- vrste tvari koje su pri sobnoj temperaturi u tekuem stanju,

- dakle, i rastaljene soli i kovine i ukapljeni plinovi su tekuine

gustoa, viskoznost, napetost povrine, vrelite

omjer mase i volumena iste tvari,

povienjem temperature, volumen se poveava (anomalija vode)
moe se odrediti areometrom

viskoznost

-unutarnje trenje ovisi o obliku molekula i o temperaturi

- mjera otpora tekuine prema istjecanju
- ako su meumolekulske sile jae i viskoznost je vea
- povienjem temperature, viskoznost se smanjuje
- moe se odrediti Ostwaldovim viskozimetrom

napetost povrine

mjera za silu kojom bi valjalo djelovati na povrinske

molekule kako bi one pokazivale jednaku silu
meudjelovanja kao molekule u unutranjosti tekuine
moe se odrediti stalagmometrom

vrelite

- temperatura pri kojoj se tlak pare tekuine izjednai

s tlakom iznad tekuine (atmosferskim)
- karakteristina veliina za svaku tvar
- snienjem tlaka, vrelite tekuine opada

homogene smjese istih tvari

krute

tekue

plinovite

zrak je smjesa plinova

(N2, O2, CO2, SO2, Ar, H2O..)

zlato za izradu nakita

je smjesa metala
sastoje se od otapala i otopljene tvari

otapalo (disperzno sredstvo) komponenta

koje u otopini ima vie, tekuina
otopljena tvar (disperzna faza) komponenta
koje ima manje u otopini, moe biti plinovita,
tekua ili vrsta

otapalo

polarno (voda, etanol, tekui amonijak)

nepolarno (benzen, ugljikov tetraklorid)

krutina
tekuina
plin
krutina
tekuina
plin

vrsta otopine
plin u plinu
plin u tekuini
plin u krutini
tekuina u tekuini
tekuina u krutini
krutina u tekuini
krutina u krutina

primjer
zrak (O2, Ar, N2...)
karbonatna voda (CO2 u vodi)
H2 na metalu paladiju
benzin (smjesa ugljikovodika)
zubni amalgam (Hg u Ag)
more (NaCl i druge soli u vodi)
metalne slitine (srebrni nakit sa 92,5% Ag i 7,5% Cu)
7

PRIPRAVA

OTOPINA

- za danu otopinu, koliina tvari otopljene u koliini otapala predstavlja koncentraciju

otopljene tvari
- otopine koje sadre relativno nisku koliinu otopljene tvari nazivaju se razrijeenim, dok
8
se one koje sadre razmjerno visoki udio otopljene tvari nazivaju koncentriranim otopinama

Kvantitativni odnosi komponenata otopina

kvantitativni odnos
mnoinska koncentracija
tvari B (molaritet)
masena koncentracija tvari B

jednadba

cB
B

molalitet tvari B

bB

molni (koliinski)
udio (postotak)

xB

nB
Votopine
mB
Votopine
nB

jedinica
mol dm-3
g dm-3

mol kg-1

motopala

nB
notopine

maseni udio
(postotak)

wB

mB
motopine

volumni udio
(postotak)

VB
Votopine

(*100%)

(*100%)

(*100%)

Otopine krutina u tekuinama

Topljivost koncentracija otopljene tvari u zasienoj otopini pri konstantnoj temperaturi
- topljivost krutine ovisi o prirodi tvari i otapala i o temperaturi (krivulje topljivosti)
- vrijedi empirijsko pravilo Slino se otapa u slinom (ima izuzetaka)

10

- ionski spojevi i kovalentni spojevi dipolnih molekula e se otapati u polarnim otapalima kao
to su voda i etanol, za razliku od kovalentnih nepolarnih molekula koji e se otapati u
nepolarnim otapalima kao to su benzen, tetraklorugljik..

pr. otapanja NaCl-a u vodi

nezasiena otopina
nema ravnotee izmeu
procesa otapanja i taloenja

zasiena otopina
dinamika ravnotee izmeu
11
procesa otapanja i taloenja

- nezasiena, razrijeena otopina ima koncentraciju manju od one zasiene otopine

- nekada je mogue prirediti prezasiene otopine, one u kojima je koliina otopljene tvari
vea od one u zasienoj
- prezasiene otopine su jako nestabilne i doda li se u njih na vrh mala koliina, siuni kristal
otopljene krute tvari, ona tvar koja je u suviku naglo e se istaloiti u obliku kristala

dodatkom kristala u prezasienu otopinu natrijeva acetata zapoinje kristalizacija

12

- polarne i nepolarne tvari nisu topljive jedne u drugima

- jod je nepolarna molekula pa je topljiv u nepolarnom otapalu kao to je CCl4 ili heksan pa
nastaje homogena otopina
- openito, u polarnim otapalima se dobro otapaju polarne molekule, dok se nepolarne otapaju u
nepolarnim (slino se otapa u slinom)
- meutim, to ne znai da ne postoje izuzeci tog pravila

13

UTJECAJ NA TOPLJIVOST KRUTINA U TEKUINAMA

- uinak temperaturne promjene na topljivost tvari ovisi o tome dolazi li do apsorpcije

ili emisije topline kada se prireuje zasiena otopina

- ako se pretpostavi da pri otapanju male koliine tvari u zasienoj otopini dolazi do
upijanja topline, tada se moe napisati izraz:
energija + otopljena tvar + voda = zasiena otopina
- uinak temperaturne promjene na sustav u ravnotei moe se predvidjeti s pomou
naela kojeg je predloio krajem 19. st. H. Le Chatelier
- sukladno Le Chatelierovom naelu sustav u ravnotei se opire vanjskoj promjeni na
nain da se sustav uinjenoj promijeni suprostavi uspostavljenjem novog ravnotenog
stanja
14

- topljivost tvari koje apsorbiraju toplinu tijekom otapanja u zasienim otopinama poveavat e
se povienjem temperature
- topline otapanja mnogih ionskih spojeva za otopine pri beskonanom razrjeenju su
egzotermne

15

- otapanje tvari u zasienoj otopini uz oslobaanje topline moe se prikazati izrazom:

otapajua tvar + voda = zasiena otopina + energija
- prema Le Chatelierovom naelu topljivost otopljene tvari poveat e se snienjem
temperature
- nekoliko ionskih spojeva (Li2CO3, CaCl2, Na2SO4) ponaaju se na taj nain

- npr. topljivost soli kalijeva nitrata je endotermno,

povienje temperature pogoduje njeno otapanje

16
Koja sol se otapa egzotermno?

- otopina koja sadri nehlapljivu otopljenu tvar moe se razdvojiti u svoje sastavne
dijelove destilacijom
- postupak se sastoji u otparavanju otapala od nehlapljive otopljene tvari
- otapalo u parovitom stanju kondenzira se pomou hladila, dok otopljena tvar zaostaje

17

18

- plinovi se openito otapaju u tekuinama bez oslobaanja topline budui da nikakva energija
nije zahtijevana za razdvajanje molekula (atoma) plina, ali u sluaju kada plin kemijski
reagira s otapalom, npr. otapanje klorovodika u vodi ukljuuje osloboenje energije

19

- po. 19. st. W. Henry je otkrio da masa plina koja se otapa u odreenoj masi tekuine
pri stalnoj temperaturi proporcionalna je parcijalnom tlaku plina iznad otopine

20

parcijalni tlak
plina A iznad tekuine

Henryeva konstanta proporcionalnosti

ovisi o plinu i tekuini

21

 mijeanjem tekuina koje se potpuno mijeaju ne nastaju volumne promjene

22

- polarne i nepolarne tvari nisu topljive jedne u drugima

- npr. CCl4 netopljiv je u vodi i obratno
- CCl4 je nepolarna molekula koja ostvaruje intermolekulska privlaenja na temelju Londonovih
disperzijskih sila
- privlaenja meu molekulama vode su drukije naravi (vodikove veze i dipolne interakcije)
- stoga, prilikom mijeanja, molekule tih dviju tekuina ne mogu ostvariti meusobnu
interakciju, odnosno molekule CCl4 su istisnute iz vode i obratno, dolazi do stvaranja dva
odvojena sloja tekuine
- slino je i sa uljem i vodom:

23

- otopina nastala mijeanjem dviju tekuina koje se potpuno mijeaju takoer se moe
razdvojiti u svoje sastavne dijelove destilacijom (najee je to frakcijska destilacija)
- tekuina manjeg vrelita isparava i kondenzira se pomou hladila (sakuplja se u predloak i
zove se destilat), dok tekuina veeg vrelita zaostaje u tikvici za destilaciju

24