Professional Documents
Culture Documents
Sam Svoj Dizajner Adobe Photoshop cs2 PDF
Sam Svoj Dizajner Adobe Photoshop cs2 PDF
in Predrag Jovanovi
Beograd, 2005.
Sadraj
Sadraj
MALO TEORIJE ZA POETAK
O Photoshopu . . . . . . . . . . . . . . 11
Rasterska i vektorska grafika . . . . . . 12
Rezolucija i veliina slike . . . . . . . . . 13
Ulazna i izlazna rezolucija i veliina slike . . 14
Svetlost, boje i njihovo prikazivanje . . . 14
Vidljiva svetlost . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Boje u prirodi . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Boje na ekranu . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Boje na papiru" . . . . . . . . . . . . . . . 15
Kontinualno i rasterski prikazane boje . . . . 15
Kolorni sistemi . . . . . . . . . . . . . . 16
Bitmap kolorni sistem . . . . . . . . . . . . 16
Grayscale kolorni sistem . . . . . . . . . . . 16
RGB kolorni sistem . . . . . . . . . . . . . 16
L*a*b kolorni sistem . . . . . . . . . . . . . 17
HSB kolorni sistem . . . . . . . . . . . . . . 17
CMYK kolorni sistem . . . . . . . . . . . . . 17
Indexed Color kolorni sistem . . . . . . . . . 17
Duotone kolorni sistem . . . . . . . . . . . . 18
Multichannel kolorni sistem . . . . . . . . . 18
Spot boje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Kolorni profili . . . . . . . . . . . . . . . 18
Mali renik pojmova . . . . . . . . . . . 19
INSTALACIJA, POKRETANJE
I OSNOVNA PODEAVANJA
Instalacija Photoshopa . . . . . . . . . . 23
Aktivacija Photoshopa . . . . . . . . . . . . 24
Adobe Gamma - kalibrisanje boja na ekranu
naeg monitora . . . . . . . . . . . . . . 25
Pokretanje i zatvaranje Photoshopa . . . 28
Color Settings - podeavanje rada sa
kolornim profilima . . . . . . . . . . . . 29
Preferences - osnovna podeavanja . . . 30
ta je ta na ekranu . . . . . . . . . . . 35
Meni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Toolbox - paleta sa alatkama . . . . . . . . 46
Palete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Traka sa opcijama - Options bar . . . . . . . 52
Statusna linija - Status Bar . . . . . . . . . . 52
Menjamo radno okruenje . . . . . . . . 53
Rad sa paletama . . . . . . . . . . . . . . . 53
Promena sadraja menija . . . . . . . . . . 54
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
71
71
72
73
73
Sadraj
Alatka COLOR SAMPLER . . . . . . . . . . 82
Alatka MEASURE . . . . . . . . . . . . . . 82
Ispravljamo greke . . . . . . . . . . . . 83
Komande UNDO i REDO . . . . . . . . . . 83
Paleta HISTORY . . . . . . . . . . . . . . . 83
Komanda REVERT . . . . . . . . . . . . . 84
Tri izgleda ekrana . . . . . . . . . . . . . . 84
Kadriranje . . . . . . . . . . . . . . . . 87
Kadriranje pomou alatke CROP . . . . . . 87
Zadavanje veliine i rezolucije u toku
kadriranja . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Kadriranje uz ispravljanje" perspektive . . .
Kadriranje pomou komande CROP . . . . .
Kadriranje pomou komande TRIM . . . . .
Komanda CANVAS SIZE . . . . . . . . . .
Nekoliko saveta . . . . . . . . . . . . .
88
89
90
90
91
92
94
94
95
Korekcija boja . . . . . . . . . . . . . . 99
CRTANJE I RETUIRANJE
Sadraj
RAD SA SELEKCIJAMA
O selekcijama . . . . . . . . . . . . . . 137
Pravljenje selekcija . . . . . . . . . . . 138
Alatke Rectangular, Eliptical, Single Row i
Single Column Marquee . . . . . . . . . . 138
Alatke Lasso i Polygonal Lasso . . . . . . 139
Alatka Magnetic Lasso . . . . . . . . . . . 139
Alatka Magic Wand . . . . . . . . . . . . 139
Komanda Color Range . . . . . . . . . . . 140
Ostali naini selektovanja . . . . . . . . . 140
Korienje Quick Mask naina rada . . . . 140
Komande Select menija za promene
selekcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
uvanje selekcija . . . . . . . . . . . . . 141
LEJERI, TEKST I
PAMETNI OBJEKTI
Lejeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
Vrste lejera . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
Paleta Layers . . . . . . . . . . . . . . . 149
Pravljenje novih lejera . . . . . . . . . . . 150
Izbor (selektovanje) lejera sa kojima radimo 150
Pomeranje Lejera - Alatka Move . . . . . . 151
Promena redosleda lejera . . . . . . . . . 151
Vidljivost i naini pretapanja lejera . . . . . 151
Poravnavanje i raspodela lejera . . . . . . 152
Zakljuavanje lejera . . . . . . . . . . . . 152
Grupisanje lejera i rad sa grupama . . . . 153
Povezivanje lejera . . . . . . . . . . . . . 153
Stapanje lejera i cele slike . . . . . . . . . 153
Transformacije lejera . . . . . . . . . . . . 154
Efekti na lejerima i stilovi lejera . . . . . . 155
Paleta Layer Comps . . . . . . . . . . . . 157
Maske Lejera . . . . . . . . . . . . . . . . 158
Isecajue (Kliping") grupe . . . . . . . . . 159
Tekstualni lejeri i rad sa tekstom . . . . 160
Type Tool - alatka za unos i promenu teksta 160
Reim kucanja teksta . . . . . . . . . . . 161
Traenje i promena teksta . . . . . . . . . 161
Paleta Character . . . . . . . . . . . . . . 162
Paleta Paragraph . . . . . . . . . . . . . 162
Krivljenje teksta - komanda Warp Text . . . 163
Promena vrste tekstualnog lejera . . . . . 163
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
VEKTORSKO CRTANJE
U PHOTOSHOPU
Sadraj
AUTOMATIZACIJA I TAMPANJE
PRAVIMO . . .
PRILOZI
Skeniranje . . . . . . . . . . . . . . . . 201
Optika rezolucija i interpolacija . . . . . . 202
Skeniranje tampanog materijala . . . . . 202
Skeniranje tehnikih crtea i formulara . . 202
Skeniranje fotografija . . . . . . . . . . . 202
O pripremi za tampu . . . . . . . . . . 203
Put jedne slike od ekrana do papira . . . . 203
Digitalna tampa . . . . . . . . . . . . . . 203
O vrstama papira . . . . . . . . . . . . . . 204
ta sve utie na cenu tampe . . . . . . . 204
Rezolucija, veliina slike i kolorni sistem . . 205
Ostavljanje mesta za seenje . . . . . . . 205
Crni tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
tamparski tabak i formati papira . . . . . 206
O digitalnoj fotografiji . . . . . . . . . . 207
Princip rada digitalnog foto-aparata . . . . 207
Anatomija digitalnog foto-aparata . . . . . 207
Formati zapisa digitalnih fotografija . . . . 208
DODATAK U BOJI
Kolorni sistemi . . . . . . . . . . . . . .
Naini pretapanja . . . . . . . . . . . .
Efekti na lejerima . . . . . . . . . . . .
Galerija filtera . . . . . . . . . . . . . .
Pravimo... . . . . . . . . . . . . . . . .
Sakupljamo primere . . . . . . . . . . .
209
210
211
212
213
214
O Photoshopu
ada je kompanija Adobe izbacila na trite prvu verziju svog programa za obradu slika,
nazvali su ga Photoshop (u prevodu: fotografska radnja). Bio je to, za ono vreme, moan
program za retuiranje i obradu fotografija koji e ubudue postaviti standarde na tritu
profesionalnih grafikih programa. Danas, sa verzijom CS2 (ili, po brojevima, verzijom 9")
to ne samo da je program u kome moemo obraditi slike, ve i pripremiti za tampu veoma
kompleksne foto-montae, cele novinske oglase, vizit-karte, web stranice, postere, bilborde,
odnosno sve to nam padne na pamet" od grafike.
11
rema tome na kako je grafika (tekst, slike ili crtei) definisana i zapamena u raunaru
delimo je na dve grupe: rastersku i vektorsku.
Vektorska grafika
Vektorska grafika predstavlja oblike koji su definisani nizom kontrolnih taaka i matematikim
funkcijama koje opisuju poloaj i oblik linija koje ih povezuju. Kvalitet slike ne zavisi od veliine.
Poto se vektorska grafika sastoji od niza jasno definisanih objekata, teko je ili nemogue
na njih primenjivati efekte providnosti ili finije prelive i pretapanja boja. Takoe je nemogue
preko njih crtati slobodnom rukom pomou alatki koje simuliraju slikarske etkice. Tipini
primeri vektorske grafike su tehniki crtei, obrasci i sl. Programi koji rade vektorski su
Adobe Illustrator, Macromedia Freehand, CorelDraw i drugi.
Rasterska grafika
Rasterska grafika je u stvari mrea taaka od kojih svaka nosi informaciju o sopstvenoj
boji. Svaka rasterska slika je odreena irinom i visinom izraenom kao broj taaka (pixela).
Promenom veliine slike menja se veliina svake pojedine take koja definie sliku, ime
se u stvari menja i kvalitet same slike. Odnos izmeu veliine slike u cm i broja taaka koje
definiu sliku naziva se rezolucija. Primeri rasterske grafike su digitalne fotografije, skenirane
slike i crtei, grafika sa interneta itd. Programi koji rade rasterski" su Adobe Photoshop,
Corel Photo Paint, Jasc Paint Shop Pro i drugi.
Napominjemo da su skoro svi izlazni ureaji (monitor, tampai, osvetljivai, slajd rekorderi...)
rasterski i da se svi vektorski crtei u njima konvertuju u rasterske pre same tampe u
rezoluciji tih ureaja.
12
13
u raunar. One e biti veoma razliite u zavisnosti od toga sa kog ulaznog ureaja nam
dolaze. Na primer:
slika za desktop 1024 x 768 pixela u 72 ppi
sa skenera 20 x 15 cm u 300 ppi
digitalna fotografija 1600 x 1200 pixela u 72 ppi
sa slajd-skenera 3,6 x 2,4 cm u 4000 ppi
Izlazna rezolucija i veliina su one na koje emo posle obrade dovesti sliku.
Za slike namenjene posmatranju na ekranu (pozadine, internet prezentacije) zanima
nas samo veliina u pixelima jer se u njima uvek mere veliine kod ekranskog prikaza.
Za slike namenjene tampanju (na stonom tampau, ofset tampi, bilbordi...) obavezno
treba da vodimo rauna o potrebnoj veliini slike u cm, a rezoluciju da prilagodimo
izlaznom ureaju.
oje su ono to sliku ini slikom. Posmatrajui neki motiv u prirodi, vidimo njegov oblik,
osvetljenost i boje. Da bismo bolje razumeli boje moramo imati predstavu o tome kako one
nastaju, kako ih mi vidimo i kako su predstavljene na ekranima i na tampanom materijalu.
Vidljiva svetlost
Nosilac boja je svetlost. Njen osnovni izvor u prirodi je nae Sunce. Ono odailje irok
spektar svetlosnog zraenja od koga mi vidimo samo mali deo - od plave (najmanje vidljive
talasne duine) do crvene (najvee talasne duine). Sam vidljivi spektar moemo podeliti
na tri osnovna polja: plavo, zeleno (srednje) i crveno. Upravo na taj nain i nae oko prima
informacije o boji - preko tri vrste elija koje primaju informacije o koliini plave, zelene i
crvene svetlosti, i etvrte vrste koja prima informacije o intenzitetu svetlosti (kada bismo imali
samo ovu vrstu elija, videli bismo crno-belo).
Bela svetlost - kada je intenzitet svetlosnog zraenja ravnomerno rasporeen po celom
vidljivom spektru, za svetlost kaemo da je neutralno bela". Slabu neutralno belu svetlost
vidimo kao sivu.
Vetaki izvori svetlosti kao to su plamen, sijalica ili neonska cev ne odailju ravnomeran
spektar kao Sunce. Vatra i obina sijalica imaju mnogo jai crveni deo spektra, dok neonska
cev najee ima naglaeni plavi deo spektra. Zbog toga nam se ini da je svetlost sijalice
crvenkasta" dok je neonska svetlost plaviasta".
14
Boje u prirodi
Svaka materija u prirodi ima tu osobinu da odreenu talasnu duinu svetlosti u manjoj ili
veoj meri upija, dok druge reflektuje. Na primer, pigmenti u biljkama imaju osobinu upijanja
crvenih i plavih zraka, dok zelene odbijaju - zato lie vidimo kao zeleno. ute materije imaju
tu osobinu da odbijaju zelenu i crvenu svetlost, a upijaju plavu. Beli i sivi predmeti ravnomerno
odbijaju, dok crni upijaju skoro ceo spektar.
Boje na ekranu
Zamisliemo belo bioskopsko platno koje smo osvetlili sa tri reflektora - crvenim, zelenim i
plavim. Znajui kako nae oko vidi boje, to platno e nam izgledati kao da je osvetljeno belom
svetlou. Ovaj princip je iskorien i kod naina prikazivanja slike na ekranima televizora i
monitora. Svaki ekran se sastoji od mree takica (moemo je videti ako pogledamo ekran iz
blizine) od kojih je svaka osvetljena razliitim intenzitetom crvene, zelene ili plave svetlosti.
Ova mrea je toliko sitna da je nae oko vidi kao kontinualne tonove kada gledamo sa
dovoljne razdaljine. to je osvetljenost crvenih, zelenih i plavih takica jaa, svetlost je belja.
Ovakav princip meanja boja nazivamo aditivni i on je primenljiv samo kod projektovanja slike
na ekran - kada boje podeavamo intenzitetom svetlosti.
Boje na papiru"
Svi smo nekada slikali temperama ili vodenim bojama i poznato nam je da meanjem dve
boje nikada ne moemo dobiti boju koja je svetlija od obe - obino je to boja koja je negde
izmeu" onih boja koje smo koristili. To je zbog toga to dodavanjem novih komponenti boja
dodajemo jo pigmenata koji e upijati sve vie i vie svetlosti. Ovakav postupak meanja
boja nazivamo substraktivni i primenjujemo ga u svakoj prilici kada meamo boje za neku
povrinu koja reflektuje svetlost.
15
Kolorni sistemi
P
oto smo ukratko opisali kako vidimo boje, moramo obratiti panju na to i kako da ih
definiemo, zapamtimo i objasnimo. Zamislimo sledeu situaciju: radimo pripremu za
tampu prospekta naeg klijenta i on eli da mu korica bude zelene boje. Uzorak zelene
boje nam nije doneo, a zelenu opisuje na sledei nain uzme utu, doda malo tamno
zelene, kap crvene i sve to potamni sa crnom". Koju utu boju? Koju tamno zelenu? Koliku
kap crvene u koliko ute i zelene? U celoj prii, gaanje" eljene zelene boje ima jednaku
verovatnou kao i sedmica na lotou. Zbog ovakvih i slinih situacija, kojih na alost u praksi
ima poprilino, smiljeni su razni naini da se boje jasno i precizno definiu.
S obzirom na to da u prirodi i u praksi imamo razliite naine meanja i prikazivanja boja,
kao i da e nam za razliite poslove odgovarati razliiti pristupi VIDI PRILOG U BOJI
formulisanju boja, postoje razliiti kolorni sistemi - matematiko-fiziki
"Kolorni sistemi"
na strani 209
principi meanja boja.
17
Spot boje
Kao to smo ranije pomenuli, CMYK kolorni sistem kao jedini standard za tampu siromaan
je za neke ekstremno jarke boje. Takoe je u praksi ponekad uz samu sliku u boji potrebno
tampati i detalje u zlatnoj, srebrnoj ili, na primer, nekoj fluorescentnoj boji. Za tu namenu
koriste se takozvane Spot" boje koje se u praksi tampaju kao peta ili esta boja - naravno
ako budet dozvoljava poveanje trokova tampe.
Photoshop nam omoguava da definiemo i ove dodatne kanale" sa bojom, da svakom od
njih dodelimo boju kojom e biti odtampan, i da na ekranu imamo simulaciju finalnog izgleda
tako odtampane slike.
Spot boje se obino biraju iz unapred definisanih paleta fabriki zameanih jarkih ili specijalnih
boja. Najee se za ovo koriste palete jednog od vodeih proizvoaa boja - PANTONE.
Kolorni profili
P
rilikom rada sa bojama dizajneri u svetu susreli su se sa vie nereivih problema: nemogue
je na dva kraja sveta proizvesti osnovne boje za tampu koje e biti u potpunosti iste,
nemogue je da boje kada se odtampaju na razliitim vrstama hartije izgledaju isto, takoe
je nemogue prozvesti ak i dve katodne cevi za monitore koje e na isti nain prikazivati
boje, nemogue je da dva skenera na isti nain pokupe" boje sa iste skenirane fotografije.
Na prikazivanje i na na doivljaj boje takoe utie i svetlost u prostoriji u kojoj radimo (da li je
u pitanju dnevna, neonska, halogena ili svetlost obine sijalice) jer se ona mea sa svetlou
koja dolazi sa ekrana monitora i menja na doivljaj boja koje ekran odailje.
