CATIA V5R16 - Modeliranje klipnjae

Sposobnost usvajanja koncepcije i izgradnje lahko izmjenjivih modela u kontekstu

procesa razvoja glavnog proizvoda veoma je vano za buduu upotrebu sistema CATIA
V5. CATIA V5 je potpuno novi alat za projektovanje podrano raunarom (ComputerAided Design CAD), koji koriste inenjeri i dizajneri pri razvoju prizvoda. Pri radu sa
svakim novim programskim sistemom vano je da steknemo osnovno razumijevanje
njegovih mogunosti i ogranienja. Sistem CATIA V5 je napisan kao rjeenje
nezavisno od operativnog sistema raunara i nudi nebrojene mogunosti za struktuiranje
programskih modula i prilagoavanje korisniku. Ovaj programski sistem se u mnogome
zasniva na osnovnim elementima izgleda i ponaanja Windows operativnog sistema.
Tehnologija sistema CATIA V5
CATIA V5 je program za projektovanje nove generacije, koji neprimjetno integrie sve
aspekte procesa razvja proizvoda. To obuhvata simultanu upotrebu podataka i
geometrijskih informacija, od koncepta proizvoda do definicije proizvodnog procesa. U
srcu sistema CATIA V5 lei integracija asocijativne strukture podataka koja omoguava
simultani razvoj proizvoda kroz itav njegov ivotni vijek, a samim tim i njegov bri
razvoj. Jednostavnost upotrebe sistema CATIA V5 zasniva se na novom grafikom
korisnikom okruenju (Graphical User Interface GUI ), koje je razvijeno upotrebom
Microsoft Windows i Web tehnologija. To omoguava novim korisnicima da uivaju u
komforu upotrebe poznatih Windows operacija, ime se postiu vea produktivnost i
skraenje vremena ovladavanja programom. Iako je prvenstveno razvijena za Windows,
CATIA V5 je takoer napisana i za sve vanije UNIX platforme. Cjelokupno grafiko
korisniko okruenje je dizajnirano po ugledu na palete alata i ikone kakve se mogu
nai u Microsoft Windows okruenju.
Podloga sistema CATIA V5
Ovaj sistem je razvila kompanija Dassault Systemes u ranim 80-tim godinama prolog
vijeka, prvenstveno za potrebe avio industrije. CATIA je skraenica od ComputerAided
Three-dimensional
Interactive
Application (raunarom podran
trodimenzionalni interaktivni programski sistem). Dalje razvijan uz podrku kompanije
IBM, CATIA V2/V3/V4 je postao moan programski paket. Kompanija Dassault
Systemes je uvoenjem sistema CATIA V5 postavila novi standard, donose i
dramatina poboljanja u arhitekturi sistema i korisnikom radnom okruenju. CATIA
V5 se primarno koristi u automobilskoj i avio industriji za razvoj automobila i aviona.
Takoer se moe sresti u najrazliitijim granama, ukljuuju i svemirski program,
industrijski pribor, arhitekturu, graevinstvo, proizvode iroke potronje, elektroniku,
medicinu, industriju namjetaja, projektovanje maina alatki, livenje, duboko izvlaenje
i brodogradnju.

Integracija u Windows okruenje

Okruenje sistema CATIA V5 je prilagoeno prirodnom okruenju Windows
operativnog sistema. Ovo je veliki korak naprijed u poreenju sa sistemom CATIA V4,
koji ima prvenstveno tekstualno orjentisan sistem menija i radi prvenstveno u UNIX
okruenju. Glavni cilj pri razvoju programa CATIA V5 bilo je kombinovanje lakoe
rada u Windows okruenju sa jezgrom za zapreminsko modeliranje. Novo korisniko
okruenje je optimizirano tako da izvoenje najveeg dijela operacija zahtijeva najmanji
mogui broj komandi. Npr. novi korisnik moe koristiti padajue menije, dok iskusan
korisnik za iste operacije moe koristiti preice sa tastature. CATIA V5 nudi mnogo
novih funkcija Windows tipa ukljuuju i:
OLE konfiguracija Objekt Linking and Embedding (povezivanje i ugraivanje
objekata),
kopiraj i nalijepi (Copy and Paste) funkcije,
kontekstualni i padajui meni,
tradicionalne palete alata,
povuci i pusti (Drag and Drop) funkcionalnost i
skraenice sa tastature (kombinacije tastera).
Osobine sistema CATIA V5
Modul za skiciranje (Sketcher) prestavlja osnovni i integralni dio sistema CATIAV5.
Okruenje za skiciranje je most izmeu 2D elemenata i 3D geometrije. Modul za
skiciranje obezbjeuje funkcionalnost za kreiranje i modifikaciju 2D geometrije koja se
koristi pri kreiranju 3D zapremina i povrina. Kreiranje mnogih zapreminskih (solid)
elemenata poinje od 2D profila, koji se nazivaju skicirani profili i u koje se ugrauje
zamisao projektanta. Na geometriji se takoer mogu definisati parametri i ogranienja.
Okruenje za skiciranje prestavlja kljuni element sistema za projektovanje primjenom
tehnikih elemenata zato to povezuje 2D sa 3D elementima. Sposobnost da skice mogu
ali i ne moraju da budu u potpunosti dimenzionisane ini sistem CATIA veoma
fleksibilnim u odolijevanju izazova bilo kojeg projekta.

