Professional Documents
Culture Documents
Morfologija
Morfologija
Morfologija
Oblici rei
Imenice
rei koje se s njima slau upotrebljavaju se iskljuivo u oblicima mnoine: crni (crne)
naoari, male boginje i sl.
osnova (dobijamo je kada od genitiva jednine odbijemo nastavak za oblik: suseda, kue
sused-, ku-) nastavak za oblik (zavretak)
Imenice po vrstama promene
1) Po prvoj vrsti menjaju se m. koje se u nominativu jednine zavravaju suglasnikom,
(npr. jelen), kao i imenice m. i n. s osnovom na suglasnik i oblikom nominativa
jednine koji se zavrava samoglasnicima o (kolo) i e(polje).
Pridevi
-
za oblike oba vida prideva (ivo - ), oblik akuzativa Sg. m. = obliku nominativa (Sg. m.).
Da se jadna za zelen bor hvatim, / i on bi se zelen osuio. (neodreeni vid)
Stalno zalivamo onaj zeleni bor u dvoritu. (odreeni vid)
ako pak pridev stoji uz imenicu iz kategorije ivo +, onda on, ba kao i imenica koju
odreuje oblik akuzativa = obliku genitiva, kao u primerima: zelena/zelenog(a) konja,
mlada/mladog(a) oveka
Pridevi neodreenog vida imaju nastavke imenike promene, dok oblici promene prideva
odreenog vida imaju svoje posebne nastavke oni se menjaju po pridevskoj primeni.
Oblici prideva u imenikoj slubi
U kui obeenoga, ne govori se o konopu.
Stari ga nestrpljivo prekide.
Znae ono to bi znaili zajedno sa imenicom na koju se odnose.
On je disciplinovano izvravao nareenja starijih(tj. stareina).
Znaenjem su se izjednaili sa drugim imenicama.
Zamenice
Prema svojoj slubi u reenici dele se na: imenike i pridevske.
a) Imenike zamenice
(line, povratna zamenica (sebe, se), upitna zamenica za lica (ko) i stvari (ta/to),
neodreene (neko/neto), odrine (niko/nita))
Brojevi
a) Osnovni (prosti, glavni, kardinalni) brojevi
Brojevi 1, 2, 3, 4 promenljivi, dok ostali to nisu.
-
b) Zbirni brojevi
mlado bie (dvoje jagnjadi) / taan broj bia razliitog roda (osmoro uenika)
kada su zbirni brojevi sastavljeni od vie lanova, u obliku zbirnog broja je samo poslednji
lan, dok su ostali u obliku osnovnih brojeva (dve stotine pedeset estoro)
c) Redni brojevi
prva dama, trea Srbija, trinaesti ratnik
u vielanim rednim brojevima, samo je poslednji lan redni broj, dok su ostali osnovni
brojevi
imaju oblike za sva tri gramatika roda i oba gramatika broja i menjaju se po promeni
prideva odreenog vida
Glagoli
-
TVORBA REI
I Osnovni principi tvorbe
U srpskom jeziku postoje rei koje su same po sebi proste. One slue za izgradnju novih
rei.
Npr. dva, beo, pod, znati, sada, tek...
Rei kao to su sinovac, neiji, grad, beliast, ispod... su izvedene, odnosno sloene rei i
nastaju srastanjem tvorbene osnove jedne rei sa drugim tvorbenim morfemama. Te su
rei produktivne. Nauka koja prouava ovakve rei naziva se tvorba rei.
Naini tvorbe rei su izvoenje rei i slaganje rei.
Izvoenje (derivacija) je tvorba rei pomou dodavanja sufiksa, nastavaka za tvorbu rei.
Sufiksi se dodaju na tvorbenu osnovu. Poto novonastala re ostaje u vezi sa reju iz koje
je nastala, ona je motivisana. Re iji se deo nalazi u tvorbenoj osnovi naziva se
motivnom reju.
1) Motivne imenice
List i
List a / -ti /
List n / -i, -a, -o /
Pa tako dobijamo imenicu listi, glagol listati i pridev lisni (-a, -o).
2) Motivni pridev
Crn ac
Crn e ili i / -ti /
Crn kast / -0 (m.), -a, -o /
Pa tako dobijamo imenicu crnac, glagol crneti/crniti i pridev crnkast.
3) Motivni glagol
Pisati kara / -ti /
Pisati ac
Pisati ar
Pisati mo
Pisati m-en / -0, -a, -o /
Pisati / -i, -a, -e /
Pa tako dobijamo glagol piskarati, imenice pisac, pisar, pismo i prideve pismen i pisai (a, -o).
4) Motivni broj
est ak
est or / -0, -a, -o /
Pa tako dobijamo imenicu estak i zbirni broj estoro.
Deo motivne rei koji uestvuje u tvorbi nove rei moe se sastojati iz gramatike osnove
te rei (prezentska ili infinitivna osnova) ili iz korena rei.
Ali moe se javiti i okrnjena gramatika osnova.
esto se desi da prilikom dodavanja sufiksa na osnovu doe do neke glasovne alternacije.
Npr. vuk + i = vui
Slaganje (kompozicija) je tvorba rei u kojoj srastaju dve posebne rei.
Npr. jugoistok (jug i istok), Beograd (beo i grad), dangubiti (dan i gubiti) itd.
Slaganjem rei nastaju sloenice i one se ostvaruju
1) Prostim srastanjem rei Beograd, Banjaluka, sveznalica, nacrtati...
2) Srastanjem sa spojnim vokalom gluhonem ( gluh-o-nem), suncokret ( sunc-o-kret),
rukopis (ruk-o-pis)...
Poseban tip sloenica je onaj u kojima su rei nastale od prefiksa i rei glavnih vrsta.
Npr. bezbrian (od bez + brian), napisati ( od na + pisati )...
Kombinovana tvorba rei je tvorbeni proces u kojem se meaju derivacija i kompozicija.
Mnoge su rei danas i sloene i izvedene...
Npr. bez +
brig (-e) /briga/ + an
bezbrian
prefiks tvorbena morfema sufiks
gotova re
Tvorba pretvaranjem. Rei se grade i tako to prelaze iz jedne vrste rei u neku drugu. Pa
tako imamo:
1) Poimeniavanje (supstantivizacija) kada rei drugih vrsta pretvramo u imenice.
Npr. od prideva dobro (poljoprivredno dobro), mlada (nevesta, od prideva mlad), Engleska
(od prideva engleski).
2) Popridevljavanje (adjektivizacija) kada rei drugih vrsta pretvaramo u prideve.
Npr. od glagolskih priloga i glagolskih prideva svetlea reklama, letea brigada, bivi
predsednik. Leili su obolele ljude.
Prilikom ovog tipa pretvaranja rei novostvorene rei dobijaju obeleja rei ije su vrste.
II Tvorba rei i pozajmljenice iz drugih jezika
Nove rei koje pristiu u na jezik prilagoavaju se naim morfolokim pravilima. Za
njihovo preuzimanje postoje uglavnom dva naina:
1) Pozajmica osnovnog oblika
2) Znaenjska pozajmica
I
Pozajmica osnovnog oblika je preuzimanje rei u njenom osnovnom obliku kao skupa
glasova koji se prilagoavaju srpskom izgovoru i promeni oblika.
Npr. coupe (fr. re) postaje kupe
Pridevi, glagoli i prilozi samo u osnovama zadravaju formu, a ne i u osnovnom obliku
( nominativ jednine kad su imenice u pitanju, infinitiv kad su u pitanju glagoli ).
Npr. francuska re spouradique e biti samo tvorbena osnova za nau re sporadian
Fond ovakvih rei u naem jeziku je primetno veliki. Imamo pozajmljenice iz romanskih
jezika, iz grkog, nemakog, engleskog, ruskog, ekog, turskog, maarskog
U naem jeziku nalazi se i odreeni broj internacionalizama.
Npr. psiholog, drama, klima, geografija, anatomija
II
Drugi nain preuzimanja rei naziva se kalk.
Pozajmica je semantike prirode, a obrazac, tj. shema uzeti su iz drugog jezika, dok re
ispunjava domaa leksika.
Npr. naa re samovlae odgovara fr.rei autocratie.
Ili nemaka re Handbuch priruna knjiga