UVOD U SOCIJALNU GERONTOLOGIJU

Dr.sc. Silvia Rusac

Pravni fakultet
Studijski centar socijalnog rada

GERONTOLOGIJA
(gr. geron=starac, logos=znanost)

interdisciplinarna znanost koja prouava

zakonitosti procesa starenja i probleme vezane uz
stariju dob.
znanost koja prouava promjene organizma
tijekom procesa starenja i bavi se prouavanjem
biolokih, psiholokih i socijalnih aspekata starenja
OPA bavi se teorijskim pristupima i metodama
PRIMIJENJENA bavi se problemima vezanim uz zdravlje,
problemima psiholoke naravi i socijalnom gerontologijom

Osnovno naelo gerontologije: Dodati ivot

godinama (UN)

Socijalna gerontologija (ovaj termin razvio je Clark

Tibbitts, 1943.)

predmet soc. gerontologije je drutveni aspekt

starosti, bavi se ulogom starih u poodmakloj dobi,
odnosima meu generacijama, kako sredina,
drutvo djeluje na starenje, odnos pojedinca i
drutva, drutveni problemi u starosti
ne ostavlja po strani utjecaj biolokih, fiziolokih i
psiholokih faktora na aktivnost pojedica i njegovo
ponaanje u drutvu, te prilagoavanju dogaajima
i procesima starenja

Ciljevi gerontologije
1.
2.

3.

4.

Objasniti zakonitosti procesa starenja

Razviti primjerene istraivake metode za
prouavanje starosti i starenja
Objediniti spoznaje iz razliitih znanstvenih
disciplina
Primjeniti znanja o starenju i starosti u
spreavanju i umanjivanju nepovoljnih
uinaka

Razvoj gerontologije

Elie Metchnikoff prvi je puta 1903. godine

upotrijebio ovaj termnin u biolokoj studiji
starenja.

1938. god. Prva svjetska konferencija o

starenju u Kijevu;
1939. Problemi starenja (Coudry), poticaj
istraivanjima starenja s aspekta biologije,
psihologije, sociologije, ekonomije, demografije
1950. prvo udruenje gerontologa

Poetak razvoja gerontologije je pol. 20.st.

Razlozi su:
1. produenje trajanja ivota (bronano doba 18
godina, poetak nove ere 22 godine, 18.st.- 34
godine, 19. st. -41 god., danas 70/80 god.)
2. demografska eksplozija
3. procesi u obitelji (razvoj iz patrijahalne,
viegeneracijske obitelji u dvogeneracijske, sendvi
generacija)

Gerijatrija
(gr. Geron=starac, iatreia=lijeenje)

1909. -Ingnaz Nascher je utemeljitelj moderne

gerijatrije u SAD.
uoio specifinosti zdravstvenih potreba
starijih ljudi slino kao u pedijatriji.
Medicinska znanost koja se bavi prouavanjem
bolesnih stanja u starijih ljudi te njihovim
dijagnosticiranjem, lijeenjem, njegom,
rehabilitacijom I sprjeavanjem bolesnog
starenja.
Europski znanstvenici smatraju da je gerijatrija
dio gerontologije, dok u SAD smatraju da su to
2 sline, ali odvojene discipline.

STARENJE POJEDINCA
proces tijekom kojega se dogaaju promjene u funkciji dobi.
-

prirodna, normalna, fizioloka pojava, ireverzibilan i

individualan proces koji nastupa u svakog ovjeka drugaije.

progresivan, stalan i postupan proces smanjenja i

mijenjanja strukture i funkcije organa i organskih sustava

kronoloko starenje broj godina proteklih od roenja

osobe;
bioloko starenje - promjene, usporavanje i opadanje u
funkcijama organizma s vremenom;
psiholoko starenje - promjene u psihikim funkcijama,
vlastita percepcija i prilagodba linosti na starenje;
socijalno starenje - promjene u odnosu pojedinca koji stari
i drutva u kojem ivi.

