Professional Documents
Culture Documents
N132 1 e 1
N132 1 e 1
N132 1 e 1
DIO:
SWOT ANALIZA
PROSTORA
GRADA VIROVITICE
Pripremila:
JASNA BARANJAC-KESERICA, dipl. ing. arh.
LJILJANA SARAGA, dipl. ing. arh.
mr.sc. ELJKA KORDEJ-DE VILLA
SADRAJ
SAETAK ............................................................................................................................1
1. UVOD .................................................................................................................................3
2. PROSTORNO UREENJE GRADA VIROVITICE ...........................................................4
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
4. PREPORUKE ................................................................................................................... 25
Prilog A ..............................................................................................................................27
SAETAK
Posljednje desetljee donijelo je brojne promjene u vrednovanju prostora i okolia, tako da se
umjesto odvojenog planiranja pojedinih aspekata razvitka tei usklaivanju svih aspekata i
objedinjavanju svih podruja gradskog razvitka. Strateki program razvoja Grada Virovitice
trebao bi stoga sadravati cjelovitu sliku procesa razvitka na poetku treeg tisuljea. Takav
novi i metodoloki kvalitetniji pristup u planiranju razvitka gradova zahtijeva struni i
istraivaki rad, te iscrpnu analizu postojeeg stanja u prostoru i okoliu.
Za uspjeno djelovanje u prostornom ureenju prethodno je potrebna politika odluka, a tek
potom slijede strune aktivnosti. Ponajprije se to odnosi na model i organizaciju prostornog
planiranja, pratee zakonodavstvo i modele financiranja.
Prostorno ureenje temelji se na naelima ravnomjernog gospodarskog, drutvenog i kulturnog
razvitka prostora uz njegovanje podrunih prostornih osobitosti te odrivog razvoja i
racionalnog koritenja i zatite prostora. Naelo odrivog razvitka, kao opeprihvaeni
svjetonazor i obrazac razvitka, dominantno je prvenstveno u postupku razmatranja mogunosti
i uvjeta koritenja prostora.
Kako bi se pomirili interesi razliitih korisnika prostora nuan je integralni pristup planiranju,
koji predstavlja osnovnu procesno-metodoloku sastavnicu prostornih planova.
Izrada stratekog programa kompleksna je aktivnost, koja uz drutvenu, gospodarsku i
politiku, ima vrlo izraenu i pravnu komponentu.
Postupak prostornog planiranja utvren je Zakonom o prostornom ureenju (NN 30/94; 68/98
i 61/00). Time je naputen koncept sveobuhvatnog prostornog planiranja i ureenja prostora,
koji je bio mogu u doba centraliziranog planiranja i prava raspolaganja drave zemljitem.
Ovaj zakon odgovara novom drutvenom i gospodarskom sustavu s ciljem pridonoenja bre
uspostave i organizacije sustava upravljanja prostorom.
Postupak prostornog planiranja je ujedno vrlo sloen i sveobuhvatan proces jer je nemogue
promatrati samo dio podruja, posebice naselja, bez sagledavanja cjeline, odnosno okolice koja
ga okruuje, regije i ire. Ovo je jedan od bitnih razloga to je i Zakonom o prostornom
ureenju propisano da dokument prostornog ureenja uega podruja mora biti usklaen s
dokumentom prostornog ureenja irega podruja.
Naravno da sve te pojave zahtijevaju meusobnu usklaenost u strunom i zatitu u pravnom
smislu, a to se moe postii samo prostornim planovima. Prostorni planovi zakonski su
dokumenti.
Dokumenti prostornog ureenja su:
1. Strategija i Program prostornog ureenja drave,
V-1
2. Prostorni planovi,
V-2
1. UVOD
Cilj ove analize je da na osnovi prikupljenih informacija prepozna osnovne snage, slabosti,
prilike i prijetnje u sektoru prostornog ureenja Grada Virovitice. Pritom se snage i slabosti
odnose na unutarnje, a prilike i prijetnje na vanjske imbenike razvitka u sektoru prostora.
Analiza bi trebala pomoi ili barem motivirati potragu za odreivanjem gradskog identiteta (to
Virovitica eli biti i koja je njena uloga u upaniji i Dravi) i odvojiti ga od istraivanja gradskog
interesa, koji se odraava u planu investicijskih ulaganja.
Prostornim planiranjem osiguravaju se uvjeti za gospodarenje, zatitu i upravljanje prostorom
kao osobito vrijednim i ogranienim nacionalnim dobrom. Osnovna mu je svrha utvrditi
optimalan raspored ljudi, dobara i djelatnosti na odreenom teritoriju radi njegove optimalne
upotrebe. Pri tome su prirodni uvjeti i promet dvije vrlo vane odrednice planiranja.
Prostorno planiranje ureeno je brojnim propisima iz podruja prostornog ureenja, podruja
gradnje, propisima Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu, te propisima iz
drugih tijela dravne uprave1. Postupak prostornog planiranja ureen je Zakonom o
prostornom ureenju (NN 30/94; 68/98 i 61/00). Time je naputen koncept sveobuhvatnog
prostornog planiranja i ureenja prostora, koji je bio mogu u doba centraliziranog planiranja i
prava raspolaganja drave zemljitem. Ovaj zakon odgovara novom drutvenom i
gospodarskom sustavu s ciljem pridonoenja bre uspostave i organizacije sustava upravljanja
prostorom.
Izvjesno je da se na urbanizam i prostorno planiranje nalaze pred zahtjevima novog vremena,
koje namee primjenu odgovarajuih metoda, tehnika i organizacije rada koje e primarno
uvaavati vrijednosti i specifinosti naeg prostora, njegovih civilizacijskih i kulturolokih
vrijednosti. Istovremeno, budui da je pristupanje EU jedan od stratekih ciljeva Republike
Hrvatske, moraju se uvaavati preporuke EU i drugih meunarodnih konvencija. Tako sloeni
zadaci zahtijevat e znaajne promjene u sustavu urbanog i prostornog planiranja od
obrazovanja, prihvaanja znanstveno-istraivakog pristupa, sustavnog rjeavanja poloaja
strunih institucija koje se bave poslovima planiranja, reorganizacije neuinkovitih upravnih
aparata i harmoniziranje pravnih propisa.
Uinkovitost prostornog ureenja Drave osiguravaju Hrvatski dravni sabor i Vlada Republike
Hrvatske te predstavnika i izvrna tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, donoenjem
dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata odreenih Zakonom.
U brojnim europskim zemljama lokalna i podruna (regionalna) uprava ima sve znaajniju
ulogu u usmjeravanju prostornog razvitka. Prema tome, Virovitica treba jasan predloak
prostornog razvitka koji e dati poticaj razvoju regije i policentrine mree okolnih naselja.
V-3
Stanovnici
Stanovi
Kuanstva
169.81
22931
8412
7835
135
V-4
urbanizaciji, gdje gradovi ili gradski nain ivota zauzimaju sve vee povrine.
gradnji velikih prometnih objekata, kako prometnica tako i prometnih terminala.
Autoceste, eljeznike pruge, plovne rijeke i kanali, luke i aerodromi, zauzimaju velike
povrine, a i njihova je gustoa tolika da to zahtjeva koordinaciju njihova smjetaja.
gradnji velikih infrastruktura. Regionalni vodovodi i regionalni proiavajui sustavi
postali su stvarnost, prostor je ispresijecan elektrinim dalekovodima, a sve je vie
naftovoda i plinovoda.
opoj industrijalizaciji prostora. Industrija zauzima velike izvangradske povrine. Grade se i
veliki objekti za potrebe energetike koji ne samo da trae velike povrine nego utjeu i na
ekoloke uvjete u prostoru.
turizmu, koji je razvio sekundarnu urbanizaciju. Umnoila su se sekundarna boravita
raznih vrsta, od turistike izgradnje kolektivnog smjetaja do pojedinanih kua za odmor.
Dananji ovjek troi mnogo vie povrine nego nekadanji, ne samo zbog poveanja broja
stanovnitva nego i poveanjem specifine potronje zemljita. Osim smjetaja, tu je i
potronja prirodnog zemljita na sportove i rekreaciju.
