USTAKI PROPISNIK:

I. ZADAA, BITNE OZNAKE, USTROJSTVO I STVARNA SREDSTVA RADA USTAE

1. Zadaa Ustae

(1) Tokom 1. i 2. ustava Ustae - Hrvatskog oslobodilakog pokreta oznaena je zadaa Pokreta.
(2) Prva zadaa Pokreta, naznaena u t. 1. ustava, koja predvidja borbu za oslobodjenje Hrvatske izpod
tudjinskog jarma i za uzpostavu Nezavisne Drave Hrvatske, izpunjena je.
(3) Druga, sadanja i budua, zadaa Ustae u smislu t. 2. ustava, u smislu ustakog naela i
suvremenih potreba hrvatskog naroda jest:
a) braniti svim sredstvima dravnu samostalnost Hrvatske;
b) braniti svim sredstvima narodnu osebujnost hrvatskog naroda i ne dozvoliti nikada, da se hrvatski
narod smatra dielom kojeg drugog naroda;
c) boriti se, da u hrvatskoj dravi uviek vlada samo hrvatski narod;
d) boriti se da hrvatski narod bude podpunim i trajnim gospodarom svih tvarnih i duhovnih dobara u
svojoj zemlji;
e) raditi, da Nezavisna Drava Hrvatska bude napredna i pravedno uredjena, u duhu ustakih naela;
f) postaviti i odrati rad kao temelj svake vriednosti i svakog prava, vrenje dunosti kao izvor prava na
zatien ivot, a odgovornost prema cjelini kao temelj svakoj djelatnosti;
g) obnoviti i preporoditi hrvatskog ovjeka u duhu i na temelju ustakog naela, asti, potenja,
pravednosti i ljubavi;
h) u due svih Hrvata i Hrvatica usadjivati vrline drevnog junatva i vitetva, po uzoru otaca i djedova
junaka i vitezova;
i) probuditi, razvijati i jaati ivotnu radost u radu i borbi;
j) uzgajati kod lanova i pristaa i u narodu uobe odanost, poslunost i vjernost prema Poglavniku, te
pouzdanje u njega.

2. Bitne oznake Ustae

Ustaa je pokret: 1. narodni, 2. nacionalistiki, 3. politiki, 4. vojniki, 5. radni, 6. drutvovni, 7.

udoredni, 8. odgojni i 9. prosvjetni.

3. Ustaa je narodni Pokret

Ustaa je pokret, a nije i ne moe biti stranka, jer:

a) u svojim redovima okuplja cio narod, bez obzira na stali i zvanje,
b) u svojem radu i borbi uviek ima pred oima cio narod i njegove potrebe, a ne samo potrebe pojedinaca
ili pojedinih narodnih skupina i stalia.

Kako je najvei dio hrvatskog naroda seljaki, to e Pokret prvenstveno misliti i raditi za dobro seljaka, ne
zanemarujui ni dobro ostalih stalia.

4. Ustaa je nacionalistiki pokret

Naelo Ustae jest, da je hrvatski narod samosvojna narodna jedinica, te kod svojih lanova, pristaa i
svih Hrvata uvruje sviest i uvjerenje, da je:
a) hrvatski narod narod sam po sebi, te da nije istovjetan s nijednim drugim narodom, niti dio ili pleme
bilo kojeg drugog naroda;
b) Hrvat jedino izvorno i poviestno nae ime, koje se ne smije i ne moe zamieniti ni s jednim drugim
imenom;
c) Hrvatska jedino izvorno i naravno ime, koje je na narod dao u pradavna vremena svojoj domovini,
koje nitko ne smije i ne moe zamieniti ni s jednim drugim imenom;
d) Drava Hrvatska jedinstvena, te da se ne moe dieliti na pokrajine;
e) Ustaa - izvorni i samonikli hrvatski oslobodilaki pokret, utemeljen na hrvatskoj sviesti, poviesti i
dravnom pravu edo vjekovnih borbi hrvatskog naroda za slobodu, samostalnost i dravnu nezavisnost.

5. Ustaa je politiki pokret

Ustaa u svojim lanovima, pristaama i cielom hrvatskom narodu jaa dravnu i narodnu sviest, duh
samostalnosti i narodne osebujnosti. Zato:
a) upoznaje cio narod s hrvatskom narodnom i dravnom povieu od prvih poetaka do danas;
b) upuuje na vanost, vriednost, potrebu i znaenje vlastite drave;
c) stalno goji i uviek visoko podie sviest na rodne slobode i samostalnosti;
d) odrava, jaa i produbljuje u duama i srdcima cielog naroda ivo uvjerenje u poviestnu injenicu, da se
hrvatski narod nije nikada bilo kojim inom ili bilo kojom zakonitom odlukom odrekao prava na svoju
vlastitu dravu i da to svoje pravo nije nikada na bilo koga drugoga prenio, tek mu je koncem svjetskog
rata tudjinska sila sprieila, da dalje vri svoja vrhovnika (suverena) prava u vlastitoj dravi, u Hrvatskoj.

6. Ustaa je vojniki pokret

Ustaa svrstava narod u uredjene borbene redove, vojniki ga odgaja, te njeguje vojnike i viteke
vrline hrvatske vjekovima posvjedoene. Zato:
a) iznosi pred svoje lanove, pristae i cio narod nae tisuljetne borbe za domovinu i zapadnu uljudbu na
svim bojitima i ratitima svieta;
b) predouje svojim lanovima, pristaama i narodu kao uzor svietle likove naih proslavljenih junaka,
njihove ivote, pregaranja i rtve, a posebno vjekovnu, krvavu i neprestanu borbu cielog naroda, da
sauva svoje ime, domovinu, dravu, slobodu i pravo na obstanak;
c) uzvisuje junake, plemenite, portvovne i paenike likove ena i majki naeg naroda, koje su uvale
domae ognjite, radjale i odgajale nove narataje, te u potrebi i same orujem u ruci branile dom i
ognjite;
d) odgaja tjelesno zdrav narod radom, umjerenou i tjelovjebama razne vrste.

 7. Ustaa je radni pokret

Ustaa nauava, da je rad temelj vriednosti narodnog ivota i blagostanja. Zato:

a) nauava, da rad oznauje stupanj vriednosti svakog pojedinca;
b) iztie naelo dunosti savjestnog rada, te to i provodi putem radne slube;
c) visoko potuje svakog radnika bilo duhovnog, bilo tjelesnog;
d) ini sve, kako bi svojim savjetom i radom unapriedio blagostanje naroda i drave.

8. Ustaa je drutvovni pokret

Ustaa uskladjuje i unapredjuje probitke svih stalia hrvatske narodne zajednice, te upuuje stalno na
to, da je probitak zajednice uviek pred probitkom zajednica. Zato:
a) priuava svoje lanove, pristae i narod na novi drutvovni poredak, u kojem e svi stalii i sva zvanja
nai smisao svojeg obstanka u skladnoj suradnji i slubi obim probitcima hrvatske narodne zajednice;
b) odgaja pripadnike svih stalia u uzajamnom tovanju i ljubavi, te u njima budi i razvija sviest, da svi
zajedno, kao djeca jedne majke domovine, predstavljaju nedjeljivu narodnu cjelinu, jaku samo onda, ako
je podjednako pravedno izgradjena i pravilno uredjena u svim svojim dielovima;
c) prouava i iri znanje o svim drutvovnim pitanjima razmatrajui ih s gledita suradnje stalita na
nacionalistikoj podlozi, za razliku od glavniarskog i marksistikog promicanja borbe stalita na
internacionalnoj podlozi;
d) iztie i svakom prilikom provodi naelo, da svatko ima pravo i dunost raditi, a onaj, koji radi, da ima
pravo na dostojan ivot i pravednu nagradu za svoj rad, bio on duhovni ili tjelesni radnik;
e) provodi na svim podrujima svoga rada naelo drutvovne odgovornosti i dunosti prema zajednici.

9. Ustaa je udoredni pokret

Ustaa hoe i nastoji, da svaki njegov lan, svaki pristaa i svaki pripadnik hrvatske narodne zajednice
bude sviestan, da su temelj urednog, zdravog, zadovoljnog i sretnog ivota vjera i obitelj, Zato;
a) u svoje lanstvo prima samo potene, udoredno nepokvarene ljude, te dobre i iste Hrvate;
b) suzbija u narodu bezbotvo, psovku, klevetu, pijanstvo, neudoredje, neslogu, la i klevetu;
c) promie u narodu spremnost na rtve za obe dobro, bez oekivanja nagrade;
d) bori se protiv mekoputnosti i lakoumnog shvaanja ivota, te uva svetost braka i obitelji;
e) visoko podie potovanje ene i majke, te titi i brani djevojaku ast i ugled.

10. Ustaa je odgojni pokret

Ustaa nauava, da uspjeh svakog valjanog rada ovisi o ovjeku i njegovom znaaju. Zato;
a) odgaja u hrvatskom narodu elik-znaajeve, ljude asti i potenja, ljude ponosa, te jake narodne i
dravne sviesti;
b) oplemenjuje duu i srdce istom i portvovnom ljubavlju prema svakom lanu hrvatske narodne

zajednice, a posebno prema onima, kojima je ljubav i pomo najpotrebnija;

c) usadjuje u srdca svojih lanova, pristaa i cielog naroda iv i jak osjeaj dunosti i pravednosti;
d) budi i uzgaja u lanovima, u pristaama Pokreta i narodu ivotnu radost da digne polet, da pojaa
snage, odpornost u naporima i uztrajnost u radu i borbi;
e) upoznaje svoje lanove, pristae i hrvatski narod s njegovom povieu, starinama, zemljopisom, te
narodnim blagom u pjesmi, obiajima i nonji.

11. Ustaa je prosvjetni pokret

Ustaa cieni prosvjetu kao veliko dobro pojedinca i naroda. Zato;

a) nastoji, da obom naobrazbom i strunom spremom osposobi svoje lanstvo i cio narod za napredak i
ivotnu borbu;
b) dri redovita predavanja i teajeve, prosvjetne i strune, uredjuje knjinice i itaonice, izdaje novine,
knjige, asopise i tiskopise, te pobija nepismenost;
c) njeguje glasbu i pjesmu, osobito narodnu, po svojim pjevakim i glasbenim zborovima;
d) daje kazalitne i slikokazne predstave.

