SVEUILITE U ZAGREB

KINEZIOLOKI FAKULTET
METODIKA KINEZIOLOKE REKREACIJE U TURIZMU II

SEMINARSKI RAD

SPORTSKO REKREACIJSKI
PROGRAMI U FITNES CENTRIMA

MARKI IVAN

Zagreb, prosinac 2015

Sadraj
1.

UVOD.................................................................................................................................3

2.

FITNES...............................................................................................................................4

3.

ZNAAJKE FITNES CENTARA......................................................................................5

3.1.

PODJELA OPREME U FITNES CENTRU...............................................................6

4.

SPORTSKO REKREACIJSKI PROGRAMI.....................................................................7

5.

KARDIO PROGRAM........................................................................................................8

6.

PROGRAMI AEROBIKE..................................................................................................9

7.

PILATES...........................................................................................................................10

8.

ZAKLJUAK...................................................................................................................11

9.

LITERATURA..................................................................................................................12

1. UVOD
Ovim seminarskim radom opisat u neke osnovne sportsko-rekreacijske programe koji se
provode u fitnes centrima. Za poetak treba naglasiti, da zadovoljavajua tjelesna aktivnost
omoguava u kasnijim godinama ne samo uitak u slobodnim aktivnostima, ve je bitna za
funkcionalnu tjelesnu nezavisnost i drutveni integritet pojedinca. Stoga je dobra tjelesna
sposobnost bitna komponenta dobroviti i blagostanja kod ljudi srednje i starije dobi. Zdravlje
je osnovni izvor svakodnevnog ivota, a ne i cilj ivota. Zdravlje je kontinuum stanja koji
podrazumijeva ne samo odsustvo bolesti, ve predstavlja kapacitet za uspjeno podnoenje
izazova svakidanjice i punu realizaciju ivotnih potencijala. Tjelesnu aktivnost definiramo
kao svaki pokret tijela, produkt djelovanja skeletnih miia, koji rezultira potronjom
energije. Zdravlje prema definiciji Svjetske zdrastvene organizacije je stanje potpunog
tjelesnog, duevnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odstustvo bolesti i iznemoglosti.

2. FITNES
Rije fitnes najee koristimo kao sinonim za vjebanje na spravama, no fitnes je puno
vie od toga. Fitnes je pojam za sve to nas ini, fitnes oznaava stanje dobrog tjelesnog i
mentalnog zdravlja, dobre tjelesne kondicije nastale kao rezultat redovitog tjelesnog
vjebanja i pravilne prehrane.
Osjeati se dobro, biti zdrav i sposoban za obavljanje svakodnevnih zadaa, biti fit,
cilj je svakog pojedinca. O pozitivnom utjecaju tjelesne aktivnosdti na zdravlje govore
mnogobrojni znanstveni radovi, te se pojavio i termin zdrastvenog fitnesa (health-related
fitnes) kojim su oznaene one sastavnice fitnesa na koje tjelesna aktivnost moe povoljno ili
nepovoljno utjecati, pa se time i odraziti na zdrastveni status. (Heimer i Miigoj-Durakovi,
1999.)
Visoki stupanj zdravlja doprinosti kvalitetnom ivotuz u cjelini kao i uspjenoj borbi
protiv stresa. Svakodnevne, redovite i kontinuirane aktivnosti doprinose poboljanju naeg
ukupnog zdrastvenog i tjelesnog fitnesa. Fitnes (physical fitnes) definira se kao sposobnost
da se obavi zadani rad. Openito se takva definicija odnosi na obavljanje fizikog rada u
profesionalnom poslu, u dnevnim optereenjima i u slobodnom vremenu. Danas se fitnes
prihvaa kao funkcionalna sposobnost za obavljanje profesionalnih i dnevnih aktivnosti bez
doivljaja osjeaja preoptereenja.
Skaenica FIT od rijei fitnes sadri naela kojih se moramo pridravati u
svakodnevnom ivotu:
F- frequency (hrv. uestalost) redovito vjebati
I intensity (hrv. intenzivnost) vjebom dosegnusti odreeni intenzitet
T time (hrv. vrijeme) vrijeme samog trenanog procesa (Hadikaduni, M. 2002.)
Takve programe mogue je provoditi u za tu svrhu opremljenim fitnes centrima. Radi
se o sustavu vjebi koje se izvode na za to konstruiranim trenaerima, ureajima i
pomagalima objedinjenim pod nazivom oprema. U sportsko-rekreacijske programe se
ubrajaju i razni oblici grupnog vjebanja koji se provode pod izravnim vodstvom instruktora,
koje nazivamo aerobik programi.

3. ZNAAJKE FITNES CENTARA

Fitnes centar ili prostor oznaava objekt koji u svom temeljnom obliku nudi sadraje za
podizanje ope, temeljne psihofizike sposobnosti organizma.

Slika 1. Fitnes centar

Postoje mnoge pogodnosti koje pruaju fitnes centri, a jedan od vanijih je da

omoguavaju vrlo brz napredak u svrhu postizanja razliitih ciljeva ovisno o korisnicima
fitnes centara. Bitno je napomenuti da se sva aktivnost mora odvijati pod nadzorom
strunjaka bilo da se radi o kineziolozima ili trenerima sportske rekreacije. Korisnik fitnes
centara strunjacima preputa mogunost izbora, programiranja i kontrole efekata razliitih
sportsko rekracijskih programa.
Svaki fitnes centar mora zadovoljiti osnovne kriterije:
1. Osnovna djelatnost- podruzmijeva prostor za vjebanja
2. Dopunska djelatnost podrazumijeva pratee djelatnosti kao dopuna vjebanju;
fizioprofilaksa (sauna, solarij, masaa), svlaionice sanitarni vorovi
3. Komunikacija i prodaja pdrazumijeva prijem (recepcija), prodaja lanarina,
prodaja sportske prehrane, trogivna/ured.
Fitnes centar da bi zadovolji medicinske, tehnike i sugurnosne uvjete za bolji i
raznovrsnoiji nain vjebanja veliku panju treba posvetiti opremi.

3.1. PODJELA OPREME U FITNES CENTRU

1. Sprave za individualni trening i slobodni utezi, gdje se koriste mehanike sprave i
sprave s hidraulikim optereenjem i elektromagnetskim optereenjem
2. Sprave simulatori koje omuguavaju provedbu kardio programa: biciklergometar,
steper, veslaki ergometar, skijaki simulator, pokretna staza, stairmaster
3. Rekviziti i oprema za skupni trening (najee aerobike): glazbena linija, ogledala,
plivajui parket, pomagala (jednoruni utezi, gume, trake, male i velike lopte, step
klupice, podloge i slino)

Slika 2. Rekviziti i oprema za skupni trening

Slika 3. Sprave simulatori

4. SPORTSKO REKREACIJSKI PROGRAMI

Sportsko rekreacijski programi vjebanja s pravom se mogu svrstati u red onih motorikih
aktivnosti koje su posebno pogodne za razvoj i odravanje funkcionalnih i motorikih
sposobnosti te morfolokoh obiljeja, dakle onih dimenzija osobnosti koje su u samoj sri
ukupnog zdravstvenog statusa, jer od njih zavisi mogunost prijema, prijenosa i organskih
sistema organizma.
Prvenstveno su znaajni programi koji su se predstavili kao kompleksni sistemi
vjebanja u kojima su bili jasno prepoznatljivi sljedei transformacijski ciljevi:
-

Razvoj aerobnih sposobnosti

Redukcija potkonog masnog tkiva
Oblikovanje pojedinanih miinih grupa u harmoninu cijelinu
Razvoj motorikih sposobnosti, konkretno snage, fleksibilnosti i koordinacije u ritmu
Uvrivanje i jaanje kotano zglobnih i tetivnih segmenata lokomotornog sistema
Unapreenje zdrastvenog statusa

Sportsko rekreacijski programi su vrlo kratkom razdoblju osvojili sve kontinente svijeta i
zauzeli vodee mjesto po masovnosti vjebaa, to je oito uzrokovano interakcijom veeg
broja faktora, meu kojima je najvaniji:
-

Mogunost ukljuivanja i aktivnog vjebanja u poetnim programima nije limitirana

nivoom antropolokih obiljeja, a ni obimom i/ili nivoom motorikih znanja.

U fitnes centrima koristi se velik broj sportsko rekreacijskih programa, najee su to

sljedei programi:
1.
2.
3.
4.

Kardio programi
Aerobik programi
Pilates
Streching programi

U nastavku e se rei neto vie o kardio programima, aerobik programima i pilates programu
vjebanja, dok stretching program nee biti posebno objanjen.

5. KARDIO PROGRAM

Aerobna izdrljivost koju nazivamo i kondicija, jedna je od najvanijih sposobnosti za

ouvanje zdravlja. Prema American Collage of Sport Medicine aerobni trening je bilo koji
oblik tjelesne aktivnosti koji se izvodi aktiviranjem velikih miinih grupa, najmanje 20
minuta u kontinuitetu, od 60-80% intenziteta odreen za svakog pojedinca. Redovitim
aerobnim vjebanjem poveava se sposobnost organizma da koristi kisik, a i znaajno
umanjuju posljedice svakodnevnog stresa. U svrhu provoenja kardio programa koriste se
kardiofitnes sprave.
Kardiofitnes sprave su napredne tehnologije, uporaba i rukovanje su vrlo jednostavni,
a potpuno je bezopasno za korisnika. Proizvodi ujedinjuju tehnoloki razvoj i lakou uporabe.
Ta formula omoguuje ponudu veem dijelu populacije. Vana je i mogunost koja motivira
klijente da vjeba, testiranje rezultata i sposobnosti radi funkcionalnog napretka.
Kardiofitnes linija: osnovni modeli
-

Pokretna traka za tranje: tranje na pokretnim trakama, osjeaj da trite po travi,

zemlji. Idealna za sportsku medicinu, za rehabilitaciju.

Stairmaster: simulator stuba projektiran i konstruiran za kardiovaskularni trening

(koraanje, stupanje, penjanje) s elektromagnetskim otporom.

Veslaki ergomatar: simulator veslanja, kompjutoriziran, omoguuje kontrolu brzine

veslanja i pulsa.
Bicikl ergometar: simulator vonje biciklom, moe se koristiti u svakom podruju:

medicine, sporta i rehabilitacije.

Skijaki simulator: simulator skijanja tehnikom slalom ili skijakog tranja.

6. PROGRAMI AEROBIKE
Kenneth H. Cooper je bio prvi promotor masovnog pokreta vjebanja za zdravlje. Takav
susutav vjebanja prvenstveno je bio osmiljen za potrebe amerike vojske i zasnivao se na

programima monostrukturalnih ciklikih aktivnosti kao to su hodanje, tranje, vonja

bicikla, plivanje, veslanja i slino.
Osnovni oblik aerobike dijeli se na 3 vrste i to prema intenzitetu:
1. LO aerobika: aerobika niskog intenziteta
2. HI-LO aerobika: aerobika mjeovitog intenziteta
3. HI aerobika: aerobika viskog intenziteta.
Najei suvremeni aerobik programi u fitnes centrima:
HI-LOWAEROBIC: moemo ga nazvati i klasinim aerobikom kod kojeg se vjeba uz
glazbu spajajui jednostavne korake u koreografiju, ujedno predstavlja aerobni oblik
vjebanja pa primarno utjee na redukciju masnog potkonog tkiva
LO-AEROBIC: podvrsta hi-lo programa dje je sat koreografiran, ali je jednostavniji od hi-lo
programa. Ovaj program izvrstan je kao prijelazni oblik od poetnika prema naprednom
vjebau.
STEP AEROBIC: vrsta aerobike koji se vjeba uz step klupicu, penjui se, sputajui i
radei razne pokrete na klupici. Vjeba se uz glazbu i takoer predstavlja aerobni oblik
vjebanja. Kroz vjebanje na stepu sagorijevaju se kalorije i jaaju miii na tijelu, posebice
miii nogu.
NEW BODY: predstavlja jednostavan, ali vrlo uinkovit program gdje se jednostavnom
kombinacijom koraka niskog intenziteta, a dodane su kretne strukture rukama uz koritenje
buica. Na taj nain razvija se simetrinost tijela te poveava kardiovaskularni kapacitet.

7. PILATES

Pilates je odreeni oblik vjebanja koja istodobno razvija snagu i fleksibilnost ostvarajui
izdueno i vrsto tijelo te smiren i veseo um. Ovaj program je potpuno siguran te se izvodi u
svim dananjim suvremenim fitnes centrima. Preporuljiv je osobama oba spola, svim
dobnim generacijama te preporuuje se enama za vrijeme trudnoe i osoboma sa
problemima miino-kotanog-zglobnog sustava. Pilates vodi prema savreno uravnoteenom
tijelu, eleastinim miiima te pravilnom i elegantom dranju. Pilates metodu vjebanja
kreirao je Joseph Pilates.
Pilates je zapravo fuzija izmeu zapadnih i istonih fizikih susutava, to ga ini
kompleksinijim od veine zapadnjakih populistikih sistema za uljepavanje Vaeg tijela,
a opet ga poprilino udaljava od istonih sistema koji ljudsko tijelo ne tretiraju odvojeno od
psihe, religije i filozofije. Ono to pilates metoda obrauje, tonije posuuje od istonih
sistema je: disanje u skladu s pokretima tijela, mehanika tijela, ravnotea, koordinacija,
pravilno pozicioniranje tijela, svijest o prostoru, snaga i fleksibilnost.
Pozitivni efekti aerobik programa:
-

Razvoj snage i fleksibilnosti

Uvrivanje najdubljih minih slojeva koji su najodgovorniji za potporu kotano

zglobnih struktura
Vrlo siguran za izvoenje ak i za vrijeme trudnoe
Omoguuje ostvariti kontrolu nad pravilnim kretnjama i pravilnim dranjem u

svakodnevnim aktivnostima
Unapreenje zdrastvenog statusa, poboljanje funkcionalnih sposobnosti i redukcija
potkonog masnog tkiva.

8. ZAKLJUAK
Dovriti

9. LITERATURA