SVEUILITE J. J.

STROSSMAYERA
MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK
Sveuilini preddiplomski
studij sestrinstva

Seminarska radnja za predmet

Zdravstvena njega kirurkog pacijenta
Proces zdravstvene njege bolesnika kod operacije
karcinoma eluca

Tihana Batrnek

Osijek, 08.01.2015.

Probavni se sustav protee od usne upljine do analnog otvora. Njegovu osnovu ini probavna
cijev, kojoj su pridruene razliite lijezde i organi (1). Probavni sustav, apparatus digestorius,
prihvaa hranu, te omoguuje unoenje hranjivih i drugih potrebnih tvari iz okolice u
organizam. Pri tome probavni sustav krute i netopljive tvari u vodi pretvara u topljiv oblik i
predaje ih u krv (2). eludac je vrasto spremite hrane obujma do litre i pol, a u njemu se
hrana istodobno i probavlja. eludac je smjeten visoko u trbuhu izmeu jetre i slezene, te
malo ulijevo od sredinje ravnine. eluane kretnje imaju dvije vane zadae: mijeanje i
potiskivanje hrane. Svrha je mijeanja uspostavljanje to tjenjeg dodira hrane sa eluanim
sokom. Mijeanje je posljedica kontrakcijskih valova glatkog miija. Uestalost kontrakcija
priblino je tri u minuti. Rak je eluca najei zloudni tumor probavnih organa. Najei
zloudni rak eluca jest karcinom, a ostali, kao to su limfomi i karcinoidi, ine manje od 10%
zloudnih tumora eluca. Rak eluca javlja se u svakoj ivotnoj dobi, ali osobito izmeu 50. i
70. godine ivota, i to ee u mukaraca negoli u ena (3:1). Simptomi su u poetku bolesti
nekarakteristini: bol u epigastriju, osjeaj nelagodnosti nakon obroka, anoreksija na neka jela
i blaga dispepsija. Rak eluca se dijagnosticira rendgenskim pregledom eluca,
gastroskopijom, uzimanjem uzorka za histoloki pregled, te citolokom analizom sadraja
dobivenog eluanog soka (4). Lijeenje je kirurko: izvodi se lokalna ekscizija tumora, a od
tumora sa irokom osnovicom potrebna je eliptina ekscizija eluane stijenke. Zdravstvena
je njega bolesnika sa eluanom bolesti u prijeoperacijskoj pripremi usmjerena na smanjenje
straha, tjeskobe i zabrinutosti, otklanjanje i/ili smanjenje tjelesnih simptoma, usvajanje
poeljnog ponaanja (prestanak puenja, vjebe disanja), smanjenje bakterijske flore i
prepoznavanje komplikacija. Priprava bolesnika za operaciju ukljuuje: opu prijeoperacijsku
pripravu, neposrednu prijeoperacijsku pripravu, te vjebe disanja i iskaljavanja.
Poslijeoperacijska je zdravstvena njega bolesnika s operacijom eluca usmjerena na
otklanjanje tjelesnih simptoma (bol, munina, povraanje), sprjeavanje i prepoznavanje
komplikacija (krvarenje, retencija eluanog sadraja), sprjeavanje infekcije, te pouavanje
bolesnika. U dogovoru s bolesnikom, medicinska sestra planira i provodi sestrinske
intervencije. Zdravstvena njega bolesnika sa rakom eluca zahtijeva pomo i brigu strunjaka,
psiholoku potporu i pravilno poduavanje za brigu o samome sebi. Medicinska sestra
provodi najvie vremena sa bolesnikom, te mora primjenjivati postupke koji su temeljeni na
znanju, te ponajvie mora biti osoba koje je profesionalna, te koja ima sposobnost empatije
prema svakom bolesniku.

SADRAJ:

1. UVOD
3
1.1. Anatomija i fiziologija eluca
3
1.2. Definicija
4
1.3. Etiologija i rizini imbenici
4
1.4. Klinika slika
4
1.5. Dijagnostika
5
1.5.1. Zadae medicinske sestre u provoenju dijagnostikih postupaka
5
1.6. Lijeenje
5
1.7. Cilj
5
2. PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE BOLESNIKA KOD OPERACIJE KARCINOMA
ELUCA
2.1. Opis procesa zdravstvene njege
2.1.1. Prijeoperacijska zdravstvena njega bolesnika kod operacije
karcinoma eluca
2.1.2. Poslijeoperacijska zdravstvena njega bolesnika kod operacije
karcinoma eluca
2.2. Prikaz sestrinske skrbi
2.2.1. Sestrinska anamneza i status
2.2.2. Sestrinske dijagnoze i planovi zdravstvene njege
2.2.3. Sestrinsko otpusno pismo
3. PRIKAZ LANAKA
4. ZAKLJUAK
5. LITERATURA

6
6
.
6
.
7
8
8
10
13
14
16
17

1. Uvod
Probavni se sustav protee od usne upljine do analnog otvora. Njegovu osnovu ini
probavna cijev, kojoj su pridruene razliite lijezde i organi (1). Temeljni preduvjet ivota
jest izmjena tvari (metabolizam). Stoga tijelo mora biti redovito opskrbljeno hranjivim
tvarima koje tvore nove molekule potrebne za rast novih i izmjenu istroenih stanica i tkiva, te
2

istodobno daju energiju tisuama kemijskih reakcija koje se stalno zbivaju u tijelu. Probavni
sustav, apparatus digestorius, prihvaa hranu, te omoguuje unoenje hranjivih i drugih
potrebnih tvari iz okolice u organizam. Pri tome probavni sustav krute i netopljive tvari u vodi
pretvara u topljiv oblik i predaje ih u krv (2).

1.1.

Anatomija i fiziologija eluca

eludac je vrasto spremite hrane obujma do litre i pol, a u njemu se hrana istodobno

i probavlja. eludac je smjeten visoko u trbuhu izmeu jetre i slezene, te malo ulijevo od
sredinje ravnine. Na lijevoj strani poinje eluanim ulazom, cardia, i nastavlja se u tijelo,
corpus, a njegovo dno, fundus, nalazi se neposredno ispod oitna svoda i ispunjeno je zranim
mjehurom. Prolaz iz eluca u dvanaesnik nazvan je vratarnik, pylorus, i na tom je mjestu
kruno miije vrlo razvijeno, pa tvori prstenasti mii zapira, m.sphincter pylori, koji
zatvara prolaz u dvanaesnik. Osnovu eluanih stijenki tvori glatko miie koje je nastavak
jednjanog miia, ali zbog oblika eluca to miije nema potpuno pravilan raspored u dva
sloja, nego se meu njih ispreplee trei sloj ukoenih miinih vlakana. Izvana je eludac
obloen tankom vlanom seroznom opnom, a iznutra je debela i vrlo otporna sluznica koja
tvori nabore (2).
eluane kretnje imaju dvije vane zadae: mijeanje i potiskivanje hrane. Svrha je
mijeanja uspostavljanje to tjenjeg dodira hrane sa eluanim sokom. Mijeanje je
posljedica kontrakcijskih valova glatkog miija. Uestalost kontrakcija priblino je tri u
minuti. Svakim kontrakcijskim valom kroz pilorus proe mala koliina izmijeane kaaste
hrane, nazvane himus. Pranjenje eluca potiu peristaltiki valovi. Dva su imbenika koji
pojaavaju peristaltike valove: ivani signali i hormon gastrin. Pojava ivanih signala
refleksna je posljedica rastezanja eluane stijenke hranom, pri emu sudjeluju vagusni ivci i
lokalni ivani mijenteriki splet. Gastrin je lokalni hormon koji ima dvojaku ulogu: blago
potie eluane kretnje i snano potie izluivanje solne kiseline i pepsina. U elucu se
tijekom 24 sata izlui oko tri litre eluanog soka. Uz vodu, tri su glavna sastojka tog soka:
sluz, enzimi i solna kiselina. Na izluivanje eluanog soka poticajno djeluju ivac vagus i
hormon gastrin. Dok vagusno podraivanje eluanih lijezda razmjeno vie potie
izluivanje pepsina, gastrin u veoj mjeri potie izluivanje solne kiseline. U eluanoj
sekreciji mogu se uoiti tri faze. Prva od njih, cefalina, poinje ve prije ulaska hrane u
eludac. Ona je posljedica djelovanja hrane na okusne i mirisne receptore, a moe se pojaviti
ak i pri gledanju hrane ili pri pomisli na nju. Druga, gastrina faza, nastaje dolaskom hrane u
3

eludac. Trea, intestinalna faza eluane sekrecije nastaje kao posljedica ulaska himusa u
tanko crijevo, posebice u dvanaesnik (1).

1.2.

Definicija
Rak je eluca najei zloudni tumor probavnih organa. Najei zloudni rak eluca

jest karcinom, a ostali, kao to su limfomi i karcinoidi, ine manje od 10% zloudnih tumora
eluca. Ogranien je na sluznicu i podsluznicu, a metastaze u regionalnim limfnim vorovima
mogu postojati. Makroskopski moe biti lagano uzdignut iznad povrine, ravan, najee je
lagano udubljen ispod povrine. Promjer mu je obino do 1 cm, ali moe biti i 8 cm. Takoer,
moe imati oblik karfiolaste mase plitkog vrijeda ili moe proimati eluanu stijenku u
podruju pilorusa, te dovesti do stenoze ili do potpune opstrukcije. Proksimalni dio eluca
obino je proiren. Prognoza raka eluca ponajprije ovisi o debljini invazije i proirenosti
tumora, a histoloki tip nema osobitog prognostikog znaenja (3).

1.3.

Etiologija i rizini imbenici

Rak eluca javlja se u svakoj ivotnoj dobi, ali osobito izmeu 50. i 70. godine ivota,

i to ee u mukaraca negoli u ena (3:1). Etiologija nije poznata, a kao predisponirajui

imbenici se navode: perniciozna anemija, atrofini gastritis, genetski faktor: ee se javlja u
osoba krvne grupe A, te kronini eluani ulkus u oko 1% sluajeva maligno arterira (4).

1.4.

Klinika slika
Simptomi su u poetku bolesti nekarakteristini: bol u epigastriju, osjeaj nelagodnosti

nakon obroka, anoreksija na neka jela i blaga dispepsija. Ti simptomi, napose u osoba iznad
40 godina, zahtijevaju temeljiti pregled bolesnika zbog sumnje na karcinom eluca. Poslije se
javlja iritirajua bol u leima kao vjerojatni znak infiltracija guterae. Javlja se mravljenje,
opa tjelesna slabost i anemija. Katkada bolesnik najprije primijeti bezbolnu uticu zbog
metastaza u jetri i distenziju abdomena zbog ascitesa. Akutno krvarenje i perforacija rjee se
javljaju kod karcinoma eluca (4).

1.5.

Dijagnostika
Rak eluca se dijagnosticira rendgenskim pregledom eluca, gastroskopijom,

uzimanjem uzorka za histoloki pregled, te citolokom analizom sadraja dobivenog

eluanog soka (4).
4

1.5.1. Zadae medicinske sestre u provoenju dijagnostikih postupaka

Kod rengdenskog pregleda eluca barijevom kaom, medicinska sestra treba uputiti
bolesnika da se pridrava upute lijenika da bude natate, te da prije pregleda ne smije puiti.
Ako u elucu zaostaje stara hrane, potrebno je prije pregleda isprati eludac. Prije
gastroskopije bolesnik moe uzeti laganu hranu, a ujutro ostaje natate. Nakon pregleda
medicinska sestra upozorava bolesnika da nije doputeno uzimanje jela najmanje 4 sata (4).
Zadae sestre kod laboratorijskih pretraga je: pravilno uzimanje, pohrana i transport biolokog
materijala u laboratorij (5).

1.6.

Lijeenje
Lijeenje je kirurko: izvodi se lokalna ekscizija tumora, a od tumora sa irokom

osnovicom potrebna je eliptina ekscizija eluane stijenke. Radikalno kirurko lijeenje

sastoji se u parcijalnoj ili totalnoj gastrektomiji (ovisno o lokalizaciji i opsegu tumora) s
odstranjenjem omentuma, a samo iznimno obavlja se i splenektomija (4).

1.7.

Cilj
Cilj ovog seminara bio je prikazati proces zdravstvene njege bolesnika kod operacije

karcinoma eluca.

