Carl Jung - Tražimo Istinu

TRAIMO ISTINU
Page 1
TRAIMO ISTINU
(Vesna Graner)
13577
PUT - SAMOSPOZNAJA
UITI VOLJETI SEBE

Ako imamo iskrenost i hrabrost da vidimo sebe ba onakvima kakvi smo sada,
ak i ona podruja koja bismo najradije zaobili, proivljavanje bola e takoer
proizvesti dublje i punije razumijevanje veza izmeu uzroka i posljedice, pa ete
vidjeti zato privlaite ba tu bolnu situaciju. Tada ete shvatiti ivot, ak i
njegove probleme, kao radostan izazov. Trenuci vanjskih problema postat e
sve rijei i mirno, radosno ivljenje postat e uobiajeno. Nauit ete istinski
voljeti sebe. To je Put.
Problem u prihvaanju sebe je to nesvjesni dio nas - ranjeno dijete ili
petogodinjak u nama - smjesta zakljuuje da smo u cijelosti loi. To znai da
kad god bismo mogli vidjeti negativnost u nama, strah nas sprijeava da je
vidimo. Rekli smo da je strah negiranje svih drugih osjeaja u nama i da je
jedini nain da ih vidimo taj da osjetimo strah. Ako i strah potisnemo tada smo
konfuzni i ne vidimo istinu, pa krivo reagiramo - povreujemo sebe i druge. Ako
budete dovoljno iskreni sa sobom, vidjet ete da postoji jedan dio u nama koji
ne priznaje bol i frustraciju; da postoji mjesto na kojem ste ljuti i zlobni zato to
ne postoji autoritet koji voli i koji e za vas eliminirati neeljene dogaaje. Ovaj
stav proistie iz krivog uvjerenja da bi ivot morao biti samo med i mlijeko, pa
se bojite bola. No, strah od bola dovodi do jo veeg bola u ivotu. Paradoks je
da to vie vidimo negativni dio u nama, to smo vie svijesni svog Istinskog ja
koje je nainjeno na sliku i priliku Boga. Osim toga, tada imamo izbor da
biramo iz ljubavi jer vidimo i negativnost.
http://public.carnet.hr/dragotadic/trazimoistinu.php
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 2
MASKA ILI IDEALIZIRANA SLIKA - EFEKTI

Mnogi su odrasli vjerujui da nisu dovoljno dobri da bi bili voljeni samo radi
onoga to jesu. Stoga oajniki pokuavaju ivjeti prema samostvorenoj slici ili
vlastitim oekivanjima kakvi bi trebali biti da dobiju ljubav. Upravo stalna borba
da budu ono to nikada ne mogu postati uzrokuje mnoge od njihovih
potekoa. Zato je vano otkriti svoju idealiziranu sliku ili masku da bi
razumijeli kako kreirate nesreu i frustracije u ivotu. Otkrit ete da je ta lana
linost postigla upravo suprotno od onoga zbog ega je stvorena u djetinjstvu
To otkrie moe biti bolno, ali e vam pomoi da ponovno preispitate nain na
koji sebe predstavljate svijetu i pomoi e vam da postanete svoje Istinsko ja u
najveoj moguoj mjeri.
Govorili smo o tri strukture linosti; maski, Niem ja i Istinskom ja. Najdublji sloj
linosti je Istinsko ja. To Ja je kreativno, slobodno, puno ljubavi, puno davanja,
no koje zna i sposobno je za neprekidnu radost i blaenstvo. To smo jo
nazvali Istinskim djetetom u nama. Sloj koji okruuje Istinsko ja je Nie ja ili
negativni dio linosti. To je na nerazvijeni dio iz djetinjstva koji jo uvijek
sadri negativne emocije, misli i namjere kao to su to strah, mrnja i okrutnost.