Slika b.1. Okruenje za skiciranje

CATIA V5 je programski sistem za parametarsko varijaciono modeliranje koji
omoguava da se zamisao projektanta prestavi dodavanjem parametara ili dimenzija
koje pokreu kreiranje modela i izmjenu na njima. Parametrizacija dodaje modelu
inteligenciju, prestavljajui i odravajui zamisao projektanta pomou definicije

meuzavisnosti izmeu elemenata, dimenzija i parametara modela. Ovo omoguava

izvravanje promjena na elementima modela koji su povezani sa elementom koji se
mijenja osvjeavanjem modela koji prelazi u novu eljenu konfiguraciju, zadravaju i
pri tome prvobitnu zamisao projektanta. Sistem CATIA V5 omoguava da se
parametrizuju svi geometrijski objekti, ukljuujui zapremine, povrine, iane modele i
konstruktivne elemente. Cjelokupan model ili dio modela moe se parametrizovati da bi
obezbijedili veu fleksibilnost u razvoju viestrukih projektnih varijanti. Kada je model
parametrizovan neka od njegovih dimenzija moe se promijeniti unoenjem nove
vrijednosti i osvjeavanjem modela.
Konfiguracija sistema CATIA V5
CATIA V5 je asocijativni sistem koji pokriva i povezuje sve aktivnosti jednog
proizvodnog preduzea. Program moe biti konfigurisan na razliite naine:

platformske konfiguracije,
namjenski skupovi modula (Application Portfolios) i
sklopovi paleta alata ( Workbenches)

CATIA V5 je organizovan kroz tri razliite platforme. One su oznaene sa P1, P2 P3, a
konfigurisane su da nude razliite ulazne take u procesu razvoja proizvoda upotrebom
sistema CATIA V5. Podaci kreirani unutar jedne od platformi mogu se, bez prekida u
radu, koristiti unutar druge.
Platforma P1 prua osnovne mogunosti za zapreminsko modeliranje korisnicima koji
ele da budu uvedeni u rad sa sistemom visoke klase. Platforma P1 omoguava porast
funkcionalnosti, i svi proizvodi koji su u njoj kreirani potpuno su upotrebljivi unutar
platforme P2.
Platforma P2 je procesno orjentisano rjeenje koje u veoj mjeri podrava integrisano
okruenje za razvoj proizvoda tokom njegovog ivotnog vijeka. Ona nudi mogunosti
za integrisano projektovanje, analizu, proizvodnju i razvoj ifrastrukture proizvoda.
Uglavnom se izdvaja po izgledu korisnikog okruenja u kome je konfiguraciono stablo
modela integrisano u prozor za kreiranje geometrije.
Platforma P3 nudi napredna rjeenja bazirana na znanju, posebno prilagoena za
odreene vrste industrije, kao to su automobilska i avio industrija. Izgled korisnikog
okruenja ove platformeje slian je onom iz platforme P2. Jedina razlika je to su
pojedini P3 proizvodi optimizovani za razvoj u specifinom okruenju.

MODELIRANJE KLIPNJAE
Potrebno je izvriti modeliranje dijelova i sklopa zadate klipnjae softverskim paketom
CATIA V5, pri mu se prvo modeliraju komponente, a zatim se vri sklapanje ovih
dijelova u sklop. Takoer je potrebno i izraditi potpunu tehniku dokumentaciju zadatog
modela, iji je prikaz dat na slici.

Slika 4.1
Pri rijeavanju zadatka koritena je CATIA V5 koja spada u najui krug vodeih
integriranih CAD/CAM/CAE softverskih sistema u svijetu. Kao to samo ime
programa CATIA Solutions govori, rije je o aplikaciji koja nudi cijelikupno rijeenje i
to ne samo za CAD/CAM/CAE podruja, ve zadire i u druge domene vezane uz
proizvodne procese, kao to je prije svih PDM (Product Data Menagement), odnosno
sve to je vezano za praenje proizvodnog procesa. CATIA je razvijena od strane
francuskog proizvoaa firme Dassault Aviation. U poetku je zamiljena kao program
za 3D modeliranje i proizvodnju putem NC-a samo za potrebe Dassaulta, ali kako se
aplikaija irila, te kako se osjetilo da na tritu postoji potreba za takvim rijeenjem,
krenulo se u njeno komercijalizovanje. Nakon to je u poetko prihvaena od drugih
korisnika iz podruja avionske industrije, CATIA je krajem 70-tih, a posebno u 90-tim,
naila na opte prihvaanje od strane automobilske industrije. Osim standardnih modula
za konstrukciju, CATIA V5 nudi module za analizu (FEM-analiza metodom konanih
elemenata), proizvodnju (CAM/NC), te veliki broj specifinih i specijalizovanih
modula.
U radu su koriteni slijedeimoduli softverskog sistema CATIA V5:
Sketcher i Part Design,
Assembly Design,
Drawing i
Generative Structural Analysis

Modeliranje dijelova u Sketcher i Part Design modulu

Postupak modeliranja dijelova u Sketcher i Part Design
primjeru dijelova klipnjae.

modulu objanjen je na

Modeliranje tijela klipnjae

Modeliranje male pesnice izvreno je koritenjem osnovnih alata Sketcher-a.Postupak
se sastoi od kreiranja konture jedne polovine male pesnice, postavljanja ogranienja
(Constrainta-a), Mirror-ovanje konture, Pad-ovanje itave konture, obaranje ivica i na
kraju izrada otvora sa navojem.
Pri modeliranju male pesnice koriteni su slijedei alati:
Profile ili Line,
Constraint,
Mirror,
Chamfer,
Pad,
Pocket i
Hole
Pokretanje Part Design modula
1. Za ulazak u Part Design modul sa glavnog izbornog menija File bira se
komanda New (ili se bira ikona New ), nakon ega se pojavljuje dialoki okvir
New. Zatim se bira odgovarajui tip dokumenta , slika a.2.

Slika 4.2. Dialoki ovir New

2. U dijelu List of Types bira se tip dokumenta Part i potvrdidugetom OK, nakon
ega se otvara novi CatPart dokument. Radno okruenje okruenje Part Design
mudula prikazano je na slici a.3, a ranije pomenuti alati potrebni za modeliranje
modela ploe smjeteni su u prikazanim paletama alata.

Slika 4.3. Radno okruenje Part Design modula

Kreiranje konture tijela klipnjae
1. Na samom poetku konstruisanja modela tijele klipnjae neophodno je odabrati
ravan kreiranja konture. Kao najpodesnija, sa stabla se bira xy ravan, slika a.4.

Slika 4.4. Prikaz ravi u Part Design modulu

2. Klikom na ikonu Sketcher , prelazi se iz Patr Design u Sketcher modul. Radno
okroenje Sketcher modula prikazano je na slici a.5.

Slika 4.5. Radno okruenje Sketcher modula

3. Ukljuivanje komandi Snap to Point i Geometrical Constaint iz Sketch Tools
palete alata olakava se postupak modeliranja.
4. Osnova modela tijela dobija se koritenjem alata Profile i Line kreiranjem
konture proizvoljnih dimenzija.

Slika 4.6. Osnvna kontura tijela klipnjae

Konturu kreiramo na slijedei nain: klikom na lijevu tipku mia selektirao poetnu
taku, otputamo tipku, a zatim na isti nain krajnju taku d koje povlaimo liniju.
Nakon toga povlaimo liniju Axis i koristimo alat Symmetry da bi dobili i drugi dio
konture.

Slika 4.7. Cijelokupna kontura tijela klipnjae

5. Po zavretku izrade simetrinog dijela konture, izlazimo iz Sketcher modula
birajui alat Exit Workberch.
Pad-ovanje konure tijela klipnjae
Prikaz konture, u odabranoj xy ravni, u 3D prostoru Part Design, uz koritenje alata
Pad za dobivanje punog modela prikazan je na slici a.8.

Slika 4.8. Pad-ovanje konture tijela klipnjae

1. Kad selektiramo konturu slijedei korak je da odaberemo alat Pad, nakon ega
dobijamo dialoki okvir Pad Definition u kojem unosimo potrebnu visinu
ekstrudiranja, kao to je prikazano na slici a.8.
2. Potvrdom na dugme OK formiramo osnovni oblik tijela klipnjae prikazane na
slici a.9.

Slika 4.9. Osnovni oblik tijela klipnjae

3. Nakon to smo dobili osnovni oblik nastavljamo modeliranje ostalih oblika na
osnovnom. Selektiranjem povrine i vraanje u Sketcher
te kreiranje
neophodnih kontura, moemo vidjeti na slici a.10.

Slika 4.10. Kreiranje dodatnih kontura

4. Kada smo kreirali neophodne konture izlazimo iz Sketcher modula i koristimo
alat Pad , to je prikazano na slici a.11.

Slika 4.11. Pad-ovanje dodatnih kontura

4.1.1.4. Kreiranje lijebova na tijelu klipnjae

1. Potrebno je selektirati povrinu na kojoj se nalazi utor, zatim ulazimo u Sketcher

modul i formiramo konturu lijeba, slika a.12.

Slika 4.12. Kreiranje lijeba

2. Nakon to smo definisali konturu izlazimo iz Sketcher modula i koristimo alat
Pocker da bi dobili eljeni oblik.

Slika 4.13. Koritenje alata Pocker

Potvrdom na dugme OK formiramo oblik prikazan an slici a.14.

Slika 4.14. Osnovni oblik tijela klipnjae

Zakoenje ivica predmeta alatom Chamfer

Jedan od zavrnih koraka modeliranja je zakoenje i obaranje otrih ivica.
1. Bira se alat Chamfer, nakon ega se pojavljuje dialoki okvir Chamfer Definitio,
prikazan na slici a.15.

Slika 4.15. Dialoki okvir Chamfer Definicion

2. U dijelu Length 1 dijalokog okvira Chamfer Definition zadajemo duinu a u
dijelu Angle ugao zakoenja.

Slika 4.16. Prikaz selektiranih povrina sa dialokim okvirom

Obaranje ivica altom Edge Fillet
1. Bira se alat Edge Fillet nakon ega se pojavljuje dialoki okvir Edge Fillet
Definition

Slika 4.17. Dialoki okvir Edge Fillet Definition

2. U dijelu Radijus unosimo veliinu radijusa.

Slika 4.18. Prikaz selektiranih povrina sa dialokim okvirom

Tako smo dobili model koji je prikazan na slici a.19.

Slika 4.19. Prikaz modela sa oborenim i zakoenim ivicama

Zrcaljenje prizme alatom Mirror
Zrcaljenje prizme vrimo kako bi dobili cijelu prizmu. Odabiremo alat Mirror, nakon
ega nam se otvara dialoki okvir Mirror Definition u kojem kao ravninu simetrije
odabiremo ravninu xy.

Slika 4.20. Zcraljenje prizme sa dialokim okvirom

Potvrdom na dugme OK formira se oblik prikazan na slici a.21.

Slika 4.21. Formirani oblik tijela klipnjae

Kreiranje otvora sa navojem na dojnjim povrinama
1. Biramo alat Hole, a zatim selektujemo povrinu na kojoj elimo kreirati otvor a
navojem, nakon ega se pojavljuje dialoki okvir Hole Definition.

Slika 4.22. Dialoki prozor Hole Definition sa selektiranom povrinom

2. Slijedi korak je definisanje parametara otvora u kartici Extension dialokog
prozora Hole Definition, prikaz na slici a.23.

Slika 4.23. Definisanje parametara rupe u kartici Extension

3. Nakon toga elektujemo karticu Type gdje definiemo tip otvora, a u kartici
Thread Definition definiemo navoj , prikaz na slici a.24.

Slika 4.24. Definisanje parametara navoja u kartici Thread Definition

4. Biranjem ikone Positioning Sketch, u kartici Extension, vraamo se u Sketcher
radno okruenje gdje vrimo pozicioniranje otvora sa navojem.
5. Povratak u 3D okruenje omoguuje ikona Exit Workberch, u kojem vidiom
prikan kreirani otvor, slika a.25.

Slika 4. 25. Kreirani otvor sa navojem

Modeliranje polutke
Modeliranje polutke izvreno je koritenjem osnovnih alata Sketcher-a. Postupak se
sastoi od kreiranja konture jedne polovine polutke, postavljanja ogranienja
(Constrainta-a), Mirror-ovanje konture, Pad-ovanje itave konture, obaranje ivica i na
kraju izrada otvora sa navojem.
Pri modeliranju male pesnice koriteni su slijedei alati:

Profile ili Line,

Constraint,
Mirror,
Chamfer,
Pad,
Pocker i
Hole

Kreiranje osnovne konture polutke

1. Biramo ravan kreiranja osnovne konture polutke, xy ravan.
2. Biranjem ikone Sketcher ,ulazimo u Sketcher radno okruenje.
3. Aktiviramo komande Snap to Point i Geometrical Constraints , ako
nisu aktivirane.
4. Alatom Profile kreiramo konturu polutke, a zatim alatom Constraints
postavimo dimenziona ogranienja. Prikaz konture polutke sa
zadatim dimenzionim ogranienjima dat je na slici a.26.

Slika 4.26. Osnovna kontura polutke

Slika 4.27. Symmetry-nje konture polutke

6. Birajui alat Exit Workberch, izlazimo iz Sketcher modula a ulazimo u Part

Design radno okruenje.

Pad-ovanje konture polutke

1. Nakon to je kontura selektovana biramo alat Pad, nakon ega dobijamo

dialoki okvir Pad Definition prikazan na slici a.28.

Slika 4.28. Dijaloki okvir Pad Definition

2. Potvrivanjem na dugme OK dobilismo prizmu.
Izrada dodatne konture
1. Selektiramo povrinu, ulazimou u Sketcher i kreiramo konturau, prikaz na slici a.29.

Slika 4.29.Dodatne konture

Slika 4.30. Pad-ovanje dodatne konture polutke

2. Izlazimo iz Sketcher modula birajui alat Exit Workberch , zatim koristimo alat
Pad kao to je prikazano na slici a.30.

Slika 4. 31. Simetrini dio polutke

Obaranje ivica polutke

Biranjem ikone Edge Fillet pojavljuje se dialoki okvr u kojem definiemo neophodne
parametre i selektiramo ivice koje elimo zaobliti potvrivanjem na dugme OK dobili
smo eljene oblike.

Slika 4.32. Koritenje alata Edge Fillet sa dialokim okvirom

Zrcaljenje polutke alatom Mirror
Zrcaljenje polutke vrimo kako bi dobili cijelu prizmu. Odabiremo alat Mirror, nakon
ega nam se otvara dialoki okvir Mirror Definition u kojem kao ravninu simetrije
odabiremo ravninu xy.

Slika 4.33. Zrcaljenje profila

Slika 4.34. Polutka

Potvrivanjem na dugme OK dobili smo cijeli profil, slika a.34.

Kreiranje otvora na polutki

Kreiranje otvora vri se na isti nain kao u predhodnom sluaju a to znai da
selektujemo povrinu na kojoj elimo kreirati otvor zatim odabiremo alat Hole
pojavljuje se dialoki okvir u kojem definiemo neophodne parametre, slika a.35.

Slika 4. 35. Kreiranje otvora alatom Hole sa dialokim okvirom

Potvrivanjem na dugme OK dobijamo traeni otvor. Na isti nain izraujemo i drugi
otvor, slika a. 36.

Slika 4.36. Prikaz kreiranih otvora

Formiranje sklopa u Assembly Desing modulu

Sklapanje modeliranih dijelova sklopa klipnjae izvreno je u Assembly Desing modulu.
Postupak povezivanja dijelova u sklop i definisanja njihovih meusobnih veza
objanjen je na primjeru povezivanja slijedeih Part-ova:
Part 1: Tijelo klipnjae.CATPart
Part 2: Polutka. CATPart
Pri tome su koriteni sljede i alati:

Manipulation: manipulacija (translacija i rotacija) pojedinih komponenata u

prostoru,
Fix Component: fiksiranje osnovne komponente Product-a,
Coincidence Constraint: postavljanje relacija koncentri nosti, kolinearnosti i
planarnosti izme u dvije komponente,
Contact Constraint: definisanje kontakta izme u povrina dvije komponente
Offset Constraint: definisanje me usobne udaljenosti izme u dva elementa
Product-a i
Catalog Browser: katalog standardnih elemenata (vijci, navrtke, ...) koje moemo
koristiti u Product-u.

1. Potrebno je otvoriti Part-ove (dijelove) od kojih kreiramo Product (sklop).

Ukoliko se Product sastoji od velikog broja Part-ova preporuljivo je zapoeti
rad s max. 57 dijelova kako bi prozori pojedinih dijelova bili dovoljno veliki za
normalan rad. Kada sve otvorene dijelove sklopimo u Product, otvaramo nove,
dodajemo ih i tako redom.
Na Product klipnjae se sastoi od dva Par-ta:
Part 1: Tijelo klipnjae.CATPart
Part 2: Polutka. CATPart
2. Nakon otvaranja dijelova, otvaramo novi Product (New Product ).
Funkcijom Window Tile Horizontally dijelimo ekran, tako da budu vidjivi
i Part-ovi i Product. Dobiveno stanje trebalo bi odgovarati slino onome na
slici a.37.

Slika 4.37. Radno okruenje Assemly Design-a sa otvorenim Part-ovima i Product-om

Unoenje Part-ova u Product-u
1. Odabrat emo prvi dio (Part), kliknuti desnom tipkom mia (DTM) na naziv dijela u
PartEditor-u (na vrhu stabla) i iz menija odabrati Copy. Nakon toga u prozoru
Product-a kliknemo DTM na naziv Product-a (najee: Product1), te iz menija
odaberemo Paste.Time smo Product-u dodali prvi dio. Postupak je vidljiv na
slikama a.38. i a.39.

Slika 4.38. Koritenje opcije Copy

2.

Slika 4.39. Koritenje opcije Paste

Sada na isti nain u Product dodajemo i preostali dio (redoslijed nije bitan).
Osim funkcijama Copy/Paste, Part-ove je mogue dodati i Drag&Drop
postupkom, tj. odvlaenjem ikone Part-a iz PartEditor-a na ikonu Product-a u
ProductEditor-u.
3. Kada su svi Part-ovi dodani u Product-u, moemo zatvoriti njihove prozore,

Product-a moemo poveati preko cijelog ekrana. Dobiveno stanje prozor

prikazano je na slici a.40.

Slika 4.40. Izgled Product-a nakon ubacivanja Part-ova

Na slici a.40 prikazan je jedan od moguih poloaja Part-ova u Product-u. Poloaj
zavisi od ravni u kojoj je Sketch napravljen, poloaja u ravni Sketch-a, itd. Poetno
stanje ne utie na konaan rezultat.
Pozicioniranje komponenata
1. Sljedea faza je dovoenje komponenti u priblian relativni poloaj, ali sa dovoljno
prostora kako bi sve povrine bile dostupne za selektovanje. Pri tome koristimo
alat Manipulation, koji omoguava translaciju i rotaciju pojedine komponente du i
oko ose x, y, z ili du i oko pravca definisanog postojeom geometrijom (ivice, ose
cilindara, ...).

Slika 4. 41. Dialoki okvir Manipulation Parameters

2. Odaberemo jednu od opcija translacije ili rotacije klikom na odgovarajuu ikonu u
prozoru Manipulation Parameters, zatim miem odaberemo dio i drei lijevi taster
mia (LTM) pomiemo ga u eljenom pravcu.
3. Prije povezivanja u sklop, dijelove je potrebno razmjestiti u priblian poloaj
prikazan slikom a.42.

Slika 4.42. Izgled Product-a nakon razmjetanja dijelova u prostoru

Povezivanje komponenti (postavljanje Constraint-a)
Sljedei korak je definisanje tanih relacija izmeu odabrana dva dijela. Za to nam slue
funkcije Fix, Coincidence Constraint, Contact Constraint, Offset Constraint i Angle
Constraint.
1. Coincidence Constraint izmeu osa otvora na tijelu klipnjae i osa otvora na
polutki.

Slika 4.43. Odabrane ose tijela klipnjae i polutke

2. Contact Constraint izmeu povrina koje su spojene kao na slikama a.44.

Slika 4.44. Selektovane povrine tijela i polutke

3. Alatom Update All dobije se izgled Product-a kao na slici a.45.

Slika 4.45. Prikaz Product-a nakon povezivanja dva Part-a

Dodavanje standardnih elemenata Product-u
Sastavni dio CATIA V5 je i katalog (Library) standardnih elemenata (vijci, navrtke,
podloke,...) koje moemo po potrebi dodati Product-u.
1. Katalog otvaramo biranjem ikone Catalog Browser. Otvara se dijaloki prozor
Catalog Browser: ISO (postoje opcije za DIN, ANSI, JIS) u kojem biramo koji tip
standardnog elementa elimo. U ovom slu aju biramo ISO_Screws.

Slika 4.46. Dijaloki prozor Catalog Browser

4. U listi naemo grupu: ISO 4016: Hexagon Head Bolt , te je odaberemo
dvostrukim klikom. U listi standardnih vijaka biramo potrebni vijak.

Slika 4.47. Izbor vijaka M8x45

Duplim klikom na standardni vijak biremo isti, nakon ega se vraamo i biramo
sljedei vijak ili kopiramo postojei, nakon ega Product izgleda kao na slici a. 48.

Slika 4.48. Product sa dva nova Part-a

Primjenom alata Coincident Constraint i Contact Constraint u Product-u definiemo
potrebne
veze izmeu vijaka i klipnjae. Alatom Update All dobija se izgled Product-a kao na
slici a.49

Slika 4.49. Konani izgled Product-a nakon definisanih veza

Izrada tehnike dokumentacije u Drawing modulu

Izrada tehnike dokumentacije obuhvata izbor formata crtea, umetanje zaglavlja,
otvaranje 3D modela za koji radimo dokumentaciju, generisanje pogleda i presjeka,
kotiranje, dodavanje oznaka hrapavosti, upisivanje teksta i drugih dijelova koji su
sastavni dio radionikog crtea. Postupak izrade tehnike dokumentacije klipnjae u
Drafting modulu objanjen je na primjeru izrade radionikog crtea tijela klipnjae.
Izbor formata crtea
1. Sa glavnog izbornog menija File biramo komandu New nakon ega se na
ekranu pojavljuje dijaloki prozor New iz kojeg biramo potrebni tip dokumenta.
2. U dijelu List of Types selektujemo Drawing i potvrdimo dugme OK.

Slika 4.50. Dialoki okvir New i New Drawing

3. U polju Format biramo A4 ISO, u odjeljku Orientation biramo Landscape
potvrdimo dugme OK.
4. Izgled formata A4 izabranog za izradu radioni kog crtea glave dizalice prikazan
je na slici 4.51.

Slika 4.51.Izgled izabranog formata A4

Otvaranje Part-a
1. U paleti alata Standard odaberemo komandu Open .
2. Oznaimo Part za koji radimo dokumentaciju, u naem sluaju je to tijelo
Klipnjae.CATPart, i potvrdimo dugme OK.
Ranije kreiran Part prikazuje se na ekranu.

Slika 4.52. Izgled ranije kreiranog Part

Generisanje nacrta tijela klipnjae
U ovom dijelu e biti prikazan postupak generisanja nacrta (pogleda sprijeda ili
Window Tile Horizontal ekran frontalnog pogleda) glave dizalice. Opcijom
podijelimo horizontalno na dva dijela. U jednom dijelu e biti prikazan 3D model (Part)
a u drugom crte (Drawing) glave dizalice.
1. Aktiviramo prozor Drawing, a zatim alat Front View u paleti alata Views
2. U Part-u selektujemo xy ravan za ravan generisanja nacrta.

Slika 4.53. Istovremeni prikaz prozora Part-a i Drawing-a

3. Odaberemo mjesto gdje elimo da generiemo nacrt, a pomou plavog
manipulatora vrimo pomjeranje i rotaciju pogleda po elji, slika 4.54.

Slika 4.54. Pozicioniranje nacrta

Kada pogled dovedemo u eljenu poziciju klikom van zelenog okvira generiemo nacrt,
pri emu se ukloni plavi manipulator a okvir pogleda promjeni iz zelene u crvenu boju.

Slika 4.55. Pogled nacrta tijela klipnjae

4. U Generative Drafting radnom okruenju vidi se naziv pogleda, mjerilo i okvir
po standardnoj postavci. Da bi se iskljuio prikaz naziva pogleda i mjerila
koristi Tools Options Mechanical Design Drafting i u desnom dijelu se
opcija na listu Layout iskljuimo opcije View name i Scaling factor za
prikazivanje naziva pogleda i mjerila.

Generalisanje tlocrta tijela klipnjae

1. Aktiviramo prozor Drawing, a zatim alat Projektion View u paleti alataViews.
Pomjeranjem mia na razliite strane od nacrta vidimo da siste automatski generie
projekciju na toj strani.

Slika4.56. Pozicioniranje tlocrta

Generisanje presjeka
U ovom dijelu je prikazan postupak generisanja bokocrta glave dizalice
prikazanog u presjeku, koristei ve generisani nacrt.
1. Aktiviramo prozor Drawing, a zatim alat Offset Section View u paleti alata
Views.
2. LTM odabere se prva taka zamiljene ravni presijecanja.
3. Pomjeranjem mia prema drugoj taci, u 3D prikazu mogue je pratiti kreiranje
zamiljene ravni presijecanja, slika 4.57.

Slika 4.57. Izgled presjeka

.
Slika 4.58. Prikaz i drugog presjeka

ANALIZA KLIPNJAE METODOM KONANIH ELEMENATA

Generative Structural Analysis

Analiza klipnjae metodom konanih elemenata u Generative

Structural Analysis u modulu CATIA V5 sistema
Da bi se izvrila naponska analiza konstruisane klipnjae , potrebno je prije svega
Sklop_klipnjae.CATProduct u Assembly Design otvoriti ranije modeliran sklop
modulu.
Zadavanje materijala
Koritenjem alata Apply Material
prozor prikazan na slici 5.11.

iz istoimene palete alata, otvara se dijaloki

Iz popisa materijala u kartici Metal bira se elik (Steel). Da bi zadali materijal

odreenom dijelu sklopa, u stablu se koriste funkcije Copy/Paste, a nakon toga dugme
Apply Material i OK. Nakon to smo zadali materijal zatvora se dijaloki prozor.

Slika 5.13.Dialoki prozor za izbor materijala Slika 5.14. Mehanike karekteristike

zadanog materijala
Osobine materijala koji je se zadaje mogu se vidjeti ako se napravi dupli klik na njego
naziv (npr. Steel) u stablu. Pri tome se otvara prozor Properties prikazan na slici 5.12
kartica Analysis sadri mehanike karakteristike zadanog materijala.

Radno okruenje Generative Structural Analysis modula

Sa glavnog izbornog menija bira se Start Analysis Solution Generative
Structural Analysis. Pojavljuje se dijaloki prozor New Analysis Case, slika 5.13.
Standardni izbor je Static Analysis.

Slika 5.15. Dialoki okvir New Analysis Case i simbol mree u centru klipnjae
Budui da je FEM metoda zasnovana na podjeli strukture na elemente, pojavljuje se
simboliki prikaz oznake mree, slika 5.13.
Dvostrukim klikom na oznaku mree otvara se dijaloki prozor OCTTRE Tetrahedron
Mesh, prikazan na slici 5.14. Gustoa mree definie se parametrima Size i Sag, ije se
vrijednosti mogu mijenjati. Pri FEM analizi geometrija dijela se aproksimira
elementima mree, tako da se povrina dijela i mree u potpunosti nepodudaraju.
Razliku izmeu te dvije povrine kontrolie parametar Sag, koji je jedinstven u CATIA
V5 sistemu. Iz tog razloga manja vrijednost parametra Sag vodi ka tanijim rezultatima.
Na taj nain se postie finija mrea, ali je pri tome vrijeme prorauna neto due.

Slika 5.16. Dialoki prozor OCTTRE Tetrahedron Mesh

Zadavanje oslonaca
Za zadavanje oslonaca koristimo paletu alata Restraint.

Slika 5.17. Paleta alata Restraint.

Zadajemo pokretni oslonac na velikoj pesnici gdje se spaja radilica sa klipnjaom.

Slika 5.18. Zadavanje pokretnog oslonca Surface Slider

Pokretni oslonac zadajemo i na maloj pesnici na mjestu gdje se spaja klip sa klipnjaom
tj. da bi izbjegli modeliranje i spajanje klipa i osovinice sa klipnjaom simuliramo tu
vezu.

Slika 5.19. Zadavanje pokretnog oslonca na maloj pesnici

Zadavanje optereenja
Za zadavanje optereenja koristi se paleta alata Load.

Slika 5.20. Paleta alata Load

U ovom zadatku prvo emo zadati normalni pritisak i sile koje se javljaju na klipnjai.

Slika 5.21. Zadavanje sila

Slika 5.22. Zadavanje momenta

Slika 5.23. Zadavanje gravitacionog ubrzanja

Slika 5.24. Zadavanje rotocione sile

Slika 5.25. Zadavanje mase

Pokretanje prorauna
Da bi se pokrenuo proraun potrebno je odabrati alat Compute . Otvara se dijaloki
prozor Compute prikazan na slici 5.24.

Slika 5.26. Dialoki prozor Compute

Nakon potvrde na dugme OK i kratke pauze otvara se drugi dijaloki prozor prikazan na
slici 5.25.

Slika 5.27. Dialoki prozor Computation Resources Estimation

Ovaj prozor daje informacije o potrebnom vremenu i resursima raunara da se izvri
proraun. Ako su u dobijenom listingu nule tada postoji problem u jednom od
predhodnih koraka i treba provjeriti ranije definisano.

Pregled rezultata
Paleta alata za pregled rezultata naziva se Image, slika 5.26.

Slika 5.28. Paleta alata Image

Da bi se vidjele deformacije oblika (slika 5.27) potrebno je koristiti alat Deformation

Slika 5.29. Deformacije oblika

Deformacije se proporcionalno uveavaju u odnosu na realne da bi se uope mogle
vidjeti. Faktor uveanja dat je automatski, ali se moe promjeniti koritenjem alata
Deformacion Scale Factor, sa palete alata Analysis Tools. Klikom na ovaj alat otvara se
dijaloki prozor u kojem se moe upisati eljeni faktor poveanja.

Slika 5.30. Dialoki prozor Deformation Scale Factor

Ako se ele vidjeti pomjeranja koristi se alat Displacement , iz palete alata Image.
Osnovni prikaz je dat u obliku vektora pomjeranja, prikazan na slici 5.29. Boja i duina
strelica predstavljaju intenzitet pomjeranja. Legenda pokazuje maksimalno pomjeranje
ostvareno na kraju poluge.

Slika 5.31. Prikaz vektora pomjeranja

Sljede i korak u prikazu rezultata su Von Mises naponi. Koristi se alat Von Mises Stress
iz palete alata Image. Von Mises naponi su prikazani na slici 5.30.

Slika 5.32. Von Mises naponi

Koristei alat Basic Analysis Results , iz palete alata Analysis Results, generiemo
izvjetaj u HTML formatu koji daje pregled rezultata prorauna FEM metode.

1.1.1. Boundary Conditions

1.1.2. STRUCTURE Computation

1.1.3. Static Case Solution.1 - Deformed Mesh

Display On Boundary ---- Over all the Model

1.1.4. Static Case Solution.1 - Von Mises Stress (nodal value)

---- Volume Elements ---- : Components : ALL

Display On Boundary ---- Over all the Model

1.1.5. Other Sensors