2. Proces zdravstvene njege bolesnika kod operacije karcinoma

eluca
2.1. Opis procesa zdravstvene njege

2.1.1. Prijeoperacijska zdravstvena njega bolesnika kod

operacije

karcinoma eluca
Zdravstvena je njega bolesnika sa eluanom bolesti u prijeoperacijskoj pripremi
usmjerena na smanjenje straha, tjeskobe i zabrinutosti, otklanjanje i/ili smanjenje tjelesnih
simptoma, usvajanje poeljnog ponaanja (prestanak puenja, vjebe disanja), smanjenje
bakterijske flore i prepoznavanje komplikacija. Priprava bolesnika za operaciju ukljuuje:
opu prijeoperacijsku pripravu, neposrednu prijeoperacijsku pripravu, te vjebe disanja i
iskaljavanja.
Opa prijeoperacijska priprava ukljuuje: psiholoku i fiziku pripravu bolesnika.
Psiholoka priprema zapoinje sa lijenikom kirurgom koji pacijentu objanjava potrebu,
vanost i korisnost kirurkog zahvata, predvidivu duinu boravka u bolnici, mogui ishod ako
se operacija ne izvede i alternativne metode lijeenja, te ga upoznati s moguim operacijskim
rizicima i komplikacijama. Psiholoka priprema se nastavlja sa medicinskom sestrom pri
prijemu koja ga na ljubazan nain doekuje, oslovljava prezimenom, pokazuje mu gdje se
moe svui, ostaviti stvari, uvesti ga u njegovu sobu... To su sve primjeri malih stvari kojima
sestra umanjuje bolesnikov strah. Takoer, ukljuuje bolesnika u planiranje i provedbu
zdravstvene njege to pridonosi stjecanju povjerenja, postavljanju pitanja i izraavanju straha
i nesigurnosti. Takoer u razgovoru s bolesnikom medicinska sestra treba saznati to ga
oputa. Drugi dio pripreme je fizika priprema bolesnika koja se sastoji od pretraga, prehrane,
pouavanja i pripreme probavnog sustava. Fizika priprava bolesnika ukljuuje pretrage
vezane uz bolest i rutinske pretrage za kirurki zahvat, smanjenje bakterijske flore higijena
usne upljine (ispiranje ajem od kamilice), prehranu (lako probavljiva hrana, D dijeta, kod
stenoze parenteralna prehrana), nadoknadu tekuine, elektrolita i vitamina, te pripravu
probavnog sustava crpljenjem eluanog sadraja duodenalnom sondom.
Priprema bolesnika na dan operacije usmjerena je na pripremu bolesnika na operaciju.
Medicinska sestra e kontrolirati, izmjeriti temperaturu, puls i krvni tlak, provjeriti da li je
bolesnik na tate i upozoriti da nita ne uzima na usta i ne pui, provjeriti da li ena ima
menstruaciju, pripremiti e operacijsko podruje (obrijati), uputiti bolesnika da obavi osobnu
higijenu (tuiranje), pripremiti bolesniki krevet kao za inkontinentnog bolesnika, smjestiti
bolesnika u krevet. Potrebno je uputiti bolesnika da skine sa sebe nakit, sat, proteze, naoale,
lee, perike, kozmetike preparate, ukosnice, kope i sve to pohraniti na siguran nain.
Medicinska sestra e staviti bolesniku pokrivalo za glavu i odjeu za operaciju, staviti
6

elastine zavoje ili antiembolijske arape, primijeniti e propisanu terapiju i premedikaciju,

upisati u dokumentaciju i potpisati, objasniti bolesniku da e se osjeati omamljeno i edno,
upozoriti ga da ne ustaje iz kreveta. Takoer, stavit e bolesniku identifikacijsku narukvicu,
pripremit e dokumentaciju ( povijest bolesti, sestrinsku dokumentaciju, sestrinsku check
listu), osigurati prijevoz i pratiti ga do operacijske dvorane te predati bolesnika i
dokumentaciju sestri u sobi za pripremu. Medicinska sestra e bolesniku koji ide operirati rak
eluca dati klizmu dan prije operacije ili ujutro na dan operacije, uvest e sondu, te e dati
Heparin prema lijenikovoj odredbi.
Vjebe prsnog disanja ekpiratornog tipa provode se u bolesnika nakon operacije kada
zbog boli izbjegavaju duboko disanje. Vjebe dubokog disanja treba provoditi najmanje svaka
dva sata. Zastoj sekreta u dinim putovima pogoduje razvoju mikroorganizama, stoga
bolesnika treba poticati na iskaljavanje. Bolesnici nakon abdominalnih operacija izbjegavaju
iskaljavanje. Za vrijeme kalja i iskaljavanja napinje se trbuna stijenka, to u bolesnika
uzrokuje bol na mjestu kirurkog zahvata. Zadae su sestre pomoi bolesniku i poduiti ga da
pri iskaljavanju umanji bol. Za vrijeme kalja i iskaljavanja sestra lagano rukom pritisne
operacijsku ranu, pokazujui pritom bolesniku kako e on to uiniti i upuuje ga u vanost
iskaljavanja. Bolesniku treba rei da ne postoji opasnost od pucanja avova, ali da moe
dobiti upalu plua ne bude li iskaljavao nakupljeni sekret (6).

2.1.2. Poslijeoperacijska zdravstvena njega bolesnika kod operacije

karcinoma eluca
Poslijeoperacijska je zdravstvena njega bolesnika s operacijom eluca usmjerena na
otklanjanje tjelesnih simptoma (bol, munina, povraanje), sprjeavanje i prepoznavanje
komplikacija (krvarenje, retencija eluanog sadraja), sprjeavanje infekcije, te pouavanje
bolesnika. U dogovoru s bolesnikom, medicinska sestra planira i provodi sestrinske
intervencije.
Medicinska sestra e bolesnika staviti u odgovarajui poloaj (Fowlerov), promatrati i
mjeriti vanjski izgled, puls, tlak, disanje svakih 15 minuta tijekom prva 3 sata, a zatim svakih
pola sata. Aspirirat e eluani sadraj svakih pola sata, a sadraj mjeriti i promatrati.
Kontrolirat e drenau operacijskog polja, mjeriti i biljeiti koliinu i izgled drenanog
sadraja svakih 8 sati (krv, serum), te e kontrolirati zavoje. Takoer, medicinska sestra e
7

provoditi osobnu higijenu, poticat e bolesnika na vjebe duboka disanja i iskaljavanje i na

vjebe udova, te mu pomoi pri iskaljavanju. Osigurat e povoljne mikroklimatske uvjete,
pravilnu prehranu, nadoknadu tekuine i elektrolite. Poticat e bolesnika na ustajanje, pomoi
mu pri ustajanju, ovisno o bolesnikovu stanju, osigurat e trapez za pomo pri ustajanju i
promjeni poloaja. Kontrolirat e primjenu infuzije (infuzija, transfuzija: 50-60 kapi u minuti,
analgetici), sprjeavat e infekciju, te e se pri previjanju i vaenju drena potivati sva pravila
asepse (6).

2.2. Prikaz sestrinske skrbi

2.2.1. Sestrinska anamneza i status
Bolesnik I.H., roen 1944.godine, oenjen, 3 djece, ivi u Pikorevcima. Po zanimanju je
voza i u mirovini je. Medicinska dijagnoza: Neoplasma malignum corporis gastrici. Primljen
je u bolnicu 12.12.2014. zbog CT abdomena, te kirurkog zahvata.
Bolesniku je dijagnosticirana hipertenzija prije 10 godina, te je operirao ingvinalnu
herniju prije 53 godine. Hospitaliziran je na Klinici za infektologiju u svibnju 2014.godine
zbog febriliteta, te je nakon toga upuen na Kliniki odjel za gastroenterologiju. Prvi puta je
hospitaliziran na klinikom odjelu za abdominalnu kirurgiju. Operativni zahvat uinjen
15.12.2014.

Bolesnik surauje sa medicinskim sestrama i lijenicima, te se pridrava

njihovih uputa. Ne pui, alkohol pije u posebnim prigodama. Na preglede kod lijenika ope
prakse ide dva puta godinje. Negira alergije na lijekove.
Bolesnik je kod kue imao 3 obroka dnevno, te je pio oko 3L tekuine, najvie vode.
Najvie voli jesti meso i tjesteninu. Nema potekoa sa gutanjem i vakanjem hrane. Negira
alergije na hranu. U bolnici je nakon kirurkog zahvata na karenciji.
Kod kue je bolesnik imao stolicu jednom dnevno, a mokrio je 4-5 puta dnevno. U
bolnici ima urinarni kateter postavljen 15.12.2014. Diureza iznosi 1000 mL dnevno. Stolicu
ima svaki dan. Nema potekoa pri defekaciji.
Bolesnik je kod kue i u bolnici samostalan u svim aktivnostima.
Bolesnik je kod kue iao spavati u 22 sata, a budio se u 5 sati ujutro. U bolnici ide
spavati u 21 h, a budi se oko 6 sati. Tijekom poslijepodneva spava oko 1 sat. Prije spavanja
voli rjeavati krialjke. Voli spavati na ravnom leaju u pidami.
8

Bolesnik ne nosi sluni aparat i nema naoale. Izjavljuje: Boli me i zatee rana.
Procjenjuje bol na skali za procjenu boli od 0 do 4 sa 3. Ne misli na bol kada rjeava krialjke.
Lake mu je kad miruje i kada lei. Propisan Analgin po potrebi.
Bolesnik sebe vidi kao stabilnu osobu koja je puno toga vidjela i doivjela u ivotu.
Bolesnik ivi u kui sa suprugom. Svakodnevno mu dolaze u posjet supruga i djeca.
Bolesnik ne eli o tome razgovarati.
Bolesnik navodi kako nije imao vee stresne situacije u zadnje 2 godine.
Bolesnik je katolik. Ne ide u crkvu i ne moli se. Navodi kako su mu djeca i supruga
najvea vrijednost.
Bolesnik je visok 176 centimetara, a tjelesna teina mu je 89 kilograma. Temperatura mu
je izmjerena axilarno i iznosi 36.5C. Puls je frekvencije 64 u minuti, punjenost je dobra.
Krvni tlak iznosi 140/80 mmHg. Disanje je frekvencije 17 u minuti. Boja koe je normalna,
bolesnik je subfebrilan, a turgor je normalan. Nema kotanih izboenja, edemi nisu prisutni.
Lezija nema, kao ni svrbea. Usna upljina je uredna i ima vlastite zube. Hoda samostalno, a
invalidnost nije prisutna. Bolesnik je pri svijesti i orijentirana. Nema rizika od pojave
dekubitusa.

2.2.2. Sestrinske dijagnoze i planovi zdravstvene njege

PLAN ZDRAVSTVENE NJEGE
datum

DIJAGNOZA
U PZNJ.

CILJ

INTERVENCIJA

EVALUACIJA

15.12.20
14.
16.12.20
14.

Visok rizik za
infekciju u/s
urinarnim
kateterom

17.12.20
14.

Bolesnik
tijekom
hospitalizacij
e nee dobiti
infekciju.

18.12.20
14.
19.12.20
14.

Medicinska sestra e:
1.Poticati bolesnika da
svakodnevno provodi
osobnu higijenu, posebno
higijenu spolovila
2.Pratiti prohodnost
urinarnog katetera
3. pratiti znakove infekcije
(peckanje,bol,crvenilo)
4.Uputi i objasniti bolesniku
simptome i znakove
infekcije
5. Uputiti bolesnika da
obavijesti med. sestru ako
primijeti prve simptome
infekcije
6. Pri promjeni katetera i
urinarne vreice pridravati
se svih naela aseptinoga
rada

Cilj postignut.
Bolesnik tijekom
hospitalizacije
nije dobio
infekciju.

PLAN ZDRAVSTVENE NJEGE

datum

DIJAGNOZA U
PZNJ.

CILJ

INTERVENCIJA

15.12.20
14.

Bol u/s operativne

rane to se oituje
izjavom bolesnika:
Boli me i
zatee., te
procjenom na
skali boli od 0 do
4 sa 3.

Bolesnik e za
vrijeme
hospitalizacije
20 minuta nakon
primjene
analgetika bol na
skali od 0 do 4
procijeniti s 1.

Medicinska sestra
e:

16.12.20
14.
17.12.20
14.
18.12.20
14.
19.12.20
14.

1. potaknuti
bolesnika da miruje
i da legne kada
osjeti bol
2. potaknuti
bolesnika da
otkloni pozornost
od boli (rjeavanje
krialjki)

EVALUACIJA

Cilj postignut.
Bolesnik je za
vrijeme
hospitalizacije
20 minuta
nakon primjene
analgetika bol
na skali od 0 do
4 procjenjivao
bol sa 1.

3. primijeniti
ordinirani analgetik
(Analgin)
4. nakon 20 minuta
ponovno dati
bolesniku skalu od
0 do 4 da procijeni
bol

10

UPITNIK

ZA

PROCJENU

BOLI

Ime i prezime I.H.

Med. dg. Neoplasma malignum corporis gastrici

Datum: 15.12.2014.

LOKALIZACIJA BOLI Abdomen

INTENZITET BOLI (skala 0 4) 3
KAKVOA BOLI (opis bolesnikovim rijeima)- Zatee

OSTALI PODACI O BOLI

Pojava boli prvi puta: 15.12.2014.

Doba dana kada se javlja: Bol ne ovisi o dobi dana
Okolnosti u kojima se javlja: Bol ne ovisi o okolinskim initeljima
Trajanje bez lijekova: Traje sve do primjene terapije
Djelovanje lijekova: 4 sati
Uspjeni postupci u suzbijanju boli:
Primjena propisane terapije.

PLAN SUZBIJANJA BOLI

Propisani lijekovi: Analgin
Ostali postupci: Poticanje bolesnika da miruje, te otklanjanje panje
aktivnostima (rjeavanje krialjki)

11

S K ALA Z A P R A E N J E I N T E N Z I T E TA B O LI
Ime i prezime: A..
Datum: 8.12.2014.

6,00

AKTIVNOSTI, OKOLNOSTI U TRENUTKU

PROCJENE

INTENZITET BOLI

Sat

7,00
8,00

Spava
X
X

Lei u krevetu
Dorukuje

9,00
10,00

X
X

Osobna higijena, trai analgetik

Rjeava krialjke

11,00

Rjeava krialjke

12,00

13,00
14,00

X
X

15,00
16,00

Hodanje, trai analgetik

Ruak
Odmara

X
X

Odmara
Posjete

17,00
18,00

X
X

etnja, trai analgetik

Veera

19,00
20,00

X
X

Gleda televiziju
Razgovor sa suprugom i djecom

21,00
22,00

Odmara
Odmara

23,00
24,00

?
?

spava
spava

1,00
2,00

?
?

Spava
Spava

3,00
4,00

?
?

Spava
Spava

5,00

spava

Uputa:
Intenzitet boli oznaava se stavljanjem znaka X u odgovarajuu rubriku skale od 0 4
stupnja pri emu 0 znai da nema boli, a 4 da je bol vrlo jaka. Oznake se mogu povezati
krivuljom.

12

2.2.3. Sestrinsko otpusno pismo

Tijekom hospitalizacije uoeno je nekoliko problema iz podruja zdravstvene njege.
Prilikom utvrivanja probleme koristili smo se prikupljanjem podataka do kojih smo doli
intervjuom, mjerenjem, promatranjem i analizom medicinske dokumentacije.
Dijagnoze u procesu zdravstvene njege:
1. Bol u/s operativne rane to se oituje izjavom bolesnika: Boli me rana., te procjenom
na skali boli od 0 do 4 sa 3.
2. Visok rizik za infekciju u/s urinarnim kateterom
1.A.d.) Bolesnik je imao bolove zbog operativne rane. Medicinska sestra je potaknula
bolesnika da miruje i legne kada osjeti bol, potaknula je bolesnika da otkloni pozornost od
boli (rjeavanje krialjke), primijenila je ordinirani analgetik, te je dala bolesniku 20 minuta
nakon primjene analgetika da ponovno procijeni bol na skali od 0 do 4. Bolesnik je tijekom
hospitalizacije 20 minuta nakon primjene analgetika bol procjenjivao na skali od 0 do 4 sa 1.
Preporua se mirovanje kada bolesnik osjeti bol, te otklanjanje pozornosti od boli prije
upotrebe analgetika.
2.A.d.) Bolesnik je zbog urinarnog katetera imao visok rizik za infekciju. Medicinska
sestra je poticala bolesnika da svakodnevno provodi osobno higijenu, posebno higijenu
spolovila, pratila je prohodnost urinarnog katetera, pratila je znakove infekcije (peckanje, bol,
crvenilo), uputila je i objasnila bolesniku simptome i znakove infekcije, uputila je bolesnika
da obavijesti medicinsku sestru ako primijeti prve simptome infekcije, te se pri promjeni
katetera i urinarne vreice pridravala svih naela aseptinog rada. Bolesnik tijekom
hospitalizacije nije dobio infekciju.

13

3. Prikaz lanka
Pacijenti najee ni ne shvaaju u kakvom su stanju prije nego to trebaju ii na
operaciju. Medicinska sestra treba zajedno s njime prolaziti razdoblje pretraga, razdoblje
oporavka, te mu pomoi prilagoditi se na novonastalo stanje. Nakon operacije, treba obratiti
posebnu panju na bol, nutritivni status, te na nadoknadu tekuine i elektrolita. Bol je najvea
briga. Treba saznati gdje je bol lokalizirana, kako ju pacijent opisuje, to olakava bol i da li
lijekovi pomau. Pacijenti sa karcinomom se razlikuju. Neki e osjetiti malo boli, dok e
drugi trebati morfij da im bude lake. Bol se ne pogorava uzimanjem hrane. Kada karcinom
metastazira, bol se iri iza trbuha. Poslije operacije neki bolesnici osjeaju muninu,
povraaju, te na kraju budu pothranjeni. Treba promotriti da li je pacijent dehidriran, slab ili
mu slabe miii. Pacijenti s rakom eluca mogu jesti bez ogranienja, ali najvie njih zahtjeva
parenteralnu prehranu. Medicinska sestra treba saznati to pacijent voli, da poticati njegovu
obitelj da mu donese hranu koju voli. Takoer, treba se pobrinuti da pacijent ne proputa
nijedan obrok. Vrlo je vano brinuti se o unosu tekuine i elektrolita u organizam. Ako
pacijent mora ii na pretrage prije operacije, vano je objasniti mu o emu se radi. Vano je
pripremiti ga na vrijeme kako bi on mogao saznati sve to ga zanima, te kako bi mogli
ukljuiti obitelj u taj proces. Velika veina pacijenata nakon operacije eluca ostanu u bolnici
7 do 10 dana. Nakon to se probudi, medicinska sestra treba zapoeti s pacijentom vjebe
disanja i iskaljavanja, te treba sluati plua. Treba poticati pacijenta na promjenu poloaja
kako bi se sprijeile komplikacije dugotrajnog leanja. Iz istog razloga, treba ga poticati na
vjebe ekstremiteta, te na rano ustajanje i kretanje. Takoer, bitno je na vrijeme davati
terapiju. Uz sve ove postupke, bitno je promatrati, mjeriti i biljeiti vitalne znakove, te svako
odstupanje od njih. Treba provjeravati prohodnost nazogastrine sonde. Najvanije od svega
je pripremiti bolesnika na novonastalu situaciju. Nakon operacije raka eluca, pacijenti
moraju nauiti kontrolirati bol, prilagoditi se na kemoterapiju, te same injenice kako se radi o
smrtonosnoj bolesti. Takoer, nakon operacije, eludac pacijenta moe biti manji ili moda
vie nee proizvoditi normalnu koliinu enzima to uzrokuje dulje probavljanje hrane.
Medicinska sestra ga treba savjetovati da jede manje, ali ee obroke, te da izbjegava
uzimanje tekuine tijekom obroka (7).
Zdravstvena njega bolesnika sa rakom eluca zahtijeva pomo i brigu strunjaka,
psiholoku potporu i pravilno poduavanje za brigu o samome sebi. Medicinska sestra Kathy
McCauley, izjavila je kako ima idealan posao u kojemu ima kontakt sa pacijentima i
14

studentima, te ima priliku raditi istraivanja u svome podruju rada. Tako je dola i potreba za
ovim lankom, tzv. Skillcheck koji se sastoji od pitanja i odgovora u odreenom podruju
zdravstvene njege i odreenoj situaciji. Navodi 7 situacija, te 7 odgovora na njih, kako bi
pokazala da nijedan sluaj nije univerzalan. U prvoj situaciji radi se o zabrinutosti zbog
noenja kolostome, hoe li se ona vidjeti, te hoe li ljudi osjetiti kada se bude sadraj praznio
u vreicu. Druga situacija pokazuje komplikacije nakon operacije. Trea situacija pokazuje
kako treba olakati pacijentu koji ima nazogastrinu sondu vie od 12 sati koja uzrokuje
grlobolju, suha usta, suhe usne. Navedeno je kako treba pravilno odravati njegu usne
upljine, te ispiranje usta. Takoer, treba paziti na simptome parotitisa: bol, znojenje,
izostanak sline. 4. situacija pokazuje kako se esto dogaa da bolesnici ne razumiju kako se
trebaju odgovarajue brinuti za kolostomu, te kako je uloga medicinske sestre objasniti i
demonstrirati na razumljiv nain brigu za kolostomu. U petoj situaciji treba voditi
odgovarajuu brigu o nazogastrinoj sondi koja uvijek treba biti prihodna. esta situacija
govori o vanosti pravilnog uzimanja anamneze, kako je svako pitanje jako bitno i moe
pomoi bolesnikovom stanju. Nijedna situacija u kojoj se nae medicinska sestra nije
bezazlena, te se svakoj situaciji mora pristupiti sa znanjem i profesionalnou (8).

15

4. Zakljuak
Temeljni preduvjet ivota jest izmjena tvari (metabolizam). Stoga tijelo mora biti
redovito opskrbljeno hranjivim tvarima koje tvore nove molekule potrebne za rast novih i
izmjenu istroenih stanica i tkiva, te istodobno daju energiju tisuama kemijskih reakcija koje
se stalno zbivaju u tijelu. Rak je eluca najei zloudni tumor probavnih organa.
Zdravstvena je njega bolesnika sa eluanom bolesti u prijeoperacijskoj pripremi usmjerena
na smanjenje straha, tjeskobe i zabrinutosti, otklanjanje i/ili smanjenje tjelesnih simptoma,
usvajanje poeljnog ponaanja (prestanak puenja, vjebe disanja), smanjenje bakterijske flore
i prepoznavanje komplikacija. Poslijeoperacijska je zdravstvena njega bolesnika s operacijom
eluca usmjerena na otklanjanje tjelesnih simptoma (bol, munina, povraanje), sprjeavanje i
prepoznavanje komplikacija (krvarenje, retencija eluanog sadraja), sprjeavanje infekcije,
te pouavanje bolesnika. U dogovoru s bolesnikom, medicinska sestra planira i provodi
sestrinske intervencije. Zdravstvena njega bolesnika sa rakom eluca zahtijeva pomo i brigu
strunjaka, psiholoku potporu i pravilno poduavanje za brigu o samome sebi. Medicinska
sestra provodi najvie vremena sa bolesnikom, te mora primjenjivati postupke koji su
temeljeni na znanju, te ponajvie mora biti osoba koje je profesionalna, te koja ima
sposobnost empatije prema svakom bolesniku.

16

5. Literatura

1. Andreis I, Jalovec D. Anatomija i fiziologija. 2. izdanje. Zagreb: kolska knjiga; 2009.

2. Keros P, Peina M, Ivani Kouta M. Temelji anatomije ovjeka. 1. izdanje. Zagreb:
Naprijed; 1999.
3. Juki S. Patologija za vie medicinske kole. 4. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada;
1999.
4. Prpi I. Kirurgija za vie medicinske kole. 2. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada;
5.
6.
7.
8.

1996.
Prli N. Zdravstvena njega. 12. izdanje. Zagreb: kolska knjiga; 2009.
Prli N, Rogina V, Muk B. Zdravstvena njega 4. 1. izdanje. Zagreb: kolska knjiga; 2001.
Feickert DM. Gatric surgery: Your crucial pre- and postop role. RN. 1987;50:24-35.
McCauley K. Caring for patients who have abdominal cancer. Nursing. 1995;15:26-27.

17