Delimino reenje (a potpuno ne postoji) ovih problema zove se kalibracija sistema i korienje
kolornih profila. Ukratko, kolorni profil nekog ureaja ili procesa tampe je fajl koji u sebi nosi
informacije kako boje treba izmeniti da bi one bile to priblinije nekom optem standardu.
Kalibracija ureaja ili procesa je postupak pravljenja njegovog kolornog profila.
Cilj celog postupka je da sa izgledom slike budemo to blii njenom stvarnom izgledu tokom
18
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
Sve mogue vidljive boje rasporeene tako da ine preliv nalik na dugu
(Hue) - poloaj boje u spektru. Na primer: uta, utozelena, plava,
plavoljubiasta, plavozelena...
Intenzitet boje
(Saturation) - jarkost" ili dreavost" boja - odreuje koliko je boja
ista". Ako je intenzitet mali, kaemo da su boje pastelne ili prljave".
Na primer, sivozelena boja
Osvetljaj boje
(Luminance ili Brightness) - odreuje koliko je neka boja svetla (bliska
beloj boji)
Siva skala
Preliv sivih nijansi od isto bele do isto crne boje
Polutonovi
(Halftones) Boje koje se ne sastoje od iskljuivo istih osnovnih boja u
kolornom sistemu - kod Grayscale slika to su sive nijanse, kod CMYK
sistema to je bilo koja boja koja sadri neku od osnovnih boja u procentu
razliitom od 100% i 0 %.
Podela polutonova Polutonove prema osvetljenosti delimo na svetle (highlights), srednje
(midtones) i tamne (schadows)
Selekcije
Izabrane povrine na slici koje moemo kopirati, premetati, brisati,
koristiti kao maske ili izdvajati u lejere. Mogu biti pravilnog i nepravilnog
oblika, iz jednog ili vie delova, sa otrim ili mekim ivicama.
Maske za crtanje
Selekcije koje koristimo da bismo njima ograniili povrine po kojima
crtamo, bojimo ili unutar njih korigujemo sliku, primenjujemo specijalni
efekat, popunjavamo ih bojom, teksturom ili prelivima.
Maske lejera
(Layer mask) - Selekcije primenjene tako da odreuju vidljivost lejera.
Maske mogu takoe biti i vektorske, kada za njihovo pravljenje koristimo
putanje umesto selekcija.
Kanali boja
(Color channels) - Grayscale slike koje predstavljaju nivo osvetljenosti
svake od osnovnih boja kolornog sistema. Moemo ih videti u paleti
Channels.
Alfa-kanali
(Alpha channels) - Grayscale slike koje predstavljaju snimljene selekcije.
Snimaju se zajedno sa slikom i takoe se nalaze u paleti Channels iza
kanala boja.
Lejeri
(Layers) - Slojevi slike" - Zamislimo da u prirodi crtamo tako to smo
na papiru nacrtali pozadinu, a onda posebne elemente na listovima
providne folije preko pozadine, tako da svi zajedno ine kompletnu sliku.
Svaki od ovih listova moemo pomerati i menjati bez oteivanja ostalih
delova slike.
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
19
Pametni objekat
Putanje
Voice
Mrea
Osnovno stanje
Iseci
Pokrivnost
Providno
Poluprovidno
20
INSTALACIJA, POKRETANJE I
OSNOVNA PODEAVANJA
Instalacija Photoshopa
P
3. Kliknemo na Accept
5. Kliknemo na Next
6. Kliknemo na Accept
23
8. Kliknemo na Next
9. Kliknemo na Next
12. Instalacija e trajati oko dva minuta, za to vreme izmenjivae se reklamni ekrani. Po
zavretku instalacije, Photoshop nam nudi da odmah preemo na aktivaciju. Aktivaciju
moemo izvriti odmah, ili je odloiti klikom na Cancel (za samu aktivaciju imamo rok od
30 dana od dana instalacije - posle tog roka vie ne moemo startovati Photoshop ako
aktivacija nije uraena), ime e instalacija biti zavrena. Pojavie se prozor sa dugmetom
Finish i opcija kojom moemo izabrati da li emo pogledati Readme dokument ili ne. Na
kraju, pojavie se prozor Thank You for choosing Adobe Photoshop" koji zatvaramo klikom
na OK i time smo konano zavrili proces instalacije.
Aktivacija Photoshopa
Aktivacija programa je postupak kojim se kompanija Adobe titi od sve rairenije piraterije.
Ovaj proces nije nita drugo nego kontaktiranje sa kompanijom Adobe i razmena informacija
o instaliranom programu. Pri tom se nijedan drugi podatak osim serijskog broja programa
ne prenosi Adobeu - naa privatnost ostae sauvana. Postoje dva naina aktivacije: putem
Interneta ili telefonom.
Aktivacija e biti pokrenuta u toku same instalacije Photoshopa, ili (ako smo je odloili) pri
svakom startovanju sve dok ne bude izvrena (aktivira se samo jednom). Na poetku, pojavie
se prozor u kome unosimo serijski broj sa pakovanja programa (niz od 6 etvorocifrenih
brojeva). Klikom na dugme Activation Options biramo da li emo aktivaciju izvriti putem
Intreneta, ili telefonskim pozivom. Ako izaberemo aktivaciju putem Interneta, dovoljno je da
kliknemo na Next, poveemo se na Internet i ceo proces bie obavljen automatski za nekoliko
sekundi.
24
25
26
16. Z
atvoriemo Control Panel klikom na -X- u gornjem desnom uglu prozora.
Ovim je postupak kalibracije monitora zavren. Kolorni profil monitora snimljen je i Windows
je podeen tako da ga uvek koristi. Postupak kalibracije monitora ponoviemo samo u sluaju
ako promenimo monitor, ili ako se neto bitno promenilo u okruenju (na primer, umesto
obinih sijalica u prostoriju smo stavili neonske, a preteno radimo pri vetakom svetlu).
27
Pokretanje i zatvaranje
Photoshopa
Photoshop pokreemo na sledei nain:
1. Kliknemo na Start dugme Windowsa
2. Kliknemo na All Programs
3. Kliknemo na Adobe Photoshop CS2
Prilikom prvog startovanja, pored upozorenja o Scratch disku, pojavie se pozdravni ekran:
Ovaj ekran nudi nekoliko linkova na sistem Helpa, informacije o novitetima itd. Da se ne bi
pojavljivao svaki put kada se Photoshop startuje, iskljuiemo opciju Show this dialog at
startup" (klikom na kockicu pored nje tako da ostane prazna) i kliknuemo na dugme Close u
donjem desnom uglu. Ovaj ekran uvek kasnije moemo pozvati ako kliknemo na stavku Help
u meniju, pa na opciju Welcome Screen.
Pri prvom startovanju Photoshop e nas jo upitati da li odmah elimo da podesimo sistem
rada sa kolornim profilima (Color Settings). Ovo moemo uraditi odmah, ili kasnije ukoliko
tako elimo.
Zatvaranje Photoshopa
Photoshop zatvaramo na jedan od naina:
Kliknemo na stavku File menija, pa na opciju Exit.
Kliknemo na dugme -X- u gornjem desnom uglu prozora.
Ako nam je ostala otvorena neka slika koju nismo snimili, prilikom zatvaranja biemo upitani
da li elimo da je snimimo.
28
U prozoru emo podesiti opcije kao na slici gore i zatvoriemo ga klikom na dugme OK.
29
Preferences - osnovna
podeavanja
P
30
31
Ovim smo podesli osnovne parametre Photoshopa. Da bi sve promene koje smo uneli bile
prihvaene i primenjene, treba da zatvorimo Photoshop i ponovo ga pokrenemo.
32
ta je ta na ekranu
K
ada pokrenemo Photoshop, primetiemo na ekranu nekoliko celina koje sadre komande,
alatke, informacije i parametre za prikaz koje e nam biti neophodne za rad. To to
vidimo samo je mali deo interfejsa Photoshopa, koji sadri vie od 500 komandi, ekrana,
menija ili opcija. Na sreu, sve ove alatke" su logino grupisane i rasporeene. Pogledajmo
koje su to osnovne celine:
35
Meni
Komanda
New...
Open...
Browse...
Open as...
Open recent
Edit in ImageReady
Close
Close all
Close and Go to Bridge
Save
Save as ...
Save a version ...
Save for web ...
Revert
Place ...
Online Services ...
Import
Twain
Variable data sets ...
Annotations ...
WIA support ...
Export
Data Sets as Files
strana...
61
59
59
59
68
68
68
67
63
68
84
62
60
60, 201
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
36
strana...
188
189
189
190
188
190
191
191
192
192
Jump to
Exit
28
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
Komanda
Undo ... / Redo ...
Step Forward
Step Backward
Fade ...
Cut
strana...
83
84
84
143
Copy
143
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
37
strana...
143
143
143
142
161
142
142
154
154
154
154
154
154
154
154
154
154
154
154
154
122
124
176
38
Komanda
Opis
strana...
54
Menus ...
54
Preferences
30
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
Komanda
Mode
Adjustments
Duplicate ...
Apply Image ...
Calculations ...
Image Size ...
Canvas Size ...
Opis
strana...
111
99
88
92
91
94
90
90
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
Komanda
New
Layer ...
Background from Layer
Group ...
Group from Layers ...
Layer via Copy
Opis
strana...
150
150
150
153
153
150
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
39
strana...
150
150
166
166
166
150
155
150
150
158
169
159
164
164
164
165
165
165
166
163
163
163
163
163
163
163
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
40
Komanda
Opis
strana...
Shape
Rasterizacija lejera sa vektorskim oblikom
176
Fill Content
Rasterizacija lejera sa ispunom
Vector Mask
Rasterizacija vektorske maske lejera
176
Smart object
Rasterizacija pametnog objekta
166
Layer
Rasterizacija izabranih lejera
All Layers
Rasterizacija svih lejera
Group
Pravljenje grupe od izabranih lejera
153
Ungroup
Razbijanje" izabrane grupe na lejere
153
Hide
Skrivanje izabranih lejera
151
Arrange
Promena redosleda lejera
151
Align
Poravnavanje izabranih lejera
152
Distribute
Ravnomerna raspodela izabranih lejera
152
Lock Layers
Zakljuavanje izabranih lejera ili lejera unutar grupe
152
Link Layers
Povezivanje izabranih lejera
153
Select Linked Layers
Izbor povezanih lejera
153
Merge Layers
Slepljivanje izabranih lejera
153
Merge Visible
Slepljivanje svih vidljivih lejera
153
Flatten Image
Slepljivanje cele slike
153
Matting
Promena ivica lejera da bi izgledao manje iseen"
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
Komanda
All
Deselect
Reselect
Inverse
All Layers
Deselect Layers
Similar Layers
Color Range ...
Feather ...
Modify
Border ...
Smooth ...
Expand ...
Contract ...
Grow
strana...
141
141
141
141
140
141
141
141
141
141
141
141
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
41
Komanda
Opis
Similar
strana...
141
Transform Selection
141
Load Selection ...
141
Save Selection...
141
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
Komanda
- Poslednji korieni filter Extract ...
Filter Gallery ...
Liquify ...
Pattern Maker ...
Vanishing Point ...
Artistic
Blur
Brush Strokes
Distort
Noise
Pixelate
Render
Sharpen
Sketch
Opis
strana...
180
179
180
181
181
179
183
179
179
183
184
184
182
179
Stylize
184
Texture
179
Video
Other
Digimarc
Dodati filteri
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da su
potrebne veoma retko ili samo u specifinim situacijama
Komanda
Opis
strana...
Proof Setup
Izbor sistema boja koji emo simulirati
112
Custom ...
Podeavanje sistema boja
112
Working CMYK
Simuliranje ranije podeenog CMYK profila
112
Working ... Plate
Simuliranje samo pojedinog CMYK kanala
112
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
42
Opis
strana...
112
112
112
77
77
77
77
77
84
84
84
84
Show
Layer Edges
Selection Edges
Target Path
Grid
79
Guides
80
Smart Guides
80
Slices
Annotations
All
None
Rulers
79
Snap
81
Snap to
81
Guides
81
Grid
81
Slices
81
Document Bounds
81
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
43
Komanda
Opis
strana...
All
Lepljenje na sve
81
None
Iskljuivanje lepljenja za sve elemente
81
Lock Guides
Zakljuavanje voica da se ne mogu pomerati
80
Clear Guides
Brisanje svih voica
80
New Guide ...
Pravljenje nove voice
80
Lock Slices
Zakljuavanje iseaka da se ne mogu pomerati
Clear Slices
Brisanje svih iseaka
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
Komanda
Arrange
Cascade
Tile
Arrange Icons
strana...
78
56
56
56
56
56
56
54
55
187
49
122
144
162
120
102
83
82
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
44
Komanda
Opis
strana...
Layer Comps
Paleta sa uzorcima lejera
157
Layers
Paleta sa lejerima
149
Navigator
Paleta za snalaenje po slici
78
Options
Paleta opcija (Options bar)
51
Paragraph
Paleta sa podeavanjima za pasus teksta
162
Paths
Paleta sa putanjama
169
Styles
Paleta sa gotovim stilovima lejera
157
Swatches
Paleta sa gotovim zameanim bojama
120
Tool Presets
Paleta sa snimljenim podeavanjima alatki
125
Tools
Paleta alatki (Toolbox)
46
(Naziv slike...)
Nazivi otvorenih slika
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
Komanda
Photoshop Help ...
Welcome Screen ...
About Photoshop ...
About Plugin
Opis
Otvaranje Helpa
Pozdravni ekran
Informacije o autorima Photoshopa
Informacije o autorima efekata
arobnjak" za snimanje slike sa providnim
povrinama
arobnjak" za promenu veliine slike
Informacije o raunaru
Aktivacija Photoshopa
strana...
Activate ...
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
45
Dugme
Opis
strana...
Rectangular Marquee
138
Eliptical Marquee
138
138
138
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
46
Dugme
Opis
Move Tool
Lasso
Polygonal Lasso
Magnetic lasso
strana...
151
139
139
139
Magic Wand
139
Crop Tool
Alatka za kadriranje
87
Slice Tool
130
Healing Brush
129
130
Patch Tool
130
Brush
etkica
126
Pencil
Olovka
126
127
Clone Stamp
129
Pattern Stamp
127
History Brush
127
127
Eraser
Alatka za brisanje
128
Background Eraser
Magic Eraser
128
128
Gradient Tool
132
Paint Bucket
Alatka za popunjavanje
132
Smooth Tool
131
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
47
Dugme
Opis
strana...
Sharpen Tool
131
Smudge Tool
131
Dodge Tool
131
Burn Tool
131
Sponge Tool
131
171
171
160
160
Pen Tool
170
Freeform Pen
170
171
171
171
Rectangle Tool
Crtanje pravougaonika
170
170
Ellipse Tool
Crtanje elipse
170
Polygon Tool
170
Line Tool
Crtanje linije
170
170
Notes
Audio Annotation
Eyedropper Tool
120
Color Sampler
82
Measure Tool
Lenjir za merenje
82
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
48
Dugme
Opis
strana...
Hand Tool
Zoom Tool
77
Foreground /
background Color
118
Quick Mask
140
Screen Mode
84
78
Komande kod kojih se umesto broja strane nalazi nee biti objanjene u knjizi jer smatramo da se
koriste veoma retko ili samo u specifinim situacijama
Palete
alete su mali prozori koji se stalno nalaze na ekranu (ili bar neke od njih) u kojima su
smetene bitne funkcije, podeavanja ili opcije Photoshopa tako da nam uvek budu na
dohvat ruke. Moemo ih premetati, grupisati, iskljuivati i ponovo pozivati u zavisnosti od
potrebe. Svaka od paleta ima svoju namenu i pokriva" neku od bitnih oblasti:
Paleta
Paleta Actions
Paleta Animation
Paleta Brushes
strana
187
122
49
strana
Paleta Channels
Koristi se za biranje i rad sa kanalima boja i alfakanalima u kojima uvamo snimljene selekcije
Paleta Character
Paleta Color
Paleta Histograma
Paleta History
Paleta Info
50
144
162
120
102
83
82
Paleta Paths
Paleta Styles
strana
149
157
78
162
169
157
51
strana
Paleta Swatches
120
125
dobe Photoshop CS2 prua nam velike mogunosti da radno okruenje (skraenice
na tastaturi, koje e komande biti prikazane u menijima i raspored paleta na ekranu)
prilagodimo svojim potrebama.
Rad sa paletama
Palete su na ekranu grupisane u prozorima i u rezervoaru za palete. Nisu sve odmah vidljive,
tako da dodatne palete moemo otvoriti izborom njihovih naziva iz menija Window.
Meniji paleta
Svaka paleta ima svoj pripadajui meni sa dodatnim opcijama. Taj meni moemo otvoriti ako
kliknemo na dugme
koje se nalazi u gornjem desnom uglu palete. Ukoliko se paleta nalazi
u rezervoaru za palete, dugme e biti na desnom kraju jezika aktivne palete.
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
53
56
hotoshop kao svestrana profesionalna alatka moe da otvori veliki broj formata zapisa
slike, kako rasterskih, tako i neke vektorske koje e pri otvaranju pretvoriti u rasterske
slike. Takoe moe i da prihvati slike direktno sa skenera, digitalnog foto-aparata ili nekog
treeg ureaja. Slike koje smo obradili ili stvorili u stanju je da snimi u velikom broju formata
zapisa u zavisnosti od nae potrebe.
Komanda OPEN AS
Ovu komandu emo retko koristiti mada je veoma korisna
onima koji imaju potrebu da otvaraju slike koje stiu sa Mekinto
raunara, ili one slike koje su (grekom ili namerno) snimljene bez
ekstenzije, ili sa pogrenom ekstenzijom. Prozor ove komande
je istovetan prozoru komande Open, uz jednu razliku da ima i
polje za izbor tipa fajla koji hoemo da otvorimo. Na primer, ako
dobijemo sliku koja se zove slika.pedja, a znamo da je snimljena u
Photoshop formatu, kliknuemo jednom na nju, u meniju Open as
izabraemo Photoshop (*.PSD; *.PDD)" i kliknuemo na dugme
Open.
59
61
Komanda PLACE
Photoshop nam prua mogunost da u postojeu sliku ubacimo
sadraj neke druge slike, vektorskog ili kombinovanog fajla. Fajl
e biti smeten u poseban lejer-pametni objekat. Kada na taj nain
ubacimo fajl, njegove izvorne informacije o veliini, rezoluciji pa
ak i kolornom sistemu bie sauvane sve dok taj pametni objekat
ne pretvorimo u obian lejer.
Kliknemo na meni File, pa na opciju Place... Otvorie se prozor
Place istovetan prozoru Open
Kao kod prozora Open izaberemo fajl koji emo umetnuti i
kliknemo na dugme Place
U slici e se pojaviti grubi prikaz slike koju umeemo precrtan
sa dve linije i uokviren sa osam taaka na uglovima i sredinama
stranica. Koristei se ovim
takama (kliknemo miem
i vuemo drei pritisnut
taster), razvlaimo, okre
emo i pomeramo sliku
sve dok ne budemo
zadovoljni.
u
Kliknemo na dugme
paleti opcija i slika e se
pojaviti u novom lejeru
kao pametan objekt
Grubi prikaz slike u toku pozicioniranja
62
Snimanje slika
K
ada smo zavrili sa promenama na slici, ili prekidamo rad na njoj, da bi ona ostala
zapamena treba da je sauvamo - snimimo u fajl na naem raunaru. Prilikom snimanja
moramo voditi rauna o tome da li hoemo da sliku snimimo u isti fajl u kome je bila (pri
emu emo pregaziti" staru verziju te slike novom), ili u novi fajl pod novim imenom. Takoe,
ukoliko snimamo sliku u novi fajl, moramo izabrati u kom formatu zapisa elimo da ona bude
snimljena. Svaki format ima svoje prednosti i mane i koristi se za razliite namene.
Format zapisa
fajla
JPEG maximum
quality
Slike namenjene prikazivanju na web-stranicama, slanju e-mailom gde JPEG medium ili
je veliina fajla bitnija od kvaliteta
low quality
Radni fajlovi sa lejerima, alfa-kanalima itd. koje hoemo da sauvamo
tako da ih kasnije to lake moemo menjati, ili jo nismo zavrili rad PSD
sa njima
Obraene slike, slepljene, koje elimo da sauvamo to trajnije i u to
veem kvalitetu
TIFF bez
kompresije
EPS
ko elimo da u toku rada napravimo duplikat slike, moemo upotrebiti komandu Duplicate
iz menija Image ili menija koji se dobija desnim klikom na zaglavlje prozora sa slikom. Pri
tom e se pojaviti prozor u kome emo uneti naziv duplikata slike. Duplikat slike e se pojaviti
u novom otvorenom prozoru i da bismo ga sauvali, moramo ga snimiti.
Adobe Bridge
A
dobe Bridge je program koji se koristi za sortiranje, pregledanje i biranje fajlova sa slikama
u nekom folderu. Kao naslednik File Browsera iz ranijih generacija Photoshopa, Adobe
Bridge je prerastao u samostalan program koji opsluuje ceo Adobe CS2 paket programa sa
mnogo veim mogunostima i lakoom upotrebe. Osnovni elementi njegovog ekrana su:
A Meni
B Opcije za navigaciju po folderima - dugmad za
pomeranje napred-nazad po poseenim
folderima, polje za izbor iz liste poseenih
foldera i dugme za prelazak u vii folder.
C Palete Favorites i Folders - pomou njih
direktno biramo folder koji emo posetiti,
odnosno postavljamo odreene foldere
kao omiljene" za direktan pristup
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
Pomou dugmadi (I) za promenu izgleda ekrana, kao i pomou menija View moemo
menjati osnovni izgled prozora. Pomou klizaa (J) menjamo veliinu prikazanih sliica.
Kao i kod Photoshopa, palete moemo premetati, iskljuivati i ponovo ukljuivati.
Takoe, jednom podeeno radno okruenje moemo snimiti komandama menija
Window Workspace Save Workspace i kasnije pozivati pomou istog menija
Sortiranje slika
Redosled kojim e slike biti prikazane u folderu moemo postaviti automatski, koristei opciju
Sort iz menija View, pa izborom jednog od naina sortiranja, ili izborom opcije Manually, kada
redosled slika moemo menjati jednostavnim prevlaenjem sa mesta na mesto u prozoru.
Ovo radimo tako to kliknemo na sliku i pomeramo je po prozoru drei pritisnut taster mia.
Mesto na koje e slika pasti" bie meu slikama obeleeno debelom linijom.
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
71
Zadavanje naina na koji e novo ime biti formirano slino je slaganju kockica.
i
U polju za formiranje imena vidimo vie redova koji se zavravaju dugmadima
pomou kojih dodajemo ili uklanjamo pojedini red
U svakom redu zadamo
parametre za pojedini element Text - bilo koji tekst koji emo otkucati u susednom polju
novog imena
New extension - ekstenzija novog fajla
Izaberemo
da
li
emo Current / Preserved filename - trenutni naziv fajla
preimenovati slike, premestiti Sequence Number - redni broj. U susednim poljima
ih ili iskopirati pomou opcija u
zadajemo poetni broj i broj cifara
vrhu ekrana
Sequence Letter - redni broj u vidu slova A, B...
Po potrebi, kliknemo na Date - datum
Browse i izaberemo ciljni folder EXIF Metadata - neka od dodatnih informacija o fajlu,
u prozoru koji e se pojaviti.
ukoliko je on sadri
Kliknemo na dugme Rename,
ili na dugme Cancel kojim odustajemo od postupka.
72
Okretanje slika
Poto su slike esto prilikom snimanja ili skeniranje okrenute uspravno, brzo ih moemo
okrenuti na pravu stranu" pomou tastera
i
koji okreu sliku za po 90O, ili pomou
komandi Rotate... koje moemo nai u meniju Edit i u meniju koji pozivamo desnim klikom
mia na izabranu sliku. Pri tom, bie okrenut samo smanjeni prikaz slike, dok e sama slika
biti okrenuta sledei put kada bude otvorena u Photoshopu.
D O M A I Z A D ATA K
Otvoriti fajl ducky i kapljice.psd" iz foldera moji Photoshop primeri"
Snimiti ga u isti folder u formatima PDF, TIFF, JPEG, BMP, GIF, PNG i Photoshop
EPS
Zatvoriti sliku
Pokreniti Adobe Bridge i usmeriti ga na folder moji Photoshop primeri"
U View meniju izabrati Details
Uporediti informacije o fajlovima i njihove veliine
73
74
Pomagala
ada obraujemo sliku, esto treba da je pogledamo izbliza, izdaleka, u prirodnoj veliini",
ili pod lupom". Photoshop nam omoguava sve to, pa i vie - recimo istu sliku moemo
posmatrati u dva ili vie prozora sa razliitim uveanjem.
Paleta NAVIGATOR
Pomou ove palete, kao kombinacije alatki Zoom i Hand, lake emo se snai na slici, promeniti
stepen uveanja ili pomeriti vidljivi deo slike u prozoru.
Otvaramo je tako to kliknemo na njen jeziak ili tako to
kliknemo na meni Window, pa na Navigator
Skoro celu njenu povrinu pokriva smanjeni prikaz slike,
sa crvenim pravougaonikom koji oznaava deo slike koji
je vidljiv u prozoru. Ovaj crveni pravougaonik moemo
pomerati analogno radu sa alatkom Hand, i vidljivi deo slike
u prozoru e se takoe pomerati
U njenom donjem delu vidimo polje za procenat uveanja
- ako elimo da nam uveanje slike u prozoru bude 300%
kliknemo na polje, otkucamo 300" i pritisnemo taster Enter
Sa desne strane polja za procenat vidimo dva dugmeta i kliza izmeu njih. Levo dugme ima
istu funkciju kao alatka , desno kao
(smanjenje ili uveanje po korak"), a klizaem
slobodno" podeavamo procenat uveanja - pomerajui ga levo-desno smanjujemo ili
uveavamo sliku u prozoru.
Pomagala
Lenjiri (Rulers)
Lenjiri se uvek nalaze uz gornju i levu ivicu
prozora sa slikom i prikazuju dimenziju
slike u mernim jedinicama. Videemo da se
i oni ire i skupljaju ukoliko poveavamo ili
smanjujemo prikaz slike.
Prikazujemo ih ili uklanjamo sa ekrana
pomou komandi menija View Rulers.
K
oje merne jedinice e lenjiri prikazivati,
podeavamo u opcijama (Preferences),
opcijama Info palete ili iz menija koji
pozivamo desnim klikom na njih
Koordinatni poetak (nula") lenjira
je kad otvorimo sliku uvek u njenom
gornjem levom uglu. Ukoliko elimo da ga
premestimo, kliknuemo kursorom mia na
njega i ne putajui taster mia premestiti
ga na eljeno mesto.
Prilikom pomeranja, koordinatni poetak e se lepiti" na voice
Koordinatni poetak vraamo na prvobitno mesto tako to kursorom mia dvaput brzo
kliknemo u prostor gde se lenjiri ukrtaju.
Sve dok je kursor mia unutar slike, bez obzira na izabranu alatku, njegove koordinate e
biti oznaene na lenjirima.
Mrea (Grid)
Mrea predstavlja milimetarski papir" prevuen preko slike. Takoe je vezana za dimenziju
slike u mernim jedinicama, ali one ne moraju biti iste kao one za lenjire (na primer, mrea
je podeena na centimetre, a lenjiri na pixele). Pomae nam pri preciznom pozicioniranju ili
crtanju. Ako je uljueno lepljenje na nju, alatke e se lepiti" na svaki njen podeok.
Merne jedinice koje predstavlja, kao i boju kojom e biti prikazana podeavamo u opcijama
Photoshopa. Pomae nam pri preciznom pozicioniranju ili crtanju.
Prikazujemo je komandama menija View Show Grid
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
79
Voice (Guides)
Voice (Guides) su horizontalne ili vertikalne linije
koje slobodno postavljamo u slici. Koriste se za
oznaavanje pojedinih mesta na slici u odnosu na
koje emo pozicionirati elemente, crtati i slino.
Postavljamo tako to kliknemo na lenjir, i ne
putajui taster mia, izvuemo iz njega voicu na
eljeno mesto
Takoe ih moemo postaviti pomou komandi
menija View New Guide, pri emu e nam se
otvoriti prozor u kome biramo vrstu (horizontalna
ili vertikalna) i unosimo koordinatu voice.
Ukoliko nisu zakljuane, pomeramo ih na taj nain
to dovedemo kursor mia na njih (oblik e mu
se promeniti u
ili
), kliknemo i ne putajui
taster mia pomerimo na novi poloaj.
Poloaj voica moemo zakljuati pomou
komandi menija View Lock Guides
Uklanjamo ih na taj nain to ih prevuemo nazad u lenjir, ili sve odjednom pomou
komandi menija View Clear Guides.
Bez obzira to postoje, moemo ih privremeno i sakriti. Njihovo prikazivanje ukljuujemo
ili iskljuujemo pomou komandi menija View Show Guides.
Boju kojom e biti prikazane postavljamo u opcijama Photoshopa (Preferences)
80
Pomagala
Lepljenje (Snap)
Kao velika pomo u radu, pogotovo kada postavljamo selekciju, pomeramo lejer ili radimo
sa alatkom Crop, jeste mogunost da se element koji pomeramo lepi" za podeoke mree,
voice, pametne voice ili ivice slike. Pod tim mislimo na to da kad se kursor mia ili ivica
selekcije ili lejera priblii nekom od tih elemenata skoi" na njega. Ako je ukljueno lepljenje
na podeoke mree (Snap to Grid), voice e se takoe lepiti na njih, to nam omoguava da
stvari pozicioniramo u milimetar".
Na koje elemente e se lepiti ono to pomeramo, biramo pomou menija View Snap To i
pri tom imamo sledee mogunosti:
U toku rada lepljenje moemo ukljuivati i iskljuivati bez ponovnog biranja pomou
komandi menija View Snap.
Lepljenje na pametne voice ukljuujemo i iskljuujemo komandama menija
View Show Smart Guides.
Ako je ukljuena opcija Snap, voice koje pomeramo iz lenjira uvek e se lepiti na ivice
i sredinu aktivnog lejera ili selekcije (pri tom, pod ivice" mislimo na ivice zamiljenog
pravougaonika koji tesno obuhvata celu selekciju ili lejer, bez obzira iz koliko delova se
sastoje).
81
Alatka MEASURE
Ova alatka predstavlja metar" za merenje rastojanja i uglova.
pri emu e se kursor mia pretvoriti u .
U paleti alatki izabraemo alatku Measure
Kliknuemo na mesto u slici odakle hoemo da zaponemo merenje i ne putajui taster
mia razvui" liniju do krajnje take merenja. Ako pri tom drimo pritisnut taster Shift,
linije koje vuemo bie iskljuivo horizontalne, vertikalne ili pod 45O. Izmerene vrednosti
prikazuju se u Info paleti. im izaberemo neku drugu alatku, merna linija e nestati.
Ako nakon razvlaenja linije pritisnemo taster Alt, dobiemo mogunost da od krajnje take
izvuemo jo jednu liniju, ime merimo ne samo njihove duine, ve i ugao izmeu njih.
Nakon postavljanja merne linije, krajnje take moemo pomerati istom alatkom.
Prilikom izvlaenja, voice e se lepiti na krajnje take merne linije.
82
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
Pomagala
Ispravljamo greke
Paleta HISTORY
A - zapameni Snapshot - snimak stanja
B - markica koja oznaava da je korak postavljen kao izvor
za crtanje alatki History Brush i Art History Brush
C - lista zapamenih nekoliko koraka unazad
D - dugme koje pravi novi dokument sa slikom od izabranog
koraka ili snimka stanja
E - dugme za pravljenje novog snimka stanja
F - dugme za brisanje izabranog koraka ili snimka stanja
Kao proirena i veoma unapreena verzija komandi Undo
i Redo, osmiljena je History paleta. U njoj je zapameno
onoliko koraka unazad koliko je podeeno u opcijama Photoshopa pod History states". Iako
bi bilo divno da moemo da se vratimo i 100 koraka unazad, treba voditi rauna o tome da
vei broj zapamenih koraka znai i vie utroene memorije i prostora na hard-disku, kao i
sporiji rad. Preporuljiv (a i dovoljan) broj zapamenih koraka je 5-10.
Pored pamenja samih koraka, ova paleta nam prua mogunost da u svakom momentu
napravimo snimak stanja" - Snapshot kojim pamtimo sliku u odreenom momentu i uvek se
moemo vratiti na njega, sve dok fajl sa slikom ne zatvorimo (koraci i snimci stanja se ne
snimaju trajno sa fajlom, ve se briu im ga zatvorimo).
Kroz vreme" se vraamo tako to kliknemo na eljeni korak u paleti ili snimak stanja. Pri
tom se ponitavaju svi koraci izmeu njega i poslednjeg napravljenog. Naravno, kroz
vreme" moemo ii i unapred klikom na neki kasniji korak od izabranog.
Onog momenta kad izvrimo neku novu operaciju, svi koraci iza izabranog se briu.
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
83
Komanda REVERT
Da bismo se vratili na poslednju snimljenu verziju slike koristiemo komandu Revert iz File
menija. Ovo emo uraditi u sluaju da smo sa obradom ili korekcijama toliko odlutali" da
se ne moemo vratiti unazad komandom Undo ili History paletom. Komanda Revert ima
istu funkciju kao da smo sliku zatvorili komandom Close bez snimanja, i ponovo je otvorili
komandom Open.
oristei tri dugmeta pri dnu palete sa alatkama moemo birati jedan od tri izgleda
Photoshopovog ekrana:
Standard Screen Mode - standardni izgled ekrana. Sve otvorene slike su u prozorima i vidi se
ceo ekran Photoshopa
Full Screen Mode with Menu Bar - Photoshop je pokrio ceo ekran, vidljiva je jedino aktivna slika
u prozoru preko celog ekrana sa sivim obodom i vidljiv je meni
Full Screen Mode - kao i prethodni, s tim da je nestao meni i obod oko slike je crn.
Pri tom, u sva tri izgleda ekrana sve palete sa ekrana moemo ukloniti i ponovo prikazati
pritiskom na taster Tab. Ovo u kombinaciji sa Full Screen Mode izgledom (i ako je lenjir nevidljiv)
moemo koristiti za neometani pregled slike.