Drutveni interes trai optimalan raspored i takvo ponaanje koje smatramo optimalnim,
odnosno:
1.
2.
3.
4.
V-5
Pripremni radovi
Prostorni plan
FAZE
VRSTA AKTIVNOSTI
I faza
II faza
Izvjee i program
I faza
Ocjena stanja
II faza
III faza
IV faza
Odredbe za provoenje
U tijeku izrade prostornih planova moraju biti ukljuena tijela dravne uprave, tijela jedinica
lokalne samouprave i uprave, pravne osobe s javnim ovlastima, korisnici prostora (pravne i
fizike osobe) i graani. Njihovo sudjelovanje vano je radi ostvarivanja prava i potreba
korisnika prostora u vezi s njihovim nekretninama, odnosno poveanja njihove pravne
sigurnosti, te radi pospjeivanja izrade i poveanja aktualnosti prostornih planova.
Zakon o prostornom ureenju stoga je uveo obvezu sudjelovanja tijela dravne uprave i pravnih
osoba s javnim ovlastima kako bi osigurali podatke i dokumente iz njihovog djelokruga
znaajnih za izradu dokumenata prostornog ureenja, te njihovo sudjelovanje u javnoj raspravi.
Obzirom da meusobnu usklaenost u strunom, te zatitu u pravnom smislu imaju samo
prostorni planovi koji imaju obiljeja zakonskih dokumenata, u postupku izrade plana vaan je
proces donoenja Plana koji se primjenjuje na sve vrste planova, a nadlenost donoenja
propisana je zakonom.
Saetak procesa donoenja Plana:
V-6
Nain i postupak provoenja javne rasprave propisan je Uredbom o javnoj raspravi u postupku
donoenja prostornih planova (NN 101/98).
U tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plana nositelj izrade provodi jednu ili vie
prethodnih rasprava o ciljevima i moguim rjeenjima znaajnim za razvitak, ureenje i
oblikovanje prostora na podruju obuhvata tog plana. Nakon provedene prethodne rasprave
nositelj izrade priprema izvjee o prethodnoj raspravi te ga s nacrtom prijedloga prostornog
plana dostavlja nadlenom poglavarstvu. Na temelju nacrta prijedloga prostornog plana i
izvjea o prethodnoj raspravi poglavarstvo utvruje prijedlog prostornog plana za javnu
raspravu.
Nakon objave javne rasprave prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid, a nositelj
izrade sa strunim izraivaem organizira jedno ili vie javnih izlaganja radi obrazloenja bitnih
rjeenja, smjernica i mjera.
U javnoj raspravi sudionici daju oitovanja, prijedloge i primjedbe. Sve prijedloge i primjedbe
koje su sudionici u javnoj raspravi dali, obrauje nositelj izrade sa strunim izraivaem
prostornog plana i o tome priprema izvjee o javnoj raspravi. Prijedlog prostornog plana i
izvjee o javnoj raspravi razmatra nadleno poglavarstvo i utvruje konani prijedlog
prostornog plana.
Nakon pribavljanja propisanih miljenja i suglasnosti za pojedine vrste planova, Plan se daje na
usvajanje nadlenom tijelu (upanijska skuptina, Gradsko ili Opinsko vijee), a stupa na
snagu danom objave u slubenom glasilu.
Sredstva za izradu dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata osiguravaju se u
proraunu jedinice lokalne samouprave i uprave u ijoj je nadlenosti njihovo donoenje.
Postupak Izmjene i dopune prostornog plana, kao i postupak stavljanja van snage postojeih
prostornih planova takoer je propisan Zakonom o prostornom ureenju, a u osnovi je isti kao
i postupak za donoenje novog plana.
V-7
To znai da Prostorni planovi bivih opina (PPO) ostaju na snazi do donoenja svih Prostornih
planova ureenja opina/gradova, s obzirom na njihov razliit prostorni obuhvat.
Pri tome, svakom donoenju PPUO/G prethodi obvezan postupak izmjene i dopune vaeeg
PPO na upanijskoj skuptini, do posljednjeg PPUO/G koji pokriva to podruje, kada se PPO
stavlja van snage.