Vanjski sloj koji sakriva tu negativnost je maska. Ove slojeve bismo mogli
nazvati i razinama svijesti koji se meusobno preklapaju, ponitavaju i stvaraju
zbunjenost. Sve te znaajke linosti mogu biti manje ili vie svjesne. to smo
ih manje svjesni, to emo imati vie sukoba u ivotu, i manje uspjeno emo se
nositi s tekoama u ivotu.
Maska je stvorena kao zatita od bola i nesree kao pseudozatita. Meutim,
bol je dio ljudskog iskustva i ne moe se izbjei. Nesrea i nedostatak vjere u
sebe su meusobno povezani. Kad se pretvaramo da smo ono to nismo i
nikada neemo moi biti, mi se nadamo da emo tako doi do sree, sigurnosti
i samopouzdanja. A u stvarnosti, zdravo i istinsko samopouzdanje je mir u
mislima. To je sigurnost i zdrava neovisnost koja nam omoguava da budemo
sretni razvijajui nae uroene talente, da ivimo konstruktivnim ivotom i
stvaramo zdrave odnose.
Djecu se uvjerava da moraju biti dobra i savrena. Kada to nisu, esto ih se
kanjava na ovaj ili na onaj nain. Moda je najgora kazna kad roditelji uvjetuju
svoju ljubav, ili su ljuti, a dijete ima utisak da nije vie voljeno. Tako dijete tzv.
loe povezuje s kaznom, a tzv. dobro s nagradom i sreom. Dakle, biti dobar i
savren postaje neto to se mora biti, postaje pitanje ivota i smrti. Meutim,
dijete zna da nije toliko dobro i savreno, pa poinje sakrivati svoje greke i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 3
tako poinje izgradnja lane linosti - maske. Odrastanjem svijest o lanoj

fasadi poinje nestajati, ali osjeaj krivnje zbog pretvaranja ostaje i utjee da se
jo vie napreemo da postanemo Lano ja.
Maska moe uzeti mnoge oblike i esto namee visoke moralne standarde tako
da se moemo upitati: "Ali, zar nije u redu uvijek biti pristojan, pun ljubavi, pun
razumijevanja, nikada ne biti ljut, ne raditi pogreke, nego postignuti
savrenstvo." Mogli bismo rei da jest, ali to "uvijek" nije mogue ovjeku. A
osim toga, ovakvo oekivanje onemoguava da budemo iskreni sami sa sobom
da bismo mogli prihvatiti sebe u svom nesavrenstvu kakvi smo sada. Uz to,
raa izgovore i sram koji se javlja kad nismo savreni, strah od razotkrivanja,
tajnovitost, napor, krivnju i tjeskobu. Radom na sebi poet emo malo pomalo
otkrivati znaajke Lanog i Istinskog ja.
Budui da se ispod maske u Niem ja nalaze upravo suprotne namjere kao to
su to: agresija, neprijateljstvo, tatina, egoizam, samovolja i dr. to stvara
dodatnu tjeskobu. Zbog tih uzajamno iskljuivih namjera stvara se iznutra
tiranija najgore vrste. Ne shvaamo da je nemogue biti toliko savren koliko
zahtijeva maska, pa se neprestano kanjavamo i osjeamo najgoru propast pri
najmanjem odstupanju od visokih kriterija maske. U nemogunosti da
preuzmemo odgovornost za pogreku maltretiramo sami sebe, ili je pripisujemo
drugima ili okolnostima. to se snanije indentificiramo s maskom to su krize
snanije. Rekli smo da kriza poinje s pitanjem: "Tko sam ja u stvarnosti?" To
pitanje pokazuje na zbunjenost koja proizlazi iz borbe izmeu Lanog i
Istinskog ja.
Osjeaj neuspjeha, frustracije i prisile, isto kao i lane krivnje i srama, pokazuje
da je maska na djelu. Takoer, lane potrebe maske su: potreba za slavom i
uspjehom te tatinom. ak kad se te potrebe i ostvare nikad ne dovode do
ispunjenja. to vie snage, osobnosti, misaonih procesa, pojmova, ideja i
ideala ulaemo u masku, to vie snage oduzimamo svom Istinskom ja koje je
voljno rasti.
Istinsko poboljanje poinje s prihvaanjem sebe upravo onakvima kakvi smo
sada. Jer maska je stvorena da bismo kontrolirali ivot i tako se obranili od bola
bilo da kupujemo druge, bolo da ih kontroliramo. Kad se uini prvi korak prema
odbacivanju maske, osjea se takav osjeaj osloboenja kao nikada do sada.
Tada glavni motiv za savrenstvom postaje transformacija negativnosti u nama,
pa nas otkrie negativnog u nama vie nee bacati u depresiju, tjeskobu i
krivnju, nego e nas naprotiv osnaiti, jer tada nee vie imati mo da djeluje iz
nesvjesnog. Sve je to put prema konanom pronalaenju sebe i ponovnom
roenju.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
TRI
TIPA
Page 4
MASKI
Maska se poinje stvarati u djetinjstvu kao reakcija na vjerovanje da takvi kakvi

jesmo nismo vrijedni ljubavi. Odrastanjem zaboravljamo nau Istinsku linost i
poistovjeujemo se s maskom. Maska vanjski sloj linosti za koji mislimo da
moramo ili elimo biti, a stvorena je na osnovu naih krivih uvjerenja iz
djetinjstva. Stvorena je da bismo iza nje sakrili povrijeeno ili ranjeno dijete
koje je jo uvijek u nama. Stavljajui masku izmeu nae ranjivosti i drugih
ljudi, mi sprjeavamo bliskost s drugima i negiramo sebe. Kreirana da bismo
izbjegli odbacivanje i bol, a dobili ljubav, u odraslom dobu ponovno kreira
traumu iz djetinjstva - situacije i odnose. No, tada odgovornost za to
prebacujemo na druge
Maska ljubavi je pokuaj da se dobije ljubav tako da sebe prikazujemo kao
osobe uvijek pune ljubavi. Osoba postaje posluna, ovisna, pomirljiva i sebe
negira u nadi da e tako osigurati, kontrolirati i kupiti ljubav i priznanje. Krivo
vjerovanje ispod te maske je da osoba mora dobiti ljubav pod svaku cijenu, i
zbog toga se ona prikazuje slabijom, vie bespomonom, ili uslunijom, nego
to je u stvarnosti. Osjeaj sigurnosti i vlastiti sistem vrijednosti temelji se na
dobivanju ljubavi i odobravanju drugih. Takvo ponaanje je u djetinjstvu
razumljivo, jer je to djeja reakcija na nesavrenu ljubav roditelja, ali u
odraslom dobu ono postaje kontraproduktivno, tj. ono sprjeava da se ljubav i
odobravanje dobije.
Dakle, maska ljubavi se stvara da bismo dobili ljubav, odobravanje, pomo i
simpatiju. Uslunost se moe koristiti kao oruje da bi se u drugima izazvao
osjeaj krivnje i tako ih se prisililo da nas zatite i vode brigu o nama. Ili se
maska moe koristiti da bi se osjeali boljima od drugih i omalovaavali ih, no
to se sakriva i od sebe i drugih.
Osoba s maskom ljubavi moe vidjeti svijet kao pun zatitnika - mama i tata. Ili
moe biti razoarani idealist mislei o sebi kao jednoj od nekolicine dobrih ljudi
preostalih u takvom svijetu. Jer maska ljubavi uvijek sebe prikazuje kao
dobrom i dragom osobom, moralnom i superiornom drugima.