84
Kadriranje
K
ada otvorimo sliku u Photoshopu, verovatno emo prvo poeleti je da iz nje izdvojimo
idealan kadar" - da odbacimo suvinu pozadinu ne bi li glavni motiv zbog koga je slika i
snimljena doao do izraaja. Ili nam je potrebno da iz fajla koji sadri vie skeniranih fotografija
izdvojimo samo jednu. Postupak koji emo primeniti zove se kadriranje.
Alatka Crop (Crop Tool) koristi se za isecanje eljenog kadra iz slike, okretanje jo u toku
isecanja, svoenje kadrirane slike na eljenu veliinu i rezoluciju, pa ak i za ispravljanje
perspektive. Postupak rada je sledei:
u paleti alatki - kursor mia e se promeniti u
Izabraemo alatku Crop klikom na
Doveemo kursor u gornji levi ugao povrine koju elimo da iseemo, pritisnuemo
levi taster mia i, drei ga pritisnutog, razvui selekciju do donjeg desnog ugla eljene
povrine.
Pustiemo taster mia - deo koji smo izabrali ostae svetao, dok e ostatak slike potamneti,
kao na slici desno. Oko izabrane povrine pojavie se isprekidana linija sa kvadratiima na
uglovima i sredinama stranica i koristimo ih za fino pomeranje i okretanje ivica. Takoe se
promenila i paleta opcija.
Ukoliko je u paleti opcija selektovana opcija Perspective, iskljuiemo je.
Kursor mia sada ima razliite oblike i funkcije u zavisnosti od toga gde se nalazi:
- unutar izabrane povrine za njeno pomeranje. Pomeramo je tako to stisnemo desni
taster mia i drei ga stisnutog pomeramo povrinu. Kada budemo zadovoljni, pustiemo
taster.
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
87
esto se deava da snimimo neku zgradu i da na fotografiji ona izgleda kao da se rui"
unazad. To je zbog toga to na mozak u toku gledanja zanemaruje" perspektivu i zgrada
nam deluje pravo", dok sliku vidimo onakvu kakva jeste. Sada, uz pomo Photoshopa, takve
greke moemo da ispravimo jo u toku samog kadriranja. Postupak je sledei:
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
89
VIDI POGLAVLJE
"Lejeri, tekst i pametni
objekti"
na strani 145
90
91
omanda Image Size nalazi se u Image meniju i koristimo je za promenu veliine i rezolucije
slike. Bez obzira na svoj mali" prozor sa relativno malo opcija, iza nje se krije moan
sistem za promenu veliine i rezolucije slika. U prozoru sa opcijama komande Image Size
jasno se vidi odnos izmeu veliine slike u pixelima, veliine prikazane slike i rezolucije.
Promenu veliine slike zvaemo skaliranje.
Postupak skaliranja
U Image meniju kliknuemo na opciju Image Size.
Ako ne elimo da menjamo proporciju slike, neka kockica
pored opcije Constrain Proportions bude selektovana (ima znak)
- pojavie se znak lanca" izmeu polja za irinu i visinu slike.
Ako elimo da menjamo veliinu u pixelima, neka kockica
pored opcije Resample bude selektovana (ima znak) - pojavie
se znak lanca" izmeu polja za irinu i visinu slike i rezolucije,
a polja za unos dimenzija u pixelima e nestati.
Ako elimo da prilikom skaliranja budu skalirani i parametri u
stilovima lejera, neka kockica pored opcije Scale Styles bude
selektovana (ima znak).
Uneemo nove dimenzije slike - u pixelima, procentima ili
mernim jedinicama u polja pod oznakama Width - irina i Height
- visina. Ako su polja vezana" unoenjem vrednosti u jedno
polje automatski e se menjati vrednost u drugom.
Uneemo novu rezoluciju slike u polje pod oznakom Resolution ako je iskljuena opcija Resample, videemo kako se automatski
menjaju podaci u Width i Height.
Izabraemo metod skaliranja - preporuujemo Bicubic.
Kliknuemo na dugme OK.
U svakom momentu moemo prekinuti skaliranje pritiskom na
taster Esc.
93
omande za okretanje slika nalaze se pod opcijom Rotate Canvas u Image meniju, koja
otvara dodatni meni sa opcijama za okretanje:
DOMAI ZADACI
Otvoriti fajl Vacation.tif" iz foldera Samples"
Isei preostale dve slike i snimiti ih u folder Moji Photoshop Primeri" pod imenima
Palma.tif" i Plaza.tif"
Otvoriti fajl Ranch House.jpg" iz foldera Samples"
Pomou alatke Crop koristei Perspective opciju napraviti sliku sa deformisanom
perspektivom (na primer, da linija za isecanje izgleda kao obrnuti trapez) i snimiti je
u folder Moji Photoshop Primeri" pod imenom Kriva vrata.psd".
94
Nekoliko saveta
NEMOJTE MNOGO PUTA POVEAVATI, SMANJIVATI I OKRETATI SLIKU - Svaki put kada skalirate
sliku, bilo da je uveavate ili smanjujete, vi naruavate njen kvalitet i otrinu. Zato odredite
jednom koja je eljena veliina slike i odmah je skalirajte na tu veliinu. Isto vai i za
okretanje slike za proizvoljan ugao.
KAD GOD MOETE, RADITE U ORIGINALNOJ VELIINI - Preporuujemo da slike koje ete koristiti
za vie namena, kad god moete obraujete u njihovim izvornim veliinama (mislimo na
veliinu u pixelima) i da ih kao takve sauvate. Posle ih poveavajte i smanjujte u zavisnosti
od potreba
NE MOETE OD BLATA NAPRAVITI TORTU - Tipian sluaj: Evo ovu sliicu (320x200 pixela)
emo uveati na naslovnu stranu asopisa" - to bi zahtevalo uveanje od 10 puta, a
Photoshop ipak nije arobnjak" da izmisli toliku koliinu dodatnih taaka a da rezultat i
dalje na neto lii. Ta mala slika ne sadri u sebi dovoljno informacija o detaljima - kosa na
slici za linu kartu kada se uvea 10 puta lii na runu tamnu fleku.
PALJIVO SA SKENIRANIM TAMPANIM SLIKAMA - Slike se tampaju pomou rastera (mrea
taaka), i u sebi ve sadre samo onoliko detalja koliko je neophodno da dobro" izgledaju
normalnom oku. Obavezan postupak nakon njihovog skeniranja je blago zamuenje" ne
bi li se ti rasteri sakrili. Ne preporuujemo da takve slike uveavate vie od 50%.
DELJENJE SA 100" - Standardna rezolucija slika namenjenih tampi je 300 ppi (pixela po inu),
to je oko 118 pixela po centimetru. Da biste brzo procenili u kojim dimenzijama je mogue
odtampati sliku, podelite njene dimenzije u pixelima sa 100 i dobiete pribline dimenzije
u cm. Primer: sliku sa digitalne kamere od 1600 x 1200 pixela je mogue odtampati bez
gubitka kvaliteta do dimenzija 16 x 12 cm. Ovo nije potpuno tano, ali je greka u realnom
ivotu zanemarljiva, a postupak je zgodan za brzu procenu.
95
96
Korekcija boja
R
etko se deava da je slika koju smo otvorili toliko savrenih i izbalansiranih boja da
na njoj ne elimo ba nita da promenimo. Obino su slike pretamne, presvetle,
povukle u plavo", neubedljive" ili jednostavno nisu onakve kakve bismo eleli. Zbog toga
nam Photoshop nudi veliki izbor komandi i alata pomou kojih moemo skoro svaku sliku
napraviti da bude onakva kakvu smo eleli". Sve komande koje emo obraditi u ovom
poglavlju nalaze se u podmeniju Adjustments menija Image.
Komanda DESATURATE
Komandom Desaturate sve boje slike pretvaramo u polutonove
sive boje - isto kao da smo u Hue / Saturation prozoru kliza
Saturation pomerili potpuno na levo.
100
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
ta je histogram?
Histogram je grafikon koji nam daje informaciju o tome koliko je koja nijansa boje zastupljena
na slici i uz malo iskustva postaje korisna alatka pomou koje brzo moemo ustanoviti
kako treba korigovati boje da bi slika izgledala bolje. Svaka
vertikala u grafikonu predstavlja koliinu taaka na slici
koje su osvetljene odreenim intenzitetom (od najtamnijih
do najsvetlijih tonova, s leva na desno) Uporeujui razne
izglede histograma za razne slike (dobre, presvetle i
pretamne), dolazimo do zakljuka kako treba da izgleda
histogram za sliku koja ima dobar tonski raspored: pokriveni
svi nivoi osvetljenosti, sa manjim brojem taaka u najtamnijoj
i najsvetlijoj zoni i relativno ravnomernom raspodelom po
srednjem delu, sa nekoliko vrhova". Na vrhu strane vidimo tri
slike sa njihovim histogramima: normalno osvetljenu (levo),
previe svetlu (sredina) i pretamnu (desno). Vidimo da na
dve loe" slike nedostaju po celi delovi raspona.
Paleta Histogram
Prikazujemo je tako to kliknemo na meni View, pa
izaberemo opciju Histogram, ili tako to kliknemo na njen
jeziak.
U meniju palete moemo otvoriti meni opcija palete u kome
biramo izgled palete
U ovom meniju takoe biramo i da li elimo prikaz kanala
histogramima u boji (Show Channels in Color) i prikaz
statistikih podataka (Show Statistics). Kada izvodimo
promene na slici, ova paleta e nam u sivoj boji odmah
oslikati promene na histogramu.
102
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
Komanda CURVES
Za razliku od svih ostalih komandi za korekciju boja i osvetljaja, komanda Curves nam prua
apsolutnu kontrolu nad svakim nivoom osvetljenja slike. Princip rada sa komandom Curves
je crtanje dijagrama promene polutonova. Ovo je veoma napredna komanda i objasniemo
je samo u grubim
crtama:
Prozor
otvaramo
tako to kliknemo
na opcije menija:
Image Adjustments
Curves.
U vrhu prozora
nalazi se polje u
kome biramo da
li radimo sa svim
kanalima
boja
odjednom (RGB ili
CMYK), ili samo na pojedinom kanalu.
Za fine tonalne korekcije dovoljne
Centralni deo prozora zauzima dijagram
su male promene u izgledu
promene polutonova. Boje korigujemo crtanjem ili
dijagrama (kao na desnoj slici
prozora). Jako deformisane krive
pomeranjem linije dijagrama.
ili
one nacrtane slobodnom rukom
Dugme Save snima podeavanja iz prozora u fajl
najee
se koriste za postizanje
(ekstenzija je .acv), dugme Load uitava ranije
zanimljivih
efekata.
snimljena podeavanja.
Dugmad OK, Cancel i Alt+Cancel imaju iste funkcije kao i u prethodnim komandama.
Adjustments
Photo Filter.
U prozoru biramo neki od standardnih" fotografskih
filtera (opcija Filter), ili zadajemo boju filtera tako to
emo izabrati opciju Color i kliknuti na obojeni kvadrat
pored nje.
Opcijom Density zadajemo gustinu" filtera
Opcijom Preserve Luminosity uvamo osvetljenost (korienje filtera potamnjuje sliku).
Dugmad OK, Cancel i Alt+Cancel, kao i opcija Preview imaju iste funkcije kao i u prethodnim
komandama.
106
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
107
Reenje
Da nebo ne bude
ljubiasto
Komanda POSTERIZE
Komanda Posterize koristi se za smanjivanje broja korienih boja
u slici. U prozoru koji e se otvoriti kada kliknemo na opcije menija
Image Adjustments Posterize uneemo eljeni broj nijansi po
kanalu slike (najmanji broj nijansi je dve: crna i bela; tri nijanse znae
bela, siva i crna po svakom kanalu itd.). Korienjem ove komande
moemo postii razne zanimljive efekte sa slikom (na primer, kao da je slika pravljena kola
tehnikom).
Komanda THRESHOLD
Komanda Threshold koristi se za pravljenje grafika
(slika koje se sastoje iskljuivo od crne i bele boje,
bez polutonova). Sa njom radimo tako to biramo
jedan nivo osvetljenosti slike i njega pretvaramo u
crnu boju, dok svi ostali nivoi postaju bela boja. U
prozoru koji e se otvoriti kada kliknemo na opcije
menija Image Adjustments Threshold pomou
histograma izabraemo tonalni nivo koji elimo da
pretvorimo u crnu boju.
Korektivni lejeri
Photoshop nam omoguava da veinu komandi za korekciju boja, umesto da ih direktno
izvrimo na slici, lejeru ili selektovanoj povrini, postavimo kao takozvani korektivni lejer"
(Adjustment Layer). Korektivni lejer moemo zamisliti kao filter" kroz koji gledamo sliku - sama
slika nije izmenjena, ve se iznad nje" nalazi sloj koji je menja. Druga prednost primene
korektivnih lejera je ta to moemo na slici izvriti vie korekcija (npr. Levels, Hue/Saturation i
Selective Color) koje emo smestiti u korektivne lejere preko slike, pa onda eksperimentisati sa
ukljuivanjem ili iskljuivanjem pojedinih korekcija. Takoe, na ovaj nain moemo beskrajno
menjati parametre svake korekcije sve dok je u lejeru a da ne otetimo
VIDI POGLAVLJE
trajno" samu sliku. Korektivni lejeri se prave pomou komandi "Lejeri, tekst i pametni
objekti"
menija: Lazer New Adjustment Layer komanda koju elimo.
na strani
110
145
praksi e nam se veoma esto desiti da nam slika stigne u jednom kolornom sistemu, a
kao finalna nam treba u drugom. Kolorni sistem promeniemo pomou komandi menija
Image Mode eljeni kolorni sistem koji moe biti:
Bitmap - slika se sastoji iskljuivo od crnih i belih pixela, bez polutonova.
Grayscale - standardna crno-bela slika koja se sastoji od 256 nijansi sive boje
RGB - slika u Red - Green - Blue kolornom sistemu - za prikazivanje na ekranima.
CMYK - slika u Cyan - Magenta - Yellow - Black kolornom sistemu - za tampanje.
Lab - Luminance - a - b kolorni sistem. Retko se koristi.
Indexed Color - svaki pixel slike moe imati iskljuivo jednu od 256 boja koje su zadate u
paleti boja za tu sliku. Koristi se za potrebe grafike za web stranice.
Duotone - specifian sistem koji je namenjen da se jedna Grayscale slika tampa pomou
dve ili vie boja da bi se dobili finiji prelivi ili posebni efekti.
Multichannel - specifian sistem namenjen da se slika tampa pomou dve ili vie
nestandardnih (spot) boja. Retko se koristi.
Moramo imati u vidu da svaki kolorni sistem ima svoje specifinosti i svoja ogranienja.
Takoe, zbog kompleksnosti samih matematikih operacija i primene kolornih profila moramo
znati da ako jednom promenimo kolorni sistem slike, pa ga zatim ponovo promenom vratimo
u prvobitni, neemo dobiti iste kolorne vrednosti koje smo imali na poetku.
113
olorni profili koriste se za definisanje kako e boje na kom ureaju biti prikazane i
matematikog modela za preraunavanje boja kod promene kolornog sistema ili
kolornog profila. Svaka slika bi trebalo da u svom fajlu ima snimljen i svoj kolorni profil. Ovo
ne mora uvek biti sluaj, kao to ni ne mora uvek snimljeni kolorni profil biti onaj u kome mi
radimo ili nam je potreban. Pri otvaranju slike, ukoliko se profil slike ne slae sa profilom koji
smo podesili u Color Settings opcijama, otvorie se prozor Profile Mismatch u kome biramo sa
kojim kolornim profilom emo raditi:
Use the embeded profile - sa tom slikom radiemo u profilu sa kojim je snimljena.
Convert document colors to the working space - boje na slici bie promenjene u novi profil.
Discard the embeded profile - brie informacije o profilu iz slike, a radimo u naem profilu.
Ukoliko slika nema profil, otvorie se prozor Missing Profile sa opcijama:
Leave as is - slika ostaje bez profila, a radimo sa naim profilom.
Assign working profile - boje na slici se ne menjaju, ali slici dodeljujemo na profil.
Assign profile... - boje na slici se ne menjaju, a slici dodeljujemo profil koji biramo iz liste.
U toku rada moemo odluiti da slici dodelimo neki drugi, ili na radni profil, to se postie
komandama menija Image Mode Assign Profile. Pri tome se vrednosti boja na slici nee
promeniti, ve e samo biti prikazane u skladu sa novoizabranim profilom.
Takoe moemo odluiti da boje na slici prevedemo u neki drugi kolorni profil (komande
menija: Image Mode Convert to Profile) pri emu e sve vrednosti boja biti promenjene u
skladu sa novim profilom koji e istovremeno biti i dodeljen slici.
DOMAI ZADACI
Otvoriti fajl ducky.tif" iz foldera Samples"
Koristei komande Hue/Saturation, Selective Color i Replace Color napraviti plavog
Dakija sa utim kljunom i crvenog dakija sa zelenim kljunom i snimiti ih u folder Moji
Photoshop primeri" kao Plavi Ducky.psd" i Crveni Ducky.psd"
Otvoriti fajl Sunflower.psd" iz foldera Samples"
Pretvoriti ga u Grayscale, pa u Duotone uitatavanjem podeavanja iz fajla:
C:\Program Files\Adobe\Adobe Photoshop CS2\Presets\Duotones\Duotones\Process Duotones\
\cyan bl 1.ado
Pretvoriti ga u RGB i snimiti ga u Moji Photoshop primeri" kao Plavi suncokret.
psd".
Otvoriti ponovo fajl Sunflower.psd" iz foldera Samples". Pretvoriti ga u Indexed
Color koristei Local Adaptive paletu i Diffusion Dither. Zatim pomou komande Color
Table promeniti paletu u Spectrum. Pretvoriti sliku u RGB i zadati komandu Invert.
Snimiti ga u folder Moji Photoshop primeri" kao Fluo suncokret.psd".
114
CRTANJE I RETUIRANJE
Crtanje i retuiranje
oto smo postavili veliinu slike koja nam treba i korigovali boje, esto nam se ukazuje
potreba da na slici jo neto popravimo, uklonimo fleke sa skenirane fotografije, obriemo
ice od dalekovoda sa fotografije pejzaa ili da se bavimo kozmetikom" - uklonimo pegicu
sa neijeg lica i popravimo crvene oi" sa fotografije koja je snimljena uz korienje blica.
Sa druge strane, poeleemo i da neto docrtamo na slici, ili ak da otvorimo praznu, belu
sliku i da po njoj crtamo ili slikamo. Photoshop nam prua niz alatki sa mnotvom opcija i
mogunosti. Za poetak emo ih pobrojati i ukratko opisati:
Svaka od ovih alatki ima dodatne opcije koje definiu njeno ponaanje i koje se mogu podesiti
u paleti opcija (Options bar). Takoe, korienjem u kombinaciji sa pritisnutim tasterima Shift,
Ctrl i Alt, ili njihovim kombinacijama ove alatke se privremeno menjaju u neke druge ili dobijaju
nove osobine.
Crtanje i retuiranje
Specijalno, alatke Clone Stamp i Healing Brush, koje prenose delove slike, mogu se podesiti
tako da im izvor" bude neki drugi lejer.
Ako na slici (na lejeru ili ne) imamo selektovanu povrinu, sve alatke e uvek crtati samo
unutar nje. Izuzetak je alatka Patch koja e selekciju iskoristiti kao svoj uzorak.
Boju sa kojom rade - za alatke Brush, Pen, Color Replacement, Paint Bucket i Eraser moramo
zadati boje sa kojima rade.
Oblik i ponaanje etkice - skoro sve ove alatke (sa izuzetkom alatki Patch, Paint Bucket i
Magic Eraser) rade na principu crtanja etkicom ili olovkom. Za njihove etkice moemo
definisati oblik, veliinu, gustinu nanoenja, rasipanje...
Teksturu (pattern) - u standardno podeavanje za svaku etkicu moemo uneti i simuliranje
da ona boji po papiru koji je grbav", dok alatke Pattern Stamp i Paint Bucket (opciono)
direktno koriste teksturu umesto boje.
Pokrivnost (Opacity) i nain pretapanja (Blending mode) - nain na koji boja sa etkice utie
na boje po kojima je nanosimo - da li, kako i koliko e menjati boje ispod sebe.
Mogunost snimanja podeene alatke (Tool Preset) - svaku alatku, kada je detaljno podesimo,
moemo snimiti u paletu Tool Presets tako da je kasnije moemo brzo i lako ponovo
izabrati i koristiti. Ovo vai za sve alatke iz palete alatki. Paleta Tool Presets stalno nam
je dostupna i dugme za njeno otvaranje nalazi se uvek u levom uglu palete opcija.
Crtanje i retuiranje
Crtanje i retuiranje
Korienje pipete
Kliknemo na
u paleti alatki - kursor mia e se promeniti u
Da bismo izabrali Foreground boju, kliknemo na eljenu boju na slici
Da bismo izabrali Background boju, kliknemo na eljenu boju na slici istovremeno drei
pritisnut taster Alt
Ako drimo pritisnut taster Shift, alatka e se privremeno pretvoriti u alatku Color Sampler
Ako drimo pritisnut taster Ctrl, alatka e se privremeno pretvoriti u alatku Move
Ako drimo pritisnut taster razmaknica, alatka e se privremeno pretvoriti u alatku Hand
Dok biramo boje u prozoru Color Picker i Custom Color, im kursor mia pomerimo van njihovog
prozora, on se pretvara u pipetu kojom moemo pokupiti" boju sa slike.
120
Crtanje i retuiranje
Crtanje i retuiranje
Crtanje i retuiranje
Shape Dynamics:
Color Dynamics:
Size Jitter - sluajna promena Foreground/Background Jitter veliine etkice u toku
sluajna promena nijanse
poteza.
etkice izmeu Foreground
Minimum Diameter - najmanji
i Background boje.
prenik etkice za opciju Hue Jitter - sluajna promena
Size Jitter
boje etkice u potezu
Roundness Jitter - sluajna Saturation Jitter - sluajna
promena spljotenosti"
promena jarkosti boje
etkice u toku poteza
etkice u toku poteza.
Angle Jitter - sluajna pro Brightness Jitter - sluajna
mena ugla vrha etkice u
promena svetline boje
toku poteza.
etkice u toku poteza.
Scattering:
Purity - podeavanje istoe"
Scatter - rasipanje" otiska
boje za prethodne opcije.
etkice
oko
putanje Other Dynamics:
poteza.
Opacity Jitter - sluajna pro
Count - koliina dodatnih
mena providnosti otiska
rasutih otisaka
etkice u toku poteza.
Count Jitter - sluajna pro Flow Jitter - sluajna pro
mena broja dodatnih
mena intenziteta nanosa
otisaka u toku poteza.
etkice u toku poteza
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
Crtanje i retuiranje
Teksture
Teksture (Patterns) su manje slike koje koristimo da bismo njima
popunjavali odreene povrine u slici, ili pomou njih simulirali
teksture materijala u prirodi. One zadatu povrinu popunjavaju
tako to se po njoj slau" kao ploice.
Izbor tekstura
Teksturu koju emo koristiti biramo pomou panela za izbor i
definisanje tekstura. Ovaj panel moemo otvoriti sa raznih
mesta u Photoshopu (paleta opcija kod nekih alatki, na setu
opcija Texture u paleti Brushes, u prozoru za zadavanje efekata
na lejer...).
Otvaramo ga klikom na dugme koje predstavlja umanjeni
prikaz teksture.
Teksturu koju emo koristiti biramo klikom na njenu sliicu
Kao i kod paleta, ovaj panel ima meni koji se poziva klikom na
dugme u njemu su komande
za promenu imena, brisanje,
nain prikazivanja i snimanje i
uitavanje setova tekstura.
Pravljenje nove teksture
Alatkom za pravougaone selekcije selektujemo neki deo slike
Kliknemo na opcije menija Edit Define Pattern
U prozoru koji e se pojaviti otkucamo naziv nove teksture
Snimanje seta tekstura
U meniju palete Brushes kliknemo na opciju Save Patterns
U prozoru koji e se pojaviti otkucamo naziv seta tekstura i
kliknemo na dugme Save
Pokrivnost (Opacity)
Pomou pokrivnosti odreujemo u kolikoj meri e boja kojom bojimo
menjati podlogu po kojoj bojimo. to manja pokrivnost, to e boja kojom
bojimo biti providnija - kao da bojimo sa razreenom bojom u prirodi. Skoro na svim mestima
u Photoshopu na kojima moemo da zadajemo pokrivnost, pored standardnog polja za unos
moemo i kliknuti na strelicu pored njega i pojavie se kliza koji pomeramo miem levodesno i tako podeavamo vrednost.
124
Crtanje i retuiranje
Crtanje i retuiranje
Alatke za crtanje
P
Alatka Brush
Alatka Brush podraava korienje slikarske
etkice sa mekanim ili otrim vrhom. U paleti
opcija za nju moemo podesiti sledee:
Brush - izbor vrha etkice
Mode - nain pretapanja
Opacity - pokrivnost poteza etkice
Flow - koliko brzo se etkicom nanosi boja
Airbrush
dugme - ako ga utisnemo, etkica e dodavati boju
sve dok ne pustimo taster mia i to sporije povlaimo potez,
nanos e biti gui.
Alatka Pencil
Alatka Pencil predstavlja olovku ili flomaster.
Uvek ima otre ivice, ak i kada kao vrh etkice
izaberemo mekani oblik. U paleti opcija za nju
moemo podesiti sledee:
Brush - izbor vrha etkice
Mode - nain pretapanja
Opacity - pokrivnost poteza etkice
Auto Erase - Ako je ova opcija ukljuena, svaki put kada potez zaponemo na povrini koja
je obojena Foreground bojom, etkica e umesto njome bojiti Background bojom. Ova
opcija je veoma korisna kod ienja" crtea ili ako Photoshop hoemo da koristimo kao
tablu za vrljanje". Ako pri tom iskoristimo Full Screen Mode izgled ekrana, iskljuimo
sve palete pritiskom na taster Tab i sliku uveamo da pokriva ceo ekran, od Photoshopa
smo napravili pravu maginu tablu".
126
Crtanje i retuiranje
Crtanje i retuiranje
Alatke za brisanje
K
Alatka Eraser
Alatka Eraser predstavlja etkicu ili olovku kojom umesto da bojimo,
briemo sadraj slike popunjavajui ga Background bojom, ili
pretvarajui povrinu u providne take, ako briemo na lejeru sa
otkljuanom providnou. U paleti opcija moemo za nju zadati:
Brush, Opacity, Flow i Airbrush - kao kod alatke Brush
Mode - da li se ponaa kao mekana etkica (Brush), olovka (Pencil) ili ima oblik kvadratia
(Block) koji ne menja veliinu bez obzira na procenat uveanja slike.
Erase to History - ako je ukljuena, ova opcija pretvara alatku u History Brush.
VIDI POGLAVLJE
"Lejeri, tekst i pametni
objekti"
na strani 145
Crtanje i retuiranje
Alatke za retuiranje
U
alatke za retuiranje spadaju one alatke kojima korigujemo oteenja na slici, uklanjamo
neeljene detalje i kopiramo delove slike sa jednog mesta na drugo.
129
Crtanje i retuiranje
Alatka Patch
Alatka Patch ima istu funkciju i slian nain rada
kao i Healing Brush, s tim to za prenoenje dela
slike ne koristi etkicu, ve selekciju. Nain rada
sa njom je sledei:
Koristei alatku Patch ili alatke za selektovanje
napraviemo selekciju oko dela koji hoemo
da popravimo i izabraemo opciju Source iz
palete, ili emo selektovati povrinu sa koje
hoemo da kopiramo i izabrati Destination.
Kliknuemo kursorom mia unutar selekcije
i ne putajui taster prevui je do mesta sa
koga (Source) ili na koje (Destination) hoemo
da kopiramo i pustiti taster.
Opciono, umesto da kopiramo moemo
pokuati da popravimo mesto teksturom koju
emo izabrati i kliknuti na dugme Use Pattern
Za alternativni nain utapanja zakrpe,
ukljuiemo opciju Transparent.
VIDI POGLAVLJE
"Rad sa selekcijama"
na strani 135
Crtanje i retuiranje
Alatka Sponge
Ova alatka koristi se za promenu intenziteta boja na onim mestima po kojima vuemo
etkicom. Pored izbora etkice i Airbrush i Flow opcija, za nju moemo podesiti:
Mode - Da li smanjuje (Desaturate) ili pojaava intenzitet (Saturate) boje po kojoj povlaimo
potez.
131
Crtanje i retuiranje
Alatke za popunjavanje
A
latke Paint Bucket i Gradient koriste se za popunjavanje slike, selekcije ili delova slike
bojom, teksturom ili prelivom boja.
Alatka Gradient
Alatka Gradient koristi se za iscrtavanje preliva boja u oznaenim povrinama. Za razliku od
ostalih alatki za crtanje i retuiranje njoj moramo runo" da zadamo povrinu koju e popuniti:
to e biti cela slika, selektovana povrina ili povrina lejera sa zakljuanom providnou. Ona
se zato najee koristi ili za pravljenje pozadina, ili u sprezi sa selekcijama i lejerima. Nain
rada sa njom je sledei:
Ukoliko to nije cela slika, oznaimo pomou selekcije ili zakljuavanjem providnosti lejera
povrinu koju emo popuniti prelivom
Izaberemo ili napravimo eljeni preliv i podesimo opcije u paleti
Kliknemo miem na poetnu taku preliva za linearni, ili centralnu taku za ostale vrste
preliva.
VIDI POGLAVLJE
VIDI POGLAVLJE
Drei pritisnut taster mia razvuemo"
"Rad sa selekcijama"
"Lejeri, tekst i pametni
putanju po kojoj e se preliv menjati
na strani 135
objekti"
na strani 145
Pustimo taster mia.
132
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
Crtanje i retuiranje
Vrste preliva:
Crtanje i retuiranje
Sa gornje strane takoe se nalaze kockice, ali one umesto boja odreuju providnost. Rad
sa njima je isti kao rad sa kockicama za boje.
Polje Smoothness koristimo za podeavanje mekoe preliva - manja vrednost znai otrije
prelaze izmeu boja.
Ako smo kao tip preliva izabrali Noise,
umesto kockica za podeavanje boja u
donjem delu se nalaze tri klizaa kojima
zadajemo granice za svaki kanal boja
ponaosob, a Photoshop e sam razbacati
boje po sluajnom uzorku, svaki put
drugaije,
Ako nismo zadovoljni izgledom preliva,
kliknuemo na dugme Randomize kojim
emo napraviti novi sluajan preliv.
Opcija Restrict colors ograniie prikazane
boje samo na one koje je mogue
odtampati, opcija Add Transparency
e u takav preliv dodati i providnost po
sluajnoj raspodeli.
Kada smo zadovoljni izgledom novog
preliva, moemo otkucati njegovo ime u
polju Name i kliknuti na dugme New, ime
emo ga snimiti u listu preliva.
Ako desnim tasterom mia kliknemo na preliv iz liste, otvorie se meni pomou koga
moemo promeniti naziv prelivu (Rename Gradient) ili ga obrisati (Delete Gradient)
Dugme Save koristi se za snimanje cele liste prikazanih preliva u fajl, a dugme Load za
uitavanje liste.
D O M A I Z A D ATA K
Otvoriti sliku "Ducky.tif" iz foldera "Moji Photoshop primeri"
iz palete alatki i kliknuti njome u belu povrinu oko
Izabrati alatku Magic Wand
Dakija da bi se pojavila selekciona linija oko nje
iz palete alatki.
Izabrati alatku Gradient
U paleti opcija kliknuti na prikaz preliva i u prozoru izabrati preliv "Spectrum"
"Razvui" preliv odozgo na dole preko slike.
Komandama menija Select Deselect iskljuiti selekciju.
Sliku snimiti kao "Sareni Ducky" u folder "Moji Photoshop Primeri".
134
RAD SA SELEKCIJAMA
O selekcijama
S
elekcije su povrine na slici koje smo posebno oznaili da bismo mogli da ih kopiramo,
premetamo, briemo ili menjamo njihov sadraj, koristimo kao maske ili isecamo u
lejere. Mogu biti pravilnog i nepravilnog oblika, iz jednog ili vie delova, sa otrim ili mekanim
ivicama.
U normalnom ivotu, analogija sa selekcijama bili bi abloni za crtanje (za selekcije koje
koristimo kao maske za crtanje) ili modle za kolae (za selekcije koje koristimo da pomou
njih kopiramo ili isecamo sadraj).
Kada u Photoshopu nacrtamo
selekciju, vidimo je kao liniju
sa
treim"
takicama.
Unutar Photoshopa selekcija
predstavlja crno-belu sliku
sa sivim polutonovima kod
koje bela boja u potpunosti
dozvoljava promene, crna u
potpunosti zabranjuje, a siva
ih dozvoljava u zavisnosti od
toga koliko je tamna (ovakav
prikaz moemo videti ako
selekciju snimimo kao alfakanal i pogledamo je pomou
Channels palete).
Na gornjoj levoj slici vidimo
naeg Dakija oko koga smo
napravili otru selekciju takvu
da moemo menjati samo
njega, ali ne i pozadinu.
Na gornjoj desnoj slici je ta
selekcija snimljena kao alfakanal.
Na donjoj desnoj slici vidimo istu tu selekciju prepravljenu tako da bude mekana".
Na donjoj levoj slici iskoristili smo tu mekanu selekciju i vrljali crnom bojom po dnu Dakija
- vidi se da je crna boja prela izvan takaste linije u belu, i da je to u vezi sa tim koliko su
povrine u selekciji tamne.
Na donjoj desnoj slici vidimo kuda se prostire linija selekcije kod mekanih selekcija: po onoj
liniji na kojoj se nalaze take koje su 50% crne.
Selekcija ne mora biti iz jednog dela - u okviru jedne selekcije moemo imati vie povrina,
od kojih su neke ograniene otro, neke mekano itd. Photoshop nam nudi razne alatke i
komande kojima moemo praviti selekcije.
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
137
Pravljenje selekcija
P
ostoje razne alatke i komande pomou kojih moemo napraviti ili promeniti selekciju.
