338734, 091/2338734
^lan
Branimir pl. Pu{kari}, dipl. iur., Gunduli}eva 7, 4830848, 098/278674
branimir.puskaric@gmail.com
^lan
Sini{a pl.Tartaglia dipl. ing. str., Vukovarska 24, Split, 098/557866, tartaglia@inet.hr
^lan
Ante pl. Vusio dipl.ing.gra|., A. Hebranga 3, 023/230 301, 098/44467 ante.vusio@igh. hr
Zadar ante.vusio@zd.t-com.hr
stanje 30. 01. 2006.
53
Popis ~lanova Hrvatskoga plemi}kog zbora

Dalibor Alaupovi}
Davorin Alaupovi}
Vladimir Alaupovi}
Zdravko Alaupovi}
Ivo Allegretti
Drago Antoniazzo
Nata{a Antoniazzo
Aleksandar Aranicki-Kraljeve~ki
Ivo Arneri
Edita Baraba{
Hrvoje Baraba{
Kre{imir Baraba{
Zlatko Baraba{
Zvonimir Baraba{
@eljka Baraba{
Snjeàna Baraba{- Ser{i}
Andrija Bartholovich
Kamilo Benkovi}
Michael Bona
Rodolfo Bona
Igor conte Borelli-Vranski
Kruno Cambj
Ljubomir Cambj
Nenad Cambj
Ivan Celio-Cega
Lovre Celio-Cega
Miroslav Celio-Cega
Branko Cindro
Michael Cindro
Vedran Cindro
Josip Degl Ivellio
Aleksandar grof
Dragani}-Vran~i}
Aleksandar grof
Dragani}- Vran~i} jr.
Ivo Durbe{i} Grobni~ki
Mladen Durbe{i} Grobni~ki
Mario Festeti}
Mario Festeti} jr.
Ante Franceschi
Branko Marko Franceschi
Darko Ante Franceschi
Josip Franceschi
Don Josip Franuli}
Mate Franuli}
Kolja Grisogono
Leo Grisogono
Lovre Grisogono
Milivoj Grisogono
Milo Grisogono
Petar Grisogono
@arko Grisogono
Ante Hadrovi} Vinodolski
Alan Ivani{evi}
Davor Ivani{evi}
Miroslav Ivani{evi}
Porin Ivani{evi}
Tvrtko Ivani{evi}
Vladimir Ivani{evi}
Zlatko Ivani{evi}
Renata Jela~i}-Buìmska
Sr|an Ka~i}-Bartulovi}
Tereza Ka~i}-Bartulovi}
Kornel Kallay de Nagy-Kallo
Marjan Kallay de Nagy-Kallo
Tibor Kallay de Nagy-Kallo
Tomislav Kallay de Nagy-Kallo
Tomislav Kurelec Bojnemirski
Lada Kurelec-Bojnemirski
Vladimir Kurelec-Bojnemirski
Draèn Ku{~i}
Nik{a Ku{~i}
Otelo Ku{~i}
Sini{a Ku{~i}
Danijel Lukovi}
Tihomir Lukovi}
Branimir Makanec
Julije Makanec
Milan Makanec
Marijan Maroja
Umberto Maru{i}
Igor Michieli
Sergeje Michieli
Branko Miro{evi}-Sorgo
Poznan Miro{evi}-Sorgo
Marko Mladineo
Albert Pavlovi}
Ante Pavlovi}
Antonija Pavlovi}
Branka Pavlovi}
Dalibor Pavlovi}
Ivan Anton Pavlovi}
Giorgio Pavlovi}
Krunoslav Pavlovi}
Nenad Pavlovi}
Milan Paì}
Branimir Pu{kari}
Aleksandar Raizner
Andrea Melita Raizner
Irena Raizner
Ljudevit Raizner
Ljudevit Raizner (Lujo)
Igor Rendi}-Mio~evi}
Dionisios Sdrinias
Davor Tartaglia
Eduard Tartaglia
Mihovil Tartaglia
Miro Tartaglia
Sini{a Tartaglia
Zoran Tartaglia
Mladen Trup~evi}
Frane Vrkljan
Aleksandar Vuceli}
Ingeborg Vuceli}
Michael Vuceli}
Ante Vusio
Arsen Vusio
Ivo Vusio
Jadranka Vusio
Josip Vusio
Kata Vusio
Sergej Zergollern
Zdenka Zergollern
Branko Zmajevi}
Mario Zmajevi}
54
Naputak autorima
Glasnik je znanstveno-stru~no glasilo HPZ u kojem se objavljuju izvorni znanstveni i stru~ni ~lanci
iz podru~ja povijesti i kulture hrvatskog plemstva. Pored znanstvenih radova objavljuju se kratka
znanstvena priop}enja, pregledni ~lanci, stru~ni radovi, komentari, pisma uredni{tva i uredni{tvu,
bibliografija, biografija, prikazi knjiga, te izvje{taji o radu Zbora.
1. Op}enito
^lanci }e biti referirani u Hrvatska znanstvena bibliografija. Format ~asopisa je B5, a tiskan je fontom Garamond elegant.
2. Adresa uredni{tva
HRVATSKI PLEMI]KI ZBOR
Glavni urednik: Branko Cindro, dipl. ing.
c/o Hrvatska paneuropska unija, Juri{i}eva 1 a/I, 10000 Zagreb Hrvatska
3. Rukopisi
Rukopisi trebaju biti napisani koncizno i jasnim stilom na hrvatskom jeziku ili na svjetskim jezicima prvenstveno engleskom. Rukopise treba poslati u dvije kopije paginirane, pisane dvostrukim
proredom s marginama sa svih strana od 3 cm, na A4 formatu papira. Ilustracije slike, grafovi, tablice itd. poslati na posebnim stranicama kao i fusnote. Poèljan broj stranica sa svim privitcima je
do 8 stranica. Rukopisi se ne vra}aju. Pi{e se u prvom licu i ne u pasivnom obliku gdje je to mogu}e.
Ubrzat }e proces evaluacije ako se po{alje i na CD u MS Word 6,0 ili vi{e. Koristiti Me|unarodni
sustav jedinica (SI sustav).
4. Preporu~eni oblik rukopisa

Prva stranica sadràva: naslov rada, ispod kojeg su puna imena i prezimena autora, adrese, te naslovi
institucija autora, te teku}i naslov (ime autora i skra}eni naslov ne vi{e od 40 znakova).
Druga stranica je stranica saètka. Saètak je na jeziku ~lanka do 300 rije~i i pi{e se u jednom odlomku. Podijeljen na: uvod i svrha rada, metoda rada, rezultati i zaklju~ak i broj referenci. Uz saètak se
dodaje do deset klju~nih rije~i.
Ostali tekst paginiran je sukcesivno i ima slijede}e podnaslove :
Uvod i svrha daje kratku, jasnu svrhu ~lanka te odnose prema drugim ~lancima istog sadràja izbjegavaju}i duè elaboriranje literature.
Metode osiguravaju dovoljno informacija da omogu}e drugim znanstvenicima ponavljanje istraìvanja.
Rezultati i diskusija daju jasna i precizna obja{njenja rezultata i izvo|enja zaklju~aka.
Zahvale, ako su nu`ne onima koji su pomogli izvedbu znanstvenog rada.
55
Na kraju ~lanka dati popis kratica i simbola koje nisu ina~e uobi~ajeni.
Literatura je citirana i numerirana abecednim redom. Navesti sva imena autora te inicijale, naslov ~lanka, ime ~asopisa, godinu tiskanja, svezak i broj ~asopisa i prvu i zadnju stranicu.
Primjeri
1. Duj{in, V. (1938) Zbornik plemstva. Viktor Anton cte Dui{in. Zagreb 335 str.
2. Radau{, T. (2005): Kallay Kllay de Nagy-Kll. u Hrvatski biografski leksikon, 6, 748-749,
Macan, T (ur). Leksikografski Zavod. Miroslav Krleà, Zagreb.
3. Dràvni arhv Zadrar, Zadar Curia maior civilum, kut. Iv fasc. 14. fol. 12
Tablice procesirati u istom programu kao i tekst. Trebaju stati na stranicu A4 te podnijeti smanjenje na B5. Kod toga koristiti tabulator a ne table tool,
Slike, crteè, grafove i fotografije ozna~iti kao slika i numerirati arapskim brojevima redom. Na
pole|ini olovkom napisati ime autora, broj slike i vrh slike. Opis slike dati na posebnom listu. Svi
privitci trebaju biti u kona~noj formi za tisak, visoke grafi~ke kompjuterske rezolucije, ali koristiti
grubi raster za popunu povr{ina. Za legende koristiti font Ariel i ne manji od 10 pt.
Ne prihva}aju se fotokopije kao ni negativi slika.
5. Zaklju~ni naputci
Uredni{tvo pridràva pravo da rukopis prilagodi standardima hrvatskog jezika odnosno svjetskog
jezika na kojem je ~lanak pisan.
Autori snose odgovornost za copyrigt.
Prvom autoru }e se prije tiskanja poslati na uvid kona~ni tekst.
Autor dobiva CD s PDF datotekom i jedan primjerak ~asopisa.
Tiskanjem ~lanaka sva autorska prava pripadaju Hrvatskom plemi}kom zboru.
^lanovi Hrvatskog plemi}kog zbora dobivaju ~asopis besplatno, ako su podmirili ~lanarinu.
Godi{nja pretplata za ~asopis je 140 kn.
âsopis izlazi u dva broja i jednom svesku godi{nje
Zahvala SPONZORIMA
Uredni{tvu je ovom prilikom osobito zadovoljstvo zahvaliti se osobama i tvrtkama koje su svojim prilogom
omogu}ile realizaciju ~etvrtoga broja Glasnika HPZ-a: Tvrtka LASERplus donirala je cjelokupnu
grafi~ku pripremu Tvrtka DENONA donirala je fotolite i tisak Tvrtka PLANA l.m.d. donirala je
papir za tisak
80 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora

Glasnik Hrvatskog Plemićkog Zbora

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Glasnik Hrvatskog Plemićkog Zbora

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Glasnik Hrvatskog Plemićkog Zbora

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

80 Glasnik Hrvatskog plemi}kog zbora

Razgovor s Vladimirom pl. Kurelcom (Drago pl. Antoniazzo) . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

c/o Hrvatska paneuropska unija, Juri{i}eva 1a/I, Zagreb

Plemenite obitelji, gospo|e i gospodo!

SVE^ANU 8. SJEDNICU VELIKOG PLEMI]KOG VIJE]A

HRVATSKIM INSTITUTOM ZA POVIJEST

Sadr`aj i dnevni red

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

Sve~ana ve~era u hotelu Palace

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

c/o Croatian Paneuropean Union, Juri{i}eva 1a/I, Zagreb

Noble Lady and Noble Gentleman!

FESTIVE 8th SESSION OF THE GREAT NOBILIARY COUNCIL

CROATIAN INSTITUTE FOR HISTORY

Contents and programme:

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

11.1011.25 a.m. Dr.sc. Damir Karbi}:

02.5003.30 p.m. Reports on activities

Festive evening meal at the Palace Hotel,

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

Deset godina rada

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

Slika 1. Prvi predsjednik HPZ-a

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

Slika 3. Grb Hrvatskog plemi}kog zbora

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

4. Sjednice Velikog plemi}kog vije}a

Slika 4. Novo primljeni ~lanovi na Sjednici Velikog plemi}kog vije}a 2005.

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

Tablica 1. Sjednice Velikog plemi}kog vije}a

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

6. Operativni plan rada za razdoblje 2005. 2008.

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

Mario Festeti} st.

Slika 5. Radno predsjedni{tvo Sjednice Velikom plemi}kog vije}a 2005

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

1995 1997 1998 2001 2003 2005 2006

Slika 6. Grafi~ki prikaz porasta broja ~lanova tijekom deset godina

Slika 7. ^lanovi Zbora na predavanju o projektu Virtualna Hrvatska

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

Slika 8. Bo`i}ni domjenak 2005. godine

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

U Velikoj Gorici Grbovi i povelje Turopoljskog plemstva

Slika 9. ^lanovi HPZ: Z. Baraba{, V. Kurelec i Branimir Makanec na otvorenju

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

Slika11. Osnivanje Ogranka Osijek 17. 11. 2005.

10. Suradnja s institucijama u inozemstvu i u zemlji

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

Hrvatski povijesni muzej

12. Znanstvena tema

13. WEB Stranica

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA

Slika 13. ^lanovi radnih tijela Zbora izabrani 2005. godine

GLASNIK HRVATSKOGA PLEMI]KOG ZBORA