12. Ustrojstvo Ustae

(1) Poglavnik je u smislu ustakog ustava vrhovni vodja i zapovjednik Ustae - Hrvatskog
oslobodilakog pokreta.
(2) Ustaki pokret u irem smislu obuhvaa:
a) lanstvo i pristae;
b) Ustaku mlade muku i ensku;
c) Ustaku vojnicu, koju sainjavaju: 1. Stajai djelatni zdrugovi; 2. Poglavnikovi tjelesni zdrugovi; 3.
Prometni zdrugovi; 4. Hrvatsko orunitvo; 5. Redarstvena straa; 6. Nadzorna sluba; 7. Ustaka uilita;
8. Ustaka priprema; 9. Stegovni i kazneni sud, te prema potrebi daljnje vojne postrojbe (t. 13. Ustava);
d) Glavni savez stalikih i drugih postrojbi u smislu zakonske odredbe od 6. V. 1942.
(3) lanstvo i pristae postrojavaju se, rade i vre djelatnost prema propisima ovog propisnika, doim za
Ustaku vojnicu i za postrojbe stalikih i drugih saveza postoje posebne zakonske odredbe i propisi.
(4) Ustaka vojnica ini sastavni dio oruanih snaga Nezavisne Drave Hrvatske.
(5) Ustaki pokret u uem smislu, bez vojnice i bez postrojbi stalikih i drugih saveza, sastoji se od:
a) mukih lanova ustaa;
b) enskih lanova ustakinja (enske loze hrvatskog ustakog pokreta);
c) mukih i enskih pristaa Pokreta;
d) ustake mladei muke i enske.
(6) Ustrojstvo, rad i djelovanje ustake mladei odredjuje se posebnim propisnikom, koji odobrava
Postrojnik.

13. Znak i pozdrav

(1) Muki lanovi Pokreta (ustae) nose propisanu odoru i znak, koji predstavlja slovo U, u kojem se
nalazi gorua bomba, a na bombi hrvatski grb.
(2) enski lanovi Pokreta (lanice enske loze hrvatskog ustakog pokreta ustakinje) nose propisanu
odoru i znak, koji predstavlja slovo U, u kojem se nalazi hrvatski grb, obavijen tropletom. Noenje odore
kod ustakinja nije obvezatno.
(3) Pristae i pristakinje Pokreta nose isti znak kao ustae, odnosno ustakinje, nu ne nose odore.
(4) Pozdrav je pojedinani i skupan.
(5) Pojedinci pozdravljaju tako, da diu izpruenu desnu ruku do visine ela i glasno izgovaraju:
Spremni!.
(6) Kada pred skupinu lanova ili pristaa dolazi nadredjeni dunostnik Pokreta, tada ovaj uz izpruenu
desnicu pozdravlja s rieima; Za Poglavnika i dom!, a skupina odgovara izpruenih desnica;
Spremni!.
(7) Pojedinosti o pozdravljanju, znakovima i odorama u razliitim prilikama odredit e se posebnim
naputcima.

14. Stvarna sredstva rada

(1) Stvarna sredstva Pokreta jesu:

1. lanarina;
2. dobrovoljni prinosi;
3. prihodi od imovine;
4. ini prihodi.
(2) lanarinu je duan plaati svaki lan i lanica Pokreta. Visinu lanarine odredjuje za cieli Pokret
Postrojnik. Svu lanarinu ubire tabor i alje Zapovjednitvu blagajne GUS-a i to nakon izteka svakog
mjeseca, a najkasnije do 10. u mjesecu.
(3) Pristae Pokreta plaaju mjeseno dobrovoljne prinose u stalnoj visini, koju sami odrede. Dobrovoljne
prinose mogu plaati i imuniji lanovi Pokreta. Dobrovoljne prinose odailje tabor istodobno s lanarinom
Zapovjednitvu blagajne GUS-a.
(4) Najmanju visinu dobrovoljnog prinosa odredjuje Postrojnik.
(5) Prihode od priredaba alje ustanova, koja ih je priredila, Zapovjednitvu blagajne GUS-a u visini od
25% istog dobitka, prvom prilikom, kada alje lanarinu i dobrovoljne prinose, Ostalih 75% zadrava
dotina ustanova za pokrie vlastitih potreba.
(6) Imovinu Pokreta sainjavaju sve nekretnine, pokretnine, gotov novac, vriednostni papiri i trabine, te
prihodi od tih vrsta imovine. Glavni Ustaki Stan jedini je i izkljuivi vlastnik sveukupne imovine Pokreta,
bez obzira na to gdje se ona nalazi.
(7) Imovina Pokreta moe se odtudjiti ili obteretiti samo pismenom dozvolom Postrojnika.
(8) Postrojnik moe prihode imovine prepustiti na uivanje pojedinim ustanovama Pokreta.

II. LANSTVO POKRETA

15. Vrste lanstva

Vrste lanstva Pokreta, u uem smislu, oznaene su u 12. ovog propisnika.

16. Ustae

Ustae su svi muki lanovi Pokreta od navrene dvadeset i prve godine ivota dalje. Ustaom prije
navrene dvadeset i prve godine ivota postaje osoba, koja je oenjena ili koja je upisana na sveuilite.

17. Ustakinje

(1) Ustakinje (lanice enske loze hrvatskog ustakog pokreta) jesu sve lanice Pokreta od navrene
dvadeset i prve godine ivota dalje. Ustakinjom prije navrene dvadeset i prve godine ivota postaje
osoba, koja je udana ili koja je upisana na sveuilite.
(2) Posebne odredbe za ustakinje sadrane su u 76.-78. ovog propisnika.

