INSTITUCIJE I POLITIKE EU

Historijat EU

Historija Evropske unije predstavlja vremenski period koji poinje 1952. godine osnivanjem prve velike
evropske nadnacionalne ekonomske zajednice Evropske zajednice za ugalj i elik. U Evropi su
1958. osnovane jo dvije nadnacionalne zajednice Evropska ekonomska zajednica i Evropska
zajednica za atomsku energiju, koje su se 1967. zajedno sa Evropskom zajednicom za ugalj i elik
ujedinile u Evropske zajednice. Godine 1993. Evropska ekonomska zajednica je, postavi jedan od tri
stuba Evropske unije, ula u njen sastav kao Evropska zajednica, a deset godina kasnije, istekom
Ugovora iz Pariza, i funkcije Evropske zajednice za ugalj i elik su postale dio nadlenosti Evropske
zajednice, a samim tim i EU. Evropska zajednica za atomsku energiju je nastavila da postoji kao
samostalna nadnacionalna organizacija.
Od svog nastanka, pa do dananjih dana, Evropska unija je rasla i razvijala se. Ono to je poelo kao
estolana organizacija za slobodnu trgovinu industrijskim sirovinama, razvilo se u jedinstvenu uniju
unutar ijih 27 drava lanica je omogueno slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Veina
njenih graana se slui zajednikom valutom, a lanice ostvaruju jako blisku saradnju u pravnim,
policijskim, odbrambenim i vanjskopolitikim pitanjima. Od zajednice koja je izgradila Evropu iz pepela
nakon Drugog svjetskog rata, prerasla je u uniju sa preko 494 miliona stanovnika, sa najviim bruto
drutvenim proizvodom na svijetu.

1946. - govor Winstona Churchilla u Zrichu. Prijedlog za formiranje Sjedinjenih Drava

Europe
9.5.1950. francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman odrava vaan govor
zasnovan na idejama francuskog ekonomiste Jeana Monneta o stvaranju nove
organizacije ne bi li se izbjegli novi sukobi meu evropskim zemljama nakon krvavog
Drugog svjetskog rata. Od tada, 9. maj se svake godine slavi kao Dan Evrope.
1951. Parikim ugovorom uspostavlja se Evropska zajednica uglja i elika (ECSC)
est osnivaa su Belgija, Francuska, Njemaka, Italija, Luksemburg i Holandija.
1957. Rimskim ugovorima uspostavlja se Evropska ekonomska zajednica (ECC) i
Evropska zajednica za atomsku energiju (Euratom).
1973. Prvim proirenjem, Zajednica se poveava na devet drava lanica i razvija
zajednike politike; Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo su nove lanice.
1979.
1981.

Prvi direktni izbori za Evopski parlament.

Drugo - tzv. mediteransko proirenje: Grka pristupa Evropskoj zajednici.

1985. engenski sporazum je potpisan u cilju ukidanja provjera na granicama izmeu

drava lanica Evropskih zajednica.

1986. Tree - tzv. mediteransko proirenje: panija i Portugal pristupaju Evropskoj

zajednici, koje sada broje dvanaest lanica.Jedinstveni evropski akt kojim su dati pravni
temelji za uspostavljanje jedinstvenog unutranjeg trita, potpisuje se u
Luksemburgu i u Hagu.
1990.

Nakon pada Berlinskog zida, Istona i Zapadna Njemaka se ujedinjuju.

1992. Ugovor o Evropskoj uniji se potpisuje u Maastrichtu, ime se uspostavlja

Evropska unija (EU) i polau temelj za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, bliu
saradnju u oblastima pravde i unutranjih poslova,te za stvaranje ekonomske i
monetarne unije, ukljuujui jedistvenu valutu.
1995. etvrto proirenje: Evropska unija se iri na Austriju, Finsku i vedsku.
1997. Amsterdamski ugovor se potpisuje kao amandman Ugovora o Evropskoj uniji,
ugovora kojima se uspostavljaju Evropske zajednice, te ostalih relevantnih akata.
Njime se polau novi principi i obaveze u oblasti zajednike vanjske i sigurnosne politike,
dravljanstva i prava pojedinaca, te poveanih ovlasti Evropskog parlamenta.
2000. Ugovorom iz Nice se mijenja sistem donoenja odluka u Evropskoj uniji, kako bi
se Unija pripremila za nova proirenja.
Predsjedavajui Evropskog parlamenta, Evropskog vijea i Evropske komisije sveano
proglaavaju Povelju o temeljnim pravima Evropske unije.
2002. Euro novanice i kovanice se uvode, dvanaest zemalja usvaja ovu valutu.
Peto proirenje: eka, Estonija, Kipar, Letonija, Litvanija, Malta, Maarska, Poljska,
Slovaka i Slovenija pristupaju Evropskoj uniji.
Evropski ustav se potpisuje u Rimu.
2005.

Glasai u Francuskoj i Holandiji odbacuju Ustav na referendumu.

2007. Rumunija i Bugarska pristupaju Uniji, koja se iri na 27 lanica i ime se

zavrava peto proirenje.
Slovenija je trinaesta zemlja koja usvaja euro.
Potpisan Lisabonski sporazum kao reformski sporazum kojim se uvode novine kao to je
Predsjednik Evropske unije, ojaana funkcija ministra vanjskih poslova sa promjenjenim
nazivom Visoki predstavnik Unije za spoljne poslove i sigurnosnu politiku, umanjen broj
komesara i puna pravna osobnost (to je trenutno sluaj samo sa Evropskom
zajednicom) koja omoguava potpisivanje meunarodnih sporazuma.
2008. Eurozona se proirila na Maltu i Kipar. Poela je ratifikacija Lisabonskog
sporazuma
2009. Eurozona se proirila na Slovaku

Europska unija (kratica EU) jedinstvena je meuvladina i nadnacionalna

zajednica europskih drava, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije
koji je zapoeo 1951. godine izmeu est drava:
(Belgije, Francuske, Njemake, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Europska unija formalno je uspostavljena 1. 12. 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o
Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).

Europska unija danas broji 27 drava lanica:

Austrija, Belgija, Bugarska,Cipar, eka, Danska, Estonija,Finska, Francuska, Grka, Irska,It
alija, Latvija, Litva, Luksemburg,Maarska, Malta, Nizozemska,Njemaka, Poljska, Portugal,
Rumunjska, Slovaka, Slovenija,panjolska, vedska,Ujedinjeno Kraljevstvo

Prvo proirenje - 1973. godine lanicama Europske zajednice postale su Velika

Britanija, Danska i Irska.
Drugo proirenje - 1981. godine Grka postaje lanicom Europske zajednice. Grka je Sporazum o
pridruivanju s EZ-om sklopila jo 1961. godine, meutim u punopravno lanstvo ula je gotovo 20
godina kasnije, jer je u meuvremenu dolo do promjene reima vojnim udarom (1967.), to je
usporilo njezin ulazak u EZ sve do uspostave demokracije 1974. godine.
Tree proirenje - 1986. godine u lanstvo Europske zajednice ulaze panjolska i Portugal. Ove
dvije zemlje izrazile su interes za lanstvo u EZ-u jo 1960-tih godina, meutim u lanstvo su primljene
nakon uspostave demokratskh politikih sustava koji su zamijenili ranije autoritarne reime te nakon
prevladavanja gospodarskih tekoa.
etvrto proirenje - 1995. godine Europska unija prima u lanstvo Austriju, Finsku i vedsku.
Peto proirenje - 1. svibnja 2004. godine bilo je po mnogome znaajno. To je prije svega najvee
proirenje Europske unije, kojim je EU dobila novih 10 drava lanica
- Cipar, eka, Estonija, Latvija,Litva, Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija i Malta.
Nastavak petog proirenja - 1. sijenja 2007. godine Europskoj uniji pristupile
su Rumunjska i Bugarska.