STAROST- razdoblje u ivotnom vijeku ovjeka

Priroda starenja

Primarno starenje ( fizioloko starenje ili

senescencija) - normalni, fizioloki procesi koji
su odreeni unutarnjim, biolokim
imbenicima, koji su neizbjeni i posljedica su
sazrijevanja ili protoka vremena, (npr.
menopauza u ena).
Sekundarno starenje (patoloko starenje)patoloke promjene i opadanje s godinama koje
je posljedica vanjskih imbenika, ukljuujui
bolest, okolinske utjecaje i ponaanje, (npr.
utjecaj buke na slabljenje sluha)

Kriteriji starosti:

Kronoloka dob (npr. nakon 65. godine

ivota);
Socijalne uloge ili status (npr. nakon
umirovljenja);
Funkcionalno stanje (npr. nakon
odreenog stupnja opadanja
sposobnosti);
Subjektivna procjena (koliko se sama
osoba osjea starom).

Znakovi starosti

Bioloka odrednica starosti: gubitak

reproduktivne sposobnosti, promjene u
izgledu

Psiholoka odrednica: osjeaj slabljenja,

shvaanje ivotnih ogranienja, osjeaj
mudrosti

Socijalna odrednica: umirovljenje, uloga

bake djeda

Starost u prolosti

- Stara Grka problemom starih bave se filozofi,

lijenici, pisci (prvi su se s biolokim pojmom
starenja susreli lijenici)
- stari su uivali veliki ugled i bili su jako
dragocjeni zbog slabe pismenosti i kratkoe
ivotnoga vijeka
(ivotne knjinice)
Hipokrat (460-877pr.n.e.) starost odgovara
godinjem dobu zimi, poinje u 56. godini,
preporua umjerenost u svemu te odravanje
fizike aktivnosti

Starost u prolosti (II)

- Galen trihotomija: mladost, zrelost, starost,

starost nije patoloka pojava, upute o higijeni i
dijetetici (Gercomica). Ideja o starosti kao
prijelazu izmeu zdravlja I bolesti
- Platon o starosti kao vrlini mada moe doi
do senilnosti, zagovornik gerontokracije
- Sokrat velia starost koja je sinonim za
mudrost I duhovni mir

Starost u prolosti (III)

Rim gerontokracija

Egipat starost se opisuje kao muan ivot (slabi sluh,

pamenje, opadanje umnih sposobnosti), nepovoljno
razdoblje

Arapski svijet Kuran opisi slinog karaktera (iznose s

ekstremni sluajevi)

Kina starije osobe imaju povlaten poloaj, bez obzira na

svoje propadanje bili su najpotovaniji I njima su se svi
pokoravali.

idovski narod ukazivao veliko potovanje prema starima,

starci su uzorni, mudri I potovani

Podaci iz etnologije:

Primitivne zajednice loi ivotni uvjeti, nedostatak hrane, stari lanovi

su bili redovito ubijani jer su predstavljali teret, suvina usta.

U plemenu Jakuta na sjeveroistoku Sibira djeca su putala roditelje da

umru u svojoj nemoi I patnji. Roditelji nisu marili za ljubav I skrb o
djeci, to se roditeljima osveivalo kada ostare..

U nekim plemenima bio je obiaj da se starije osobe odvede u neku

kolibu, sagaraenu namjerno izvan sela I da se u njoj ostavi s malo
hrane I vode.

Kod Eskima pozivaju stare da legnu u snijeg I da tu ekaju smrt ili, kada
odlaze u ribolov zaboravljaju ih na santi leda. u vremenima velike gladi
rtvovali starije ljude putali su ih umrijeti i ostavljali ih daleko od
naselja, da ih pojedu bijeli medvjedi.

U nekim krajevima Japana prenosili su starce na planine nazvane

planinama smrti I tamo ih ostavljali.

Kada poinje starost???

- prema klasifikaciji UN-a uzima se dobna granica od 65

godina

- prema kriterijima SZO starost dijelimo na raniju (65-74

god.), srednju (75-84 god.) i duboku starost od 85
godina i vie.

- Kalendarska starost odreenja s dobi od 65 godina

nije istovjetna s biolokom starosti.

Stariji ljudi nisu homogena skupina i ne doivljavaju

sebe kao odvojenu populacijsku skupinu nego su
integralni dio zajednice u kojoj aktivnim ukljuivanjem
ive, rade i stvaraju.

DEMOGRAFSKE ZNAAJKE PUANSTVA

HRVATSKE

(65+)
Tablica 1. Stanovnitvo RH iznad 65 godina

1961.

1971.

1981.

1991.

2001.

Mukarci

120.000

6,1

172.000

8,1

205.000

9,2

202.000

8,7

266.000

12,4

ene

188.000

8,7

257.000

11,3

323.000

13,6

362.000

14,7

430.000

18,7

Ukupno

308.000

7,5

429.000

9,7

528.000

11,5

564.000

11,8

696.000

15,7

Izvor: Statistiki ljetopis RH (2002). Dravni zavod za statistiku RH, Zagreb

Tablica 2. Ustrojstvo stanovnitva prema dobi u RH, 1991. i 2001. god

Dobne
skupine

1991.godina

2001.godina

Broj
stanovnika
(u000)

Broj
stanovnika
(u000)

0-14

926

19,4

755

17,0

15-64

3.230

67,5

2.970

66,9

65+

556

11,8

694

15,7

Nepoznato

72

1,5

18

0,4

4.784

100,0

4.437

100,0

Ukupno

Izvor: Popisi stanovnitva 1991. i 2001. godine

Tablica 3. Udio starijih osoba u odabranim zemljama, 2001. godine

Zemlja

65+ (%)

ALBANIJA

6,99

BUGARSKA

16,72

BIH

9,0

HRVATSKA

15,7

EKA REP.

13,92

ESTONIJA

14,78

MAARSKA

14,71

LETONIJA

15,3

LITVA

13,56

POLJSKA

12,44

RUMUNJSKA

13,54

SLOVAKA

11,54

SLOVENIJA

14,3

Izvor: 2001 CIA world factbook, prema Cvitkovi, Soi, 2002.

DEMOGRAFSKO STARENJE

(starenje naroda) je proces poveanja

stanovnitva starijeg od 60 ili 65 godina
u ukupnoj populaciji (KOEFICIJENT
STARENJA, RH=15,7%
(N=693 540; M=12,4%, =18,6%)
Demografske projekcije govore da e se
starenje stanovnitva nastaviti: one
govore da bi u Hrvatskoj 2031. godine
udio starijih osoba mogao iznositi od
21,8% do ak 25,4% (Mren, 2005).

Uzroci demografskog starenja

UZROCI
DEMOGRAFSKI IMBENICI:
- smanjenje nataliteta
- smanjenje mortaliteta
- emigracije
VANJSKI IMBENICI:
- gospodarski
- drutveni (politike krize, ratovi, epidemije,
forsirana industrijalizacija)
Razliiti uzroci u razliitim zemljama i razliita
brzina njihova djelovanja.

Odabrani pokazatelji demografskog

starenja (I)
1) Udio mladih (0-14) u ukupnom
stanovnitvu
Ako je taj udio 20% i manji,
stanovnitvo ima regresivan tip dobne
strukture
RH=15,5% (Eurostat, 2007.)

Odabrani pokazatelji demografskog

starenja (II)

2) Udio starih 65 i vie god. u ukupnom

stanovnitvu
Ako je taj udio:
1. 4% i manje = mlado stanovnitvo;
2. 4-7% = zrelo stanovnitvo;
3. 7% i vie = staro stanovnitvo
RH=17,2% (2007; Eurostat)

Odabrani pokazatelji demografskog

starenja (III)

3) Smatra se da proces starenja

poinje kada prosjena starost
stanovnitva iznosi 30 godina
RH= oko 40 godina (2006.)
Prema ovim pokazateljima,
stanovnitvo RH je staro!!!

POJMOVI KOJI SE ODNOSE NA

DUINU IVOTA:

Prosjeni ivotni vijek - aritmetika sredina duine

ivota lanova neke populacije ili grupe ljudi.
Individualni ivotni vijek - dob koju neki pojedinac
doivi.
Maksimalni ivotni vijek pojedinci koji su najdue
ivjeli u nekoj populaciji.
Oekivana duina ivota - broj godina koje neka
osoba roena odreene godine moe oekivati da e
doivjeti (traje od vremena roenja neke dobne skupine
do toke u vremenu u kojoj umire 50% lanova
promatrane dobne skupine).
Oekivana duina ivota via je u ekonomski razvijenijim
zemljama.
Uvijek je oekivana duina ivota ena via nego
oekivana duina ivota mukaraca.

Tablica 3. Oekivano trajanje ivota (u godinama)

u trenutku roenja 1971., 1981. i 1991. god.:

1971.

1981.

1991.

2001

ene:

72,33

74,15

75,95

78,17

Mukarci:

65,65

66,64

68,59

71,03

- Oekivano trajanje ivota ena je konstantno due.

Promjene u natalitetu, mortalitetu i

prirodnom prirastu u populaciji Hrvatske
od 1955. do 2001. godine:
Godina

Natalitet

Mortalitet

Prirodniprirast

1955.