18. Pristae

(1) Pristaom Ustae - Hrvatskog oslobodilakog pokreta moe biti svaki Hrvat i Hrvatica s navrenom
dvadeset i prvom godinom ivota, odnosno, ako su oenjeni ili udani ili upisani na sveuilite, i prije te
dobi.
(2) Pristaom Pokreta moe biti i svaka hrvatska ustanova, te pravna osoba.

19. Ustaka mlade

(1) Ustaka mlade obuhvaa svu hrvatsku mladost, muku i ensku, od navrene sedme do navrene
dvadeset i prve godine ivota, ukoliko prije ne iztupi iz mladei prema 22. ovog propisnika.
(2) I muka i enska mlade dieli se na:
a) Ustaku uzdanicu, od navrene sedme do navrene jedanaeste godine ivota;
b) Ustaki junak, od navrene jedanaeste do navrene petnaeste godine ivota;
c) Ustaku Starevievu mlade, od navrene petnaeste do navrene dvadeset i prve godine ivota.
(3) Prielaz iz jedne dobne skupine u drugu, te prielaz iz Ustake mladei u ustae, odnosno ustakinje,
obavlja se na svean nain u dan, kojega za cielu dravu odredjuje Postrojnik.
(4) Od Izabranih pripadnika Starevieve muke i enske ustake mladei, u dobi od navrene
osamnaeste do navrene dvadeset i prve godine ivota, postrojavaju se Ustaki jurinici i Ustake
djevojke.
(5) Na elu ovih postrojbi stoje zapovjednici, za koje vriede iste dunosti i ista prava, kao za zapovjednike
dobnih skupina.
(6) Od pripadnika postrojbi svih dobnih skupina postrojava se radna sluba ustake mladei.
(7) Na elu sveukupne ustake mladei stoji upravni zapovjednik. On provodi sve odredbe Postrojnika,
izvjeuje ga u radu mladei, prima od njega naloge, upute i smjernice za daljnji rad, te mu podnosi
priedloge.

III. POSTANAK I PRESTANAK LANSTVA I PRISTATVA

20. Tko moe biti lanom ili lanicom?

lanom ili lanicom Ustae - Hrvatskog oslobodilakog pokreta (ustaom ili ustakinjom) mogu postati
duevno zdravi Hrvati i Hrvatice u ivotnoj dobi, odredjenoj u 16. i 17. ovog propisnika, ako se nisu
neim ogrieili o probitke asti hrvatskog naroda i domovine, te ako su udoredni i poteni. Osim toga
moraju biti:
a) podpuno pripravni izvriti zadatke iz 1. ovog propisnika;
b) spremni posluati i izvriti sve naloge, koje im budu izdali predpostavljeni;
c) spremni podpuno usvojiti ustaka naela, te po njima ivjeti i raditi;
d) za vrieme pripravnog lanstva tono upueni u smisao ustake prisege, u poviest, svrhu, bitne oznake i
ustrojstvo Pokreta, te u odredbe ovog propisnika;
e) po odredjenom dunostniku Pokreta proglaeni dostojnim, da budu primljeni u Pokret.

21. Tko moe postati pristaom?

Pristaama Ustae - Hrvatskog oslobodilakog pokreta mogu postati Hrvati i Hrvatice u ivotnoj dobi,
odredjenoj u 18. ovog propisnika, koji ele svojoj domovini dobro, koji su ne samo podpuno odani
sustavu vladavine u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, nego su pripravni i djelotvorno podupirati ustaki
pokret.

22. Tko postaje lanom ustake mladei?

lanom Ustake mladei postaje svaki Hrvat i Hrvatica, kada navre sedmu godinu ivota, a mjestni ih
tabornik Ustake mladei pozove u tabor.
lanstvo u Ustakoj mladei prestaje:
a) smru;
b) navrenom dvadeset i prvom godinom ivota;
c) s upisom na sveuilite prije dvadeset i prve godine ivota;
d) stupanjem u Ustaku vojnicu prije navrene dvadeset i prve godine ivota;
e) enitbom ili udajom prije navrene dvadeset i prve godine ivota;
f) odstranjenjem iz redova Ustake mladei.

23. Prijava u lanstvo

(1) Tko eli postati lanom (lanicom) Pokreta treba:

1. prijaviti taborniku u svojem mjestu elju za pristup u Pokret;

2. savjestno i istinito izpuniti u etiri primjerka upisni list.

(2) Ako tabornik ne primi izjavu ili uzkrati upisane listove, moe molitelj zatraiti pristup i izpuniti upisne
listove kod logornika.
(3) Logornik e u tom sluaju zatraiti od tabornika pismeno obrazloenje njegova postupka.
(4) Protiv odluke logornika moe se molitelj prituiti stoerniku, koji odluuje konano, na temelju pismeno
obrazloenog miljenja logornika i tabornika.
(5) Tabornik moe ovlastiti zbirnika, da prima izjave i da izdaje upisne listove. Izpunjene upisne listove
predat e zbirnik najkasnije u roku od osam dana taborniku.
(6) I lan Ustake mladei, kada navri dvadeset i prvu godinu ivota, odnosno kada se prije toga upie na
sveuilite, odnosno kada se prije toga oeni ili uda, a eli pristupiti u lanstvo Pokreta, mora preko svog
dotadanjeg tabornika u Ustakoj mladei zatraiti pristup u Pokret i izpuniti upisne listove.
(7) Jedan primjerak upisnog lista zadrat e tabor, a ostala e tri primjerka odaslati logoru, stoeru i
Zapovjednitvu ustaa GUS-a.

24. Pripravno lanstvo

(1) Ako podatci molitelja, sadrani u pismenim listovima, zadovoljavaju, izpitat e tabornik na shodan
nain njegov predivot, pa ako utvrdi, da je molitelj dostojan, doniet e odluku, da molitelja prima za
pripravnog lana. Tabornik e ovu odluku donieti redovito u roku od 15 dana, a iznimno ako to nije
mogue u roku od 30 dana, nakon dana, kada je primio propisno izpunjene listove.
(2) Pripravno lanstvo traje najmanje tri, a najvie est mjeseci.
(3) Za vrieme trajanja pripravnog lanstva, duan je pripravnik prouiti ustav i naela Pokreta, poviest i
svrhu Pokreta, prava i dunosti lanova, te svojim ivotom i radom pokazati, da je sviestan svoje dunosti
i dostojan astne slube hrvatskom narodu u ustakom pokretu.
(4) Tko nije primljen za redovitog lana niti unutar roka od est mjeseci pripravnog lanstva, prestaje biti
pripravnim lanom.
(5) Bivi pripravnik moe ponovno zamoliti primitak u lanstvo, tek nakon pola godine, raunajui od
dana, kada je prestao biti pripravnim lanom. Molba se moe ponoviti samo jedanput.
(6) Pripravni lan ima sve dunosti redovitoga lana, a nema prava redovitog lana i ne polae prisegu.
(7) Ako tabornik najkasnije osam dana prije izminua pripravnikog roka od 6 mjeseci ne proglasi
pripravnika lanom, moe pripravnik preko tabornika i logornika zatraiti od stoernika, da on o tome
donese odluku. Stoernik mora donieti tu odluku najkasnije za trideset dana, raunajui od dana, kada je
primio pritubu pripravnika.
(8) Protiv odluke stoernika, kojom se pripravniku uzkrauje primitak u lanstvo, pristoji potonjem pravo,
da preko stoernika podnese pismene prigovore, o kojima e konano rjeenje donieti Zapovjednitvo
ustaa GUS-a.
(9) Bivi pripadnik Ustake mladei ne mora proi pripravniki rok, ako izvjee njegova dotadanjeg
tabornika u Ustakoj mladei to preporui.

25. Redovito lanstvo

(1) Ako pripravnik za vrieme od najmanje tri, a najvie est mjeseci, udovolji svim zahtjevima, koje Pokret
stavlja na svoje lanove, tada postaje sposobnim za redovitog lana.
(2) Dunostnik tabora, redovito dunostnik za promibu, utvrdjuje sposobnost pripravnog lana, te pod
svojom odgovornou izjavljuje taborniku, da je isti stekao potrebno znanje o Pokretu ( 24. o.p.), da je
redovito i savjestno izpunjavao sve dunosti, koje ovaj propisnik odredjuje lanovima, te da je dostojnog,
astnog i udorednog ivota.

(3) Dunostnici ustakih postrojbi, koji imaju primati nove lanove u ustaki pokret, moraju drati u vidu,
da lanovima Pokreta na podruju ciele Nezavisne Drave Hrvatske mogu postati samo oni Hrvati i
Hrvatice, koji su sposobni, da u najveoj mjeri mogu udovoljiti svim dunostima i da to moraju biti upravo
odabrani, jer je mnogo bolje imati manji broj lanova, koji podpuno izvruju dunosti, nego li mnogo
lanova bez prave stege i bez pravog ustakog ivota i rada.
(4) Ni u jednom sluaju ne smiju dunostnici u svojem podruju zalanjivati skupine i svakoga, tko to trai,
te tako preuzeti u lanstvo mnotvo osoba bez stege i bez ustakog duha, jer bi time prestala svrha
postrojbe.
(5) Nakon to je tabornik pripravnog lana proglasio dostojnim za primitak u lanstvo, zatrait e tabornik
od nadlenog stoera, da osposobljenom lanu izpostavi izkaznicu.
(6) Izkaznica mora sadravati: snimku lana, upisni broj imenika kod stoernika, ime i prezime lana,
njegovo zanimanje, dan, mjesec, i godina rodjenja, dan upisa u Pokret, ime tabora, logora i stoera.
(7) Izkaznicu podpisuje lan i stoernik, a na njoj mora biti ig stoera.
(8) Postronik moe ponititi primitak u lanstvo bez navoda razloga, o em e obaviestiti stoernika, a
ovaj logor i tabor dotinog lana.
(9) Nakon to je lan primljen, polae pismeno i ustmeno prisegu,

26. Dunosti lana

(1) Obe dunosti lana Pokreta jesu:

1. poznavati posve tono ustaka naela;
2. poznavati tono ustaki ustav;
3. poznavati tono ovaj propisnik;
4. upoznati poviest hrvatskog naroda;
5. poznavati dravopravno, politiko i upravno ustrojstvo Nezavisne Drave Hrvatske, te njezin zemljopis;
6. poznavati prirodno bogatstvo hrvatske zemlje.
(2) Posebne dunosti lana Pokreta jesu:
1. poloiti ustaku prisegu pismeno i ustmeno;
2. neizbjeivo izvriti svaki rad, nalog i odredbu nadredjenih ustanova i dunostnika Pokreta u skladu s
ustavom i sa zakonima Nezavisne Drave Hrvatske;
3. postupati i raditi sa svieu odgovornosti prema Poglavniku, Pokretu, hrvatskom narodu i Nezavisnoj
Dravi Hrvatskoj;
4. ivjeti ozbiljni i triezno, te biti u najveoj mjeri portvovan i nesebian u radu za Nezavisnu Dravu
Hrvatsku, Poglavnika i narod;
5. najstroe uvati svaku slubenu tajnu, te najsavjestnije paziti na povjerenu mu ustako dobro;
6. pomno uvati istou ustake borbe i nikada se u borbi i radu ne ogrieiti o tudji nevini ivot ili o tudje
dobro;
7. nikada ne zlorabiti oruje, odoru i poloaj za udovoljenje vlastitim hirovima, uitcima ili probitcima bilo
koje vrste, niti zlorabei poloaj klevetati, nanositi nepravdu i uvredu bilo na koji nain, a napose ne
lanim ili lakoumnim prijavama;
8. tititi svagdje i u svakoj prilici slabe, nemone, starce i starice, nezatiene i nevino progonjene, a
posebno udovice, ene i djecu;
9. potovati i bezuvjetno uvati ast, potenje, udoredne osjeaje i vjersko uvjerenje svoje i tudje;

10. nikad ne upotrebljavati nepristojne izraze, psovku ili klevetu, te i na taj nain uvati i podizati
tisugodinju uljudbu hrvatskog naroda;
11. ne druiti se s osobama sumnjivih udorednih svojstava i ne posjeivati mjesta i ustanove na loem
glasu, ne kartati se za novce ili pie, i ne igrati igre na sreu;
12. medjusobno njegovati pravo i isto drugarstvo i drutvenost, medjusobno se u dobru pomagati, a u
nevolji ne ostavljati;
13. biti prema svakome utiv i susretljiv i ne uzkraivati nikome pomo u pravednoj stvari;
14. pratiti ivot i rad dravnih i samoupravnih inovnika i namjetenika i naroda uobe, te moebitne
protuzakonitosti i protupropisnosti prijaviti pismeno prvom nadredjenom dunostniku Pokreta i Glavnom
ustakom stanu Zapovjednitvu Postrojnika. U prijavi se mora navesti savjestno i okolnostno sve, to
osvjetljuje dotini sluaj;
15. savjestno polaziti sve radne sastanke tabora, odnosno zbira i sudjelovati na svim priredbama tabora i
Pokreta;
16. plaati redovito odredjenu lanarinu.
(3) sve dunosti lana ustakog pokreta jesu obvezatne.

27. Prava lana

lan ima pravo:

1. nositi znak i odoru Pokreta na propisani nain;
2. sudjelovati u sveukupnom radu Pokreta, te kod sveanosti i priredaba;
3. vriti i izvriti posebne dunosti u Pokretu tono prema nalozima viih ustanova ili dunostnika Pokreta;
4. prvenstveno dobiti namjetenje u dravnoj ili samoupravnoj slubi, ako za njih ima zakonom propisane
uvjete, te prvenstvo kod dodjeljivanja dravnih zemljita i inih pogodnosti;
5. odsluiti vojniku dunost u Ustakoj vojnici.

28. Prestanak lanstva

(1) lanstvo u Pokretu prestaje:

a) smru;
b) odpustom;
c) izkljuenjem odnosno odstranjenjem.
(2) Odpust ili izkljuenje odnosno odstranjenje izriu Ustaki stoerni stegovni sudovi, odnosno Stegovni
sud GUS-a prema odredbama o stegovnim sudovima Pokreta.

29. Prisega

(1) Ustaka prisega je vaan i svean odred u ivotu svakog ustae, jer se ustae prisegom obvezuje na
ivot i smrt svojem Poglavniku, hrvatskom narodu i Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, da e izvriti dunost, na
koje prisega glasi.

(2) Polaganje prisege obavlja se u taboru na svean nain, u zatvorenim prostorijama ili na otvorenom,
pred tabornikom ili moebitnim prisutnim viim dunostnikom Pokreta.
(3) Mjesto na kojem e se prisega baviti, ima biti ukraeno stiegom Pokreta, dravnom zastavom i slikom
Poglavnika.
(4) Sveanost poinje pjevanjem ili sviranjem dravne i ustake himne, nakon ega e pobonik za
promibu podnieti najviem prisutnom dunostniku prijavak.
Pobonik Tabornie, imamo pripravnika, koji ele poloiti ustaku prisegu, da bi time potvrdili svoju
spremnost na borbu, vjernost i sve rtve pa i rtvu ivota za Poglavnika i za dom,
Tabornik: A jesu li dostojni astne ustake slube Poglavniku, hrvatskom narodu i Nezavisnoj Dravi
Hrvatskoj?
Pobonik: Dostojni su!
Tabornik: Da li su vjerni narodu svojem hrvatskom?
Pobonik: Jesu, i to ele ostati!
Tabornik: Jesu li to astiti ljudi, pravi znaajevi, ljudi asti, poteni i udorednog ivota?
Pobonik: Takvi jesu!
Tabornik: Znadu li, da ih u Pokretu eka neprestani rad, borba i rtva?
Pobonik: Znadu i pripravni su na to!
Tabornik: Jesu li spremni, poput drevnih junaka i vitezova hrvatskih, dati svoj ivot najvee dobro svoje
za Poglavnika i Nezavisnu Dravu Hrvatsku?
Pobonik: Spremni su!
Tabornik: U ime Boje, neka pristupe!
(5) Pobonik tada ita imena pripravnika, koji e poloiti prisegu, a ovi na poziv pojedinano odgovaraju:
Spremni! i pristupaju blie. Nadredjeni dunostnik, odnosno tabornik, dri im krai govor o znaenju
prisege i razlae im, da pristupom u Pokret prestaju ivjeti za sebe, da od ovog asa njihov ivot treba biti
posveen radu, borbi, rtvi i poslunosti, te ih na koncu pita: Jeste li spremni?, a pripravnici jednoglasno
odgovaraju: Spremni!
(6) Tada nadredjeni dunostnik, odnosno tabornik, ita obrazac prisege, a pripravnici ponavljaju za njim.
(7) Obrazac prisege glasi:
Zaklinjem se Bogom Svemoguim i svime to mi je sveto da u se drati ustakih naela i
pokoravati propisima te bezuvjetno izvravati sve naloge Poglavnika da u svaku povjerenu mi tajnu
najstroe uvati i nikada nikome nita odati.
Zaklinjem se da u u ustakim redovima na kopnu, moru i u zraku izvojevanu hrvatsku dravnu
samostalnost hrvatsku narodnu slobodu uvati i braniti.
Ako se ogrieim o ovu prisegu sviestan si svoje odgovornosti za svaki svoj in i propust i proet
osvjedoenjem dunosti ima me po ustakim propisima stii kazna smrti.
Tako mi Bog pomogao Amen!
(8) Prisega se polae pred razpelom, odnosno Kur'anom, i dvjema svieama, izpred kojih lee bode i
samokres.
(9) Prisega se polae i pismeno. Pismenu prisegu podpisuju lan, koji je poloio prisegu, a svojim je
podpisom potvrdjuju dunostnik, pred kojim se prisega polae, i dvojca svjedoka. Pismena prisega
pohranjuje se u logoru.

30. Pristae

(1) Ustaa stavlja na svoje lanove teke zahtjeve i namee im velike dunosti. Oni, kojima su dunosti
redovitog lana Ustae preteke, a ipak ele na vidljiv nain pokazati, da pristaju uz Pokret, da
odobravaju naela Pokreta, njihov rad i ciljeve, mogu postati pristaama Pokreta.
(2) Tko eli postati pristaom Pokreta, prijavit e se zbirniku ili taborniku svojega mjesta i zamoliti e, da
bude primljen medju pristae.
(3) Odluku o primitku pristae donosi tabornik, te o tom izvjeuje stoernika, koji izpostavlja izkaznicu i
preko logora je dostavlja taborniku, a tabornik je uruuje pristai.
(4) Pristaa Ustae mora stvarno i duhovno pomagati ustaku postrojbu, na podruju koje boravi, te
ustaki pokret uobe.
(5) Pristaa ima pravo nositi znak Pokreta ( 13.), posjeivati prostorije, priredbe, proslave i sveanosti
tabora i Pokreta, te se sluiti itaonicom i knjinicom svog tabora.
(6) Pristatvo prestaje:
a) smru (prestankom ustanove, odnosno pravne osobe);
b) prielazom u lanstvo;
c) brisanjem;
d) izstupom.
(7) Pristau moe, kod primanja u lanstvo (ustae), stoernik osloboditi pripravnikog roka, na temelju
pismeno obrazloenog priedloga tabornika.
(8) Izstupiti moe pristaa tako, da taborniku prijavi svoj izstup, a tabornik e preko logora obaviestiti o
tom stoer. Pristaa istodobno vraa taborniku izkaznicu i znak. Izkaznicu i znak dostavlja tabornik preko
logora stoeru.
(9) Pristau brie iz popisa stoernik na priedlog tabornika ili izravnom odlukom, ako se pristaa ogriei o
ustaka naela, o ustav ili ako svojim ponaanjem povriedi ugled ustakog imena, znaka ili rada.
(10)Pristaa prigodom pristupa podpisuje izjavu, koja glasi:
Obavezujem se astnom rieju, da u u ivotu provoditi ustaka naela, pomagati i promicati zadau
ustakog pokreta.
Dajem astnu rie, da u uvati ast ustakog imena i znaka.
Obeajem vjernost Poglavniku, hrvatskom narodu i Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj u svakoj prilici i pod svim
okolnostima.
(11)Izjavu podpisuje i tabornik kao svjedok. Izjava se pohranjuje u logoru.
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
USTAKI USTAV

I.Zadaa pokreta
Toka 1.
Ustaa,hrvatski oslobodilaki pokret,ima zadau,da svim sredstvima,pa i oruanim ustankom,oslobodi
ispod tuinskog jarma Hrvatsku,da ona postane potpuno samostalna drava na cijelom svom narodnom i
povijesnom podruju.
Toka 2.

Kada taj cilj bude postignut,ustaki e pokret braniti svim sredstvima dravnu samostalnost Hrvatske i
narodnu osebujnost hrvatskog naroda,te se boriti zato,da u hrvatskoj dravi uvjek bude vladao samo
hrvatski narod te a on bude potpunim gospodarom svih stvarnih i duhovnih dobara u svojoj
zemlji,napredno i pravedno ureenoj u duhu Ustakih Naela.
II.Sustav pokreta
Toka 3.
Ustaa,hrvatski oslobodilaki pokret,sastoji se od:Rojeva,Tabora,Logora,Stoera i Glavnog Ustakog Stana.
ROJ-Ustaka jedinica u pojedinom selu
TABOR-Ustaka jenica na podruju jedne uprave opine
LOGOR-Skup svih Tabora na podruju jednog upravnog kotara.
STOER-Skup sviju Logora na podruju jedne upe(upanije ili oblasti)
GLAVNI USTAKI STAN-Upravlja svim poslovima,to se odnose na cjelokupni pokret i oslobodilaki rad.
Toka 4.
Na elo Roja stoji Rojnik,na elu Logora Logornik,na elu Stoera Stoernik,a na elu Glavnog Ustakog
Stana POGLAVNIK.Tabornike,Logornike i Stoernike imenuje i rjeava dunosti po odredbi Poglavnika
Glavni Ustaki Stan,a Poglavnika biraju ustae utemeljitelji,odnosno po ispranjenju Glavni Ustaki Stan.
Toka 5.
Glavni Ustaki Stan sainjavaju Doglavniko vjee i Poboniki zbor.Doglavnike,njih najvie dvanaest na
broju.te Poglavnike pobonike,njih najvie sedam na broju,imenuje i rjeava dunosti POGLAVNIK.
Toka 6.
Uz bok Tabornika,Logornika i Stoernika imenuje Glavni Ustaki Stan po odredbi Poglavnika do est
tabornih,logornih,odnosno stoernih pobonika za obavljanje pojedinih grana poslova,koj se u dotinoj
jednici ukazuju potrebni,a te poslove izvre oni po nalogu dotinoga tabornika,logornika,odnosno
stoernika.
Toka 7.
Glavni Ustakom Stanu imenuje po odredbi Poglavnika prema potrebi strune osobe,te im opredjeljuje in
i slubu.koju imadu izvriti u Taboru,Logoru,Stoeru,Glavnom Ustakom Stanu,u pokretu uope,te u
ustanku i izvaanju ustakih djela napose.
Toka 8.
Glavni Ustaki Stan imenuje po odredbi Poglavnika i posebne ustake dunosnike i povjerenike,kojima se
povjeravaju po potrebi naroiti poslovi.
III.lanstvo
Toka 9.
Ustaom moe postati svaki Hrvat,koji je sposoban za ustaku borbu,koji je potpuno odan temeljima
ustakih naela,spomenutih tokama 1. i 2. ovoga Ustava,te je spreman na sebe preuzeti i izvriti sve
odredbe i naloge,koje mu izdaju ustake vlasti i pretpostavljeni.lanom ustakog pokreta prestaje se biti
samo razrjeenjem dunosti i otpustom,koji daje Glavni Ustaki Stan po odredbi
Poglavnika.
Toka 10.
Dunosti su lanstva:
a)Polaganje ustake prisege
b)Neizbjeivo izvravanje svakog rada,svih dunosti,svih naloga i odredaba,te vrenje odgovornosti,kako
je to sve saeto u naelima Hrvatskog Ustakog pokreta i ustakoj prisegi.Svaki rad i svako vrenje
dunosti,kako pojedinih Ustaa tako i sviju Ustaa zajedno,a napose i svakoga dunosnika asnika temelji

se na dunosti,odgovornosti i neizbjeivom izvrenju odredaba i naloga,to je sve saeto u ustakoj

prisegi.
IV.Prisega
Toka 11.
Prisega,koju ustae polau glasi:
*Zakljinjem se Bogom svemoguim i svime,to mi je sveto,da u se drati ustakih naela i pokoravati se
propisma te bezuslovno izvravati sve odredbe Poglavnika,da u svaku povjerenu mi tajnu najstroe
uvati i nikome nita odati.Zaklinjem se,da u se u ustakim redovima boriti za izvojevanje samostalne
drave Hrvatske i sve uiniti,to mi Poglavnik naloi.Zaklinjem se,da u jedanput izvojevanu hrvatsku
dravnu samostalnost i hrvatsku narodnu slobodu u ustakim redovima uvati i braniti.Ako se ogrijem o
ovu prisegu,svjestan si svoje odgovornosti za svaki svoj in i propust,ima me po ustakim propisima stii
kazna smrti.Tako mi Bog pomogao!AMEN!*
V.Ustaka stega
Stegovnu vlast u ustakom pokretu vre nadleni ustaki dunosnici prema posebnim naputcima i uz
odobrenje Glavnog Ustakog Stana.Sudovanje vri posebni ustaki sud,to ga za svaki pojedini sluaj
postavlja po odredbi Poglavnika Glavni Ustaki Stan,a osudu izvruju naroito za to na isti nain
postavljene ustae.Poglavnik e po potrebi u toj kao i u svim drugim stvarima svoje ovlasti prenijeti na
kojega od svojih pobonika ili dunosnika.
VI.Zaglavne ustanove
Toka 13.
Glavni Ustaki Stan e po odredbi Poglavnika imati potrebne propise,o postrojavanju ustakih tvorba,o
novaenju i polaganju prisega,o ustakoj izobrazbi za borbu,o odori,opremi i o naoruanju,o stezi,radu i
vrenju slube te o svemu,to se odnosi na ustaki pokret i djelatnost.
*Ovaj ustaki Ustav sainie i vlastoruno potpisae ustae utemelitelji u Zagrebu dana 7.sijenja 1929.*

ZA DOM SPREMNI UVIJEK!!!!