Budua proirenja - pregovori s Turskom zapoeli su 3. listopada. Makedonija ima takoer status
kandidata za lanstvo. Hrvatska je 3. listopada 2005. prvom sjednicom bilateralne Meuvladine
konferencije zapoela pristupne pregovore

KRITERIJ ZA LANSTVO U EU
Na sastanku Europskog vijea u Kopenhagenu, odranom u lipnju 1993. godine, postavljena su tri
kriterija (tzv. kopenhaki kriteriji) koje svi budui kandidati moraju ispunjavati u punopravno lanstvo.
To su:

Politiki - stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanje

ljudskih prava i prava manjina i prihvaanje ciljeva Unije

Gospodarski - postojanje djelotvornog trita gospodarstva te sposobnost trinih imbenika

da se nose s konkurentskim pritiscima i trinim zakonima unutar EU

Pravni - usvajanje cjelokupne pravne steevine EU

INSTITUCIJE EU
Europska unija ima vrlo sloen sastav institucija. Prema lanku 13. Ugovora o Europskoj uniji,
institucije Europske unije su:

Europski parlament,

Europsko vijee,

Vijee,

Europska komisija,

Europska centralna banka,

Sud pravde EU; revizorski sud.

Postoje jo i druga tijela i ustanove, te velik broj specijaliziranih agencija.

Europski parlament je tijelo Europske unije, ije lanove izabiru izravno graani EU svakih pet
godina,na temelju opeg prava glasa. Europski pralamet zajedno s Vijeem ministara ini
zakonodavnu vlast Europske unije. Ne postoji jedinstveni izborni sistem za izbor lanova Europskog
parlamenta, ve je svaka drava lanica slobodna izabrati vlastiti sistem, uz potovanje tri uvjeta
propisanih Odlukom Vijea:

izborni sistem mora primjenjivati sistem razmjernog predstavnitva, bilo putem izbornih lista ili
putem sistema prijenosa glasa.

izborno podruje mora biti podjeljeno na izborne jedinice, na nain koje nee utjecati na
sustav razmjernog predstavnitva.

izborni prag na nacionalnoj razini mora iznositi 5 %.

Raspodjela zastupnikih mjesta u Parlamentu po dravama lanica, ovisi o broju stanovnika svake
drave lanice, tako da zemlje s vie stanovnika biraju vie zastupnika, za razliku od manjih zemalja.

Sjedite Europskog parlamenta je u Strasbourgu , gdje se i odravaju redovne mjesene

(etvorodnevne) plenarne sjednice, kako je propisano protokolom u Amsterdamskom ugovoru.
Meutim, tokom veeg dijela mjeseca, pripremne zakonodavne radnje, sjednice odbora, i dodatne
plenarne sjednice odravaju se u Bruxellesu, gde su smjetene i ostale institucije Unije. Tajnitvo
Europskog parlamenta nalazi se u Luksemburgu.
U posljednje vrijeme javlja se zahtjev da se sjedite Europskog parlamenta premjestu u Bruxelles,
budui da je tamo smjetena veina institucija Europske unije. Kao jedan od razlog navodi se
bespotrebno troenje novca na dnevnice te trokove prijevoza prilikom jednomjesenog seljenja iz
Bruxellesa u Strasborug.

Europsko vijee nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske

unije koja se sastoji od predsjednika drava ili predsjednika vlada drava lanica Europske
unije, predsjednika Europskog vijea te predsjednika Europske komisije.
Europsko vijee razvilo se iz povremenih sastanaka na vrhu (summita) predsjednika drava i vlada
drava lanica Europske ekonomske zajednice 1960-tih godina.
Ovakvi sastanci postali su od 1975. godine redovita praksa dva puta godinje na inicijativu
tadanjeg francuskog predsjednika Valry Giscard d'Estainga (prvi se odrao u Dublinu za
vrijeme irskog predsjedanja Vijeem EU). Formalno je priznat 1986. godine Jedinstvenim europskim
aktom (Single European Act).
elnici drava ili vlada zemalja Europske unije sastaju se najmanje dva puta u godini , a po potrebi jo
najvie dva puta, zajedno s predsjednikom Europske komisije kako bi raspravljali o pitanjima bitnim za
Uniju, te dali politike poticaje za daljnje aktivnosti. To politiko tijelo ima kljunu ulogu u
usuglaavanju interesa i stajalita drava lanica.
Unutar Vijea osobito je istaknuta uloga predsjednika Vijea. Tu funkciju je do stupanja na snagu
LIsabonskog ugovora svakih est mjeseci obnaao predsjednik one drave koja predsjedava
Europskom unijom.
Vijee moe donositi pravno obvezujue akte, a tada se smatra da ih je donijelo Vijee EU u sastavu
predsjednika drava ili vlada budui da samo Europsko vijee nije formalo tijelo koje moe samo
donosit odluke. Ono to rijetko ini.
Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, Europsko vijee je postalo jedno od tijela u institucionanoj
strukturi Europske unije. Rotirajue predsjednitvo zamjenjeno je funkcijom Predsjednika Vijea EU s
mandatom od dvije i pol godine. Prvi predsjednik Europskog vijea od 1. prosinca 2009. godine
obnaa Herman Van Rompuy.

Europsko vijee ne treba mijeati s Vijeem Europske unije (koje se naziva jo i Vijeem ministara EU)
koje je zasebno tijelo Europske unije, niti s Vijeem Europe, koje je zasebna meunarodna
organizacija sa sjeditem u Strasbourgu, odvojena od EU.

Vijee Europske unije je tijelo u kojem se neposredno izraavaju interesi drava

lanica Europske unije. To je mjesto gdje se najuinkovitije uspostavlja meusobna suradnja i
dogovori izmeu vlada drava lanica. Ono donosi zakonodavne odluke u EU i zakljuuje ugovore sa
treim dravama. Od 1993. naziva se i Vijeem ministara.
Posebnost Vijea EU ogleda se i u njegovom sastavu. Pravno gledajui, Vijee je jedinstveno tijelo, a
u stvarnosti se sastoji od vie vijea. Naime, ministarski sastav mijenja se ovisno o temi o kojoj se
raspravlja. U pravilu u radu Vijea sudjelujuministri vanjskih poslova, meutim kada se raspravlja o
poljoprivredi, sudjeluju ministri poljoprivrede, kada se radi o prometu, sudjeluju ministri zadueni za
transport i sl. Zato je i skovan naziv Vijee s bezbroj lica
Dunost predsjedavajueg Vijea naizmjenino obnaaju drave lanice u trajanju od po est mjeseci.
U sklopu Vijea EU dijeluju i razna podtijela koja pomau Vijeu u uspjenom obavljnju njegovih
zadataka. To su:

rotirajue Predsjednitvo

Odbor stalnih predstavnika (COREPER)

radne grupe strunjaka

Glavno tajnitvo Vijea

Europska komisija je politiko te glavno izvrno tijelo Europske unije. Naziva se esto i Vladom
EU. Europska komisija zamiljena je kao tijelo koje djeluje tako da je odluivanje u njemu neovisno od
volje drave lanica (nadnacionalni karakter). Zajedno s Europskim parlamentom i Vijeem Europske
Unije, ini tri glavne institucije koje vode Europsku uniju.
Europska komisija sastoji se od povjerenika koji dolaze iz drava lanica te oni svi zajedno djeluju kao
jedinstveno tijelo. Broj povjerenika se tijekom vremena poveavao (do 1973. bilo ih je 9; do 1981. bilo
ih je 13; do 1986. 14; do 1995. 17; do 2004. 20; do kraja 2006. bilo ih je 25) do dananjeg broja od 27
lanova. Vlade drava lanica izabiru povjerenike prema vlastitim kriterijima. Mandat povjerenika traje
pet godina, i poklapa se s mandatom Europskog parlamenta. Nakon izbora i konstituiranja novog
Europskog parlamenta, imenuju se i novi lanovi Europske komisije kako bi Parlament imao utjecaj na
izbor i rad Komisije.
Predsjednika Komisije bira Europsko vijee nakon to se vlade drava lanica usuglase o kandidatu, a
izbor mora biti potvren u Europskom parlamentu. Vijee EU kvalificirano veinom, a u dogovoru s

predsjednikom Komisije, usvaja listu povjerenika. Cijelu Komisiju potvruje Europski parlament, a na
kraju Vijee EU imenuje novu Komisiju.
Europski parlament moe u svakom trenutnu raspustiti Komisiju, na nain da joj izglasaju
nepovjerenje, ali ne moe smijenjivati pojedine povjerenike.
Temeljna zadaa Europske komisije je pripremanje i predlaganje propisa. Budui da je Komisija
zamiljena kao tijelo koje predstavlja interese graana Europske unije, nezavisno od drava lanica,
povjerenici ne mogu primati upute vlade drave lanice koja ih je izabrala.
Sjedite Europske komisije je u Bruxellesu.

Europska komisija sastoji se od:

politike strukture - ini ju predsjednik i povjerenici te njihovi kabineti

upravne strukture koju ine:

ope uprave/generalne direkcije (Directorates-General, esto zvane skraeno DG)

glavno tajnitvo na elu s glavni tajnikom Europske komisije

privremeni i stalni odbori strunjaka savjetnika

ostale zajednike slube i uredi

Svaki povjerenik zaduen je u Komisiji za odreeno podruje i na elu je one ope uprave (ili vie njih)
koja pokriva to podruje

Najznaajanije zadaci Europske komisije su:

pripremanje i predlaganje propisa - Komisija ima gotovo iskljuivo pravo pripremati

prijedoge propisa koje alje drugim nadlenim tijelima (Vijeu EU i Europskom parlamentu) na
odluivanje (pravo zakonodavne inicijative). Vijee EU i Parlament, ukoliko ele donijeti kakva
propis, nemaju pravo sami pripremiti akt, ve moraju zatraiti od Komisije da izradi prijedlog akta
koje e zatim nadleno tijelo donijeti.

izvrne i nadzorne ovlasti - Komisija donosi brojne provedbene propise koji omoguuju
provedbu propsa Vijea EU (smjernice, uredbe, odluke). Komisija ima vanu nadzornu ovlast u
odnosu na drave lanice time to ih moe tuiti Europskom sudu pravde za povredu odredbi
osnivakih ugovora. Zbog toga se naziva i uvaricom ugovor (ii integracije)

uloga u vanjskog politici EU - prije svega oituje se u koordinaciji financijske i tehnike

pomoi dravama Srednje i Istone Europe, zatim u voenju pregovor za primanje u lanstvo
novih drava, te kao trgovinski pregovarak Unije. Ipak vanjskopolitika uoga Komisije bitno je
ogrnien u ovlastima koje na tom podruju imaju Vijee Eu i Europsko vijee

Sud Europske unije

institucija je Europske unije koja obuhvaa:

