Professional Documents
Culture Documents
Upustvo Za Izradu Maturskog Rada
Upustvo Za Izradu Maturskog Rada
GRAANICA
KOLSKA GODINA
2015./2016.
MATURSKI RAD
Predmet: Naziv predmeta
Tema: Naziv teme rada
MENTOR:
Ime Prezime, dipl.ing.el.teh.
UENIK:
Ime i prezime uenika
Razred: IVx
GRAANICA, maj, 2015.god.
Sadraj
1. Uvod........................................................................................................................................1
2. Glavni naslov..........................................................................................................................2
2.1. Podnaslov.........................................................................................................................3
2.2. Drugi podnaslov...............................................................................................................4
2.2.1. Podnaslov treeg reda (ako je potrebno)...................................................................5
3. Nova cjelina rada (ako ih je vie)...........................................................................................6
4. Zakljuak.................................................................................................................................7
5. Literatura.................................................................................................................................8
Dodatak 1. Informativni list maturskog rada..............................................................................9
1. Uvod
Maturski rad je struni rad koji uenik etvorogodinjeg srednjeg obrazovanja izrauje
na izabranu temu uz pomo nastavnika mentora. Ukoliko uenik zavrava trogodinje
obrazovanje on izrauje zavrni rad. Svaki uenik ima svog mentora koji ga vodi i usmjerava
kroz izradu rada. Mentor ga upuuje na izvore informacija bilo da su to knjige, struni
asopisi, katalozi, zbirke propisa, preporuke, enciklopedije ili dr. Pored tampanih izdanja
uenici mogu koristiti i sadraje sa interneta. Tanost ovih podataka treba uzimati sa rezervom
i ukoliko je mogue obavezno ih provjeriti.
Nakon prikupljanja materijala koji e se koristiti za izradu maturskog rada uenik
pristupa prouavanju materijala, pravljenju biljeki, razradi teza, struktuiranju svog rada,
pisanju i tehnikoj obradi. Naravno, sve se ovo odvija uz stalne konsultacije sa mentorom.
Maturski rad se sastoji od:
naslovne strane,
sadraja,
uvoda,
razrade,
zakljuka,
bibliografije ili popisa literature,
priloga i
strane za upis podataka sa odbrane rada.
Naslovna strana je tano definisana - ta se pie na naslovnoj strani i gdje.
Sadraj se stavlja mahom na poetku rada poslije naslovne strane a prije uvoda. Sadri
naslove i podnaslove koji se najee obiljeavaju arapskim brojevima i broj strane na kojoj
se naslov nalazi. Potrebno je numerisati sadrinu maturskog rada, poevi od uvoda. Sadraj
formirati automatski (funkcija koju prua program za obradu teksta).
Uvod je prvi struni dio rada. Obuhvata jednu do dvije strane teksta. Ima za cilj da
pobudi interesovanje itaoca i da ga preliminarno upozna sa tematikom koja se obrauje u
radu. U uvodu je potrebno:
- precizirati predmet rada, tj. istaknuti o emu e se u radu pisati;
- naznaiti plan i organizaciju izrade rada, npr. od koliko se dijelova rad sastoji, koje
vrste informacija sadri (tekstualne, grafike, statistike i sl.);
- moe se izraziti vlastiti stav prema temi i iznijeti razlog za izbor odreene teme.
Ovdje se nikako ne navode dobiveni rezultati vlastita istraivanja. Zato se pie u
treem licu i buduem vremenu (npr. Ispitat e se djelovanje ... itd.). Uvod je prva stranica na
kojoj se mora nai numeracija.
Maturski rad pie se na raunaru i ispisuje se na bijelom papiru formata A4. Opseg
maturskog rada ne smije biti manji od 20 stranica. Font koji se koristi za izradu rada je
TIMES NEW ROMAN. Veliina slova koja se koriste je 12, osim ako to nije drugaije
napomenom propisano.
Tekst na strani treba da je udaljen po 2,5 cm od gornje i donje, 3 cm od lijeve (zbog
korienja) i 2 cm od desne ivice papira veliine A4 (297 x 210 mm). Svako poglavlje poeti
na novoj strani.
2. Glavni naslov
Razrada je glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema. Razrada
sljedi nakon uvoda, a poinje na novoj strani. U razradi treba obraditi sve ono to je navedeno
u uvodu. Svaki se rad sastoji od vie poglavlja koja se dijele u potpoglavlja i odjeljke. Temu
treba logiki razviti i povezati cjeline tako da se ne osjete praznine i prijelazi izmeu djelova.
