Professional Documents
Culture Documents
Preduzetništvo Prvi Dio
Preduzetništvo Prvi Dio
Preduzetništvo Prvi Dio
1.3.
1.6.
BRIE Samoprocjenjivanje.....................................................................................
1.7.
Izvor: http://www.businessweek.com/magazine/special-reports/focus-onentrepreneurs-october-2011.html.................................................................................
Slika 1.5. : LLL Preduzetniki model u praksi.............................................................
Rezime poglavlja..............................................................................................................
POGLAVLJE 2.....................................................................................................................
ETIKA MALIH PREDUZEA: KLJU ZA DUGOTRAJAN USPJEH............................
2.1. Zato se etika malog preduzea razlikuje od etike velikog preduzea?.........................
21 2.2. Kako etika i mala preduzea idu zajedno..................................................................
Saznajte zato je etika veliki dio malog preduzea?........................................................
POGLAVLJE 3.............................................................................................................
Izvor: Advanced Practical Thinking Training Inc. (2001). Innovation
Index. http://www.aptt.com/innovationindex.htm in 2005...........................................
3.4. ta Vam je sve potrebno da budete uspjean preduzetnik?.......................................
Izvor: Handbook of Entrepreneurial Dynamics: The Process of Business
Creation, Thousand Oaks, CA: Sage, Table 27.1, strana 307......................................
Izvor: http://www.psed.isr.umich.edu/psed/data..........................................................
Izvor: http://www.ideaconnection.com/thinking-methods/scamper00022.html....................................................................................................................
Izvor: Abraham, J., & Knight, D. (2001). Strategic innovation: Leveraging
creative action for more profitable growth. Strategy and Leadership, 29(1),
21 26..........................................................................................................................
VRIJEME I PREDUZETNITVO...............................................................................
Izvor: http://www.powerhomebiz.com/vol22/delegate.htm.........................................
Pritisak konkurencije..................................................................................................
Drugi izvori................................................................................................................
Pritisak dobavljaa/kupaca.........................................................................................
Odustajanje od trita.................................................................................................
Gubitak velikog dobavljaa/kupca.............................................................................
Omiljena kupovina.....................................................................................................
Proputena prilika.......................................................................................................
Promjene pravila od strane Vlade..............................................................................
Negativna regulativa Vlade ili postupci.....................................................................
Tehnologija koja stvara nove proizvode/usluge.........................................................
Zaostalost na tritu ili promjena tehnologije............................................................
Izvor: www.biznis-akademija.com/B.akademija-Zivotni-ciklus-proizvoda.......................
146 BIZNIS PLAN............................................................................................................
Tabela 8.1...................................................................................................................
Porodica i prijatelji investitori....................................................................................
Tihi partneri/investitori aneli....................................................................................
CILJ POGLAVLJA....................................................................................................
Izvor: JOURNAL OF BUSINESS & INDUSTRIAL MARKETING, VOL.
16 NO. 5 2001, pp. 382-400, # MCB UNIVERSITY PRESS, 0885-8624........................
202 Izvor: http://www.marketingmo.com/........................................................................
Preduzetnici mogu da koriste formulu AIDA (Attention-Interest-DesireAction) da bi dobro napisali izvjetaje za novinare........................................................
Pitanja:........................................................................................................................
Pitanja:........................................................................................................................
Izvor: Stedman, C. (1985). Testing for Competence: Lessons from Health
Professions. Educational Forum, 49(2), 199-210.......................................................
Horizons 12, pp. 7982..............................................................................................
Slika 14.6. Osnovne stavke BS...................................................................................
Izvor: NFIB Educational Foundation, Business Starts and Stops,
(Washington, DC: NFIB Educational Foundation, 1999)..........................................
Slika 15.2....................................................................................................................
Pitanje:........................................................................................................................
16.1. Izvori finansiranja za mala preduzea..............................................................
Pitanja:........................................................................................................................
Pitanja:........................................................................................................................
CIL POGLAVLJA......................................................................................................
Pitanja:........................................................................................................................
CILJ POGLAVLJA....................................................................................................
CILJ POGLAVLJA....................................................................................................
Izvor: Noel Campbell, David T. Mitchell, (2012) "A (partial) review of
entrepreneurship literature across disciplines", Journal of Entrepreneurship
and Public Policy, Vol. 1 Iss: 2, pp.183 - 199.............................................................
POGLAVLJE 1
CILJ POGLAVLJA
Ljudi koji zapoinju ulaganja visokog rasta moraju da znaju kako da trae i
dobiju eksterno finansiranje, to jest kapital za ulaganje. Oni, takoe, moraju
znati kako da dominiraju na tritu i da rastu dramatino i brzo prema rasporedu
investitora ili kako to ve trite dozvoli.
Ogranieni resursi
Glamurozni
Pronalazai
"Microsofts"
Ekonomska sutina
Ambiciozni
Mala preduzea
Inovacija
Nisko
Nisko
Visoko
Stopa rasta
Izvor: The Real Exchange Rate and Economic Growth, Dani Rodrik, John F.
Kennedy School of Government, Harvard University Cambridge, MA 02138,
Revised, October 2008
Kako bismo Vam predoili osjeaj za razliku izmeu ulaganja visokog razvoja i
ostatka polja malog preduzea, imajte u vidu da je Global Entrepreneurship
Monitor3 izvijestio da su u 2003. godini ulaganja visokog razvoja predstavljala
0.038 % svih kompanija u svijetu i da su primile ukupno $32 milijarde u
kapitalu ulaganja. U meuvremenu, preostalih 99.962 procenata kompanije u
svijetu predstavljalo je $364 milijarde uloene putem neformalnih kanala kao
to su line investicije, porodica i prijatelji. Tih $364 milijardi je predstavljalo
91.8% svog finansiranja, a kompanije na tom tritu predstavljaju ne samo
ekonomsku sutinu svjetske ekonomije, ve takoe i fokus preduzetnikog
malog preduzea. Na cilj je da Vam transferiemo znanje potrebno da budete
uspjeni u malom preduzeu, da Vam pomognemo da ponete na najpametniji
mogui nain i da vodite svoj biznis kako biste postigli line uspjehe.
R
a
s t
P
r i
h
o
d
P
O
E
R
V
M
N
O
O
P
N
E
M
T
U
E
N
R
G
A
E
D
U
r
p
n
n
d
ogatsvim
B
nuzrdelkbph
n i v e
z a l n o
o m
e
u t e
F al e
a g r
k s i b
e
i l n o
s t
Porodica
Mo
Rijetko
pomenute
nagrade
Priznanje
Izv
izv
ro
P
atejup
d
Divljenje
Ali mnogi od ovih preduzetnika su, takoe, pomenuli mnoge kreativne pristupe
prikupljanja ili tednje novca. Primjeri koje su dali ovi mladi milioneri iz svojih
ranih dana su:
R azm j
ena
Va
m a li
G ra
icn i
bniz
a
s
N a m je
ra
BRIE ek lista
Granica stvaranje mjesta za Vae preduzee u prostoru i u mislima ljudi
Broj obavljenih aktivnosti u vezi sa granicama:
Razmiljanje o biznisu;
Preduzimanje marketinkih i promotivnih napora;
Razvijanje Vaeg proizvoda ili usluge;
Zapoinjanje obaveze sa punim radnim vremenom (> 35 sati nedjeljno)
Pripremanje biznis plana;
Definisanje trinih prilika;
Klijent
Efikasnost
x
x
Inovacija
x
x
x
x
Izvor: http://www.businessweek.com/magazine/special-reports/focus-onentrepreneurs-october-2011.html
1.9.1.
http://www.5aday.nhs.uk;
Master studije
Put obrazovanja
Fakultet
Stav
Ponaanje
Srednje
obrazovanje
Znanje
Vjetine
Osnovno
obrazovanje
Preduzetnika razmiljanja
Neformalno uenje
Rezime poglavlja
1. Razumijevanje obima malog biznisa u Sjedinjenim Dravama
15 http://www.sse.org.uk;
Kljuni termini:
Malo preduzee;Naslednik;Oblici preduzetnitva;Preduzetnik;Inovativnost;PICS model;
Administracija malih preduzea; Potencijal za rast; Kreiranje; Centar za razvoj
malog
preduzea;Tipologija
dinamikog
kapitalizma;Fokus
na
klijentima;Inkubator;Sektor ekonomske sutine;Efikasnost;Malo i srednje
preduzee;Glamurozni sektor;Inovacija; Nezavisno malo preduzee;Ulaganje
visokog rasta; Nezavisnopreduzetnitvo;Vlasnik
direktor;Sektor ambicioznih kompanija;Javno preduzetnitvo; Novitet;Sektor
ogranienih resursa; Korporativno preduzee;Imitativan; Nagrade
rasta;
Drutveno preduzetnitvo;Samozaposlen;Nagrade prihoda;Dijeljenje
misli;Osnivai;
Nagrade
fleksibilnosti;
Fokusi
na
preduzetnitvu;Franiza;Struktura zaposlenih;Kupci;Kreativno unitenje
Pitanja:
1. Opiite populaciju malih preduzea u Svijetu. Koliko ima kompanija i
koliko novih kompanija nastaje svake godine?
2. Zato mislite da polovina populacije kae da bi eljela da pokrene malo
preduzee, ali samo jedna osoba od sedam koja izraava to
interesovanje zaista to i pokua?
3. Koje su razlike izmeu malih preduzea i velikih kompanija?
4. Manje ljudi koji pokreu mala preduzea pominju drutvene razloge ili
one koje se tiu obaveza za svoj izbor nego ljudi iz ostatka populacije.
ta mislite da nam ovo govori o ljudima koji pokreu mala preduzea?
5. ta mislite, koje e biti prednosti i mane pokretanja sopstvene
kompanije nasuprot kupovine postojee kompanije?
6. Koje su franizing kompanije sa kojima redovno poslujete (kupujete od
njih)? ta Vam se kod njih svia ili ne svia u smislu mogueg biznisa
koji biste Vi imali?
7. Opiite BRIE model i kako se on primjenjuje na pokretanje kompanije.
8. Zato su mala preduzea bolja u inovaciji od velikih preduzea?
9. Zato je prisustvo malih preduzea vano za velike kompanije?
Eksperimentalne vjebe
1. Analizirajte listu razloga koje ljudi daju za prelazak na samozapoljavanje i navedite koji razlozi Vama odgovaraju. Objasnite zato
se identifikujete sa svakim od tih razloga.