Ostavljanje na snazi postojeih PPO do donoenja svih PPUO/G ima za cilj odrati nuan
sustav prostornog ureenja i meusobnu usklaenost dugoronih razvojnih planova koji se
donose na lokalnoj razini. Naime, Prostorni plan upanije u odnosu na obvezni sadraj i razinu
planiranja u mjerilu 1:100.000 ne bi bio dovoljan i odgovarajui kao zamjena za PPO, osobito u
pogledu njegove neposredne primjene na razini opine i grada. Naime, PP nema u svom
sadraju jedan od bitnih elemenata provedbe on ne razgraniava povrine po namjeni i
koritenju, ve samo utvruje uvjete i kriterije za njihovo tono odreivanje u PPUO/G.
Provedbeni urbanistiki planovi (PUP) koji su na snazi, a doneseni su prije stupanja na snagu
Zakona o prostornom ureenju, smatraju se detaljnim planovima i mogu se primjenjivati
ukoliko su u skladu s planom ireg podruja.
Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog ureenja, posebnim
propisima i lokacijskom dozvolom.
Iznimno, lokacijska dozvola se ne izdaje za zahvate u prostoru na podruju
upanijski ured, nadlean za poslove prostornog ureenja na ijem se podruju planira zahvat
u prostoru, u postupku izdavanja lokacijske dozvole zatrait e od nadlenih tijela dravne
V-8
uprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovlastima suglasnosti, uvjete, potvrde, miljenja i
druge akte.
Naselja se mogu izgraivati samo na graevinskom podruju. Graevinsko podruje naselja
utvruje se prostornim planom ureenja opine i grada, radi razgranienja izgraenih dijelova
tih naselja i povrina predvienih za njihov razvoj od ostalih povrina.
Izvan graevinskog podruja ureivanje prostora provodi se na temelju smjernica i kriterija
prostornog plana ureenja opine i grada, a moe se planirati izgradnja objekata infrastrukture
(prometne, energetske, komunalne), zdravstvenih i rekreacijskih objekata, objekata obrane,
objekata za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina te stambenih i gospodarskih
objekata za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti.
Parcelacija graevinskog zemljita u svrhu osnivanja graevne estice provodi se u skladu s
lokacijskom dozvolom ili Detaljnim planom ureenja ako se na estici predviaju zahvati u
prostoru.
V-9
namjene, zatienih dijelova prirode i kulturne batine, zatite izvorita, podruja i dijelova
ugroenog okolia.
Poljoprivredne povrine dijele se u ukupno 8 razreda, s tim da je I razred najvrednije
poljoprivredno tlo. Za vodocrpilita se razlikuju 3 zatitne zone.
U odnosu na osjetljivost prostora, njegovu podobnost i mogunost prihvaanja odreenih
aktivnosti u skladu s prirodnim obiljejima prostora utvruju se tri razine dopustivosti:
I razina - podruje zabrane:
U ovom podruju nije dozvoljena nova gradnja
U Prostornom planu opine Virovitica (PPO - 1979., 1985., 1987., 1989. i 1997.g.) u
Odredbama za provoenje date su smjernice za realizaciju. Planom je omoguen:
V-10
V-11
UPU sredita Virovitice izraen je radi osiguranja uvjeta za ureenje podruja gradskog
sredita. Planom je omoguen drutveni i gospodarski razvitak, zatita okolia te racionalno
koritenje prirodnih i povijesnih dobara. Na podruju Grada Virovitice registrirani su slijedei
spomenici kulture3:
Kao jedan od osnovnih ciljeva zatite graditeljske i kulturne batine navodi se uspostavljanje
jedinstvenih osnova vrednovanja, kategorizacije i reima zatite kulturnih dobara, kao podloge
za inventarizaciju, ponovno vrednovanje, te definiranje metodologije planiranja u oblasti zatite
kulturne batine.4
V-12
Na prva dva pitanja odgovori se mogu nai u propisima o urbanistikom planiranju i ureenju
graevinskog zemljita, na tree u Zakonu o gradnji, a za odgovor na etvrto pitanje nadlena je
lokalna samouprava i dravna uprava.
Lokalna uprava je nadlena za izradu i donoenje urbanistikih planova kao i ureenje i
opremanje graevnog zemljita, a dravna uprava za nadzor i provedbu propisa koje je donio
Zastupniki dom Hrvatskog dravnog sabora.
V-13
Grad Virovitica pripada DP Elektra Virovitca, osim Jasenaa, koji pripada DP-u Elektra
Kri. Grad se napaja elektrinom energijom iz tri TS 35 kV Virovitica I, Virovitica II i
Virovitica III koje su 35 kV dalekovodom povezane sa TS 110/35 kV Virovitica. Iz TS 35 kV
razvodi se 10 kV vodovima do mjesnih TS od kojih se dalje vri NN razvod po kuanstvima. U
proteklom je razdoblju na cijelom podruju Grada rekonstruirana NN mrea podzemnim
kabliranjem po sustavu ulaz-izlaz, pri emu je i rekonstruirana i javna rasvjeta. Kako se tim
aktivnostima devastiraju javne zelene povrine, a esto i nogostupi, te aktivnosti bile su
usklaene s ostalim distributerima (uglavnom se ukljuivala HPT-TKC Virovitica) i vodovi su
postavljani u zajedniki rov. Grad je od HE preuzeo na odravanje 3400 rasvjetnih tijela, to je
oko 30000 m mree. Odravanje postojeih i izgradnja novih kapaciteta osigurava se iz dijela
sredstava komunalnog doprinosa.
Na podruju Grada Virovitice izvedena je kompletna vodoopskrba, dok je odvodnjom
obuhvaen samo dio naselja Virovitica. Odvodni sustav Virovitice predvien je projektom kao
mjeoviti za iri centar, a kao odvojeni za rubne dijelove. Izvedeno je oko 40 km razliitog
profila to predstavlja oko 70% predviene duine vodovoda. Na mreu je prikljueno oko 50%
stanovnika. Sustav zavrava na ureaju za ienje mehaniko-biolokog tipa. Planira se izrada
projektne dokumentacije za odvodnju oborinskih i fekalnih voda u razdoblju 2001-2002. dok se
izvoenje planira dugorono.
Planira se izrada projektne dokumentacije, te izvoenje javne rasvjete u industrijskoj zoni
Grada Virovitice i prigradskim naseljima (Psunjska i Vukovarska ulica).
Izvesti e se rekonstrukcija elektroenergetskih objekata kao i dopuna telefonske mree.
Budui da je plinska mrea uspostavljena, planira se samo njeno djelomino proirenje na
odreenim lokacijama. Virovitica se prirodnim plinom opskrbljuje iz MRS Virovitica, koja je
spojena na magistralni plinovod Budrovac-Miholjac koji prolazi sjeverno od Virovitice. Iz
stanice je proveden srednjotlani razvod do potroaa u svim naseljima. Plinifikacijom je
obuhvaeno gotovo cijelo podruje Grada, osim Dravske ulice, te dijela ulice Nikole Tricka.
Utvren je koridor kolosjeka uz lokaciju nove eljeznike postaje Grad, kao i mikrolokacija
nove autobusne postaje (pored eljeznike postaje).
Izgradnja infrastrukturnih objekata postavlja odreene zahtjeve i potrebe za prostorom. To se
danas mora sagledati kroz zatitu i spreavanja obezvreivanja prostora neracionalnim i
neusuglaenim iskoritavanjem. Nunoje primjenjivati integralni pristup planiranju i razvoju
svih infrastrukturnih sustava te nastojati objedinjavati koridore s ciljem ouvanja vrijednosti
prostora.
V-14
V-15
V-16
elemente od vanosti za podruje opine, odnosno grada. Prostornim planom moe se utvrditi
obveza izrade detaljnih planova ureenja prostora za ua podruja na teritoriju opine, odnosno
grada.
Za izradu Prostornog plana Grada Virovitice raspisan je natjeaj i time je zapoet postupak
donoenja, a do tada je na snazi Prostorni plan bive opine Virovitica ije granice prelaze
okvire granica Grada Virovitice. Prostorni plan bive opine Virovitica (APZ Plan Zagreb)
donesen je 1979. objavljen u slubenom glasilu br. 5/79, a izmijenjen i dopunjen 1984. (4/85),
1993. (4/93) i 1997. godine. Plan nije relevantan, obzirom na to da je izraen u drugim
okolnostima, te da je izraen za plansko razdoblje do 2001. god. Iako su postavke plana
uzimale u obzir sve pretpostavke gospodarskog razvoja, za ukupnu zatitu prostora nedostajale
su studije utjecaja na okoli i zatite prirodnih krajolika za velike zahvate u prostoru.
Generalni urbanistiki plan utvruje temeljnu organizaciju prostora, zatitu prirodnih,
kulturnih i povijesnih vrijednosti i namjenu povrina sa prijedlogom prvenstva njihovog
ureenja. Generalni urbanistiki plan sadri nain i oblike zatite koritenja, uvjete i smjernice
za ureenje i zatitu prostora, mjere za unapreenje i zatitu okolia, podruja s posebnim
prostornim i drugim obiljejima te druge elemente od vanosti za podruje za koje se donosi.
Generalnim urbanistikim planom moe se utvrditi obveza izrade detaljnih planova ureenja
prostora za ua podruja unutar obuhvata tog plana. Generalni urbanistiki plan donosi se za
naselja u kojima je sjedite upanija, Grad Zagreb te druga naselja koja imaju vie od 15.000
stanovnika.
Raspisan je natjeaj za izradu Generalnog urbanistikog plana Grada Virovitice i time su
zapoete aktivnosti za donoenje, a do tada je na snazi Generalni urbanistiki plan Grada
Virovitice donesen 1986 (Urbanistiki institut SR Hrvatske), a izmijenjen i dopunjen 1988,
1989, 1993 i 2001. godine. Ovim planom bila su obuhvaena podruja Grada Virovitice, te
tada prigradskih naselja Milanovac i Taborite.
Urbanistiki plan ureenja donosi se za naselja, odnosno dijelove naselja koja su sjedita
gradova, za naselja, odnosno dijelove naselja registrirana kao povijesne urbanistike cjeline te
za naselja, odnosno dijelove naselja odreene prostornim planom upanije i Grada Zagreba,
odnosno Programom mjera.
Urbanistiki plan ureenja sredita Virovitice (Atelje deset, d.o.o., Zagreb) donesen je 2000.
godine. Urbanistiki plan ureenja obuhvaa prostor Provedbenog urbanistikog plana Centar
Grada Virovitice iz 1986. god. uz proirenja u podruju ulice S. Radia i eljeznike pruge. Ovaj
dokument utvruje model sanacije i revitalizacije naruene spomenike cjeline. U planu se u
najveoj moguoj mjeri tite vrijednosti i posebnosti prirodnih, kulturno-povijesnih i
ambijentalnih cjelina. Prostor se titi na makro urbanoj razini, zatitom cjelovite urbanistike
cjeline Grada, te odreivanjem uvjeta kojima e se osigurati odgovarajua interpolacija novih
objekata u formirane ambijente. Na razini mikrolokacija prostor se titi odreivanjem
elemenata tipologije nove izgradnje kojima se osigurava njihovo uklapanje u postojeu
izgraenu strukturu. Tipologija nove izgradnje definirana je kroz analizu karakteristinih
V-17
V-18
ravnatelj - dipl.ing.arh.
struni suradnik za zatitu okolia i prirodnih vrijednosti - dipl.ing.biol.
struni suradnik za prostorno ureenje - dipl.ing.arh.
struni suradnik za prostorno ureenje - dipl.ing.arh.
struni suradnik za infrastrukturne sustave - dipl.ing.gra.
V-19
Na razini Grada, naruitelj i nositelj izrade prostornog plana je Gradsko poglavarstvo, koje u
pravilu provoenje aktivnosti izrade prostornih planova povjerava Upravnom odjelu za
graditeljstvo, stambene i komunalne poslove.
V-20
Objanjenja i primjedbe
V-21
Objanjenja i primjedbe
Nepostojanje jasnog
Grada i vizije razvitka
Nepostojanje PPU-a i GUP-a, Upravo ti planovi pruaju detaljne upute i uvjete izgradnje i koritenja
DPU-a (osim DPU Juni blok i zemljita i konkretiziraju odredbe iz prostornih planova ireg podruja. Do
trenutka donoenja PPU vaei je PPO Virovitica iz 1979. Ukoliko se
DPU RC "Vegek-a")
prostorni planovi ueg podruja uskoro ne ponu izraivati, postoji opasnost
da se neki elementi PP pounu realizirati prije nego to su sagledani s
aspekta potreba uih podruja, te to na neki nain moe predstavljati
konicu ili pogreno usmjeravnje razvitka.
V-22
identiteta
To se odnosi na Ured za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove,
graditeljstvo i zatitu okolia i Upravni odjel za graditeljstvo, stambene i
komunalne poslove.
Neodgovarajua primjena
financijskih instrumenata za
upravljanje prostorom
Objanjenja i primjedbe
Postojanje upanijskog zavoda za upanijski zavod za prostorno ureenje vodi dokumentaciju prostora i moe
izraivati PPU opine/grada i koordinirati prostorno-planerske aktivnosti.
prostorno ureenje (tehnika
kompetentnost na upanijskoj
razini)
Regionalno povezivanje i
ukljuivanje u razvojne trendove;
pribliavanje EU
V-23
3.4. Prijetnje
PRIJETNJE
Nalazi
Objanjenja i primjedbe
Nerijeeni
katastar
vlasniki
odnosi
V-24
Prilike koje se mogu ukazati s obzirom na stanje prostorno planske dokumentacije lee u
injenici da je Virovitiko-podravska upanije jedna od rijetkih koja trenutno ima usvojen PP,
a da je pri izradi odredbi za provoenje uzeto u obzir da nedostaje PPU, tako da je u obliku
mjera i uvjeta odredio kriterije za raspolaganje prostorom, koji e u gospodarenju, uinkovitoj i
preventivnoj zatiti, kao i u upravljanju prostorom pomoi dok se PPU ne donese. Prilika, dakle
lei u injenici da prostorno planska dokumentacija, premda i manjkava, nee biti zapreka
ukoliko se ukae mogunost za razvoj pojedinih grana gospodarstva.
Najvea prijetnja je da se u vremenu do izrade nove prostorno planske dokumentacije, ponu
realizirati dijelovi iz postojeih prostornih planova, koji bi u trenutku izrade novih planova
mogli poremetiti osnovnu koncepciju. Meutim, obzirom da u ovom trenutku nema naznaka
veeg gospodarskog razvoja, a time i konkretne izgradnje nekog sadraja koji bi trenutno mogao
ugroziti novu koncepciju prostornog planiranja, ova prijetnja je vrlo slaba i ne predstavlja veliku
opasnost za prostorno planiranje.
Openito se moe se utvrditi da obzirom na prostorno plansku dokumentaciju nema veih
zapreka i smetnji za razvoj Grada Virovitice, a nakon izrade PPU-a, GUP-a i potrebnih DPU-a
stanje e se jo i znatno popraviti.
4. PREPORUKE
Planiranje ureenja naselja treba se temeljiti na racionalnom planiranju prostornih obuhvata
graevnih podruja svih tipova i veliina naselja sukladno potrebama smjetaja stanovnitva i
obavljanja gospodarskih djelatnosti. Te ciljeve mogue je postii samo primjerenim
usklaivanjem privatnog i javnog interesa vodei rauna o kvalitetno i racionalno planiranom
prostoru.
Obzirom da je pravilan urbanistiki razvoj Grada Virovitice, mogue osigurati samo
kvalitetnim prostornim planovima koji obuhvaaju cijelo podruje jedinice lokalne samouprave
hitno je potrebno pristupiti izradi:
Prilikom izrade ovih planova ukazat e se potreba za izradom niza studija, elaborata i podloga,
koje e biti sastavni dijelovi tih planova kao to su:
Konzervatorska podloga
Studija prometa
V-25
V-26
PRILOG
Prilog A
V-27
V-28