Mora se voditi rauna da razvoj teme bude dobro struktuiran i logian. Treba ii od
jednostavnijeg ka sloenijem, od opteg ka posebnom.
U rad se mogu ukljuiti tablice, grafikoni, crtei, slike, fotografije, ali samo ako slue
kao dijelovi razrade, ako povezuju podatke, dopunjuju ili objanjavaju sadraj. Ako su samo
prilog uz objanjenje ili dodatna obavijest koja optereuje tekst, daju se na kraju rada, u
prilogu.
Dodatak ili prilog nije obavezan dio rada. Kao prilog se mogu staviti vee tabele (koje
se prostiru preko vie strana), kopije dokumenata ili obrazaca, statistiki podaci, izvorni kod,
ilustracije i slino. Prilozi se oznaavaju brojevima i stavljaju na kraj rada (Prilog 1, Prilog 2
itd.). Oznaavanje brojevima je potrebno kako bi se u tekstu rada moglo povezivati i upuivati
na pojedini prilog (npr. vidjeti Prilog 2).
U glavnom dijelu opiemo problem i postavimo teorijske temelje za rjeenje
(jednaine, prorauni...). Ovdje su ukljueni i opisi upotrijebljenih elemenata, elektrinih
nacrta, algoritmi, dijagrami tijeka, pseudokod i slino.
Na ovom mjestu opisani su i praktini postupci izrade sklopa (ako se izraduje sklop):
nacrt tampane ploice i fotopostupak. Nacrt tampane ploice sastoji se od: montane sheme
elemenata i nacrta tampanih veza ploice u mjerilu 1:1 .
Za sve: opis sklopa mora sadravati elektrinu shemu, princip rada sklopa i popis
elemenata. Popis elemenata daje se u obliku tablice koja sadri: oznaku elementa, tip i
vrijednost, a u nastavku se daje opis elementa (npr. unutranji raspored integralnog kola) i
tehnike osobine.
Dio koji sadri rezultate ukljuuje rezultate mjerenja u tablinom i grafikom obliku te
njihove komentare. Ovdje mogu biti prikazane i forme programskih rjeenja, usporedbe sa
simulacijama i slino.
Bibliografija ili popis literature je spisak korienih izvora podataka, tampanih i
elektronskih. Spisak je ureen po abecednom redu, a sadri prezimena i imena autora, nazive
izvora (knjiga, strunih asopisa, ...), izdavae i godine izdavanja. Ako knjiga ima do tri
autora onda se svi navode, a ako ima vie od tri navodi se prvi i stavlja skraenica i dr. koja
ukazuje da ima vie autora. U sluaju da se koristi internet kao izvor informacija, navodi se
adresa poetne stranice (home page) na kojoj je pronaen sadraj i u zagradi dodaje cijela
adresa (link). Potrebno je napisati i datum pristupa konkretnoj internet stranici (budui da se
sadraji na intenetu mijenjaju iz dana u dan).
Strana za upis podataka sa odbrane rada je posljednja strana maturskog rada. Sadri
datum predaje rada, datum odbrane rada, imena lanova ispitne komisije, prostor za komentar
i ocjenu rada.
2.1. Podnaslov
Maturski rad treba da predstavlja skladnu, jasnu, logiku i dobro struktuiranu cjelinu.
Misli treba paljivo upakovati u reenice, a reenice u pasuse. Pasuse naglasiti uvlaenjem
prvog reda ili dodavanjem praznog prostora iznad i ispod. Svaka reenica u pasusu kao i svaki
pasus mora se odnositi na obrazlaganje teme maturskog rada. Rad treba pisati jezikom
primerenim naunoistraivakom radu, odnosno treba izbegavati esejni stil. Nije poeljna
upotreba arhaizama, lokalizama, slenga i sl. Posebnu panju treba obratiti na pravopis,
interpunkciju i greke u kucanju. Evo par savjeta:
- iza svake rijei i znaka interpunkcije (taka, zarez, upitnik, uzvinik, dvije take,
taka zarez) treba staviti jedan razmak;
- znakovi interpunkcije piu se odmah iza rijei koje im predhode, kao i znakovi koji
slijede nakon broja (%,);
- oznake mjernih jedinica i oznake valute odvajaju se jednim razmakom od broja
koji im predhodi;
- navodnici na poetku navoda piu se uz rije koja slijedi, a na kraju uz re koja
predhodi;
- iza rijei prije objanjenja u zagradi ide jedan razmak, poslije otvorene zagrade
odmah se kuca tekst bez razmaka izmeu zagrade i rijei, a zatvorena zagrada
ide odmah poslije posljednje rijei u zagradi. Poslije zatvorene zagrade kuca se ili
znak interpunkcije ili razmak ako slijedi rije.
