OBRAZAC/ZA PISANU PRIPREMU NASTAVNOG ASA

1. Red. broj asa

59/60
2. kola:JU Srednja mainsko-saobraajna kola
3. Razred IV2
Mostar
4. Nastavni predmet: Poslovanje preduzea
5.Cjelina: Finansijsko poslovanje
6. Tema: Investicije. Ponavljanje
7. Zadaci:
Obrazovni
o usvajanje novih pojmova i znanja
Funkcionalni
razvijanje psihofizikih sposobnosti (intelektualnih sposobnosti)
razvoj u vidu sposobnosti usvajanja znanja
razvijanje logickog misljenja i zakljucivanja
poticanje ucenika na aktivno ucestvovanje na casu
Odgojni
sticanje radne sposobnosti
razvijanje osjecaja zadovoljstva i vlastite vrijednosti nakon uspjeno rijeenog
zadatka ili odgovora
razvijanje radnih navika i kulture rada
motivisanje ucenika na daljnje izucavanje materije
poticanje i razvijanje kulture komuniciranja i saradnje
8.Cilj: Upoznavanje uenika sa pojmom investicija te ponavljanje preenog gradiva.
9. Tip asa :
as obrade novog gradiva
as ponavljanja
10. Metode i oblici rada:
Frontalni oblik rada
Kombinovani oblik rada
Metoda demonstracije
11. Nastavna sredstva i pomagala: Tabla, Knjiga, kreda
12. Artikulacija asa
Uvodni dio:
Ponavljanje prethodno obraene materije:
Pojam finansija?
Izvori finansiranja?
Finansiranje poslovanja?
10 min
Glavni dio:
Ulaganje ili latinizam Investicija je pojam s nekoliko povezanih znaenja u ekonomiji i financijama. U najirem
smislu rijei, investicija je akumulacija u sadanjosti s nadom dobitka u budunosti.
Investicijom se moe oznaiti bilo kakvo ulaganje, primarno novanih sredstava, radi stjecanja odreenih
ekonomskih koristi, odnosno profita. Pri tome se moe ulagati u financijske oblike imovine i s njima izjednaene
investicije ili pak u realne oblike imovine koji omoguavaju ostvarivanje ekonomskih koristi odnosno profita kroz

odreene produktivne poslovne aktivnosti.

Ulaganja, tj. oblici investicija, pojmovno se mogu promatrati s nekoliko razliitih aspekata. Tako se razlikuju
poslovne investicije, promatrane s razine procesa budetiranja kapitala investicijskih projekata odabirom
razliitih kriterija o izboru investicijskih projekata; s ekonomskog aspekta kao vrijeme u kojem se resursi ne
koriste za potronju ve se koriste za buduu proizvodnju; s financijskog aspekta kao ulaganje u
razliite vrijednosne papire; s aspekta osobnih financija kroz proces izlaganja osobne tednje riziku i oekivanju
iz rizika izvedenih prinosa; u smislu nekretnina ulaganje u rezidencijalne ili poslovne nekretnine s ciljem
stjecanja tekuih dohodaka ili kapitalnih dobitaka uslijed aprecijacije vrijednosti investicije. Investiranje i odluke
o investicijama temelje se na konceptu budetiranja kapitala.
Investicije mogu davati pozitivne ili negativne stope prinosa na investirana sredstva. Tako pozitivan prinos
ostvaruju investicije koje imaju istu sadanju vrijednost jednaku ili veu od nule, dok negativne stope prinosa
odbacuju investicije koje imaju negativnu istu sadanju vrijednost. Razmatranje pozitivnih prinosa dijeli se na
dva koncepta , pozitivni realni prinosi i pozitivni apsolutni prinosi. Pozitivni realni prinosi oznaavaju prinos na
neku vrstu imovine koji nadmauje prinose na usporedive vrste imovine, dok apsolutni pozivni prinosi za
benchmark uzimaju prinos na kratkorone dravne dunike vrijednosne papire, trezorske zapise. Tako
apsolutni pozitivni prinosi oznaavaju prinos koji nadmauje prinos na trezorske zapise neovisno o smjeru i
intenzitetu cjenovnih promjena imovine koja se nalazi u investicijskom portfoliu.
U procesu budetiranja kapitala financijski menader identificira investicijske oportunitete koji imaju veu
vrijednost za poduzee nego to je troak njihovog stjecanja. Drugim rijeima, predmetom izuavanja u
procesu budetiranja kapitala su isti novani tokovi koje generira upotreba neke imovine u odnosu na troak
stjecanja te iste imovine. Koncept budetiranja kapitala temelji se pored procjene oekivanih novanih tokova u
budunosti na procjeni riziku prilagoene diskontne stope, tj. zahtijevanog prinosa. Ovdje se uvodi koncept
iste sadanje vrijednosti, tj. diferencijala sadanje vrijednosti oekivanih novanih tokova i investicijskog troka
neke imovine, tj. projekta. Imovina ili projekt koji imaju pozitivnu istu sadanju vrijednost poveavaju bogatstvo
obinih dioniara, tj. vlasnika te su prihvatljivi s aspekta rizika i nagrade. Tako se procjena veliine pritjecanja,
dinamike te rizika ostvarivanja novanih tokova nalazi u sreditu budetiranja kapitala, tj. odluka o investiranju.
Sumarno, tri su temeljna koncepta odluivanja u procesu investicijskog odluivanja:

budetiranje kapitala u smislu procjene veliine i dinamike oekivanih novanih tokova te riziku
prilagoene diskontne stope

struktura kapitala, tj. razliite kombinacije dugoronog duga i vlastitog kapitala poduzea koje
omoguuju dugorone investicije

upravljanje neto obrtnim kapitalom, tj. upravljanje kratkoronom imovinom (zalihe, novana
sredstva) i kratkoronim obvezama poduzea s ciljem neometanog obavljanja svakodnevnih
poslovnih aktivnosti

Temeljni princip pri budetiranju kapitala sadran je u vremenskoj vrijednosti novca. Vremenska vrijednost
novca odreena je tehnikom ukamaivanja, odnosno diskontiranja. Tehnikom diskontiranja odreuje se
sadanja vrijednost oekivanih novanih tokova, dok se tehnikom ukamaivanja odreuje budua
vrijednost novanih tokova. Proces odluka u sklopu budetiranja kapitala sadran je u kriterijima
investicijskog odluivanja od kojih su najznaajniji koncept iste sadanje vrijednosti te koncept interne
stope profitabilnosti oekivanih istih novanih tokova.

U procesu odluivanja o oblicima investicija, dominantan je pristup moderne portfolio teorije H. Markowitza
i model procjene kapitalne imovine koji ukazuje na nain kako se kombiniranjem dionica u portfelju moe
postii najnii rizik za neki zahtijevani prinos, ili pak najvii mogui prinos za dani nivo rizika. Rizik se ovdje
promatra tehniki, kao odstupanje oekivane cijene promatrane imovine u portfoliu od ostvarene cijene na
ureenom javnom tritu. Oduke o investiranju i oblicima investicija obuhvaaju itav niz povezanih rizika
od kojih su najvaniji trini rizik, politiki rizik , rizik likvidnosti , valutni rizik, kreditni rizik, rizik promjene
kamatnih stopa, rizik promjene poreznih propisa te specifini rizici vezani uz pojedini oblik investicije.

60min
Zavrni dio:
Ponavljanje preenog gradiva:
Investcija?
Ulaganja u poslovanje?
10 min
13. Korelacija sa drugim nastavnim predmetima:
Predmet se integrie sa Praktinom nastavom.
14.Napomene zapaanja
Datum: 24.02.2016.g.
Nastavnik:Irna Novali
SMS-88
Ahmet Pelko

Direktor: