renesansa

BAROK
klasicizam

Renesansa

Uzor: antika
ovjek u sreditu
pozornosti: tjelesna i
duhovna ljepota i snaga;
ovjek je aktivan,
samopouzdan; uiva u
ovozemaljskom ivotu
Teme: ljubav, enska
ljepota, priroda; antiki i
religiozni motivi
Tenja ljepoti i skladu
Jezik: narodni

Barok

Protureformacija utjee na misaonost

knjievnosti i promiljanje ovjekova
odnosa prema svijetu, ivotu i Bogu
Teme: smrt, prolaznost, ljubav,
religiozne i mitoloke teme
Stil: kien, bogat pjesnikim slikama,
neobina metaforika, alegorinost,
dinaminost (marinizam, gongorizam)

Razliitost renesansne i
barokne slike svijeta
U baroku se ta slika svijeta
Za ovjeka
raspada. Doba je podvojeno,
renesansni svijet je
proeto napetou, nemirom
logina i dobro
izmeu nepomirljivih
organizirana
suprotnosti: s jedne strane je
tvorevina u kojoj
ostao sauvan renesansni
svatko ima svoje
optimizam, s druge je strane
mjesto.
pojaana religioznost,
refleksivnost i nijekanje
svjetovnog.

Barok u
Europi
Vrijeme: od kraja 16. st. te cijelo 17.st.
Najjae je izraen u Italiji, panjolskoj, Njemakoj,
Francuskoj
Naziv barocco = biser nepravilna oblika
(i nevelike vrijednosti) to ukazuje na formalno
neusustavljen, neobian i pretjerano kien umjetniki
stil bez posebnog znaaja i vrijednosti.
Drutvene okolnosti:
katolika obnova ili protureformacija:
- reakcija na reformaciju (tj. protestantizam
Martina Luthera)

Reformacija
Protureformacija / katolika obnova
Isusovci (i dominikanci, i
Vjerski i drutveni
pokret, pokuaj unoenja drugi) ire katolianstvo i
duhovnih i strukturnih
otvaraju kole i visoka
promjena u Crkvu
uilita
1517. njemaki sveenik Tridentski koncil (1545.Martin Luter zakucao je
1563.) Crkva potie, ali i
na vrata katedrale u
nadzire stvaralatvo: vodi se
Wittenbergu 95 teza o
indeks zabranjenih knjiga
reformi crkve (o
propagira vjera, inkvizicija,
indulgencijama,
utjee na svjetonazor i
dogmama i ureenju
knjievne teme: smrt,
crkve, celibatu...)
prolaznost ovozemaljskoga,
Protestantizm (luterani,
ovjekova sudbina; povratak
kalvinisti, anglikanci,...)
religiozne tematike; tematika
ljubavi protkana prolaznou

Vjerski ratovi
1572. Bartolomejska no progon hugenota u
Parizu (ubijeno oko 25 000 francuskih
protestanata)
1598. Nantski edikt: hugenotima su vraena
vjerska i graanska prava
1618. 1648. Tridesetogodinj rat
Habrsburgovaca i Njemake; cilj borba protiv
protestanata i politika prevlast u Europi
1648. mir u Westfalu (zavretak rata) definira
odnose izmeu drava i Crkve

Francuska - najjaa drava (centralizirana i ujedinjena)

Italija i Njemaka - podijeljene na manje nezavisne
drave
Vladari su kroz umjetnost pokazivali svoju mo

Stilska obiljeja barokne umjetnosti

Arhitektura: tenja za efektima: kupole, nie,

ukrasi, krivulje
Kiparstvo: figure u pokretu, savrenstvo tehnike,
razigranost
Slikarstvo: igra svjetla i sjene, jak kontrast,
pokret, realistinost
Marija Antoaneta

ukraavanje, jak sjaj, rasko,

bogatstvo, pozlata...
Versailles

Slikarstvo
Jake boje, snani svjetlosni kontrasti i iluzija
dubokog prostora koja se dobiva primjenom
radikalnih perspektivnih rjeenja
Sakralne i mitoloke kompozicije u kojima se
isprepliu religiozno patetini zanos i senzualnost
putenih golih aktova
Rembrant, Caravaggio, Rubens, van Dyck

Rembrandt, Povratak
razmetnoga sina, 1662.,
ulje na platnu

Peter Paul Rubens, Podizanje kria,

1611., ulje na platnu

Caravaggio,
Pozivanje Svetog
Mateja,
1660.,
ulje na platnu

Caravaggio, David s Golijatovom glavom,

Anthony van Dyck, Amor i Psiha, 1638.

Kiparstvo
Dominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska
rjeenja
Glavni predstavnik barokne skulpture u Italiji je
Gianlorenzo Bernini

Bernini, Fontana etiriju

rijeka, Rim

Fontana di Trevi, Rim

Francesco Borromini
Fasada crkve San Carlo
alle Quattro Fontane,
Rim

Versailles, Pariz, Dvorana zrcala

Trg Svetog Petra u Rimu

Stilska obiljeja baroka u

knjievnosti
Stil
Kienost , gomilanje rijei, krasnorjeivost, patetinost
(uzvieni stil), zvukovni efekti
Vanije je kako se reklo, nego to se reklo
Gusta uporaba pjesnikih figura, neobine metafore,
usporedbe, kontrasti, antiteze, simbolika, alegorija, rasko
Povratak religiozne tematike i religioznog svjetonazora,
refleksivnost
umjetnost treba djelovati na osjeaje
Teme: ljubav, smrt, ljudska sudbina, prolaznost
ovozemaljskoga; biblijska, mitoloka i povijesna
tematika

Knjievne vrste

EPIKA:
povijesni ep teme iz nacionalne povijesti,
cilj epa pouiti u duhu kranstva
religiozna poema
roman
LIRIKA:
lirska pjesma s temom ljubavne boli i
prolaznosti ovozemaljskog ivota i
zemaljskih vrijednosti
DRAMA:
REFORMA DRAME: Reformu provodi LOPE
DE VEGA, panjolski dramatiar

EPIKA
- uzor Vergilije
- tema: aktualna i nacionalna
- struktura vrsta bez brojnih epizoda
- religiozno ispravan, a teze u epu moraju
biti jasne
Torquato Tasso: Osloboeni Jeruzalem

Lirika

Raskona i ukraena > gomilanje stilskih

figura
KONETO stilska figura zasnovana na
spajanju pojmova koji na prvi pogled
nemaju nita zajedniko, a time se istie
pjesnikova domiljatost i duhovitost
Luis de Gongora
Giambattista Marino

Lirika

panjolska jezik poezije mora se razlikovati od obinog jezika

ljepota trai teinu (kulteranizam najvanija pjesnika
forma, ukrasi, neobini, zagonetni, za obrazovane ljude;
aristokratizam)
Luis de Gongora > gongorizam - kiena uenost, poseban
pjesniki jezik, sloene i inovativne strukture reenice esto sa
zastupljenom stilskom inverzijom, mnotvom pjesnikih figura,
smionom metaforom, te naglaenom muzikalnou (ito>zlato,
vuna>snijeg,...)
Italija cilj je pjesnikov zauditi < izbor neobinih motiva i
izraza, gomilanje stilskih izraajnih sredstava, zvuni uinci koji su
sami sebi svrha.
Giambattista Marino > marinizam (seentizam)
ekstravagantne metafore, hiperbole, neobine igre rijeima,
zvunost i senzualnost.
Francuska precioznost prema nadimku dama koje Moliere
ismijava zbog pretjerane sklonosti kienju
Engleska eufuizam - kien, ishitren stil, antiteza, aliteracija,
retorikih pitanja, razliitih figura ponavljanja, sentencija te
usporedba iz povijesti, mitologije i prirodnih znanosti

Drama

Drama, melodrama
Opera
Tema: ovjekova podvojenost izmeu svjetovnosti i
straha pred smru
U sreditu zanimanja mistino, iracionalno,
tajanstveno.
Zlatno doba panjolske knjievnosti
Pedro Calderon de la Barca: ivot je san
Lope de Vega: Ovje vrelo
Tirso de Molina: Seviljski varalica i kameni gost
uvodi lik Don Juana

Reforma drame

Lope de Vega panjolski dramatiar, reformator panjolske

drame
-1609. Nova umjetnost pisanja dramskih djela u ovo
vrijeme
-Stvara komediju intrige poznatu kao komedija plata i maa
1.Mijea komino i tragino mijea plemie s narodom,
ozbiljne teme s kominim elementima.
2.Ne potuje jedinstvo prostora i vremena
3.Polimetrika priroda metrika forma ovisi o dramskoj
situaciji (romansa za pripovijedanje, sonet za monologe...)
4.Karakterizacija likova govor u skladu sa statusom i
obrazovanjem
5.Ugaa publici
6.Tematski raznovrstan avanturistiki, povijesni,
mitoloki,...
7.Stalni likovi kralj, dama, junak, negativac, sluge,

Knjievnici
Italija:
Torquatto Tasso:
Osloboeni Jeruzalem, religiozni ep
Giambattista Marino: Adonis, mitoloki ep
(marinizam)

panjolska:
Luis de Gongora: Samoe, poema (gongorizam)
Lope de Vega, dramatiar (preko 2000 drama)
Pedro Calderon de la Barca: dramatiar (ivot je san)
Tirso de Molina: Seviljski varalica i kameni gost
Portugal:
Luis Vaz de Camoes: Luzitanci (junaki ep)

Usporedba
Renesansa
Okrenutost prema
ovjeku kao
svestranom pojedincu
Svjetovnost
Sklonost racionalnom
Jasnoa, jednostavnost
izraza
Tematika bliska
svakodnevici

Barok
Duh katolike obnove

Duhovnost
Sklonost iracionalnom
Raskonost, ukraenost
izraza
Tematika bliska
nejasnom i tajnovitom
(alegorijsko tumaenje
svakodnevice)

Hvala na panji!