- kada se radi o sloenici crtica se pie zajedno sa rijeima izmeu kojih stoji
(drutveno-ekonomski), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu;
- ako se datum pie arapskim brojevima iza svakog broja pie se taka i stavlja
razmak (npr. 29. 01. 2008.).
Ako ve koristimo raunar za pisanje svojih radova, ne treba to initi kao u doba prije
raunara. Kad je tekst koji piemo u digitalnoj formi zato da ne koristimo i mogunosti koje
vam nude digitalne tehnologije. Zato da sami ispisujemo sadraj ako to moe da se uradi
automatski sa par klika miem. A ta se deava kada dodamo jo malo teksta u svom
dokumentu? Treba sve te brojeve strana aurirati, a to i nije tako inspirativan posao. Postavlja
se pitanje moe li to jednostavnije, moe li to da obavi raunar umjesto nas? Odgovor je da
moe, ali mi treba da pripremimo tekst tako da raunar zna koji su naslovi glavni naslovi
prvog reda, koji su podnaslovi naslovi drugog reda, ta je obian tekst i dr. Tako
pripremljenom tekstu moemo dodati automatski sadraj u par koraka, to e znatno olakati
na rad.
Da bi svi naslovi poglavlja bili identino napisani najbolje je definisati stil za takve
naslove. Stil predstavlja skup karakteristika oblikovanja kao to su vrsta slova, veliina,
poravnanje, prored i dr. Primjenom stilova obezbjeujemo standardizaciju svih djelova
dokumenta. Mogu se koristiti ve ponueni stilovi kao to je Naslov 1 za naslove prve vrste,
Naslov 2 za naslove druge vrste, Normal za obian paragraf tekst. Ako ni jedan od ponuenih
stilova ne zadovoljava potrebe moe se napraviti novi stil ili modifikovati neki od postojeih.
Najbolje je napraviti stil za svaku od potreba.
Slika 2. Primjer opisa slike u maturskom radu (Times New Roman 10, centrirano).
Kada nemate tampa u boji, vodite rauna o obradi slike i upotrebi boja u tabelama
koje e biti tampane crno-bijelo. Sve slike, dijagrame i tablice treba tehniki korektno
uklopiti u tekst i oznaiti brojevima.
Svaka vrsta ilustracije ini poseban skup tablice 1, 2, 3 ; slike 1, 2, 3 ; dijagram
1, 2, 3 .
Tablice moraju biti oznaene brojevima, a iznad tablice mora doi tekst koji opisuje
ta je u tablici prikazano, npr.,
Tablica 1. Tehnike karakteristike IC74107.
Ispod svake slike ili dijagrama (grafikog prikaza), koji su isto oznaeni brojevima,
mora doi tekst koji opisuje ta je slikom ili dijagramom prikazano, npr.,
b b 2 4ac
2a
Naziv kole,
Ime i prezime uenika,
Naslov maturskog rada,
Naznaka o vrsti rada maturski rad,
Mjesto, mjesec i godina.
4. Zakljuak
U ovom dijelu iznjeti zakljuak o radu...
Zakljuak je zavrni dio rada. U njega se ne unose novi podatci ili novi materijal.
Zakljuak moe biti stranica, najvie dvije stranice teksta, gdje se naglaavaju se samo
najvaniji rezultati i praktini znaaj rada. Po pravilu zakljuak ne sadri tabele, ilustracije i
citate.
Zakljuak sadri objektivnu ocjenu zavrnog rada i povezuje je s problemom
postavljenim na poetku teksta. Predloena su takoder mogua daljnja poboljanja, odnosno
modifikacije.
5. Literatura
[1] Ime i prezime autora, Naziv literature knjige, Izdava, Godina izdavanja.
[2] Duan Vujevi, Boidar Ferkovi, Osnove elektrotehnikih mjerenja II dio, kolska
knjiga Zagreb, 1996.
[3] Aleksandar Szabo, Impulsna i digitalna elektronika,, Tehnika kola Ruera Bokovia
Zagreb, 1994.
[4] Mark Blach, Complete digital design, McGraw-Hill, 2003.
[5] http://www.csee.wvu.edu/digital/book/chapters/TTL.pdf , (20. 12. 2009.)
[6] http://www.wikipedia.org
Izdvojeno miljenje: