Povratna logistika

pekarskih proizvoda
Studenti: Alen Smiljan
Dario Maek

Sadraj:

UVOD

POVRATNA LOGISTIKA PEKARSKIH PROIZVODA

Aktivnosti logistike povrata

Logistika povrata i maloprodaja

Upravljanje otpadom

Povrat pekarskih proizvoda

ZAKLJUAK

Uvod:

Cilj ovog rada je ukazati na stanje povratne logistike pekarskih proizvoda u

Hrvatskoj. Za postizanje ovog cilja koritena je struna literatura i lanci koji
se bave navedenom tematikom.

Logistika povrata

Logistika povrata dolazi od pojmova Reverse chamel i Reverse flow koji su se

upotrebljavali u znanstvenoj literaturi sedamdesetih godina prolog stoljea,
a odnosili su se na proces recikliranja. Vijee Europe je poetkom
devedesetih godina donijelo formalnu definiciju logistike povrata. Logistika
povrata je pojam koji se odnosi za definiranje uloge logistike u procesima
reciklae, zabranjivanja otpada te upravljanja opasnim otpadom. U irem
smislu, pojam obuhvaa sve logistike aktivnosti koje su vezane uz
recikliranje, zamjenu i ponovno koritenje, ali i smanjenje materijala i
otpada.

Aktivnosti logistike povrata

Efikasnije rukovoenje robom u procesu povrata od neizmjerne je vanosti

poradi neprestanog pada cijena proizvoda. Funkcionalnost opskrbnog lanca,
osim manjeg postotka vraene robe, osigurava i bri protok robe u povratu

Proizvod moe biti vraen proizvoau uz povrat pune vrijednosti kako slijedi:

Nekoriten proizvod vraen u prodaju

Usmjeren u outlet trgovine

Usmjeren na sekundarna trita

Redizajniran

Odvezen na odlagalite

Recikliran.

Glavni razlozi za sustave logistike povrata i njihovi

primjeri su:

Povrat proizvoda koji se zamjenjuju ili se vraaju za novac, primjerice,

potroa moe vratiti ureaj koji ne ispunjava oekivanja uz povrat novca

Povrat temeljem kratkoronog ili dugoronog unajmljivanja, primjerice,

povrat graevinskog alata koji je unajmljen

Povrat prodavau radi popravka, ponovne izrade ili povrata bitnog dijela
proizvoda, primjerice, povrat upotrijebljenog automobilskog alternatora na
ponovnu izradu i ponovnu prodaju

Slanje proizvoda na doradu, primjerice, staro raunalo poslano proizvoau

na instalaciju CD-ROM-a

Kljuni elementi upravljanja povratnom logistikom su:

Kontrola ulaza

Kompaktnost vremena dispozicije

Informacijski sustavi povratne logistike

Centralizirani povratni centri

Nula povrata

Popravak i prenamjena proizvoda

Sredstva vraena u prvobitno stanje

Pregovori

Financijski menadment

Outsourcing.

Logistika povrata i maloprodaja

Kod implementacije logistike povrata u postojeim sustavima moraju se

zadovoljiti tri osnovna cilja:

Poveati razinu zadovoljstva krajnjeg korisnika

Ekoloki aspekt poslovanja

Smanjiti trokove unutar poduzea.

Bitne su sve etape realizacije robnih tokova. Pritom se posebno istie

logistika povrata koja je nastala kao odgovor na pojaane ekoloke zahtjeve.
U suvremenim maloprodajnim poduzeima sve vie se implementira logistika
povrata. Maloprodajni objekti imaju tono propisana pravila kojih se moraju
pridravati da bi logistika povrata mogla funkcionirati.

Upravljanje otpadom

Upravljanje otpadom odnosi se na sakupljanje i obradu otpada od proizvoda

koji se vie ne mogu efikasno upotrijebiti. Povratna logistika se odnosi na one
tokove u kojima postoji neka vrijednost koja se moe ukljuiti u novi lanac
opskrbe. Bitno je naglasiti da se povratna logistika razlikuje od tzv. zelene
logistike koja se odnosi na ekoloke aspekte u svim logistikim aktivnostima
te je usmjerena iskljuivo na direktnu logistiku od proizvoda do krajnjeg
korisnika.

S razvojem i poveanjem asortimana proizvoda poveano je stvaranje

potpuno novog aspekta proizvoda, roba i materijala na samom kraju
tradicionalnog lanca opskrbljivanja, a navedeno ukljuuje:

Proizvode koji su otkazani, ali mogu biti ponovno upotrijebljeni

Proizvode koji su na kraju upotrebnog vijeka, ali jo uvijek imaju

ekonomsku vrijednost

Proizvodi koji nisu prodani

Proizvodi koji su povueni sa trita

Integracija povratne logistike i

gospodarenja otpadom

Povrat pekarskih proizvoda

Kruh u suvremenom drutvu predstavlja bitan faktor prehrane. U Europskoj

uniji prosjena potronja kruha je oko 60 kilograma po glavi stanovnika, a u
Hrvatskoj, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, 68,5 kilograma.

Prema provedenim istraivanjima ak 60% kuanstava ne pojede sav kupljeni

kruh i peciva, a 14% njih stari kruh i peciva baca u smee. Zajedno s onim to
proizvede, a ne proda mlinarsko-pekarska industrija u Hrvatskoj tako na
otpadu zavri oko 750 milijuna kuna vrijednog kruha.

Ako pekari ele poslovati s trgovakim lancima, njihove police sve do

zatvaranja moraju biti pune. Na taj se nain samo u povratu nakupi oko
95.000 tona od kojih se tek 7% pekarima zakonski prizna kao povrat robe.
Ostatak, koji najee zavri u smeu, a manji dio kao stona hrana,
optereen je porezom na dobit. Budui da je diran rukom, vraeni kruh se
smatra kontaminiranom hranom pa pekarske industrije u Hrvatskoj koje
nemaju druge mogunosti skupo plaaju njegovo zbrinjavanje. Za razliku od
navedenog, u Europskoj uniji se time bave i posebne tvrtke. Do 30% vraenog
kruha koristi se kao gorivo za grijanje pekarskih pei ili se koristi za
proizvodnju biogoriva.

Zakljuak:

Povratna logistika pekarskih proizvoda u Hrvatskoj jo uvijek nije razvijena na

odrivi nain. S jedne strane, trgovci imaju pravo vraati pekarske proizvode
pekarima bez ikakvih naknada dok s druge strane, pekari su prisiljeni neto
napraviti s tim proizvodima. Iako je rije o proizvodima koji se mogu
iskoristiti na brojne naine kao sirovina ili novi proizvod, u Hrvatskoj oni nisu
dovoljno iskoriteni i veinom zavravaju na komunalnim odlagalitima.

Zah
v

alju
jem
n

a pa

nji
!