Grubo ih moemo podeliti na alatke kojima crtamo selekciju, alatke i komande kojima
pravimo selekciju putem izbora boja sa slike i komande kojima pravimo selekciju iz nekog
drugog elementa (lejera, kanala, teksta, putanje itd.).
uvanje selekcija
esto e nam biti potrebno da selekciju koju smo napravili privremeno ili trajno sauvamo da
bismo je kasnije ponovo koristili. Za pamenje" selekcija koriste se alfa-kanali koji se snimaju
zajedno sa slikom ako je snimamo u PSD, PDF ili TIFF formatu zapisa fajla. Opciono, selekcije
takoe moemo snimiti i u odvojene fajlove.
Da bismo snimili selekciju, kliknuemo na
komande menija Select Save Selection
Pojavie se prozor Save Selection
U polju Document biramo da li emo selekciju
snimiti u postojei ili u novi dokument
U polju Channel biramo da li selekciju snimamo
u neki postojei alfa-kanal ili u novi kanal
U polju Name moemo otkucati naziv alfa-kanala
sa snimljenom selekcijom
Ako snimamo selekciju u postojei alfa-kanal u podruju Operation biramo da li selekcijom
zamenjujemo kanal (Replace), dodajemo selekciju na kanal (Add), odsecamo selekciju iz
kanala (Subtract) ili pravimo presek selekcije i sadraja kanala (Intersect).
Kada smo sve podesili, kliknuemo na dugme OK da bismo snimili selekciju. Novi alfakanal pojavie se u Channels paleti.
Snimljene selekcije iz kanala uitavamo na slian nain: kliknuemo na komande menija
Select Load Selection i pojavie se prozor Load Selection u kome biramo odakle uitavamo
selekciju. Opcije prozora su iste kao i kod Save Selection. Ukoliko u momentu uitavanja
imamo napravljenu neku selekciju u slici, opcije Replace/Add/Subtract/Intersect odnosie se na
to kako e uitana selekcija uticati na nju.
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
141
Koristimo selekcije
P
VIDI POGLAVLJE
"Lejeri, tekst i pametni
objekti"
na strani 145
Paleta Channels
A - kanali boja - zovu se prema nazivima osnovnih boja
kolornog sistema
B - kanal sa Spot-bojom - zove se prema nazivu boje koju
predstavlja
C - alfa-kanal sa zapamenom selekcijom
D - kolona u kojoj ukljuivanjem i iskljuivanjem oiju" biramo
koji kanal e biti vidljiv a koji ne
E - dugme koje pravi selekciju od kanala
F - dugme koje pravi alfa-kanal od selekcije
G - dugme koje pravi novi prazan alfa-kanal
H - dugme koje brie kanal
144
Lejeri
L
ejeri predstavljaju slojeve slike na kojoj radimo i omoguavaju nam da kompleksne poslove
(a i one jednostavnije) razbijemo" na delove. Te delove moemo odvojeno menjati,
pomerati, crtati po njima, ukljuivati i iskljuivati, primenjivati efekte na njima... Jednom
reju, igrati se do mile volje. Da nema njih, svaka promena na slici bila bi nepopravljiva.
Na primer, jednom otkucan tekst preko slike svojom bojom bi pokrio sadraj ispod sebe
i nikad vie ne bismo mogli da ga uklonimo. U devetoj verziji (CS2) Photoshop je rad sa
lejerima doveo do savrenstva - na raspolaganju su nam fantastine alatke i nebrojene
mogunosti kombinovanja, a sve to uz ogromnu fleksibilnost i mnotvo opcija koje rad i na
najkomplikovanijim projektima ine vie nego komfornim.
Svaki lejer predstavlja sliku za sebe, koja je veim ili manjim delom providna. Niz takvih slika
postavljenih jedna preko druge ine nau finalnu sliku na kojoj radimo. Za gornju ilustraciju
koristili smo tri lejera - donji sa pozadinom (trava), srednji na kome lebdi" na Daki i gornji na
kome se nalazi tekst. Svaki od ova tri lejera moemo do mile volje pomerati, brisati ili menjati
a da to ne utie na ostale elemente slike. Ovakvu sliku moemo i snimiti u PSD ili PDF
formatu i da tako sauvamo sve ove promenljive elemente. Ipak, poto mali broj programa
moe da otvori i prikae ovakve slike, za krajnje potrebe (tampa ili web dizajn) moramo
sliku slepiti u jedan lejer i kao takvu predati dalje" u TIFF, EPS ili JPEG formatu. To nas ne
spreava da za nae potrebe sauvamo i razlepljeni" PSD fajl sa slikom.
Pojedinani lejer moe biti vei od same slike - mogue je da u slici bude vidljiv samo jedan
njegov deo. Ovo nam daje slobodu da bez bojazni prilikom rada lejer pomeramo tako da
jednim svojim delom izlazi iz slike, a da ga kasnije ponovo uvuemo" nazad.
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
147
Vrste lejera
Lejeri mogu imati razliit sadraj (slika, tekst, boja, tekstura...) koji se obrauje na razliit
nain. Prema sadraju ih moemo podeliti na:
Pozadinski lejer (Background) - prvi lejer ija je veliina uvek ista kao veliina slike. Ne moemo
ga pomerati niti moe biti providan. Slike koje dolaze sa digitalnih fotoaparata ili skenirane
slike uvek imaju samo ovaj jedan lejer. Uvek ga moemo pretvoriti u obian lejer. Slike u
Photoshopu ne moraju obavezno sadrati pozadinski lejer.
Obian lejer sa slikom (Layer) - bilo koji lejer koji na sebi sadri sliku ili deo slike. Moe biti
potpuno ili delimino providan (kae se da sadri providne pixele) i moe biti vei od
slike i viriti" van nje. Za njega, to se tie obrade, vai sve kao i za obine slike. Prilikom
viestrukih promena veliine i okretanja kao i slika gubi na otrini i kvalitetu.
Tekstualni lejer (Text Layer) - lejer koji na sebi sadri tekst koji bez obzira na to to je obojen i
ima efekte (na primer, baca senku na lejere ispod) zadrava tu osobinu da tekst moemo
menjati kad god elimo. Prilikom uveanja ili smanjivanja tekst e biti nanovo preraunat"
iz vektorskog u rasterski oblik i time e maksimalno zadrati svoju otrinu.
Vektorski lejer (Shape Layer) - umesto slike, na sebi nosi neki vektorski oblik tako da je neosetljiv
na promene veliine. Pri tom i ne zauzima memoriju kao da je u pitanju slika. Po njemu ne
moemo crtati, ali mu moemo dodeliti efekte.
Lejer sa ispunom (Fill Layer) - lejer koji se sastoji iskljuivo od boje, preliva ili teksture. Ne
moemo mu dodeliti efekte i skoro da ne troi memoriju. Moe biti delimino providan, ako
mu je dodeljena maska.
Korektivni lejer (Adjustment Layer) - lejer koji nosi komandu za korekciju boja koja utie samo
na sadraj slike ispod njega. Moemo mu dodeliti masku, tako da se korekcija radi samo
na jednom delu njegove povrine.
Pametni objekat (Smart Object) - novina Photoshopa CS2 - lejer koji nosi neki drugi dokument
sa slikom ili vektorskim crteom. Moemo ga bezbroj puta pomerati, menjati mu veliinu
i okretati ga, a da pri tom slika koju nosi ne gubi svoju izvornu otrinu i rezoluciju. ak
ju je mogue naknadno i snimiti u odvojeni fajl u njenom izvornom obliku. Po njemu je
nemogue crtati i na njega primenjivati komande za korekciju boja. Njegov sadraj bie
pretvoren u obinu sliku tek kada ga pretvorimo u obian lejer ili slepimo sa slikom. Bilo
koji lejer ili grupu lejera moemo u toku rada pretvoriti u pametni objekat i kao takav
koristiti do kraja da im ne bismo naruili otrinu.
Grupa Lejera (Group) - novina Photoshopa CS2 - predstavlja vie lejera grupisanih tako da se
pri pomeranju i poravnavanju ponaaju kao jedan lejer. ak je mogue celoj grupi zadavati
nain pretapanja i providnost. U Layers paleti mogue je grupe skupiti" tako da se vide
samo njihovi naslovi, to nam u mnogome olakava snalaenje kod poslova sa mnogo
lejera. Mogue je takoe smetati grupe lejera unutar drugih grupa.
Povezani lejeri (Linked Layers) su skupine od dva ili vie lejera (ne moraju biti unutar iste grupe)
koje smo meusobno povezali da bismo ih zajedno pomerali.
148
Paleta Layers
Paleta Layers je okosnica naeg rada sa lejerima. Sliku na kojoj radimo uvek u njenom prozoru
vidimo odozgo" kao jedinstvenu sliku. Paleta Layers nam prua uvid u treu dimenziju - ona
prikazuje redosled lejera na slici. Pozadinski (Background) lejer se uvek nalazi na njenom
dnu, dok je najgornji lejer na njenom vrhu (Setite se fajla Ducky i kapljice.psd"). Prikazujemo
je klikom na njen jeziak ili izborom iz menija Window.
Pomou nje takoe biramo aktivni lejer, menjamo redosled, grupiemo, povezujemo lejere,
dodeljujemo im efekte, podeavamo providnost, zakljuavamo ih da ih ne moemo sluajno
pomerati ili po njima crtati.
149
Pozadinski (Background) lejer od izabranog lejera pravimo komandama menija Layer New
Background From Layer. Komanda je mogua ako slika nema pozadinski lejer.
Tekstualni lejer napraviemo tako to emo izabrati alatku za unos teksta
i kliknuti njome
na sliku. im ponemo da unosimo tekst, on e se pojaviti u novom tekstualnom lejeru.
Lejer ispune pravimo klikom na dugme (P) i izborom iz menija, ili komandama menija
Layer New Fill Layer, izborom vrste lejera i podeavanjem njegovih parametara.
Korektivni lejer pravimo klikom na dugme (P) i izborom iz menija, ili komandama menija
Layer New Adjustment Layer, izborom korektivne komande i podeavanjem njenih
parametara
Pametni objekat pravimo ili korienjem komande File Place, ili od postojeih lejera pomou
komandi menija Layer Smart Objects Group Into New Smart Object
151
Align
Top
Edges
Ravnanje
gornjih
ivica
Distribute Top
Edges
Ravnomeran Gornjih
razmak
ivica
Vertical
Centers
Centriranje
po
vertikali
Bottom
Edges
Ravnanje
donjih
ivica
Left
Edges
Ravnanje
levih
ivica
Horizontal
Centers
Centriranje
po
horizontali
Right
Edges
Ravnanje
desnih
ivica
Vertical
Centers
Sredina
po
vertikali
Bottom
Edges
Donjih
ivica
Left
Edges
Levih
ivica
Horizontal
Centers
Sredina
po
horizontali
Right
Edges
Desnih
ivica
Zakljuavanje lejera
Pomou dugmadi (B) iz palete Layers moemo za selektovane lejere ili grupu lejera zakljuati"
pojedine mogunosti rada sa njima, da ne bismo tokom rada po njima sluajno crtali ili ih
pomerili:
- Lock Transparent Pixels - Moi emo da crtamo samo po postojeim povrinama u lejeru.
Ovo je korisno ako elimo da popravljamo lejer, a da pri tom ne menjamo njegov oblik.
- Lock Image Pixels - Zabranjujemo bilo kakvo crtanje po lejeru
- Lock Position - Zabranjujemo pomeranje lejera, ali ne i crtanje po njemu
- Lock All - Zabranjujemo i pomeranje lejera i crtanje po njemu.
Kod zakljuanih lejera pojavie se sivi ili crni katanac pored naziva lejera u Layers paleti.
152
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
Povezivanje lejera
Povezivanje lejera radiemo onda kada elimo da vie lejera pomeramo kao jedan, a da ih
pri tom ne grupiemo. Mogue je povezati lejere iz razliitih grupa, ili lejere i grupe. Prilikom
poravnavanja, povezani lejeri e se poravnavati svaki ponaosob. Selektovane lejere i grupe
povezujemo tako to kliknemo na dugme
sa dna palete Layers. Istim dugmetom emo i
raskinuti vezu izmeu selektovanog lejera i ostalih povezanih lejera.
Kada u Layers paleti kliknemo na neki povezani lejer, pored njegovog naziva i naziva svih
lejera koji su povezani sa njim pojavie se isti simbol kao sa dugmeta. Pri tom nam je na
raspolaganju i komanda Select Linked Layers iz Layer menija kojom emo selektovati sve
lejere jedne veze".
Transformacije lejera
Pod transformacijama obuhvatamo promenu
veliine, okretanje i deformacije oblika lejera ili grupe
lejera. Poto smo izabrali jedan ili vie lejera, grupu
ili povezane lejere koje elimo da transformiemo,
kliknuemo na komande menija Edit Transform
Scale - da promenimo veliinu lejera
Rotate - da okreemo lejer
Skew - da iskosimo lejer
Distort - da deformiemo lejer pomeranjem obodnih
taaka (gornja slika)
Perspective - kao Distort, ali da pri tom vodimo
rauna o perspektivi
Warp - da deformiemo lejer krivljenjem mree"
(donja slika)
Rotate 180O, 90OCW, 90OCCW - da okrenemo lejer
naopake, ili za ugao od 90O u pravcu ili suprotno
od pravca kretanja kazajlke asovnika
Flip Horizontal - da okrenemo sliku u ogledalu" oko
vertikalne ose
Flip Vertical - da okrenemo sliku u ogledalu" oko
horizontalne ose
Nain rada sa komandama za transformacije:
Kada smo kliknuli na eljenu komandu, oko lejera
ili skupine lejera koje transformiemo pojavie
se tanki pravougaonik sa kontrolnim takama na
svojim uglovima i po sredinama stranica.
Kliknuemo na neku od kontrolnih taaka i
pomerati je ne putajui taster mia dok ne
zavrimo pomeranje.
U paleti opcija prilikom transformacije moemo
numeriki uneti vrednosti za poveanje, ugao
rotacije ili iskoavanja itd.
Prilikom Warp transformacije, pomou linija koje predstavljaju tangente na krivim linijama
mree moemo menjati zakrivljenost mree.
u paleti opcija.
Da bismo zavrili transformisanje, kliknuemo na dugme
D O M A I Z A D ATA K
Otvoriti fajl Ducky.tif" iz foldera Samples"
Izdvojiti Dakija u poseban lejer pomou alatke Magic Wand
Pozadinski (Background) lejer popuniti belom bojom
Deformisati Dakija pomou komande Warp kao na donjoj slici
Snimiti sliku kao Krivi Ducky.psd" u folder Moji Photoshop Primeri"
154
155
"Efekti na lejerima"
Blend Mode - nain pretapanja.
na strani 211
Opacity - pokrivnost
Angle - ugao osvetljenja
Distance - udaljenost
Size - veliina
Contour - polje kojim biramo oblik koji definie preliv
Color Overlay:
Blend Mode - nain pretapanja. Pored je polje za izbor boje.
Opacity - pokrivnost
Gradient Overlay:
Blend Mode - nain pretapanja, Opacity - pokrivnost
Gradient - Izbor preliva - otvara Gradient Editor
Style - vrsta preliva
Angle - ugao preliva
Scale - procenat uveanja preliva
Pattern Overlay:
Blend Mode - nain pretapanja, Opacity - pokrivnost
Pattern - izbor teksture
Snap to Origin - poravnava teksturu sa ivicom lejera
Scale - procenat uveanja teksture
Link with Layer - da li je poloaj teksture vezan za lejer
Stroke:
Size - debljina linije
Position - poloaj linije: unutar lejera (Inside), izvan lejera
(Outside) ili po sredini ivice lejera (Center)
Blend Mode - nain pretapanja, Opacity - pokrivnost
Type - ispuna linije - bojom (Color), prelivom (Gradient) ili
teksturom (Pattern)
156
Stilovi lejera
Skup efekata koje smo podesili i dodelili jednom lejeru nazivamo stilom tog lejera. Imajui u
vidu koliinu opcija kojima moemo podesiti pojedini stil, Photoshop nam prua mogunost
da stilove lako prenosimo sa lejera na lejer ili ak snimamo za kasniju upotrebu u nekoj
drugoj slici. Za prenoenje stila sa lejera na lejer na raspolaganju su nam sledee komande
u podmeniju Layer Style menija Layer, odnosno menija palete Layers:
Copy Layer Style - kopira stil lejera u internu memoriju.
Paste Layer Style - dodeljuje stil iz memorije izabranim lejerima.
Clear Layer Style - uklanja stil sa lejera.
Takoe su nam na raspolaganju i sledee komande za manipulaciju stilovima:
Global Light - podeavanje poloaja izvora svetla za sve efekte na slici.
Create Layers - od efekata pravi posebne lejere
Hide/Show all Effects - privremeno iskljuuje /ukljuuje efekte u celoj slici
Scale Effects - uveava/smanjuje efekte za odreeni zadati procenat
Paleta Styles
D O M A I Z A D ATA K
O
tvoriti fajl Ducky.tif" iz foldera Samples", izdvojiti Dakija u poseban lejer pomou
alatke Magic Wand i pozadinski lejer popuniti belom bojom.
Dodeliti lejeru sa Dakijem Drop Shadow, Inner Bevel i Stroke efekte
Snimiti sliku kao Efektni Ducky.psd" u folder Moji Photoshop Primeri"
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
157
Maske Lejera
Maske lejera koriste nam da dodatno i precizno definiemo koji delovi lejera e se videti, a
koji ne, a da pri tom u potpunosti sauvamo sadraj lejera. Pomou maski takoe moemo
na laki nain i uz neogranien broj vraanja" i prepravki da fino podesimo providnost lejera,
da pravimo foto-montae ili kolae sa finim pretapanjima i sl. Postoje dve vrste maski:
Rasterske maske - predstavljaju selekcije snimljene kao maske lejera, podravaju poluprovidne
povrine i po njima moemo crtati etkicom i na njih primenjivati komande za korekciju
osvetljenja i kontrasta.