24,8

12,3

12,5

1965.

16,7

9,4

7,3

1975.

14,9

10,1

4,8

1985.

13,5

11,2

2,3

1995.

10,9

11,1

-0,2

2001.

9,2

11,2

-1,9

Stogodinjaci

Procjenjuje se da je ukupan broj stogodinjaka

(engl. Centenarians) u svijetu oko 450 000, a
superstogodinjaka (engl. Supercentenarians),
tj. osoba starijih od 110 godina, oko 30.
RH Prema popisu iz 2001. godine u Hrvatskoj
su bile 84 osobe starije od 100 godina (0,002%
ukupnog stanovnitva Hrvatske), od ega 21
mukarac i 63 ene (1455 osoba u dobi 95+)

Jeanne Calment 1915. godine u dobi od 40 godina

Jeanne Calment 1995. godine u dobi od 120 godina

U emu je tajna dugovjenosti?

Dugovjenost i besmrtnost oduvijek su

zaokupljali ljudski um poput nerjeive
zagonetke
Iz svih legendi i pria o tim pokuajima nastale
su ideje o raznim napicima, eliksirima i
Tajna vjerojatno
u kombinaciji gena, stila i uvjeta ivo
pilulamalei
ivota.
uvijek neizbjene, sree (sree u smislu da su uspjeli izbje
za ivot pogubne ozljede ili zaraze)
Krajni "rok trajanja" ovjeka jo uvijek nije odreen.

imbenici duine ivota:

Nasljee
Spol
Uvjeti okoline (klima, zagaenost)
Prehrana (nemasna, mlijeni proizvodi)
Tjelesna aktivnost
Umjereno pijenje alkohola i ne puenje
Zdravlje
Prilagodljivost i dobra sposobnost suoavanja
sa stresom

STARIJI LJUDI U BUDUNOSTI

1. Obrazovanje i umirovljenje:
1.

2.

3.

4.

5.

Razina naobrazbe buduih starih bit e via od

one dananjih starijih ljudi.
Veina starijih umirovljenika danas su
kvalificirani ili polu-kvalificirani radnici, a u
budunosti se moe oekivati vei broj strunih
osoba.
Moe se oekivati sve vei udio ena u skupini
umirovljenika.
Budui stariji ljudi e imati bolje financijske
prihode, ali e i oekivati bolju kvalitetu ivota.
Oekuje se vea prisutnost i aktivnost buduih
starijih ljudi u javnom ivotu i politici.

2. Potrebe za uslugama skrbi:

1.

2.

3.

Novije su generacije starih ljudi tijekom

ivota imale bolju zdravstvenu skrb od
prijanjih generacija starih ljudi.
Poveat e se zahtjevi za koritenjem
strunih usluga skrbi, zbog manje skrbnika u
smanjenim obiteljima.
U obitelji, zbog produenog ivotnog vijeka
sve e vei broj ljudi koji su pred ili tek u
mirovini istovremeno skrbiti o vrlo starim i
boleljivim roditeljima.

MODELI SKRBI ZA STARIJE LJUDE

IZVANINSTITUCIONALNA SKRB (OTVORENA)

Usluge u kui starije osobe: npr. dostava obroka,

nabavka hrane, pomo u kui, lijeenje i njega u kui,
radno-terapijske, kulturne i rekreativne, pravne,
obrazovne, vjerske i socijalne usluge.

INSTITUCIONALNA SKRB (ZATVORENA)

Ustanove za trajni smjetaj i zbrinjavanje: domovi za

starije i nemone osobe, za smjetaj odraslih osoba s
tjelesnim ili mentalnim oteenjem te psihiki bolesnih
odraslih osoba
Ustanove za krai smjetaj: gerijatrijske bolnice i odjeli

Prednosti izvaninstitucionalne
skrbi nad institucionalnom

Omoguuju zadovoljenje potreba najveeg broja starijih

ljudi - 98% ivi sa svojim obiteljima ili kao samci u
vlastitom domu.
Potiu aktivnost starijeg ovjeka, due ga odravaju
neovisnim i usporavaju starenje.
Odvijaju se u prirodnoj obiteljskoj sredini te su
prihvatljiviji, dostupniji i prilagoeni su velikim
individualnim razlikama meu starijim ljudima.
Potiu koritenje postojeih i razvijaju nove oblike
obiteljskih i lokalnih izvora pomoi i podrke.
Ne zahtijevaju ulaganje puno novca jer se temelje na
dobrovoljnom radu, podrci lanova obitelji,
dobrosusjedskoj pomoi i malim privatnim uslunim
servisima u lokalnoj zajednici

GERONTOLOKI CENTRI

Gerontoloki centar je multifunkcijski centar

neposredne i integralne multidisciplinarne
izvaninstitucijske skrbi starijih ljudi u lokalnoj
zajednici gdje oni ive.
Ideja centara je zadravanje starijih osoba u
njihovim domovima uz poboljanje kvalitete ivota.
Centri imaju dnevni boravak gdje se stariji mogu
druiti, igrati drutvene igre, sudjelovati u
radionicama, a na istom mjestu mogu i dobiti
medicinsku skrb i njegu, iznajmiti ortopedska
pomagala ili dobiti strune savjete iz socijalne skrbi.
O korisnicima se brine interdisciplinarni tim
strunjaka; socijalni radnik, via medicinska sestra,
fizioterapeut, radni terapeut, lijenik..

UDOMITELJSTVO ZA ODRASLE OSOBE

oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se odrasloj

osobi osigurava zadovoljenje osnovnih ivotnih
potreba koje iz bilo kojih razloga ne ostvaruje u
vlastitoj obitelji, a nije ih u mogunosti sama
zadovoljiti.
U udomiteljskoj obitelji mogu biti smjetena
najvie etiri odrasla korisnika.
Ako udomitelj ivi sam, moe skrbiti o najvie
dva odrasla ili starija korisnika.
Ako udomitelj ivi sam, moe skrbiti o jednom
psihiki bolesnom odraslom korisniku ili jednom
tjelesno ili mentalno oteenom odraslom
korisniku.

Broj osoba stariji od 65 godina smjetenih u

udomiteljsku obitelj
Ukupno

65 +

2000.

4489

1945

2001.

4658

2304

2002.

5175

2682

2003.

5500

3066

2004.

5788

3457

Izvor: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (2007.).

DOMOVI ZA STARIJE I NEMONE

OSOBE

Javna ustanova i osniva se za obavljanje skrbi

izvan vlastite obitelji i to, meu ostalim, i za
odrasle osobe, odnosno starije i nemone.
Cilj domova je unaprijediti kvalitetu ivota svojih
korisnika kroz zdrastvenu i socijalnu skrb te brigom
o prehrani i higijeni.
Korisnicima su na raspolaganju lijenik, medicinske
sestre, fizioterapeut, psiholoka potpora, socijalni
radnik, defektolozi i radni terapeuti.
krajem 2004. godine broj zahtjeva za smjetaj u
domove za starije i nemone iznosio oko 18 tisua,
a istovremeno je razvijeni kapacitet iznosio oko 13
tisua mjesta

Socijalni radnik u domu za starije i

nemone (I)
Struni radnik, dvojaka uloga:
1) veza izmeu korisnika i Doma
2) veza korisnika i soc. sredine iz koje korisnik
dolazi

Cilj: pomo i zatita osobi u svrhu poveanja

kvalitete ivota bez ugroavanja dostojanstva i
integriteta pojedinog korisnika (ne postoje dva
jedna korisnika, vanost individualnog
rada/pristupa)

Socijalni radnik u domu za starije i

nemone (II)

Socijalni radnik u svom radu primjenjuje individualni i

grupni socijalni rad.
Individualni temelji se na soc. anamnezi (osnova za
planiranje buduih soc. intervencija),
heteroanamnestikim podacima o korisniku te
prikupljanju popratne dokumentacije.
Grupni tehnike socijalne rehabilitacije s ciljem
ukljuivanja korisnika u soc. Sredinu tj. nain ivljenja u
domu uz njegovu optimalnu aktivnost.
Socioterapijske grupe (tjelovjeba, etnja, ples,
muzikoterapija, radionice i kulturno zabavne aktivnosti.

Socijalni radnik u domu za starije i

nemone (III)

Vanost timskog rada

Cilj: koordiniranje aktivnosti u smislu
planiranja i dogovaranja
pojedinanih intervencija, timsko
donoenje odluka kroz zajedniko
razmatranje problema i meusobno
vrednovanje postupaka.
Osigurava cjelovitost i
multidisciplinaran pristup

Pitanja za raspravu?