2. Razmislite o listi razloga koju ljudi daju za prelazak na samozapoljavanje. Ako moete, intervjuiite lokalne preduzetnike u vezi sa
njihovim razlozima i provjerite zato se primjeri iz stvarnog ivota
poklapaju sa rezultatima nacionalne ankete.
3. Posjetite web sajtove Vae zemlje i Vaeg mjesta kako biste pronali
informacije o programima koji podravaju ekonomski razvoj putem
pokretanja malog preduzea i stvaranja radnih mjesta. Moete da
ponete na stranici koja se bavi podrkom za pokretanje preduzea:
http://www.firstgov.gov/business/business_resources.shtml. u SAD-u.
Na dravnim web sajtovima potraite ekonomski razvoj ili poslovnu
podrku. Napravite listu programa koje treba pogledati dok razvijate
svoju ideju za biznis.
4. Pogledajte web sajt lokalnih biznis novina ili bizjournals.com web sajt
za radove u Vaem regionu. Upotrijebite termine preduzetnik i
vlasnik malog preduzea kako biste pronali lanke o lokalnim
preduzetnicima. Od ovoga, sastavite listu lokalnih heroja i lidera
lokalnog biznisa da Vam bude uzor za lokalnu pomo.
POGLAVLJE 2
CILJ POGLAVLJA
trguju u cijelom svijetu. Zato je vano da vlasnici malih preduzea vide svoje
odluke, svoj lini ugled i preduzee kao jednu neraskidivu cjelinu.
Etika - sistem vrijednosti koji ljudi koriste da utvrde da li su postupci dobri ili loi.
Etika dilema - kada su vrijednosti osobe u konfliktu, i postaje nejasno da li odluka o kojoj
razmiljamo da je donesemo je dobra ili nije?
Ali ta je zapravo etika? Etika je sistem vrijednosti koji ljudi koriste da utvrde
da li su postupci dobri ili loi. Mi etiku koristimo i kada utvrujemo da li je
odluka koju emo da donesemo dobra ili loa. Neko je u pravu ili nije na
osnovu nae, sopstvene, line etike. Etika dilema se deava kada su vrijednosti
osobe u konfliktu, i postaje nejasno da li odluka o kojoj razmiljamo u smislu
realizacije dobra ili nije. Etika dilema se, takoe, javlja kada ima vie razliitih
opcija za odluku koju moramo da donesemo. Nerijetko najbolji izbor nije jasan.
2.2.5. Inovacija
Mala preduzea su obino prva kada treba probati neto inovativno.
Iskoriavanje inovativne ideje je, nerijetko, razlog zato vlasnici malog
preduzea uopte pokreu svoj biznis. Ponekad mala preduzea postanu vrlo
uspjena u obavljanju novih stvari bolje od bilo koga drugog i zbog toga se
mogu nai u etikoj vreloj vodi.
Inovacija je stvaranje neeg novog ili probanje neega prvi put.
Mala preduzea imaju jedinstvene karakteristike koje ine etiku i etiko
odluivanje pitanjima velikog uloga. Ideje uticaja zajednice, povjerenja,
kulture, fleksibilnosti i inovacije dok se odnose na malo preduzee esto znae
Fokus
Postavite
sebi etiri
pitanja
Utvrdite teinu
Ko e biti
povrijeen?
Kakva
je
ravnotea
izmeu koristi i tete? Da
li je u redu povrijediti
jednu grupu ljudi kako bi
druga imala koristi? Da li
su koristi dovoljno velike
da opravdaju tetu?
Balansiranje posljedica i
dobrih i loih je klju za
donoenje pravih odluka.
Obaveze i odgovornosti
kao kljuni donosilac
odluka u vaoj kompaniji
su vane. Balansiranje
obaveza Vaeg biznisa i
Vae zajednice je klju za
donoenje
pravnih
odluka.
Ko e imati
koristi?
ta dugujete
drugima?
ta Vama
drugi
duguju?
Da li ita dugujete
ljudima zbog Vae
uloge
vlasnika
preduzea ili lica koje
donosi odluke?
Da li moete ita da
oekujete od drugih
zbog
Vae
uloge
vlasnika preduzea ili
lica koje odluuje?
ta ste u obavezi da
uradite
zbog
Vae
mogunosti da utiete na
ivote drugih ljudi? ta je
fer oekivati od drugih
ljudi da uine za Vas? Da
li treba da donesete
odreenu
odluku
na
osnovu
dugoronog
odnosa,
istorijskog
prethodnika, ili Vae
uloge vlasnika biznisa?
Poto postavite sebi etiri pitanja, trebalo bi da moete da vidite vana pitanja i
ljude u Vaoj odluci ko ili ta je vano i ko ili ta nije. Postoje dva naina na
koja moete da razmiljate o tome koje postupke da preduzmete. Jedan se zove
ta ako su svi uradili ono to sam ja htio da uradim? Kakav bi to svijet bio? Ta
pitanja u ljusci su ideja univerzalizma, kod dobrog i loeg to svako moe da
vidi i slijedi.
Univerzalizam - etiki model koji predlae da postoji kodeks dobrog i loeg koji svako
moe da vidi i slijedi.
ta bi inilo dobar standard koji svako treba da prati? To je ideja iza
univerzalizma. Stiete ideje o dobru i zlu iz Vaeg vaspitanja. Porodica, religija,
obrazovanje i zajednica su glavni izvori. Iz ovih izvora su ideje dobrog i loeg u
koje izgleda svako vjeruje i koje mogu da postanu oekivano dobro ponaanje.
Primjenjivanje univerzalizma je neposredno Vae rjeenje je u redu ako
moete da zamislite da svi rade isto kao i Vi.
Ja tretiram druge na nain na koji elim da i sam budem tretiran? Ovo ste
vjerovatno ve uli. To je zlatno pravilo i gotovo svaka velika religiozna
tradicija u svijetu ima neku verziju ovoga. Zlatno pravilo znai da biste se
sloili da Vas neko tretira na nain kako Vi tretirate druge u skladu sa Vaim
rjeenjem. Bacanje toksinog otpada u neije jezero bi bilo prihvatljivo
ponaanje ako bi on ili ona to mogli isto da uine sa Vaim jezerom. Ovo je
malo vjerovatan primjer, ali poenta je da morate da razmislite kako biste se
osjeali ako bi neko uradio isto to i Vi .24
Zlatno pravilo je etiki model koji predlae da treba tretirati druge na nain koji elite da
budete tretirani.
Zlatno pravilo moe biti jedno od najlakih naina da se razmilja o etikim
dilemama i potencijalnim rjeenjima. Pitanje je jednostavno: Da li elim da me
tretuiraju na nain kako ja razmiljam da tretiram druge?
ta ako se moja odluka bude reklamirala na bilbordu? Ovdje je poslednja stvar
koju moemo da Vam ponudimo kao pomo princip bilborda. Kao to mu i
ime govori, pitamo Vas da li bi Vam bilo ugodno da se Vaa odluka (sa Vaim
imenom naravno) reklamira na bilbordu tako da svako koga poznajete moe da
je vidi. Zamislite to u svojoj glavi!
Princip bilborda etiki model koji pita da li bi nekome bilo ugodno da mu se odluka i ime
24 Collins, D.: 1988, _Adam Smith's Social Contract: The Proper Role of
Individual Liberty and Government Intervention in 18th Century Society,
Business & Professional Ethics Journal 7, 119-146;
Javno priznanje
Priznanje
proizvoda/naziva
usluge
VIE LEGITIMAN
Imate dobro poznate ili vlasnike o
kojima postoji dobro miljenje,
zaposlene, lica koja Vam pruaju
podrku ili PR
MANJE LEGITIMAN
Nemate dobro poznate ili
vlasnike o kojima postoji
dobro miljenje, zaposlene,
lica koja Vam pruaju
podrku ili PR
Preduzee, vlasnik ili zaposleni Malo ili bez javnog
dobijaju nagrade (npr. Najbolje priznanja
malo preduzee godine) ili postiu
znaajne uspjehe izvan biznisa.
Prodaja robe sa brend imenom ili Bez brend naziva
usluga
lanstvo u trgovinskim i biznis Bez lanstva
28 Benedict, R.: 1946, Patterns of Culture (Pelican, New York). Bentham, J.:
1948/1789, An Introduction to the Principles of Morals and Legislation
(Hafner, New York);
lanstvo u poslovnoj
mrei
Organizaciona
veliina
Odjea
organizacijama i asocijacijama
Ima zaposlene
Samo vlasnik
29 http://www.birmingham.ac.uk/research/activity/socialpolicy/chasm/projects/responsibilties-ethics-financial-crisis-project.aspx;
30 Norman R. Augustine, Managing the Crises You Tried to
Prevent, Harvard Business Review, 73, no. 6
(November/December 1995);
31 http://www.crisisexperts.com/02creport.htm;
savlada. Na kraju, malo preduzee bez etike osnove ili vjetine prakse etikog
preduzea je ekonomsko bie koje nee dugo potrajati u ovom svijetu. U
malom preduzeu, etiko djelovanje nije opcija to je neophodnost, koja moe
da pomogne Vaem preduzeu na razne naine.
Rezime poglavlja
Definiite etiku i etike dileme i odnos meu njima
Etika je sistem vrijednosti koji ljudi koriste da utvrde da li su postupci
dobri ili loi;
Etika dilema se javlja kada su vrijednosti osobe u sukobu, zbog ega
mu nije jasno da li je odluka koju razmatra prava stvar koju treba
uraditi;
Etika predvodi nae odluke uglavnom bez naeg znanja, sve dok se ne
javi situacija u kojoj ne moemo da vidimo jasno koji je najbolji put. To
je dilema koja mora da se rijei.
Saznajte zato je etika veliki dio malog preduzea
Kljuni termini:
Pitanja:
1. Zato je etiko postupanje vano u malom preduzeu? Navedite bar tri
razloga.
2. Kako moe vlasnik preduzea u zaetku da pomogne promociji etike
organizacione kulture?
3. Zato je fleksibilnost vana za preivljavanje malog preduzea? Da li je
u redu za etiku da bude fleksibilna u maloj kompaniji?
4. Koja su tri koraka u etikom planiranju?
5. Kako Vaa vremenska orijentacija kao vlasnika pravi razliku u etikom
odluivanju?
6. Koja su etiri pitanja etikog odluivanja?
7. Koja su etiri glavna etika testa?
8. Koja su tri opta oblika legitimiteta? Dajte dva primjera naina
izgradnje legitimiteta u svakoj optoj formi.
9. Zato je drutvena mrea vana za malo preduzee?
10. Koja su tri kljua za uspjeh u izgradnji Vae mree korienjem web
sajtova za drutvene mree?
11. Koji su est koraka rjeavanja krize?
Pitanja za diskusiju:
1.
2.
3.
4.
POGLAVLJE 3
IZAZOVI PREDUZETNIKA
CILJ POGLAVLJA
Preduzetniki proces
Prikazano kao
biznis model - prilike
4. Da li postoje konkurenti?
Ovo podrazumijeva da znate svoje ciljeve tj. u ovoj fazi sad ve
treba da imate jasnu sliku o tome ta elite, kako ete to
ostvariti i ta e vam sve trebati u toj realizaciji. Veoma je
vano da, ukoliko imate partnere, poslovni plan razradite
zajedno, da kasnije ne bi dolo do neslaganja.
3.3.Kako da olakate sebi?
Ukoliko Vam jo uvek neki od odgovora nedostaju, pronaite ih
u sljedeim pitanjima:
1. ta elite da radite - koji proizvod da proizvedete tj.
kakvu uslugu da pruite?
Poslovna prilika;
2.
Resursi;
3.
Preduzetnik/preduzetniki tim.33
Indirektni kontakt
Eksterni kontakt
Eksterni kontakt
Preduzetniki lider
Venture tim
Venture tim
(lan B)
(lan A)
35 http://www.creativenetworksonline.com;
Eksterni kontakt
Eksterni kontakt
3.6.Preduzetnika linost
Nauite o tipovima preduzetnikih linosti
Okrueni smo intenzivnim promjenama i nesigurnocu, opta
situacija oko nas je komplikovana i neodreena, praena
poslovnim tempom sa turbo pogonom i stabilnou do koje se
dolazi rekonstrukcijom temelja. Nita ne stoji, sve konstantno
tee. To je stvarnost sa kojom se nova generacija lidera mora
da suoi. BenissW., Nanus, B., (1985)38
Preduzetnici su oduvijek oaravali ljude. Svi veliki pronalazai su bili
preduzetnici Marko Polo, Kolumbo i Magelan. Svi su istraivali da pronau
nove prilike za trgovinu i sticanje bogatstva ili su barem to rekli svojim
kraljevskim pristalicama! Klasini preduzetnik je bio usamljenik, esto
drutveno izolovan, vrijedan radnik, osoba koja brzo ui i koja je spremna da
rizikuje ne bi li stekla bogatstvo. Ovo vienje je trajalo od XVII vijeka sve do
druge polovine XX vijeka. ak i danas, klasina preduzetnika linost pristaje
kao rukavica nekim poznatim osnivaima biznisa. Razmiljajte o Bilu Gejtsu iz
Majkrosofta ili pokojnom Sam Waltonu iz Wal-Marta. Oni svakako odgovaraju
profilu, kao i milioni ostalih samozaposlenih ljudi.
U posljednjih 5 godina je bilo vie od 1417 miliona ljudi 39 u SAD-u koji sami
sebe zapoljavaju, i ne pripadaju svi istom profilu. Kada su istraivai poeli da
posmatraju paljivije, otkrili su da se izvjestan broj preduzetnikih linosti
stalno pojavljuje (rezimirani su u Slici 3.1). Na primjer, prvi novi profil je bio
vlasnik malog preduzea. Kao i kod klasinih preduzetnika, vlasnici malih
preduzea su tipino vrijedni radnici, esto sami i drutveno izolovani. Ali za
razliku od klasinih preduzetnika, vlasnici malih preduzea su zapravo protiv
38 http://www.lead.org/;
39 http://www.sba.gov/advo/research;
rizika, zbog toga sporije odluuju i ue nego klasini preduzetnici. Ovi vlasnici
malih preduzea takoe ele da zarade za ivot, ali ne i da izgrade veliko
bogatstvo.
Pojavili su se i drugi profili. Drugo odstupanje od klasinog preduzetnika je bila
osoba sa idejom. Ljudi sa idejom su vrijedni i drutveno izolovani, ali esto
pronalaze druge autsajdere da rade sa njima. Njih obino ne vodi ideja
bogatstva, ve ele da njihova ideja bude uspjena, i oni mogu da veoma
rizikuju i ue dok pokuavaju da oive tu ideju.
To su tipovi linosti koji su se pojavili i koji se veoma razlikuju od klasinog
preduzetnika. Jedna varijanta je upravljaki preduzetnik. To je esto osoba koja
je izbjegla iz velikog biznisa. U pitanju su ljudi drutveno veoma iskusni i
posjeduju poslovne veze. Oni se ugodno osjeaju sa ljudima i moi i
zainteresovani su za stvaranje bogatstva. Meutim, oni se esto klone rizika,
prije biraju da izgrade bogatstvo kroz paljivo planiranje i postupanje. Oni
esto dosta ue, ali sporo postupaju.
1960-1980
1980-danas
Upravljaki preduzetnik
Vrijedno radi
Timski igra
Ima drutvene veze
Brzo ui
eli da se obogati
Nije sklon rizicima
Izvor: http://www.psypress.com/the-entrepreneurial-personality9780415328098
Jo jedna varijanta je prodavac preduzetnik. Kao i kod svih preduzimaa, ovaj
tip dosta radi i veoma je drutven. Prodajni tipovi izgrauju i odravaju iroke
mree u okviru i izvan svojih kompanija. Oni koriste svoje mree da
minimiziraju rizik i moda se vie bave svojim drutvenim poloajem i
prihvatanjem nego linim bogatstvom.40 Brzi su gospodari drutvenih situacija,
sporije je ue u vezi sa biznisom ili tehnologijom to je ema tipina za
prodavce preduzetnike.
Danas je ak i klasini preduzetnik doivio neke promjene. Vrijedan, brzo ui i
eli bogatstvo to i dalje stoji, ali je poznato da klasini preduzetnici ne vide
sebe kao osobe koje rizikuju. Oni esto kau da znaju naine da minimiziraju
rizik, nain koji im daju konkurentsku prednost koja im je potrebna da uspiju.
Prije nego da bude usamljenik, moderni klasini preduzetnici vrijedno rade
kako bi bili sami sebi dovoljni, kako bi mogli da budu samostalni, kao i da se
suprotstave onima koji kau ne, mada su spremni da rade sa drugima kako bi
postigli uspjeh.41
ak i sa ova dva profila savremeni klasini preduzetnik, vlasnik malog
preduzea, osoba sa idejom, upravljaki preduzetnik i prodavac i dalje ima jo
profila koji mogu da opiu ljude koji su uspjeni u pokretanju sopstvenog
biznisa. Ovo je zbog toga to dio ljepote malog preduzea je u tome da ima
toliko puteva ka uspjehu i u stvarnosti Vae ponaanje i vjetine su vanije od
karakteristika linosti u Vaoj psihi.
40 http://www.investni.gov.uk;
41 Bates, Timothy. 2001. Minority Business Access to Mainstream Markets.
Journal of Urban Affairs 23(1):41-56;
Uprkos rastu broja ena i manjina preduzetnika, obje grupe se i dalje suoavaju
sa izazovom pristupa. Pristup se odnosi na
najjednostavniji oblik
diskriminacije esto kompanije u posjedu ena ili manjina su jednostavno
iskljuene iz mogunosti koje se nude kompanijama u posjedu bijelih
mukaraca.
Problemi pristupa za preduzea u posjedu ena ili manjina se javljaju najee
kao diskriminacija u finansiranju. To znai da im nee biti dat isti pristup
sredstvima ili mogunostima ugovaranja koja imaju kompanije u posjedu
mukaraca.
Postoje dva rjeenja za izazove u vezi sa pristupom. Jedno rjeenje je
institucionalno, kada mala preduzea u posjedu ena ili manjina trae sredstva
za ugovaranje, poznata kao uteena sredstva od strane velikih kompanija i
Vladinih agencija. Dobra vijest je da Vlade na svim nivoima imaju specijalne
mogunosti ugovaranja za mala preduzea u posjedu manjina ili ena.56
Uteena sredstva sredstva Vlade za ugovaranje koja su obeljeena za odreene vrste
kompanija, kao to su mala preduzea, kompanije u posjedu manjina, u posjedu ena i
sline.
Drugi pristup rjeavanju problema pristupa je lian i ukljuuje dodatne napore
za pravljenje mree. Kao to je ve napisano na prethodnim stranicama ovog
rada, izgraivanje drutvene mree je centralno za poslovni uspijeh. Za ove
grupe mrea je naroito bitna jer ovim kompanijama treba mrea ak vie nego
drugim tipovima preduzea.
Rezime poglavlja
Nauite o tipovima linosti preduzetnika:
55 http://www.womenbusinessresearch.org;
56 Allen, S. & Truman, C. (Eds.) (1993). Women in business: perspectives on
women entrepreneurs: London and New York: Routledge;
Kljuni termini:
Kompetencije
znanje specifino za industriju
kompetencije odlunosti
Kljune poslovne funkcije
kompetencije resursa
kompetencije
mogunosti
Profesionalizacija
profesionalizacija
menadment
vremena
Standardna poslovna praksa
minimalizovanog poslovanja
nasleivanje
Ekspertska poslovna praksa
tednja
sukob
uloga
Profesionalizacija
certifikacija
porodini
biznis
karijera
specijalizovani
biznis
Pitanja:
1. Koji su razliiti tipovi preduzetnike linosti?
2. Zato je vano prepoznati da postoji vie od jednog tipa preduzetnike
linosti?
3. Preduzetnik je pokrenuo biznis ni od ega i pretvorio ga u
multimilionersku kompaniju. Posle oko 10 godina prodao je svoju
kompaniju i kupio brod kako bi krenuo na krstarenje oko svijeta. Koju
vrstu puta on slijedi? Zato?
POGLAVLJE 4
CILJ POGLAVLJA
4.1.
58 http://www.freepatentsonline.com/article/Journal-ManagerialIssues/307184276.html;
Izvor: http://www.entrepreneur.com/businessideas/index.html
Radno iskustvo
Mnogi uspjeni vlasnici malih preduzea su proveli godine radei za kompaniju
i stekli vrijedno iskustvo u vezi sa novim stvarima koje se mogu uraditi
drugaije. Ponekad ideja izraste iz sluanja albi klijenata.
Moete da upotrijebite sopstveno radno i lino iskustvo da smislite ideje za
drugaije obavljanje posla. Ponekad najbolje poslovne ideje dolaze od
sopstvene frustracije ili iz toga to ne nalazite tano ono to traite kao klijent.
Slian biznis
ak iako nemate puno godina iskustva u nekoj industriji ili na tritu, moete
da vidite biznis u oblasti koja Vas intrigira jer volite izvjesne proizvode ili ako
saznate da postoji rastue trite za taj biznis a Vi smislite nain da izvrite
proirenje neke mogunosti.
Mnogi ljudi nalaze nain da pretvore svoje hobije u uspjean biznis. David i
Tom Gardner, osnivai firme Motley Fool, nijesu poeli tako to su eljeli da
piu onlajn bilten o investicionom konsaltingu na web sajtu. Oni su bili eljni
igrai bejzbol igre sa kockicama u gimnaziji koja se zvala Strat-O-Matic i imali
su ligu u svom gradu izvan Vaingtona D.C., gdje su odrasli. Tom se sjea: To
je bila igra sa brojevima i imali smo dosta statistike. Bilo je toliko
promjenljivih, kao na berzi i kao to ih imaju kompanije. To je bila stvar koja je
ukljuivala ljude, to je veliki dio voenja kompanije, jer se zabava i sastojala
od trgovine sa Vaim konkurentima.
Sluajan dogaaj ili otkrie lijepih stvari
Ako je istina da su uspjeni vlasnici budni kada je rije o onome to se deava
oko njih i da obraaju panju na stvari koju veina ljudi propusti, onda nije
iznenaenje saznati da jo jedan popularan izvor poslovnih ideja dolazi od
sluajnih dogaaja. Bilo da mislite o tome kao da treba biti na pravom mjestu u
pravom trenutku, kao o srei, ili kao o budnosti za znakove oko Vas, mnoga
preduzea su osnovana kao rezultat neoekivanog. Tokom ranih 1980-tih,
Rangaswamy Srinivasan je radio za IMB gdje je radio sa laserima i organskom
plastikom. Sluajno mu je pala na pamet odlina ideja dok je sjedio za stolom
na Dan zahvalnosti, kada se pitao koliko bi laser bio efikasan u sjeenju urkine
noge. Njegovi eksperimenti su doprinijeli razvoju laserske hirurgije oka, to je
ideja koja mu je pala na pamet dok je posmatrao okruenje. 60
Porodica i prijatelji
Ideje Vam se mogu javiti kada razgovarate sa porodicom i prijateljima. Ako ste
otvoreni za njihove predloge, to moe dovesti do odline poslovne ideje. Joan
Ecker, osniva Fat Hat Factory, kompanije za odjeu vrijedne 1.7$ miliona
dolara, je dola na ideju za izradu eira koji moe da se oblikuje kada joj je
prijatelj rekao da e je posjetiti u njenoj novoj kui u Vermontu samo ako mu
nabavi topao eir.61
Obrazovanje i ekspertiza
Kao to smo vidjeli ranije u poglavlju, neki vlasnici malih preduzea prvo
odlue da ele da posjeduju biznis, pa tek onda trae odrivu ideju za taj biznis.
esto, budui preduzetnici razmotre sopstvene vjetine i talente kada trae
60 http://www.fatcats.com;
61 http://www.woofonline.com;
62 www.ipp.nasa.gov;
Ministarstva odbrane63 na, ili Byrd nacionalni centar za transfer tehnologije 64.
Ako imate univerzitet u blizini koji ima istraivanje koje finansira Vlada,
moete da kontaktirate njihovu kancelariju za transfer tehnologije i da se
raspitate u vezi sa raspoloivim patentima za komercijalizaciju u sopstvenom
dvoritu, ili da posjetite web sajt Asocijacije menadera univerzitetske
tehnologije65. Ovo su:
Licenca je zakonski sporazum koji Vam daje prava da koristite odgovarajui dio
intelektualne svojine.
Primalac licence lice ili kompanija koja dobija prava da koristi odreeni dio intelektualne
svijine.
Davalac licence lice ili organizacija koja nudi prava odgovarajueg dijela intelektualne
svojine.
Autorski honorar - plaanje davaocu licence na osnovu broja ili vrijednosti prodatih stavki
sa licencom.
Ono to e Vam ove organizacije ponuditi je aranman koji se zove davanje
licence. Licenca je zakonski sporazum koji Vam daje prava da koristite
odgovarajui dio intelektualne svojine (na primjer, tehnologiju). Za uzvrat,
primalac licence (lice ili kompanija koja dobija prava da koristi odreeni dio
intelektualne svojine), treba da plati vlasniku licence (davaocu licence lice ili
organizacija koja nudi prava odgovarajueg dijela intelektualne svojine). Ova
plaanja mogu da se sastoje od direktne ili godinje paualne takse za licencu ili
autorskog honorara (plaanje davaocu licence na osnovu broja ili vrijednosti
prodatih stavki sa licencom), koji se plaa po prodatoj stavci. esto davalac
licence obezbjeuje pristup stvaraocu ideje da mu pomogne da se pomjeri na
tritu to uspjenije mogue. Primjeri proizvoda sa licencom koje vidite
svakog dana su MP3 format, Dolby smanjivanje buke, ili Gatorade, kao i
proizvodi sa poznatim linostima iz tv emisija, stripova ili filmova.
4.2.
Razmatranje ideja
63 http://www.dtic.mil/matris/t2/orgt2.html;
64 http://iridium.nttc.edu;
65 www.autm.net;
69 http://www.entrepreneur.com/business-opportunities/index.html;
Ovaj proces je veoma koristan kada elite da istraite poslovni problem, kao na
primjer zato ste izgubili kijenta, ili kada elite da identifikujete dalje prilike za
svoje preduzee, kao to su nova trita ili osobine za Vau proizvodnu liniju.
Ako moete da oznaite u kojoj se fazi kreativnog procesa nalazite, moete da
vodite sebe kroz inovativno rjeenje gledajui u stvari iz razliitih perspektiva i
omoguavajui da se problem malo krka u pozadini. Ova tehnika je bila dobra
za mnoge poznate kreativne ljude od Leonarda da Vinija do Alberta
Ajntajna.
Uite u inovativni okvir misli
Bez obzira da li osjeate da Vaem preduzeu treba suptilna promjena ili
drastina, ugraivanje promenljivosti u biznis je mogue ako Vi praktikujete
promjenu. Ovdje su navedene neke tehnike koje moete da pokuate dok
praktikujete inovaciju poslovanja:
4.3.
Imitativna strategija je ukupan strateki pristup u kojem preduzetnik radi manje ili vie
ono to ostali ve rade.
Ali imitiranje drugih nije jedina strategija koju preduzetnik moe da izabere.
Gaglio i Katz nude model za razmiljanje o poslovnim implikacijama
mogunosti. Nazvan proces identifikacije mogunosti (vidi Sliku 4.3), u njemu
preduzetnik moe da procijeni da li je situacija sa kojom se suoava ista kao to
je tradicionalno ili se mijenja. Strategije koje ukljuuju odraivanje iste stvari
ili imitiranje drugih ili traenje dodatne strategije ima dosta smisla kada se
poslovanje nastavlja konstantnim tokom. Ponekad se tokom ovih perioda
stabilnosti, pokuavanje sa inovativnim idejama moe da pomogne da se
preuzme vie posla od rivala i da se prodrma industrija i moda da se da
prednost inovatoru. Tokom perioda velike promjene bilo zbog tehnoloke,
politike, ekonomske ili kulturne promjene potencijal za konstantan biznis
opada i privlanost inovacija se poveava. U vrijeme velike promjene, ljudi
imaju veu elju da isprobaju ekstremne nove ideje i to postaje odlino vrijeme
da se uvedu ekstremno inovativne ideje.
Slika 4.3. Proces identifikacije mogunosti
Stvari djeluju
Odravanje Nastaviti po starom
Situacija
uobiajeno,
status kvo
na tritu
oekivano
ili
Imitativna strategija
ili
postojei
dogaaj
Ignorisati
okvir
Dodatne strategije
Neto moe da bude
Neobino,
Odbaciti
Neoekivano ili
Izmenjeno
ta se deava? Kako to utie na
Prekinuti
Inovativne
Industriju
postojei
mogunosti
Drutvo
okvir
Trina pravila
Izvor: C.M. Gaglio i J.A. Katz The Psychological Basis of Opportunity
Identification: Entrepreneurial Alertness Small Business Economics 16,
(03.2011.)
PROMJENE
PRIMJERI
Proizvod
Proizvod/Usluga u ponudi
Proces
Pozicija
Paradigma
Inkrementalno
Unaprijeenje proizvoda/usluge
Radikalan
Novi proizvod/usluga
Digitalna kamera vs
fotografija filma
Komponenta
Poboljanja u dijelu
proizvoda/usluge
Sistem
Uticaj unaprijeenih
proizvoda/usluga
Plazma displej
Proizvod
Novi proizvod
Apple iPod
Usluga
Nove usluge
Apple iTunes
4.4.
Preduzetnika prilika
kreativnost
inovativnost
prilika
Rezime poglavlja
Nauite izvore mogunosti za preduzetnike kako bi dobili ideje za preduzee
Kljuni termini:
Inovacija
Davalac licence
Dodatna strategija
Prepoznavanje mogunosti Autorski honorar
Izvodljivost
Preduzetnika budnost
Kreativnost
Pilot test
Licenca
Radikalna strategija inovacije
Stopa
konverzije
Primalac licence
Imitativna strategija
Pitanja:
1. Kako preduzetnici prepoznaju nove ideje za svoje preduzee?
2. Koji su uobiajeni naini za pretraivanje ovih poslovnih mogunosti?
3. Kako mogu preduzetnici da procijene vrijednost nove ideje?
POGLAVLJE 5
VRIJEME I PREDUZETNITVO
CILJ POGLAVLJA
5.1.
Raditi pola radnog vremena znai da preduzetnik moe da radi drugi posao, kao
na primjer moe da ima posao u drugoj kompaniji, moe da ide u kolu, kurs,
seminar ili da se stara o porodici. Za ljude koji rade vie od 35 sati nedeljno,
termin je samozapoljavanje sa punim radnim vremenom. Raditi puno radno
vrijeme znai da se vei dio vremena provede na poslu.
Kada uete u poslovanje, Vi birate da li ete preuzeti pristup punog radnog
vremena ili pola radnog vremena. Pristupi sa punim radnim vremenom
ukljuuju kupovinu ili nasleivanje postojeih preduzea, franizing, ili
otvaranje novog preduzea sa punim radnim vremenom. Ti pristupi su
raspravljeni u Poglavlju 6.
Samozapoljavanje sa pola radnog vremena: Radite za sebe 35 sati ili manje tokom
sedmice.
Samozapoljavanje sa punim radnim vremenom: Radite za sebe vie od 35 sati
sedmino.
Ovo poglavlje se bavi pristupima poslu sa pola radnog vremena. Preduzea sa
pola radnog vremena su veoma vana iz dva razloga. U Panel studiji o
preduzetnikoj dinamici (PSED), oko tri etvrtine onih koji pokreu biznis ve
rade puno radno vrijeme za nekog drugog tako da ele da njihovo preduzee
radi pola radnog vremena. Praktino svako preduzee pokrenuto od strane
dobitnika nagrade za studenta preduzetnika je poelo kao preduzee sa pola
radnog vremena. Poznata preduzea kao to su Apple, Dell, Majkrosoft, Mary
Kay Cosmetics i Ford modeling agencija, su poeli kao kompanije sa pola
radnog vremena. Lakoa i niska cijena pokretanja i zatvaranja kompanije sa
pola radnog vremena znai da ljudi mogu da se oprobaju u razliitim
preduzeima bez velikog rizika. Ove prilike za samozapoljavanje sa pola
radnog vremena su vane jer one omoguavaju preduzetnicima da naue o
raznim aspektima poslovanja bez rizikovanja svega to posjeduju pri svakom
pokuaju.
Drugo, samozapoljavanje sa pola radnog vremena je znaajan dio svih
sadanjih biznisa. U Sjedinjenim Dravama, oko polovine su bila preduzea sa
pola radnog vremena, a ta statistika je nia od stvarnih brojeva. Zbog ove
lakoe i niske cijene, postoji velika nestalnost u pogledu toga kako pojedinci
uskau i iskau iz samozapoljavanja brzo i esto. Ova izmjenjiva situacija
znai da statistika drave u vezi sa vlasnicima preduzea ili ljudima koji su
samozaposleni najee biljei samo najmanje, najnovije kompanije. Na
primjer, tinejderi koji zarauju manje od 1.400 dolara godinje na poslu kao
to je uvanje djece ili koenje travnjaka ne moraju da prijavljuju svoj prihod.
Ljudi koji prodaju povremeno robu na garanoj prodaji ili na sajtovima za
Izvor: http://bobandrosemary.com/true-currency-part-time-entrepreneursmoney/
5.2.
74 www.ftc.gov;
75 www.bbb.org;
5.3.
5.4.
Visoko povjerenje
Ne delegirajte
delegirajte, pratite
78 Preuzeto iz izvora:
http://www.entrepreneur.com/article/0.4621.316299.00.html;
Obuite,
rjee kako
zaposleni stie
iskustvo
Zaposleni visokog kvaliteta
provjerite
Delegirajte i
kako biste
osigurali uinak
na kraju
Izvor: http://www.powerhomebiz.com/vol22/delegate.htm
Delegiranje nije za svakog i za svaku situaciju. Najvie smisla ima kada imate
ljude koji su dobri na svojim poslovima i od povjerenja, ali sa nekim dodatnim
koracima, delegiranje moe da radi i u situacijama koje nijesu optimalne. ak i
sa ovim savjetima, mogunost da delegirate zavisi od mogunosti vlasnika da
vjeruje drugima i od kvaliteta ljudi kojima vlasnik moe da delegira. Tabela 5.1
pokazuje Vae pristupe delegiranju u zavisnosti od mjeavine povjerenja
vlasnika i kvaliteta zaposlenog. Kada je delegiranje od sutinskog znaaja, ali je
teko vjerovati zaposlenima, provjeravanje prema nepredvidljivom rasporedu
pomae da drite zaposlene u neizvjesnosti i to prua maksimalno osiguranje za
vlasnika. Kada je povjerenje visoko ali zaposleni nemaju vjetine, vlasnik bi
trebalo da dozvoli vrijeme da ih obuava i da prati njihov rad u poetku esto,
ali sve rjee kako dokazuju da znaju svoj posao.
Kako je ranije napomenuto, kada zapoljavate autsajdere koji nijesu Vai
zaposleni da se bave cijelim ili dijelom funkcionalne oblasti Vaeg preduzea,
to se naziva angaovanje spoljnih saradnika (autsorsing). Najpopularniji tipovi
meu malim preduzeima su prikazani u Tabeli 5.1.
U devetnaestom i dvadesetom vijeku, ideja iza automatike je bila da se utedi
vrijeme. Ako moe raunarski program ili druga kompanija da obave posao
umjesto Vas, Vi tedite na vremenu i to je dobro. Tabela 5.1. pokazuje da
najtehnikiji akspekti preduzea kao to su pravo, raunari ili finansijska
arhiva su oblasti u kojima e se najvjerovatnije javiti angaovanje spoljnih
saradnika. Ovo Vam daje uvid u to kako da razmiljate o angaovanju spoljnih
saradnika. U oblastima u kojima je teko pronai ekspertizu, esto se mijenja ili
je vana podrka funkcionisanju kompanije, ima smisla da se angauju
spoljanji saradnici. Druga kljuna ideja za angaovanje spoljnih saradnika je
da nikada to ne inite kada je rije o onome to je Vaa osobena kompetencija.
Razmotrite primjer gurmanskih skupova.
Gurmanski (kulinarski) skupovi predlau vrstu briljivog ukljuivanja i nadzora
koji je neophodan kako bi ovo angaovanje djelovalo. Aktivnosti koje su od
centralnog znaaja za strategiju preduzea, kao to je kuvanje i voenje
kuvarskih grupa za gurmanske skupove, ostaju unutar kompanije. Za aktivnosti
5.5.
Kada poinjete
5.6.
lako. Samostalan rad pola radnog vremena poslije Vaeg redovnog posla se
naziva tezgarenje, i ono donosi neke rizike.
Tezgarenje - Samostalan rad pola radnog vremena posle Vaeg redovnog posla.
Glavne brige su sukob interesa, prodiranje prodaje i trovanje bunara. Sukob
interesa se javlja kada ljudi rade za svoj posao dok su na radnom mjestu gdje
rade puno radno vrijeme, a brie se razlika izmeu njih. Sukobi interesa se
deavaju kada ono to je najbolje za Va posao se razlikuje od onoga to je
najbolje za Vaeg poslodavca ili kada ljudi nijesu sigurni koju od dvije
kompanije Vi predstavljate. Klju je da drite odvojenim svoje poslove gdje
radite puno radno vrijeme i svoj lini posao. Na primjer, nemojte da
kontaktirate svoje klijente dok ste na svom zvaninom radnom mjestu.
Prodiranje znai uzimanje posla od Vaeg poslodavca. Do ovoga moe doi
ako uzimate prodaju od poslodavca ili uzimate radne sate kako biste radili svoj
posao. Ovo je pravi problem ako je Va lini posao slian Vaem poslu sa
punim radnim vremenom na primjer, ako ste moler za graevinskog
preduzimaa tokom dana, a radite slian posao u svom preduzeu sa pola
radnog vremena gdje tezgarite.
Sukob interesa je situacija u kojoj se osoba suoava sa dva ili vie konkurentska standarda
ili cilja.
Prodiranje uzimanje posla od Vaeg poslodavca.
''Trovanje bunara'' se odnosi na kreiranje negativnog utiska meu klijentima
Vaeg poslodavca. Ako koristite svoje poslovne kontakte tokom Vaeg dnevnog
posla kao osnovu Vaeg samozapoljavanja sa pola radnog vremena, Vi ete
neizbjeno pronai neke klijente koji ne ele da sluaju Vau prodajnu priu.
Ako zbog toga oni kau Vaem poslodavcu da je manje vjerovatno da e kupiti
od njega ili nje, Va lini posao je nanio povredu Vaem stalnom poslu.
Tradicionalno rjeenje za ovo je da se napravi odvojena lista klijenata bez
imena sa Vaeg stalnog posla i onda da saekate da Vas klijenti Vaeg
poslodavca pitaju u vezi sa Vaim drugim poslom za koji su uli da ste
pokrenuli.
Trovanje bunara stvaranje negativnog utiska meu klijentima Vaeg poslodavca.
Poboljavanje
Za preduzee sa pola radnog vremena, postizanje legitimiteta i poslovnog
potovanja moe da postane vodea sila. Povremeno, preduzetnik vidi
mogunost koja je mogua, ali djeluje kao napor. Ako klijentima deluje kao
5.7.
Kljuni termini:
Aukcija
prodavnice;
radnim
vremenom;
saradnika;
Zona
Inventar
kapital
Davanje
Gubitak
Trovanje
1. Koje su tri situacije u kojima ima vie smisla da Vae preduzee radi
pola radnog vremena nego puno radno vrijeme?
2. Postoji pet glavnih kategorija preduzea sa pola radnog vremena
tezge, kue, konsignacija, naruivanje putem pote i prodaja putem
interneta. Opiite svaku od njih ukratko i dajte najmanje jedan od
kritinih faktora uspjeha za tu kategoriju preduzea.
3. Koje su razlike izmeu maloprodaje na zabavama i prodaje od vrata do
vrata?
4. Kako se pravljenje sopstvenog kataloga i stavljanje svog proizvoda u
postojei katalog razlikuju? Kada svaki pristup ima najvie smisla?
5. Kada upravljate svojim vremenom koristei listu ta treba uiniti? Kako
odreujete prioritete na listi? Zato?
6. Za koje vrste zadataka mala preduzea najee angauju spoljanje
saradnike? Zato mislite da su to popularni zadaci koji se daju drugima?
7. Od dva etika problema koja preovladavaju u vezi sa preduzeima sa
pola radnog vremena (tezgarenje i poboljavanje), za koji mislite da je
najvei problem za preduzetnike? Zato?
POGLAVLJE 6
CILJ POGLAVLJA
6.1.
Iako svako ulazi u preduzee putem jednog od ovih pet puteva, specifini
detalji ulaska u biznis su jedinstveni za svaku osobu. Kompanije u zaetku
mogu da budu odlune, dobro isplanirane i finansirane. Na drugoj strani, mnoga
preduzea u zaetku se prosto dogode. esto se hobi polako pretvori u
profitabilni biznis ili se sluajni dogaaj pretvori u poslovno ulaganje.
Kupovina postojeeg preduzea moe da se dogodi na vie naina, od
gotovinske kupovine do zarade gdje se preduzee kupuje tokom perioda
vremena sa novcem zaraenim od poslovanja.
Franize mogu da idu od klju u ruke u kojem svakim dijelom preduzea
upravljaju profesionalci, do onih gdje je franizno samo pravo da se koristi
poslovni naziv. Menaderi nekih preduzea stiu do vrha od poetne pozicije
zaposlenog sa pola radnog vremena. Drugi profesionalni menaderi su
regrutovani da postanu direktori. esto je za unajmljeni menademnt da koristi
izbalansirane otkupe ili planove opcije zaposlenih za kupovinu kompanija za
koje rade. Ovo poglavlje se bavi detaljima puteva ulaska u malo preduzee:
preduzee u zaetku, kupovina, franizing, nasledstvo i profesionalni
menadment.
Otkup kupovina cijelog postojeeg preduzea.
Ima dosta razloga zbog kojih ljudi biraju da pokrenu malo preduzee prije nego
da kupe postojee, da uzmu franizu ili budu zaposleni:
u bilo koje vrijeme; kada je bilans kredita otplaen, moe se ponovo pozajmljivati.
Pokretanje novog preduzea
Prvi korak u pokretanju preduzea je da se utvrdi ta e biti to preduzee.
Velika veina preduzea u zaetku su preduzea ja takoe. esto je ideja za
preduzee da se jednostavno napravi esta pojava u biznisu: kozmetiki salon,
restoran, bar ili kafi, rok bend, kompanija za izradu znakova, vodoinstalaterski
servis, briga o vrtovima, itd. Pokretanje ''plagijatorskog preduzea'' prua neku
zatitu od propasti preduzea. Nije neophodno definisati preduzee na tritu,
jer svako zna ta prua kozmetiki salon, restoran ili kafi.
Na drugoj strani ovaj tip preduzea u zaetku se moe teko razlikovati od
drugog slinog preduzea. esto, jedina konkurentska prednost moe da bude
lokacija novog preduzea. Zato vlasnici obinih preduzea se toliko trude da
uine da se njihovo preduzee razlikuje od drugog, sutinski identinog
preduzea.
Poseban koncept koji vodi do osnivanja preduzea dolazi od iskustva osobe
koja pokree preduzee. Dvije treine svih preduzea u zaetku su zasnovane
na idejama iz prethodnog radnog iskustva, hobija i porodinih preduzea. Ova
preduzea e generalno prije da uspiju nego preduzea zasnovana na idejama iz
drugih izvora. Istraivanje indikatora uspjenog preduzea u zaetku pokazuju
da je jedan od najboljih predskazivaa uspjeha nivo iskustva osnivaa.
Nasumini dogaaji, prijedlozi prijatelja i saradnika i posebni kursevi obuke su
izvori za samo nekoliko poetnih ideja.
Osnivai ljudi koji stvore ili pokrenu novo preduzee.
Preduzetniki model poslovanja ("Entrepreneurial Opportunity Business
Model")
Kao to smo diskutovali u prethodnim dijelovima knjige, Vaa poslovna ideja
moe biti izraena kao "opportunity business model". Ovaj model poslovanja
opisuje kljune dimenzije - propozicija (Proposition), ljudi (People), mjesto
(Place), proces (Process), profit (Profit) i nadzornike83 koji podupiru svaku
novu poslovnu ideju i omoguavaju da se iskoristi u preduzeu (Drutvena,
Komercijalna, Pravni, Tehnoloki).
Propozicija: Moe da bude izraena kao misijia ali treba da bude jasna i
koncizna.
Ljudi: Ko je lider menadmenta i kakva je mrea savjetnika, kupaca,
dobavljaa i zainteresovanih strana? Kako drutveni kapital i
umreavanje
podrava
poslovnu
priliku?
Mjesto: Gdje je trite? Ko su kupci i konkurenti? To bi moglo da
podrazumijeva analizu trita i industrije kako bi se identifikovali
segmenti i nedostaci.
Proces: Kako je preduzee struktuirano? Koji su kljuni procesi i
odnosi? Kakvu ulogu igra informaciona tehnologija?
Profit: Finansije, bruto dobit, neto dobit, prognoze, kapitalDa li
postoji drutveni povratak? Ovo, takoe, moe da ukljui i razmatranje
vlasnike strukture.
84 The end of the free lunch e again, The Economist 390(8623) (March 21st
2009).
drutveno
ljudi
Upravljanje
Dimenzija
predlog
zakonsko
proces
Poveanje izgleda za poetni uspjeh
tehnoloko
Odvajanje je preduzee koje se pravi tako to se odvaja dio preduzea u posebno lice.
(1) Pokretanje odvojenog preduzea je redovna poslovna praksa koju
obavljaju preduzea svih veliina u svim fazama razvoja. Neka
odvojena preduzea se prave kako bi se rijeili aktivnosti koje nijesu
sutinske. Odbacivanjem takve aktivnosti, matina kompanija
smanjuje potrebe kapitala i obezbjeuje vei fokus za menadment na
ostatak preduzea. Ostala odvajanja se prave kada matinoj kompaniji
nedostaje ili interes ili resursi. Na ovaj nain novo preduzee moe da
ima pristup resursima koji nijesu samo resursi matinog preduzea.
(2) Stupanje u konkurenciju sa Vaim sadanjim poslodavcem je takoe
uobiajena praksa. Naravno, ovo gotovo uvijek rezultira loim
odnosima i zavrava se sudskim sporovima po pitanju poslovnih tajni,
prava intelektualne svojine i krenja ugovornih obaveza. Moraete da
donesete teke etike odluke. Sa pravne take gledita, ugovor izmeu
poslodavca i zaposlenog je ispunjen kada su sve plate i drugi benefiti
Kada se stekne preduzee postoji jasan redoslijed koraka koje treba slijediti:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Struktura dogovora
Objasnite etiri metode za kupovinu postojeeg preduzea
Kupac i prodavac se nau da pregovaraju o finalnoj cijeni preduzea. Kupac bi
trebalo da je obavio proceduru Dju dilidensa i da ima samopouzdanja u vezi sa
procjenom uslova i vrijednosti preduzea. Vi kao kupac bi trebalo da odluite o
apsolutno najveoj cijeni koju namjeravate da platite. Ta najvia cijena se zove
Vaa taka nezainteresovanosti u procesu pregovararanja. Ovaj termin dolazi od
ideje da kada je cijena jednom postignuta, Vi treba da ste nezainteresovani da li
je ili ne postignut dogovor.
Taka nezainteresovanosti je cijena posle koje je kupac nezainteresovan za kupovinu
preduzea.
Naravno, otvoriete pregovore sa cijenom koja je znaajno nia od Vae take
nezainteresovanosti. Svrha ovoga je dvostruka: (1) Vi elite da obavite
kupovinu po najnioj moguoj cijeni, a (2) Vi prepoznajete da prodavac zna da
je svaka poetna ponuda manja nego to ste Vi spremni da platite. Mala poetna
6.1.3. Franiza
ta je franiza?
Kako da razumijete prednosti i mane kupovine franize?
Franizing je zakonski ugovor koji omoguava da jedno preduzee radi
koristei naziv i poslovne procedure drugog. Najea franiza irom svijeta je
McDonalds88, koji ima vie od 30.000 restorana u vie od 100 zemalja. Oko 73
% McDonalds restorana su u posjedu nezavisnih biznismena koji ih vode u
franiznom odnosu. Ostatak su restorani kompanije, to jest, restorani koje vodi
Korporacija McDonalds. Veina davaoca franize su velika preduzea, a veina
primalaca franize su mala: McDonalds korporacija je veliko preduzee;
franize McDonalds-a su mala preduzea.
Franize su ugovori izmeu dva lica: (1) Davaoca franize koji odreuje uslove
i standarde i ko daje radne dozvole, (2) Primaoca franize koji plaa taksu za
prava i ko je saglasan da potuje uslove i standarde.
etiri elementa su od sutinskog znaaja da bi ugovor bio franiza:
1. Ugovor daje primaocu franize zakonsko pravo da se bavi poslom
nuenja, prodavanja ili distribuiranja robe ili usluga.
2. Ugovor obezbjeuje da primalac franize moe da se bavi poslom
koristei marketing plan ili sistem koji mu dostavi davalac franize.
3. Ugovor daje primaocu franize pravo da koristi brend, naziv, zatitni
znak, usluni znak, logo ili drugi komercijalni simbol koji oznaava
primaoca franize kao afilijaciju davaoca franize.
4. Ugovor zahtjeva da primalac franize plati taksu za pravo da se bavi
poslom.
Vrijednost franize se utvruje uz pomo (1) Datih prava i (2) Potencijala toka
gotovine za primaoca franize. Svaki od ovih faktora moe da bude u velikoj
mjeri promjenljiv od jedne do druge franize. Postoje etiri osnovna oblika
franizinga:
1. Franizing trgovinskog naziva je ugovor koji obezbjeuje samo prava
na korienje trgovinskog naziva davaoca franize. Dva primjera ovoga
su TrueValu Hardware i Associated Grocers, Inc.
2. Franizing distribucije proizvoda daje primaocu franize specifine
proizvode sa brend nazivom, koje prodaje primalac franize na
odreenoj teritoriji. Dva primjera za ovaj tip franizinga su Snap-on
Tools i auto dilerstva.
3. Konverzioni franizing obezbeuje organizaciju kroz koju nezavisna
preduzea mogu da kombinuju resurse. Primjer je Century 21 Real
88 McDonald's Corporation (NYSE: MCD) je najvei svjetski
lanac restorana brze hrane, koji prvenstveno prodaje
hamburgere, piletinu, pomfri, milkshakeove i bezalkoholna
pia. Posao je poeo 1940. godine, kada su prvi restoran
otvorili braa Dick i Mac McDonald u San Bernardinu u
amerikoj dravi Kalifornija;
problema
nasljeivanja
preduzea
porodinom
Ako Vai roditelji ili bake i deke nisu vlasnici malog preduzea, moete da
mislite da se ovaj odjeljak ne odnosi na Vas. Meutim, jednog dana moete da
se naete na drugom kraju procesa nasljeivanja: Moda ete Vi biti osniva
koji eli da prenese svoje preduzee na svoje nasljednike. Bilo da nasljeujete
preduzee ili zavjetavate preduzee, suoavate se sa istim problemima
prenoenja vlasnitva. Samo se mijenja Vae gledite.
Nasljeivanje porodinog preduzea
Jedna od najteih stvari koju ete ikada morati da uinite je da izvrite uspjean
prenos vlasnitva. Prebacivanje menaderskog ovlaenja nije lako za veinu
osnivaa, niti je lako za nasljednika osnivaa. Meutim, ako kompanija treba da
bude uspjena, Vi morate da naete nain da to uradite. Pretraga pokazuje da
preduzea u vlasnitvu kompanije obino propadaju poslije smrti ili
penzionisanja osnivaa. Manje od 30 % se uspjeno prenosi na drugu
generaciju. Manje od 13 % uspijevaju dovoljno dugo da ih naslijedi tree
koljeno. Porodina preduzea koja uspjeno prebrode tranziciju su uspjena, jer
su preduzete odreene aktivnosti da se organizuje preduzee i da se osigura da
moe profitabilno da funkcionie kada nema osnivaa.
Dobijanje profesionalnog menadmenta
Rezime poglavlja
Opiite pet naina kako ljudi dospijevaju u menadment malih preduzea
Kljuni termini:
Konverzioni franizing; Revolving kredit; Osniva; Novo preduze; Ocjepljenje
preduzea; Sinergija; Otkup; Preduzea koja se vode od kue; Duna
marljivost; Tok gotovine;
Diskontovani tok gotovine; Aktiva;
Neto ostvarljiva vrijednost; Knjina vrijednost; Vrijednost zamjene; Taka
nezainteresovanosti; Viestruka zarada; Kupovina gotovo cijelog
preduzea;Preuzimanje; Nematerijalna aktiva; Franizing distribucije
proizvoda; ESOP; Franiza;Franizing trgovinskog naziva; Franizing formata
preduzea
Pitanja:
1. Koji je najbolji nain da se ue u preduzee? Zato mislite da je tako?
2. Ako biste mogli da uete u bilo koje malo preduzee koje elite, ta
biste traili u tom preduzeu?
3. Zamislite da ste organizovali dovoljno kapitala tako da moete da ili
kupite postojei Outback Steak House ili moete da pokrenete sopstveni
nezavisni restoran. Koje su prednosti i mane svake alternative? ta Vam
se vie svia i zato?
4. Zamislite da ste doli na ideju za novo preduzee. Imate ogranieni
kapital i ne elite da odustanete od fakulteta. Kako moete uspjeno da
pokrenete svoje preduzee na osnovu te ideje?
5. Jedne veeri kada ste otili po dijete u obdanite, vlasnik je napomenuo
da bi voleo da proda to preduzee. Uvijek ste eljeli da vodite obdanite
POGLAVLJE 7
SOCIJALNO
PREDUZETNITVO
CILJ POGLAVLJA
7.1.
7.3.
koje
imaju
za
cilj
proizvoenja
robe
i/ili
7.4.
4.
5.
6.
7.
7.5.
Fiziki k apital
Organizacioni kapital
Ljuds ki kapital
potrebna
je
briga
7.6.
novi
filantropist
Snabdijevaju organizacije novcem i iskustvom kako bi
uveali socijalni uticaj;
7. Potencijalni socijalni preduzetnik - Shvataju da i oni
mogu biti socijalni preduzetnici, zato istupaju i uine to.
96 Izvor:
http://www.socialenterpriseportal.org/files/Library/SocialEntrepreneurship-Felipe-Santos.pdf
7.8.
7.9.
PREDNOSTI
SLABOSTI
Mala zemlja
Fleksibilnost
Izraen dravni interes
Spremnost nezaposlenih za
rad
Shvatanje da je zapoljavanje
kljuni
faktor
razvoja
i
stabilnosti
Znaajan
broj
programa
zapoljavanja sa elementima
socijalne ekonomije
MOGUNOSTI
Donoenje
adekvatnog
zakonodavstva
Mogunost
uspostavljanja
efikasnog sistema uvoenja i
funkcionisanja
socijalne
ekonomije
Podrka drave I lokalnih
uprava i drugih sektora i
institucija
Drutvena
promocija
i
afirmacija
Opredjeljenje za ulazak u EU
Mogunost korienja fondova
EU
Znaajan broj donatora
Stvaranje novih radnih mjesta
Aktiviranje lokalnih zajednica
Korienje tradicije
Uvoenje socijalne ekonomije
putem Pilot projekata
Pozitivan
stav
nevladinog
sektora
Izvor: http://greathumancapital.wordpress.com
7.9.1.
Slabosti i prijetnje
Prednosti i mogunosti
olakice
za
preduzea
socijalnog
preduzeima
koja
funkcioniu
na
principu
socijalnog
preduzetnitva. Npr:
U Sloveniji je smanjena stopa poreza na lini dohodak
za zaposlene u ovim preduzeima;
U Danskoj su predvieni grantovi koji se tiu zatite
ivotne okoline i zapoljavanja, recikliranja, preduzetnike
saradnje i socijalne kohezije;
U Italiji su predviene povoljnosti za projekte razvoja,
inovacije i kvaliteta ekonomskih aktivnosti socijalnih
preduzea.
8. Studije sluajeva
8.7.
RePEc
8.8.
Turning Point
Kafe Fifteen
8.10.
PR Centar
8.11.
Faze programa:
1. Detoksikacija;
2. Rehabilitacija;
3. Resocijalizacija.
8.11.3. Organi uprave i administracije
Asocijacija RETO je ekonomsko autonomna organizacija koja
ukazuje pomo svojim filijalama u razvoju, trudei se da
pomogne to veem broju ljudi. Personal centra radi na
8.12.
privatnog
Slabosti i prijetnje;
Prednosti i mogunosti.
POGLAVLJE 8
STRATEGIJA BIZNISA
CILJ POGLAVLJA
8.1.
Strategija
Proizvod/usluga
Resursi
-industrija
-materijalni
-imitacija/inovacija
-nematerijalni
Koristi od vrijednosti
-Generika
Koristi od trokova
strategija
-diferencijacija
Trita
Organizacione
-veliina
mogunosti
-obim
industrijske
strategije
-Supra strategije
Alat
Alat
Industrijska analiza
VRIO analiza
Alat
SWOT analiza
Alat
Analiza lanca vrijednost
Izvor: http://reviewessays.com/print/Compare-Contrast-Swot-AnalysisVrio/54666.html
Trita
Trite je poslovni izraz za populaciju kupaca Vaeg proizvoda ili usluge. Ako
znate svoje trite dobro, znaete dosta kljunih informacija u vezi sa tim kako
da budete uspjeni u Vaem biznisu. Postoje dvije trine odluke koje morate da
donesete rano u procesu ulaska u biznis. Jedna od njih je veliina trita bilo
da Vam je cilj masovno trite ili malo trite. Druga je obim trita, to
definie geografski opseg koji pokriva trite od lokalnog do globalnog.
Trite - poslovni izraz za populaciju kupaca Vaeg proizvoda ili usluge.
Veliina karakteristika trita koja opisuje veliinu trita masovno trite ili malo
trite.
Obim - karakteristika trita koja definie geografski opseg koji pokriva trite od
lokalnog do globalnog.
Masovno trite je grupa klijenata koja ini velike djelove populacije.
Malo trite usko definisan segment populacije koji dijeli inetersovanja ili probleme.
Veliina: masovno ili malo
Kada razmiljate o tritu za Va proizvod ili uslugu, obino imate dva izbora.
Masovno trite je trite koje ukljuuje velike djelove populacije sve
mukarce, ene, sve tinejdere, sve starije graane, sve porodice, sve
proizvoae, sve restorane. Masovna trita su iroka, i cilj pristupa masovnog
trita je cijelo trite.
Malo trite je usko definisan segment populacije koji dijeli interesovanja ili
probleme ene od 25 do 34, porodice sa blizancima, djeaci izviai,
italijanski restorani, proizvoai u Vaem gradu. Mala trita su specifina i
uska, i u pristupu ovog tipa, Va cilj su samo ti klijenti.
Veina industrija imaju i masovno i malo trite. Na primjer, industrija estitki
ima gigante masovnog trita kao to su Hallmark i American Greetings, koji se
reklamiraju irom zemlje na TV (to je siguran znak masovnog trita) 115.
Meutim, industrija je, takoe, puna malih trita. Na primer, neki preduzetnici
su pokrenuli biznis estitki ija je ciljna grupa ene koje prolaze kroz ivotna
iskustva kao to su raskid, majinstvo ili vjenanja. Poto su identifikovali
svoje malo trite i njegove potrebe, oni prodaju svoje estitke putem
specijalizovanih modnih butika, kao i preko interneta.
Obim: Od lokalnog do globalnog
Obim trita je u vezi sa veliinom trita. Obim trita se odnosi na geografiju
Vaeg ciljnog trita. Moe da bude lokalno (kao to je komiluk ili grad),
regionalno (na pr. Gradski region ili savezna drava), dravni, meunarodni (to
obino znai dvije ili nekoliko zemalja), ili globalno (svugdje). Vlasnici
preduzea prouavanih u PSED116 analizi su upitani ta misle koliki dio biznisa
dolazi od svake od geografskih kategorija. Ukupno oni su procijenili da 58 %
prodaje je lokalno (u okviru 20 milja), 30 % je regionalno (od 21 do 100 milja),
22 % dravno (od 100 milja do cijele SAD), i samo 4 % je meunarodno (izvan
SAD).
Kupci
Konkurenti
Sektorska analiza
Trina analiza
Market
Segmentacija
Jaz
Sektor
Obim trita je vaan iz dva razloga. Prvo, znati Va obim trita pomae Vam
da odluite na ta da fokusirate svoje prodajne i reklamne napore. Druga korist
je da, ako znate koje Vam je ciljno trite, to Vam daje naina da utvrdite o
kojim potencijalnim konkurentima treba da najvie brinete, naime oni koji su,
takoe, unutar vaeg obima.
8.3.
Imitacija i inovacija
8.4.
117 Consumer Web Services DVD Movie Rental Plot Pits Tiny
Netflix Vs. Blockbuster, Investors Business Daily, 1061-2890,
March 21, 2001, p. A08. (No author);
118 http://www.taxaudit.com/;
8.5.
120 http://www.quickmba.com/strategy/pest/;
8.6.
SNAGE
SLABOSTI
Specijalizovano znanje
Neadekvatno osoblje
Nedostatak iskustva u
samozapoljavanju
Superiorno osoblje
Prethodno iskustvo sa
samozapoljavanjem
MOGUNOSTI
PRIJETNJE
Manjak isporuke
Ekonomski pad
Nekorieni resursi
Prevelika snabdjevenost
Ugovaranje klijenata
Pritisak konkurencije
Drugi izvori
Pritisak dobavljaa/kupaca
Odustajanje od trita
Omiljena kupovina
Proputena prilika
Izvor: http://www.quickmba.com/strategy/swot/
8.7.
Izbor strategije
Strategija fokusa ima za cilj dio trita koji se naziva segment ili mali dio.
Umjesto prodaje ljunka na masovnom tritu za svakoga, strategija fokusa
moe da targetira ljude koji trae dekorativni ljunak. Izvjesni dobavljai nude
jedanaest drugaijih tipova ljunka koji se razlikuju po boji, veliini kamena i
trajnosti. Osiguravajui kvalitet i konzistentnost ljunka i znanje koji tipovi su
najbolji za odreeno okruenje, kao to su orijentalni vrtovi ili vodene povrine,
Scott Stone nudi proizvode kupcima i ekspertizu koja nije na raspolaganju na
drugom mjestu.
Strategija fokusa je generika strategija iji cilj je dio trita koji se naziva segment ili mali
dio.
Strategija fokusa moe da koristi aspekte diferencijacije ili pristupe trokovima
koji su reformulisani za mali dio trita. Identifikujete strategiju fokusa
utvrivanjem koje koristi Vae trite najvie eli. Ovo moe da se postigne
postavljanjem direktnih pitanja kupcima, putem analiza, ili gledanjem ta to
funkcionie kod konkurenata lokalno ili na naprednijim tritima. esto ete
saznati da Vae trite djeluje da eli vie koristi odjednom.
Izgraivanjem na ovim osnovama, istraivai strategije Dean Shepher i Mark
Shanley identifikuju sedam klasinih kombinacija koristi koje oni nazivaju
supra-strategije121: izrada, prilagoavanje, super-podrka, meuprostor, elita,
jedan cilj i sveobuhvatnost. Detalji o ovim su dati na Primjeru 7.1.
Profesor strategije sa Harvarda Michael Porter nudi strategije za mala
preduzea u industrijama u kojima gotovo sve kompanije imaju male trine
udjele. Primjeri ovih visoko fragmentovanih industrija su dati u Prilogu 7.2.
Neki od Porterovih predloga prate sedam Shepher i Shanley supra-strategija, ali
Porter, takoe, nudi etiri strategije koje vode troak za mala preduzea koja
vrijede da se sama pomenu.
Visoko fragmentovane industrije skupovi slinih preduzea u kojima gotovo sve
kompanije imaju male trine udjele.
Porterov prvi dodatak supra-strategijama je da koriste kapacitete formule tamo
gdje imate koristi od kupovine prepakovanog preduzea. Franize kao
McDonalds su ekstreman primjer ovoga. Meutim, postoje takoe i kompanije
kao to je Sysco koje mogu da opreme Va restoran sa svim to Vam je potrebno
od opreme do hrane i menija. Mogunost da drite cijene super nisko utedom
na dekoru, radnim satima ili zaposlenima se dijelu trita uvijek svia. WalMart je poeo na taj nain a lanci kao Weekends Only su izgraeni na toj ideji,
ali u veini gradova, zaista niske cijene se nalaze u malim preduzeima koje
imaju jo manje dekora od dravnih lanaca.
121 http://www.freepatentsonline.com/article/SAM-Advanced-ManagementJournal/80966329.html;
8.8.
Profitna mara
Operacije
Izlazna logistika
Marketing i prodaja
Profitna mara
Izvor: http://www.differentiateyourbusiness.co.uk/the-advantagesdisadvantages-of-value-chain-analysis
8.9.
Konkurenstka prednost
Materijalni
Nematerijalni
Organizacione mogunosti
Sa resursima su povezane organizacione mogunosti, kao to su sposobnosti,
vjetine i kompetencije koje koristi kompanija da zaradi profit od materijalnih i
nematerijalnih resursa. Postoje dva tipa kompetencija: Transformacione
kompetencije se deavaju kada kompanija moe da pobolja svoj proizvod ili
uslugu u vrijednosti ili da ih uini efikasnijim u cijeni nego u odnosu na druge
kompanije.
Organizacione mogunosti su sposobnosti, vjetine i kompetencije koje koristi kompanija
da zaradi profit od materijalnih i nematerijalnih resursa.
Transformacione kompetencije - kada kompanija moe da pobolja svoj proizvod ili uslugu
u vrijednosti ili da ih uini efikasnijim u cijeni nego u odnosu na druge kompanije.
Kombinacione kompetencije dolaze od kombinovanja materijalnih i
nematerijalnih resursa na naine koji su superiorni u odnosu na konkurenciju.
Kombinacione kompetencije dolaze od kombinovanja materijalnih i nematerijalnih resursa
na naine koji su superiorni u odnosu na konkurenciju.
8.10.
8.11.
Uvodna faza je kada proizvod ili usluga su patentirani i kada se tek razviju.
Uvodna faza nastaje kada su proizvod ili usluga patentirani i kada se tek
razviju. U poetku preduzetnici u industriji rade tako da smisle verziju
proizvoda ili usluge koja e naii na najvee odobravanje od klijenata, i tako od
hobija nastaje redovna kupovina. Ovo je vrijeme za strategije male kupovine jer
prvi segment kupaca sadri kupce koji e biti pioniri i oni koji rano usvajaju.
Pioniri su eljni da budu prvi koji e pokuati ili imati neto novo i ele da
uloe dodatno vrijeme u to kao rani korisnici mobilnih telefona, digitalnih
kamera ili personalnih raunara. Pioniri su esto morali da se igraju sa
hardverom i softverom da bi ovi proradili.
Pioniri to je segment prihvatanja kojeg karakteriu kupci koji najvie ele da probaju ili
imaju neto novo.
Rani usvojioci su veoma uticajni. Njihove kupovine definiu proizvod ili uslugu
kao kul, super ili poeljnu. Za firmu, posjedovanje jednog od ovih proizvoda ili
usluga koje rani usvojioci stiu je kljuni cilj. Tipino, rani usvojioci ele
proizvode i usluge koji su stabilni, ali spremni su da rizikuju sa pravljenjem
izbora koji e moda morati da se kasnije napusti. S obzirom da su proizvod ili
usluga novi, vrijeme je za inovatore, a strategija inovacije ima smisla da sauva
Va pristup od konkurencije. Cilj preduzetnika u ovoj fazi je da savlada
tehnologiju na odluan nain ekspertiza je kljuni resurs. Ovo je u skladu sa
supra-strategijama jednog cilja i super-podrkom.
Rani usvojioci su segment usvajanja koji kupuje posle pionira.
Faza rasta dolazi kada klijenti poinju da primjeuju proizvod ili uslugu i
kupuju znaajno vie. esto postoji proliferacija kompanija koje pruaju
proizvod ili uslugu, i ogromne varijacije u ponudama. Prodaja cvijeta, i ovo
otvara mogunost masovog trita. Segment kupaca ovdje se naziva rana
veina. Ljudi u ovom segmentu imaju tendenciju da populariu trendove koje
identifikuju rani usvojioci i njihova tranja kreira masovno trite. Tipino,
pristup diferencijacije koja se fokusira na razliite osobine je veliki dio
dopadanja, tako da ima i dalje vremena za inovativni pristup. Faza rasta se
dobro uklapa sa supra strategijama izrade, usklaenosti i elite.
Faza rasta je faza ivotnog ciklusa industrije u kojoj se kupovina dramatino poveava.
Segment kupaca je grupa ili podgrupa potencijalnih kupaca kojima se moe pristupiti na
koherentant nain.
Rana veina je segment koji kupuje posle ranih usvojilaca i ija potranja stvara masovno
trite.
Trea faza je faza zrelosti i obiljeleena je stabilizacijom traenja, sa
kompanijama u industriji koje se pomjeraju tako da stabilizuju ili poboljaju
RAST
Obim
trita
Malo trite
Masovno
ZRELOS
T
Masovno
Optimaln
a
strategija
Imitacija/
inovacija
Segment
kupaca
Diferencijacija
Diferencijacija
Troak
Troak;
fokus
Inovacija
Inovacija
Imitacija
Imitacija
Inovacija
Kasna
veina
Oklijevanje
Organiza
cioni cilj
Master
tehnologija
Kasni
usvojioci i
oni
to
oklijevaju
Nove
efikasnosti
Liderstvo
Trini
proizvoda
i udio
usluge
(biti
taj)
OPADNJE
Malo
Ostala trita
Ograniava
nje trokova
Masovno
putem
konsolidacije
Troak
Suprastrategija
Jedan
cilj; Izrada;
super-podrka usklaivanje;
elita
Jedan cilj
(troak);
sveobuhva
tnost
Usluga
neusluenih;
usklaivanj
e
Izvor: www.biznis-akademija.com/B.akademija-Zivotni-ciklus-proizvoda
Rezime poglavlja
Nauite odluke potrebne za utvrivanje osnove za strateko planiranje
Kljuni termini:
Industrija
Bruto profit
Trgovinski asopisi
Neto profit
Profit prije oporezivanja
Trite
Inovativna strategija
Obim
Nivo slinosti
Brainstorming
Analiza industrije
Imitativna strategija
Generike strategije
Masovno trite
Malo trite
Paralelna konkurencija
Ulazna poluga
Veliina
Dodatna inovacija
Strateki pravac
Benefiti (koristi)
ista inovacija
Materijalni resursi
Resursi
Sutinska kompetencija
Vrijedni resursi
Rijetki resursi
Strategija diferencijacije
Teko imitirati
Uvodna faza
Strategija trokova
ivotni ciklus industrije
Pioniri
Strategija fokusa
Rani usvojioci
Faza rasta
Visoko
fragmentovane
industrije
Segment
klijenata
Rana veina
Lanac vrijednosti
Faza zrelosti
Kasna veina
Konkurentska prednost
Faza opadanja
Oklijevanje
Nematerijalni resursi
Organizacione sposobnosti
tednja
Transformacione kompetencije
Kombinacijske kompetencije
Pitanja:
POGLAVLJE 9
BIZNIS PLAN
CILJ POGLAVLJA