Sud pravde (Court of Justice) - esto se naziva Europski sud; jedan je od sudova
unutar Suda Europske unije, institucija Europske unije. Tumai odredbe osnivakih ugovora i
rjeava sporove po tubama drava lanica i graana ija su prava povrijeena nekom od
odluka tijela Unije.
Europski sud je osnovan 1952. godine i ima sjedite u Luxembourgu.
Europski sud sastoji se od po jednog suca iz svake drave lanice (dakle 27) i osam nezavisnih
odvjetnika . Suce i nezavisne odvjetnike imenuju vlade drava lanica zajednikom saglasnou na
razdoblje od est godina, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, iz redova osoba ija je
neovisnost neupitna i koji ispunjavaju uvjete koji se u njihovim zemljama zahtijevaju za obavljanje
najviih sudakih dunosti ili koji su priznati pravni strunjaci. Suci i nezavisni odvjetnici kojima je
istekla dunost mogu biti ponovno imenovani. Svake tri godine provodi se djelomina zamjena sudaca
i nezavisnih odvjetnika.
Savjetodavni odbor za davanje miljenja o prikladnosti kandidata za obnaanje dunosti suca i
nezavisnog odvjetnika Suda i Opeg suda uveden je Lisabonskim ugovorom (lanak 255. UFEU).
Odbor se sastoji od sedam osoba izabranih iz redova bivih lanova Suda i Opeg suda, lanova
nacionalnih vrhovnih sudova i priznatih odvjetnika, od kojih jednoga predlae Europski
parlament. Vijee EU donosi odluku o utvrivanju pravila rada odbora i odluku o imenovanju njegovih
lanova. Ono odluuje na inicijativu predsjednika Europskog suda.
Specifinost suda je djelovanje nezavisnih odvjetnika. Dunost je nezavisnog odvjetnika, djelujui
posve nepristrano i neovisno, na javnoj raspravi iznositi obrazloene prijedloge odluka u predmetima u
kojima se u skladu sa Statutom Suda Europske unije zahtijeva njegovo sudjelovanje. Sudu pomae
osam nezavisnih odvjetnika, od tog po jedan uvijek iz Francuske, Njemake, Velike
Britanije, Italije i panjolske. Preostalih tri rotiraju prema abecednom redu iz preostalih 22 drava
lanica. Na zahtjev Europskog suda, Vijee EU moe, odluujui jednoglasno, poveati broj
nezavisnih odvjetnika.
Sud zasjeda u sudskim vijeima (od tri i pet sudaca) ili u velikom vijeu (13 sudaca) u skladu s
pravilima koja su u tu svrhu utvrena u Statutu Suda Europske unije. Kada je to u skladu sa Statutom,
Sud moe zasjedati i u punom sastavu.
Sud ima Tajnika koji je na elu Tajnitva

Evropska centralna banka (ECB) zauzima sredinju poziciju unutar Evropskog

sistema centralnih banaka i ona je centralna institucija monetarne politike Evropske unije. ECB tu
politiku provodi dijelom samostalno, a dijelom putem Eurozonskih centralnih banaka. Poetni kapital
ECB-a iznosio je 5,0 milijardi eura. Uplatu tog kapitala upisale su Eurozonske centralne banke i to
srazmjerno populaciji i bruto nacionalnom dohotku njihovih zemalja.
01.01. 1958. godine na snagu stupaju Rimski sporazumi i kree ideja o ujedinjenju Evrope pod istom
monetarnom jedinicom. 1962. godine Marjolinski Memorandum je doveo do prve diskusije o
monetarnoj integraciji Evropske Zajednice, i do prvih mjera na polju monetarne kooperacije. ECB je
osnovana 01.06. 1998. godine.
Evropski sistem centralnih banaka (ESCB) je sastavljen od ECB-a i lokalnih centralnih banaka 25
drava lanica EU. Samo guverneri nacionalnih banaka iz Eurozone imaju uee. Glavno vijee ima
savjetodavnu i informacijsku ulogu, te ocjenjuje sposobnost za pristupanje Eurozoni.
Sjedite ECB-a je u Frankfurtu u Majni i njime upravlja Vijee guvernera. Izvrni odbor ine
Predsjednik ECB, potpredsjednik, te po jedan lan iz svake od etiri najvee centralne
banke Francuske, Njemake,Italije i panije. Njihov mandat traje osam godina. Izvrni odbor je
odgovoran za provoenje monetarne politike i za davanje uputa nacionalnim centralnim bankama

Tijela Evropske centralne banke (ESB) su:

Izvrni odbor kojeg ine Predsjednik ESB, potpredsjednik i etiri lana, izabranih od strane
predsjednika drava i vlada drava lanica euro-zone. Njihov mandat traje osam godina. Izvrni
odbor je odgovoran za provoenje monetarne politike koje utvruje Upravljako vijee i za
davanje uputa nacionalnim sredinjim bankama.

Upravljako vijee je najvia odluujua instanca ESB-a. Sastoji se od est lanova Izvrnog
odbora i guvernera 15 sredinjih banaka euro-zone. Predsjedava mu predsjednik ESB-a. Zadaa
je Vijea utvrivanje monetarne politike euro-zone.

Glavno vijee sastoji se od Predsjednika ESB-a, potpredsjednika i guvernera nacionalnih

sredinjih banaka svih drava lanica Europske unije. Glavno vijee ima savjetodavnu i
informacijsku ulogu, te ocjenjuje sposobnost za pristupanje euro-zoni.

Upravljako vijee jedino je ovlateno za emisiju novanica u okviru Unije.

Europska Unija djeluje samo u granicama nadlenosti koje su joj drave lanice dodijelile
Ugovorima kako bi postigla njima odreene ciljeve. Nadlenosti koje Ugovorima nisu
dodijeljene Uniji, zadravaju drave lanice.

ZNAAJ EU

Prva stvar koja EU ini zanimljivom jeste njen izrazito praktian znaaj: Ona ne
odreuje samo politiku i ekonomiju ve i svakodnevni ivot graana/ki, i to u sve
vie oblasti. Primjer takvog utjecaja jeste i uvoenje novca euro kao platenog
sredstva 1.1.2002. g., zatim znaaj EU je i u tome : sloboda kretanja dobara i
usluga, sloboda kretanja kapitala, kretanja osoba, pravila natjecanja, ekoloki
standardi, poljoprivredna politika, regionalna politika, istraivanje i razvoj,
bezvizni reim, obrazovni sistem, politika doseljavanja i azila, zatita graanskih
prava, policija i javni red, odbrambena politika, razvojna mo.

GRAANSTVO EU
Koncept graanstva Evropske unije uveden je zakljuenjem Mastrihtskog sporazuma 1992. godine.
Graanin unije je svako lice koje ima dravljanstvo jedne od draava lanica Evropske unije.
Graanstvo Evropske unije ima suplementaran karakter, to jest ono dopunjuje, a ne zamjenjuje
nacionalno dravljanstvo. Prava i obaveze graanina Unije ne obuhvataju sva prava i obaveze koje su
svojstvena dravljanima drava lanica, pa se zato ne smije poistovjeivati graanstvo Unije i
dravljanstvo drava lanica Unije.
EU graanstvo sadri i obuhvata odreena prava i privilegije unutar unije. U veini dijelova unije
graani EU imaju ista prava kao i u svojoj matinoj zemlji lanici. Ta prava ukljuuju:

pravo slobodnog kretanja i prebivalita na teritoriji EU.

aktivno i pasivno birako pravo, to jest da biraju i da budu birani kao kandidati na lokalnim
izborima i izborima za Evropski parlament bez obzira na to u kojoj dravi lanici imaju
prebivalite.

pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu u drugoj dravi izvan EU.

pravo pisanja predstavki odnosno peticija i pritubi pred Evropskim Parlamentom.

pravo na obraanje ombudsmanu ili pravo pisati (postavljati pitanja) drugom organu Unije na
jednom od slubenih jezika Unije (kao i na odgovor na istom).

pravo pristupa dokumentima Evropskog Parlamenta, Evropske Komisije ili Evropskog

Savjeta pod odreenim uslovima.

slobodu pojedinca od imigracione i pasoke kontrole.

10

pravo da se prijave za rad u bilo kom sektoru (ukljuujui dravni sektor, osim u poslovima
odbrane)

Zemlje lanice Unije imaju zajedniki izgled pasoa tamno crvena boje sa nazivom zemlje lanice,
nacionalni grb i natpis Evropska unija (na slubenom jeziku lanice).
Amsterdamski ugovor koji je stupio na snagu 1. maja 1998. godine proirio je korpus prava graana
Unije i predvidio zatitu od diskriminacije po osnovu polne, rasne ili etnike
pripadnosti, religijskog ubjeenja ili uvjerenja, invaliditeta, starosne dobi ili seksualne orijentacije.

11