Vektorske maske - predstavljaju vektorske putanje snimljene kao maske lejera, ne gube kvalitet
pri poveavanju i smanjivanju, ali uvek imaju otre ivice i po njima se ne moe crtati.
Kao i kod selekcija, to je povrina u masci tamnija, to je na tom mestu lejer providniji.
D O M A I Z A D ATA K
159
ao posebna vrsta lejera, tekstualni lejeri omoguavaju nam da u sliku na kojoj radimo
ubacujemo rei, reenice pa ak i itave stranice teksta koje e se ponaati kao lejeri, ali
e tekst u njima ostati tekst" i moemo da ga menjamo kad
god nam se ukae potreba. Postoje dve vrste tekstualnih
lejera koje se razlikuju po tome kako i koliko teksta nose:
Point tekst - nose jednu ili vie rei i reenica. Poloaj
teksta je definisan samo poetnom takom. Tekst u vie
redova moe biti samo levo, desno i centralno poravnat
(ne mogu mu biti poravnate obe strane). Koristi se za
male koliine teksta.
Paragraf tekst - moe nositi vie pasusa teksta i definisan
je pravougaonikom unutar koga se tekst nalazi. Mogu
mu biti poravnate i obe strane istovremeno. Koristi se
za unos veih koliina teksta.
Paleta Character
A - Polje za izbor tipa slova (Fonta)
B - Polje za izbor veliine slova
C - Polje za podeavanje razmaka dva slova
D - Polje za podeavanje vertikalnog poveanja
slova
E - Polje za unos koliko je slovo podignuto ili
sputeno u odnosu na osnovnu liniju
F - Dugmad za izbor dodatnog stila slova
G - Polje za izbor jezika kojim kucamo tekst
H - Polje za izbor stila slova
I - Polje za unos vertikalnog razmaka redova
J - Polje za promenu razmaka slova u tekstu
K - Polje za unos horizontalnog poveanja
slova
L - Polje za izbor boje slova - klikom na njega
otvaramo Color Picker
M - Polje za izbor naina umekavanja ivica
slova (Anti-aliasinga)
podebljana slova
iskoena slova
sva velika slova
velika i mala velika" slova
superscript (stepen)
subscript (index)
podvuena slova
precrtana slova
Paleta Character ima slinu funkciju kao i paleta opcija alatke Type, ali moe biti stalno na
ekranu i njome moemo podesiti sve parametre tekstualnog lejera i onda kada nije izabrana
alatka Type.
U reimu unosa teksta kada imamo izabran neki deo teksta, sve izmene u njoj odnose se
samo na izabrani deo teksta.
Kada nismo u reimu unosa teksta, pomou nje moemo podesiti parametre teksta za sve
izabrane tekstualne lejere odjednom. Pri tom se svi pojedinani parametri delova teksta
(na primer, boja pojedinih slova) gube i zamenjuju onima koje smo postavili.
Paleta Paragraph
A - Dugmad za izbor poravnanja teksta
B - Uvlaenje leve ivice pasusa
C - Uvlaenje/izvlaenje prvog reda pasusa
D - Rastojanje pre poetka pasusa
E - Opcija za automatsku podelu rei
F - Uvlaenje desne ivice teksta
G - Rastojanje posle pasusa
Pomou palete paragraph postavljamo parametre za prelom pasusa teksta: poravnanje,
uvlaenje leve i desne ivice, uvlaenje ili izvlaenje prvog reda (za izvlaenje kucaemo
nagativnu vrednost u polje), razmak pre i posle pasusa i da li e rei u pasusu biti automatski
deljene crticom na kraju reda ili biti prenoene cele u sledei. Kao i kod palete Character,
podeene opcije odnose se ili na sve izabrane lejere, ili samo na izabrane pasuse ako smo
u reimu unosa teksta.
162
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
163
Pametni objekti
P
Promena sadraja
Da bismo promenili sadraj pametnog
objekta, kliknuli smo na komande
Layer Smart Objects Edit Contents
i Daki se pojavio u novom prozoru,
kao nova slika (slika gore levo).
Dakiju smo docrtali linije na krilima
(slika sredina levo), kliknuli na
komande menija File Save i zatvorili
sliku
U sve etiri kopije pametnog objekta
promenio se sadraj prema onome
koga smo docrtali (slika sredina
desno)
Zamena sadraja
Da bismo zamenili sadraj pametnog
objekta, kliknuli smo na komande
Layer Smart Objects Replace
Contents i izabrali fajl Sunflower.psd"
iz Samples foldera. (slika dole levo)
U sve etiri kopije pametnog objekta umesto dakija pojavio se suncokret (dole desno).
165
Brisanje lejera
Izabrane lejere ili pametne objekte zajedno sa njihovim sadrajima briemo klikom na
dugme (S) u dnu palete Layers, ili komandama menija Layer Delete Layers.
Ako elimo da iz slike izbriemo sve nevidljive lejere, kliknuemo na komande menija
Layer Delete Hidden Layers.
D O M A I Z A D ATA K
N
apraviti novu praznu sliku dimenzija 1024 x 1024 pixela, 72 ppi, RGB, sa belom
pozadinom.
Napraviti novi prazan lejer i izabrati ga u Layers paleti
Pomou alatke za pravougaonu selekciju selektovati kvadratnu povrinu neto manju
od etvrtine slike i popuniti je crvenom bojom. Potom iskljuiti selekciju.
Pretvoriti lejer u pametni objekat i pomeriti ga blizu gornjeg desnog ugla slike.
Alatkom Move uz pritisnut taster Alt napraviti kopiju pametnog objekta blizu gornjeg
levog ugla.
Komandom New Smart Object via Copy napraviti duplikat pametnog objekta i alatkom
Move pomeriti ga blizu donjeg levog ugla.
Alatkom Move uz pritisnut taster Alt napraviti kopiju pametnog objekta blizu donjeg
desnog ugla. Sada bi trebalo da imamo belu pozadinu sa etiri crvena kvadrata.
Pomou komande Warp deformisati svaki od etiri pametna objekta ponaosob.
U paleti Layers izabrati gornji desni pametni objekat.
Komandom Replace Contents zameniti sadraj fajlom Ducky.tif iz Samples foldera.
U paleti Layers izabrati donji desni pametni objekat.
Komandom Replace Contents zameniti sadraj fajlom Dune.tif iz Samples foldera.
Izabrati jedan od pametnih objekata sa Dakijem
Komandom Edit Contents otvoriti njegov izvorni sadraj
Alatkom Color Replacement Tool obojiti Dakiju kljun u zeleno. Zadati komandu Save i
zatvoriti sliku. Sada bi trebalo da imamo dva Dakija sa zelenim kljunom gore i dve slike
pustinje dole, sve etiri deformisane.
Sliku snimiti kao Pametni objekti.psd" u folder Moji Photoshop primeri".
166
VEKTORSKO CRTANJE U
PHOTOSHOPU
Vektorske putanje
P
ored ogromnih mogunosti za crtanje i obradu slika, Photoshop nam prua mogunost
da u slici imamo i vektorske oblike i putanje.Vektorski" znai da je njihov oblik odreen
matematiki definisanim linijama i kontrolnim takama. Njihova prednost je u tome to za
razliku od rasterskih elemenata zauzimaju mnogo manje memorije, sa njima se mnogo lake
i bre manipulie i ne gube otrinu i kvalitet bez obzira na to koliko ih puta poveavamo ili
smanjujemo. U Photoshopu se vektorske putanje koriste na dva naina:
Kao vektorski (Shape) lejeri - lejeri ispune kojima je dodeljena vektorska maska
Kao vektorske putanje (Paths) - vektorski oblici snimljeni u paleti Paths koje moemo
koristiti na razliite naine: koristiti ih kao oblike koje emo ispunjavati, po ijim ivicama
emo povui potez etkicom, napraviti selekciju ili vektorsku masku lejera...
Bez obzira na koji od ova dva naina ih koristimo, putanje imaju iste osobine, nain crtanja
i promene.
Paleta Paths
Paleta Paths koristi se za uvanje nacrtanih putanja u slici i izbor putanje sa kojom emo
A - Snimljena putanja
B - Radna putanja (Work Path)
C - Vektorska maska lejera (samo kada je izabran)
D - Dugme za ispunjavanje putanje bojom
E - Dugme za potez etkicom po ivici putanje
F - Dugme za pravljenje selekcije od putanje
G - Dugme za pravljenje putanje od selekcije
H - Dugme za novu putanju
I - Dugme za brisanje putanje
raditi. U njoj moemo videti tri vrste snimljenih putanja:
Privremenu radnu putanju (Work Path) - ona putanja koju smo nacrtali i privremeno nam je
potrebna. Svaki put kada zaponemo crtanje nove putanje njen sadraj se gubi i biva
zamenjen novom putanjom.
Snimljenu putanju - putanja koju smo snimili u paletu pod odreenim imenom.
Vektorsku masku trenutno izabranog lejera u paleti Layers (ukoliko postoji)
Nain rada sa paletom Paths je sledei:
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
169
Od ovih alatki, jedino Path Selection ima svoj sadraj u paleti opcija, i to:
Show Bounding Box - da li da automatski prikazuje obodni pravougaonik sa rukicama za
transformaciju izabranih vektorskih oblika
etiri dugmeta za izbor naina preklapanja izabranih oblika sa ostalima (kao kod alatki za
crtanje vektorskih oblika)
Combine - dugme kojim spajamo vie izabranih oblika u jedan
Dugmad za poravnavanje i ravnomernu raspodelu izabranih oblika, kao kod alatke Move
171
Pomou alatke Path Selection moemo izabrati jedan ili vie vektorskih oblika u okviru
putanje koje emo pomerati, kopirati ili menjati (A)
Pomou alatke Direct Selection biramo jednu ili vie kontrolnih taaka tako to drei pritisnut
taster mia razvuemo pravougaonik za izbor vie taaka (B) ili direktnim kliktanjem na
njih drei pritisnut taster Shift (C).
Na izabranu grupu taaka moemo primeniti bilo koju transformaciju kao i kod lejera (D)
Ako Direct Selection alatkom izaberemo samo jednu taku, moemo je pomerati drei
pritisnut taster mia (E).
Na slian nain moemo i menjati oblik krivim segmentima linije ako kliknemo na njih i
pomeramo ih (F). Liniju moemo kriviti i pomeranjem kontrolnih taaka tangenti (G).
Takoe moemo izabrati i pomerati vie kontrolnih taaka odjednom (H).
Alatkom Convert Point mekanu taku pretvaramo u ugaonu (I) i obrnuto. Kada od ugaone
pravimo mekanu taku, treba da iz take izvuemo" tangente (J)
Take u liniju dodajemo alatkom Add Anchor Point (K)
Suvine taake iz linije uklanjamo alatkom Delete Anchor Point (L).
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
173
Za svaki vektorski oblik u putanji pomou tastera u paleti opcija alatke Path Selecion, ili ve
pri samom crtanju u paleti opcija alatki za crtanje putanja, moemo zadati nain na koji se
on preklapa sa ostalim oblicima u istoj putanji. Na gornjoj slici prikazana su dva oblika sa
svojim konturama, kao i mogui naini njihovog preklapanja sa odgovarajuim dugmetom
za svaki nain preklapanja. Ako elimo da dva oblika koja smo nacrtali saberemo" u jedan,
postupiemo na sledei nain:
Pomou alatke Path Selection izabraemo oblike koje elimo da kombinujemo
U paleti opcija alatke izabraemo nain preklapanja klikom na odgovarajue dugme
Kliknuemo na dugme Combine, koje e dva oblika sabrati" u jedan prema nainu
preklapanja. Novi oblik e imati samo jednu obodnu liniju.
174
175
D O M A I Z A D ATA K
Otvoriti fajl "Sunflower.psd" iz foldera Moji Photoshop Primeri"
Pomou alatki za crtanje vektorskih putanja isei suncokret od pozadine
Otvoriti fajl "Efektni Daki.psd" iz foldera Moji Photoshop Primeri"
Preneti lejer sa suncokretom iza lejera sa Dakijem
Snimiti sliku kao Ducky i suncokret.psd" u folder Moji Photoshop Primeri"
176
Galerija filtera
Galeriju filtera (prozor Filter Gallery) otvaramo komandama menija Filter Filter Gallery, ili
izborom bilo kog filtera iz Filter menija koji joj pripada. Pomou nje vizuelno biramo specijalne
efekte koje emo primeniti na sliku. Ona nam takoe omoguava da u jednom potezu na sliku
primenimo vie raznih efekata, kao i da u toku rada pojedine filtere ukljuujemo, iskljuujemo
i menjamo im podeavanja i da odmah vidimo kako e se to odraziti na celu sliku.
Na levoj strani prozora vidimo kako e slika izgledati kada na nju primenimo efekte..
U sredini je prostor u kome biramo efekat tako to emo kliknuti na njegovu sliicu.
U gornjoj polovini desne strane podeavamo opcije za izabrani filter.
U donjoj polovini desne strane je polje u kome se nalazi lista efekata koje primenjujemo
organizovana tako da se poslednji primenjeni efekat nalazi na njenom vrhu.
Klikom na efekat u listi moemo promeniti njegove opcije, pomeriti VIDI PRILOG U BOJI
ga gore, dole ili obrisati klikom na dugme . Novi efekat u listu
"Galerija filtera"
na strani 212
dodajemo klikom na dugme .
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
179
Korektivni filteri
Kreativni filteri
Pored filtera koji su delovi Filter Gallery prozora, nabrojaemo jo neke korisne kreativne
filtere sa kojima se mogu postii veoma zanimljivi efekti:
Pixelate Color Halftone - efekat uveanih rastera koji se primenjuju u ofset tampi
Pixelate Crystalize - ukrupnjava take u slici u povrine nepravilnog oblika
Pixelate Mosaic - ukrupnjava take u slici u kvadrate, kao da su pixeli ogromni"
Pixelate Pointilize - efekat slikanja takanjem" vrhom etkice
Render Clouds i Diffrerence Clouds - prekriva celu sliku vetakim oblacima"
Render Fibers - prekriva celu sliku vlaknastom teksturom
Render Lighting Effects - efekat osvetljenosti raznim izvorima svetlosti
Render Lens Flare - dodaje na sliku odsjaje koji se stvaraju prilikom fotografisanja
Stylize Emboss - pretvara sliku u gravuru"
Stylize Find Edges - pronalazi granine povrine izmeu boja
D O M A I Z A D ATA K
184
AUTOMATIZACIJA I TAMPANJE
Automatizacija i tampanje
brada slika moe biti dosadan i zamoran posao, pogotovo ako nanovo i nanovo
ponavljamo jedan te isti set komandi (na primer: pretvaramo slike u CMYK kolorni
sistem, dovodimo ih na iste dimenzije i na svima primenjujemo Unsharp Mask filter sa istim
podeavanjima...). Da bi nas spasao od ovog zamornog posla, Photoshop ima mogunost
da zapamti niz komandi sa njihovim podeavanjima i da ih snimi kao male programe koje
kasnije moemo ponovo izvriti. Ovakvi setovi komandi nazivaju se Akcije.
Snimanje akcije
Otvorimo sliku na kojoj emo snimiti akciju
U paleti Actions izabraemo set akcija u koji emo snimiti novu akciju. Ako ne postoji set,
kliknuemo na dugme (L) da napravimo novi set. Pri tom emo uneti njegov naziv.
U paleti Actions kliknemo na dugme za novu akciju (M). U prozoru koji e se otvoriti
uneemo naziv akcije i kliknuti na OK ime emo zapoeti snimanje akcije.
Izvrimo niz komandi koje hoemo da snimimo u akciju (na primer, Image Size, Canvas
Size, Levels, Selective Color). Svaka komanda e se pojaviti
Kada smo zavrili sa snimanjem, kliknuemo na dugme (I) da zaustavimo snimanje.
Akcija ne snima poteze etkicama, olovkama i alatkama za crtanje putanja. Takoe ne
snima Undo komandu. Ukoliko smo tokom snimanja napravili greku i hoemo da izbriemo
stavku akcije, kliknuemo na dugme (I), obrisati stavku i kliknuti na dugme (J) da nastavimo
snimanje.
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
187
Automatizacija i tampanje
Pokretanje akcija
Snimljenu akciju pokreemo tako to je izaberemo iz Actions palete i kliknemo na dugme
za pokretanje akcije (K).
Bilo kada u toku izvravanja akciju moemo zaustaviti pritiskom na taster Esc
Automatizacija i tampanje
189
Automatizacija i tampanje
hotoshop u okviru Automate (File Automate) menija prua nekoliko komandi koje moemo
koristiti za automatsko pravljenje kataloga, PDF prezentacija ili ak web prezentacija sa
galerijom" izabranih slika.
Automatizacija i tampanje
tampanje iz Photoshopa
Z
191
Automatizacija i tampanje
192
PRAVIMO . . .
Pravimo...
195
Pravimo...
Pravimo vizitkartu
U
efekat
196
Pravimo...
Pravimo...
20. Komandom Select Invert preokrenuemo selekciju
21 Komandama Layer New Layer via Copy iskopiraemo Dakija u novi lejer.
22 Pomou alatke Move iskopiraemo Dakija u oglas i pozicionirati ga u centar donjeg
desnog kvadrata pomou voica koje smo postavili.
23. Komandama Edit Transform Size drei pritisnute tastere Alt i Shift poveaemo Dakija
da bude tek neto manji od kvadrata.
24. Lejeru sa Dakijem zadaemo Drop Shadow efekat sa
opcijama Distance 15 pixela i Size 45 pixela
25 Alatkom Move iskopiraemo Dakija u centre ostala tri
kvadrata.
26 Izabraemo donjeg desnog dakija i komandom
Replace Color promeniti utu boju u roze: kliknuemo
pipetom u utu boju i u prozoru podesiti Fuzziness 200,
Hue -115, Saturation +100 i Lightness +80
27 Izabraemo gornjeg desnog Dakija i zakljuati mu
providnost u paleti Layers.
28. Kao Foreground boju postaviemo CMYK 70 / 0 / 100
/ 0 i alatkom Color Replacement prebojiti ute povrine
Dakija u zeleno.
29. Isti postupak primeniemo na gornjeg levog Dakija,
samo to emo kao Foreground boju izabrati Cyan plavu
(CMYK 100 / 0 / 0 / 0)
30 Izabraemo alatku Type, postaviti tip slova na Arial, stil Bold i veliinu na 60 pointa.
31. Uneemo tri tekstualna lejera: nae patkice",
u vaoj kadi" i www.ducky.kva"
32. Pomou alatke Move i komandi Edit
Transform pomeriemo i transformisaemo
lejere sa tekstom da izgledaju priblino kao
na slici dole.
33. Izabraemo lejer nae patkice" i dodeliti
mu efekte Drop Shadow (distance 20 i size
40 pixela), Bevel and Emboss (inner bevel,
smooth, size 30 pixela) i Stroke (Outside,
beli, size 6 pixela).
34. U Character paleti podesiemo boju teksta
100/0/0/0 za nae patkice", 0/100/0/0 za u
vaoj kadi" i 0/100/100/0 za www.ducky.kva"
35 Kliknuemo dvaput na lejer u vaoj kadi" da
uemo u reim kucanja teksta.
36. Selektovaemo re vaoj" tako to emo
dvaput kliknuti na nju
37 U Character paleti podesiemo boju teksta
0/0/100/0 i pritisnuti taster Enter na numerikoj
tastaturi.
38. Komandom Save snimiemo oglas.
198
PRILOZI
Prilozi
Skeniranje
S
keniranje je postupak kojim pomou ureaja koji se zove skener unosimo sliku u na
raunar. Skenera ima mnogo i razliitih vrsta, kvaliteta i cene, ali je u naelu rad sa njima
veoma slian. Veina skenera ima svoj softver za skeniranje koji uglavnom izgleda kao i ovaj
na slici - jedan deo prozora zauzimaju opcije za skeniranje, dok drugi zauzima prostor za
pregled skenirane povrine i izbor podruja koje e biti skenirano (desno).
201
Prilozi
Skeniranje fotografija
Kada skeniramo prave" fotografije (nastale u foto-laboratorijama) skeniraemo ih u onoj
rezoluciji koja nam je potrebna. Za potrebe tampe, to moe biti 300 ppi ili vie, ako elimo
da sliku uveamo. Za potrebe internet prezentacija, rezolucija skeniranja moe biti i manja.
202
Prilozi
O pripremi za tampu
K
ada slike ili neki posao pripremamo za tampu, moramo voditi rauna o rezoluciji, veliini,
kolornom sistemu, ostavljanju mesta za seenje, formatima papira itd...
Objasniemo postupak kroz koji prolazi jedna slika u procesu klasine ofset tampe:
1. Sliku (posao) smo nacrtali, snimili na CD i odneli u biro za pripremu za tampu
2. Radnik u birou je, ako to mi nismo uradili, oko slike postavio markere za seenje,
markere za kalibraciju boja, markere za uklapanje (pasovanje) boja i sve to pozicionirao
na tamparski tabak". Tako pripremljen tabak snimio je u poseban fajl.
3. Od tako pripremljenog fajla postupkom kolor separacije" snimljena su etiri grafika filma
veliine tamparskog tabaka, za svaku osnovnu boju CMYK kolornog sistema po jedan.
Na svakoj tabli filma rasterima su predstavljeni procenti u kojima su zadate CMYK boje.
4. U tampariji, ova etiri filma se foto-postupkom presnimavaju na tamparske ofset-ploe
(table posebnog tankog lima na kojima je sa jedne strane nanesena fotografska emulzija).
Ploe se nakon snimanja razviju (potope u posebne hemikalije), tako da tamo gde slika
postoji one zadravaju boju na sebi, a na praznim mestima boja pada" sa njih.
5. Po razvijanju, ploe se montiraju u mainu za tampanje i pokree se tampa.
6. U samoj maini, pomou specijalnih valjaka boja se u veoma tankom sloju nanosi na
plou, poseban ureaj skida boju tako da ona ostaje samo na mestima gde je ploa
zadrava. Boja se sa ploe prenosi na poseban gumeni valjak, koji je kao peat otiskuje
na hartiju. Ovaj postupak se u maini odvija veoma brzo, izmeu 1.000 i 10.000 tabaka
na sat.
7. Kada je na ovaj nain odtampan ceo tira, ploa se skida sa maine, montira se ploa
za sledeu boju i postupak se ponavlja. Za precizno pozicioniranje boje-na-boju koriste
se markeri za pasovanje - paseri". Viebojne maine za tampu u stvari predstavljaju
vie ofset-maina poreanih u nizu tako da hartija automatski prelazi iz jedne u drugu.
Kod ovih maina dve ili etiri boje se tampaju odjednom.
8. Ako se tampa sa obe strane, hartija se okrene i postupak ponovi, pri tom vodei rauna
da slike sa obe strane padaju na isto mesto.
9. Po zavretku tampe, hartija se ostavi da se osui i alje na dalju obradu: plastifikaciju
(lepljenje tankog sloja plastine folije preko papira), seenje itd.
U novije vreme pojavili su se ureaji koji umesto grafikog filma osvetljavaju direktno ploe
za tampanje, ime se ukida korak (3). Ovaj sistem se zove CTP (Computer-To-Plate).
Digitalna tampa
Digitalna tampa nije nita drugo nego korienje kolor tampaa za profesionalne namene.
To mogu biti kolor laserski tampai, tampai bazirani na XEIKON (Zajkon") tehnologiji
(kombinacija kolor laserskog tampaa i ofset maine) i ploteri velikog formata - veliki inkjet
tampai (pljuckavci") koji tampaju na materijale iz rolni irine i do 5 i vie metara, sa
mogunou tampe na plastinim folijama sa vodootpornim bojama (neki od njih).
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
203
Prilozi
O vrstama papira
Bilo bi dobro da kada neku sliku pripremamo za tampu znamo na kojoj vrsti papira e
ona biti odtampana. Razliite vrste i kvaliteti papira na razliit nain upijaju i reflektuju boje
nanete ofset tampom. Najee koriene vrste papira su:
Kunstdruk - fini obostrano glatki papir koji malo upija i lepo reflektuje boje. Veina ekskluzivnih
asopisa se tampa na njemu. Moe biti u sjajnoj i mat povrinskoj obradi
Bindakot - papir koji je sa jedne strane gladak i ima osobine i kvalitet kunstdruka, a sa druge
hrapav i bele boje. Obino se koristi za korice knjiga
Hromokarton ili Tripleks" - jeftinija, grublja i manje kvalitetna varijanta Bindekota. Sa hrapave
strane moe biti sive ili braonkaste boje i na njoj se obino ne tampa. Koristi se mahom
za ambalau (kutije za keks i slino).
Ofsetna hartija - obini" papir kao ovaj na kome je knjiga odtampana. Relativno loe podnosi
kolor tampu.
Novinska hartija - Hartija najnieg kvaliteta koja se koristi za dnevnu tampu. Kvalitet kolora
na njoj vidimo svaki dan.
U zavisnosti kvaliteta papira na kome e na posao biti odtampan, zavisi i rezultat koji emo
dobiti. Treba imati u vidu da tamne slike sa mnogo tamnih polutonova obino na ofsetnoj
i novinskoj hartiji ispadnu flekavo" i zamrljano, a detalji u tamnim tonovima se gube. Za
tampu na loijim papirima slike treba jae da posvetlimo i pojaamo im kontrast.
Fiksni trokovi su oni trokovi koji se ne menjaju bez obzira tampali mi jedan ili milion otisaka:
to su trokovi pripreme za tampu, cena grafikih filmova i ofset-ploa. Tu takoe moe
spadati i cena izrade tancne" - alata za isecanje nepravilnih oblika ako na finalni proizvod
treba da bude nepravilnog oblika (nepravilan oblik je sve osim obinog pravougaonika ili
kvadrata otrih ivica).
Trokovi koji zavise od tiraa su cena hartije (rauna se kao cena po kilogramu hartije u
tabacima pogodnim za tampanje), cena rada maine, rada na seenju, savijanju,
korienju, tancovanju i slino.
Iz navedenog je jasno da e cena po komadu opadati to je vei tira. Ako su na primer fiksni
trokovi za neki posao 10.000, a trokovi zavisni od tiraa 5.000 za tira od 1.000 primeraka,
cena po komadu bie 15 za tira od 1.000 (ukupna cena 15.000), 7 za tira od 5.000 (ukupna
cena 35.000) i 6 za tira od 10.000 primeraka (ukupna cena 60.000). U principu se u ofset
tampu ne isplati davati poslove u malim tiraima.
Kod digitalne tampe fiksnih trokova (osim pripreme za tampu) skoro da i nema, dok su
trokovi po jednom otisku drastino vei nego kod ofset tampe, tako da se ona isplati samo
na jako malim tiraima. Izuzetak je tampa velikih formata na ploterima za koju ne postoji
alternativa.
204
Prilozi
Crni tekst
Boje u tampi se nikada ne poklapaju idealno. Jedna od tipinih greaka u pripremi za
tampu je da se crni sitan tekst oboji crnom bojom iz kolora", odnosno da se tampa iz sve
etiri CMYK boje (ovakvu crnu boju dobiemo ako u Photoshopu kao boju izabremo Black"
- dobiemo crnu boju koja e se sastojati od oko 70% Cyan, Magenta i Yellow boje i 90-100%
Black boje). Krajnji rezultat najee je blago zamuen, ili ak neitak tekst.
Ovaj problem reavamo na jednostavan nain:
Sliku emo raditi u CMYK kolornom sistemu.
Kao boju slova u lejeru sa tekstom postaviemo CMYK 0/0/0/100 (samo ista crna boja).
Kao nain pretapanja, lejeru sa tekstom zadaemo Multiply", tako da kao krajnji rezultat
dobijamo crni tekst koji se pojavljuje samo u kanalu sa crnom bojom i ne menja ostale
kanale.
205
Prilozi
Deo slike preputen za opsecanje - kao to smo ve napomenuli, ako na posao sadri elemente
koji se prostiru do ivice, sam format moramo proiriti za 2-3 mm u krug zbog eventualne
greke u seenju.
Markeri za seenje - kratke tanke linije crne boje koje se nalaze izvan slike koja se tampa i
oznaavaju pravac linija za opsecanje i linija po kojima se eventualno posao savija. Duina
im je oko 4-5 mm. U grafiarskom argonu ove linijice zovu se cajtne.
Markeri za poklapanje boja - mali niani krunog oblika koji se postavljaju izvan slike na sva
etiri ugla tabaka na kome se tampa. Njihova CMYK formulacija boje je 100/100/100/100,
to znai da e se na tabaku pojaviti u sve etiri osnovne boje. Poto se u procesu tampe
svaka od osnovnih CMYK boja tampa posebno, neophodno je da sva ta etiri otiska na
tabaku padnu na isto mesto. Pomou ovih markera radnik na ofset-maini stalno kontrolie
pozicije otisaka na tabaku. U praksi, nemogue je da poklapanje bude idealno (ponekad
se i sama hartija malo rairi zbog toga to je etiri puta prola kroz mainu), ali odstupanja
od 0.01 mm (stoti deo milimetra) do 0.05 mm (dvadeseti deo milimetra) smatraju se
normalnim i zanemarljivim. U grafiarskom argonu oni se zovu paseri.
Trake za kontrolu nanosa boja - poto ofset-maina pomou valjaka nanosi boju na tabak, na
neki nain treba kontrolisati da ta boja bude nanesena u tanoj debljini. U vrhu tabaka se
postavljaju trake koje se sastoje od kvadratia obojenih razliitim procentima (10%-100%)
osnovnih CMYK boja. U grafiarskom argonu zovemo ih skale.
Prostor u kome maina hvata hartiju - prilikom uvlaenja tabaka, ofset maina ih hvata serijom
malih hvataljki po celoj duini jedne ivice. Ovaj prostor je obino irine 12-15 mm i na
njemu se ne tampa. Ovaj niz hvataljki u argonu zovemo grajfer.
206
Prilozi
O digitalnoj fotografiji
U
dananje vreme digitalna fotografija sve vie zamenjuje klasinu (film, razvijanje...).
Digitalni foto-aparati su toliko tehnoloki napredovali da pruaju isti ili bolji kvalitet slike,
vie mogunosti, ekonominost i lakou upotrebe i uvanja snimljenog materijala.
Objektiv - sistem staklenih soiva kroz koji svetlost prolazi pre no to padne na foto-osetljivi
senzor. Od kvaliteta objektiva veoma zavisi kvalitet slike koju emo snimiti. Soiva nieg
kvaliteta proputaju manje svetlosti i vie izobliavaju sliku. Objektivi najee imaju
ugraenu i zum (Zoom) opciju - mali servo-motor koji pomera soiva tako da pribliavaju
ili udaljavaju sliku. Ako na foto-aparatu vidimo karakteristike 3 x Zoom to znai da
pri maksimalnom uveanju dobijamo sliku koja je 3 puta blia od one pri minimalnom
uveanju. Ovakav zum nazivamo optiki Zoom. Pored optikog, veina foto-aparata
ima i digitalni zum (Digital Zoom) koji nije nita drugo do komanda Image Size izvrena
unutar foto-aparata. Slika snimljena pomou digitalnog zuma uvek je loijeg kvaliteta od
one koju dobijamo pomou optikog. Nakvalitetniji i najskuplji digitalni foto-aparati imaju
mogunost izmene objektiva.
CCD senzor - silikonski ip na kome se nalazi mrea foto-osetljivih senzora koji hvataju
sliku. Od broja senzora zavisi i maksimalna veliina slike koju aparat moe da snimi.
Ova veliina se iskazuje u megapikselima - milionima taaka. Aparat od 2MP snima slike
veliine otprilike 1600x1200 piksela, dok onaj od 6MP slike od oko 2800x2200 piksela.
Pored broja taaka, na kvalitet slike utiu i veliina i kvalitet senzora. Kod jeftinijih aparata
senzori su manjih dimenzija i slabijeg kvaliteta to kao rezultat daje slike sa vie uma
- slika e delovati istakano (kao Noise filter).
Sam svoj dizajner - Adobe Photoshop CS2
207
Prilozi
Memorijska kartica - izmenljiva kartica koja u sebi sadri memorijske ipove koji pamte
slike koje smo snimili. Postoji vie razliitih standarda memorijskih kartica (Compact
Flash, Sony Memory Stick, XD, IBM MicroDrive minijaturni hard-disk...). Kartice mogu biti
razliitog memorijskog kapaciteta (16MB do 4GB). to vei kapacitet, to vie slika moe
biti zapameno na kartici.
Displej - mali LCD kolor displej na kome moemo pregledati snimljene slike u foto-aparatu ili
pomou njega videti ono to trenutno hvata objektiv. Takoe ima funkciju ekrana na kome
se pojavljuju razni meniji pomou kojih podeavamo opcije i nain rada naeg aparata.
Pored njega se obino nalaze dugmii sa komandama.
Trailo - prozor kroz koji nianimo kada slikamo. Njegovu funkciju moe imati displej, moe
biti odvojeno (mali durbin sa strane) ili sa pogledom kroz objektiv (kao kod profesionalnih
klasinih foto-aparata).
Komande - podeavanje otvora objektiva (blende) i ekspozicije, nain automatskog rada sa
njima itd. Svaki aparat ima razliite mogunosti. Kvalitetni digitalni aparati imaju veoma
velike mogunosti podeavanja, od potpuno rune, do vie naina potpuno automatskih.
Veza sa raunarom - najee je to USB prikljuak, ree FireWire ili infracrveni (IR) port. Kada
aparat poveemo sa raunarom, njegovu memorijsku karticu emo videti kao jo jedan
hard-disk u naem raunaru sa koga moemo otvarati ili kopirati slike.
.
208
Prilog u boji
Kolorni sistemi
209
Prilog u boji
Naini pretapanja
210
Prilog u boji
Efekti na lejerima
211
Prilog u boji
Galerija filtera
212
Prilog u boji
Pravimo...
213
Prilog u boji
Sakupljamo primere
Ako su uraeni svi primeri i domai zadaci, u folderu Moji Photoshop Primeri trebalo bi da se
nalaze sve ove (ili sline) slike:
214