Utjecaj na linost, zbog takvih meusobno suprotstavljenih motiva koji su
nesvjesni, je duboka razoaranost i ogorenost. Drugi se krive zbog vlastite
nesree, a skrivanje ogorenosti na druge stvara dvostruko skrivanje. Jer, da bi
osoba odrala masku, ona mora potisnuti kivnost i ogorenje zajedno sa
ostalim znaajkama linosti koje nisu savrene. Tako maska ljubavi stvara
dvostruku krivnju. Osoba se osjea krivom zbog realnih greaka, a tome se
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 5
dodaje krivnja to se predstavlja boljom nego to jest. Takva unutarnja klima

onemoguava osobu da daje istinsku ljubav koja je mogua samo u atmosferi
otvorenosti, spontanosti i bez osjeaja krivnje. Da bi oivjela svoj kapacitet za
istinsku ljubav, osoba mora sebi priznati svoje negativne osjeaje, ukljuujui
kivnost i ogorenje, i mora uiti da preuzme odgovornost i za svoje potrebe i
svoja ogranienja.
Maska snage je pokuaj kontrole ivota i drugih tako da se linost prikazuje
potpuno nezavisnom, agresivnom, dominirajuom i kompetentnom. ivot se
pogreno svodi samo na borbu u kojoj preivljavaju sposobniji i to je nain na
koji se pokuavamo osigurati protiv ponovnog ranjavanja i bola kakvog smo
osjeali u djetinjstvu. Sigurnost i potovanje samog sebe se temelji na pobjedi
u svim situacijama i na tome da se pravimo da nemamo nikakvih potreba i
slabosti u sebi. Idealizira se snaga, a ljubav i bliskost se odbacuju.
Negiranje realnih potreba za toplinom, ugodom, skrbi i komunikacijom ima za
posljedicu nesposobnost da se osoba opusti i prihvati ivot i sebe samu
onakvom kakva jest. Nesposobna da prizna pogreke i slabosti, jer je
opsjednuta potrebom za takmienjem i pobjedom. Ima tendenciju da ljude
smatra pesimistima i cinicima da bi opravdala vlastiti egoizam i dominaciju.
Osoba polae veliku vrijednost na samokontrolu iako esto reagira negativno
opravdavajui to tuim ponaanjem - odgovornost za vlastito ponaanje
prebacuje se na druge. esto pati od osjeaja srama i promaenosti koji se
skriva, jer je nemogue uvijek pobijediti i dominirati. Tada se to kompenzira
jaanjem maske i jo veim okrivljavanjem drugih.
Treba rei da linost s maskom snage posjeduje pravu snagu, ali budui da je
iza svake maske krivo uvjerenje iz djetinjstva - da nismo poeljni/prihvatljivi/
vrijedni ljubavi ovakvi kakvi jesmo - osoba se zbog tog straha pretvara da je
jaa nego to jest u odreenom momentu, pa tako gubi stvarnu snagu. Kad
god je maska ugroena mi reagiramo obrambeno jer osjeamo strah i ljutnju.
To je zato jer se nesvjesno jo uvijek osjeamo kao dijete koje ovisi o drugima
koji su odrasli, kao roditelje koji nas mogu unititi i iju zatitu trebamo da
bismo preivjeli. Istina je da nas nitko vie ne moe povrijediti kao onda kad
smo bili djeca i ne moe se brinuti za nas kao da smo mali. Maska, taj dio
linosti koji nas kritizira i unitava kad god se pridravamo nemogue visokih
kriterija maske, stvara u odraslom dobu puno vie bola nego to ga nosimo iz
djetinjstva. Kad se prepunimo bolom, bolni osjeaji se ponu doivljavati i to
nazivamo krizom.
Kriza je prirodni put ili terapeut koji nam pomae da se prestanemo pokuavati
biti netko tko nismo. Kriza nas prisiljava da uemo dublje u istinski ranjivi
ljudski identitet i tako smanjimo napetost u linosti koja je nastala zbog
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 6
pretvaranja koje je nesvjesno i li polusvjesno. Masku moemo prepoznati tako

da sami sebe upitamo: "Da li se ponaam onako kako se osjeam u ovom
trenutku?", ili ako ustanovimo da sudimo sebi ili drugima, dakle kadgod nismo
spontani i iskreni.
Maska odvojenosti
Rekli smo da je maska obrana koju smo stvorili u djetinjstvu kao odgovor na
pogrene zakljuke o sebi i svijetu koje je donosilo dijete na osnovu svog
ogranienog poznavanja svijeta. To je pokuaj djeteta da stvori smisao iz
situacije nesavrene ljubavi svojih roditelja. Maska je krivo rjeenje kojim se
nastoji izbjei bol i odbacivanje. Maska je pokuaj da postanemo neranjivi s
namjerom da izbjegnemo ranjavanje. Rekli smo da je ispod maske pogreno
vjerovanje da takvi kakvi jesmo nismo vrijedni ljubavi. Maska takoer negira
nae istinske potrebe. Budui da se stvarni osjeaji i potrebe ne prepoznaju, ne
mogu biti zadovoljene, a budui da ne pokazujemo nae Istinsko ja, ne
moemo dobiti ljubav i potovanje drugih. Osim toga, maska stvara strah ili
osjeaj neadekvatnosti koji je mnogo bolniji nego jednostavan bol kad netko
neto kae ili ini neto to nas povreuje, ili kad netko nije ono to mislimo da
bi trebao biti ili ne odgovara na nae elje. Tako maska stvorena da bi nas
zatitila od bola i priskrbila sigurnost i ljubav, u odraslom dobu stvara upravo
suprotno od njene prvobitne namjere.
Maska mirnoe je pokuaj izbjegavanja potekoa i bola u ivotu tako da se
prikazujemo uvijek smirenim i nedodirljivim. No, u stvarnosti osoba samo
postie odvajanje od drugih, ravnodunost, izbjegavanje ivota, cininost i krivi
motiv za duhovnost.
Vrlo esto se bira ova pseudosolucija jer dijete nije mogli niti "kupiti" ljubav, niti
se "izboriti" za ljubav, pa se odvojilo od problema u sebi i izvan sebe. Ispod te
lane mirnoe je uvjerenje da ne moe dobiti ljubav. Ali sve se to uspjeno
potisnulo. Krivo uvjerenje ispod te maske je da ako negiramo probleme tada e
se oni nestati. Sigurnost i osjeaj vlastite vrijednosti okuava se postii tako da
se izdignemo iznad svih tekoa, da budemo nedodirljivi. Osoba s maskom
mirnoe idealizira dranje po strani, izbjegavanje i odvajanje, a borba obinih
smrtnika vrijedna je prijezira. Ovakvo ogromno negiranje ivota dovodi do
mrtvila i tajnog oajavanja koje je esto prekriveno cinizmom. To onemoguava
osobu da radi znaajan posao ili da ima ispunjene odnose.
Emocionalno izdavanje sebe je u maski mirnoe gotovo potpuno. Osjeaj
Istinskog ja je tako malen da je osoba vrlo malo u ivotu ili s ostalima. esto
osoba bjei u intelekt ili lani duhovni ivot. Za razliku od maske snage gdje su
osjeaji esto uveliavani ili manipulirani da stvore sliku jaine, maska mirnoe
ima skrivene osjeaje i treba puno hrabrosti da bi ih pokazala. Transformacija
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 7
ove maske poinje vrlo laganim procesom pokazivanja Istinskog ja.

Kombinacija maski
Katkada su sve tri maske pomijeane u jednoj osobi to stvara ogromnu
napetost i konfuziju, jer su ciljevi maski meusobno suprotni. Dok se maska
ljubavi pretvara da je uvijek u ljubavi i negira snagu i neovisnost, maska snage
negira potrebu za ljubavi i pretvara se da je uvijek jaka i neovisna. elei biti
uvijek "iznad svega", maska mirnoe prezire i jedno i drugo nastojanje. Dok
maska ljubavi i maska snage idu u razliitim smjerovima, one su podjednako
lane, rigidne, nerealne i nemogue ih je ostvariti. Niti je kombinacija maski
blie realnosti. Tako maska snage se moe upotrebljavati na poslu, a kod kue
maska ljubavi, ili obrnuto.
ak i kad bi bilo mogue da osoba nikad ne pogrijei, ili da voli svakoga, ili da
bude potpuno nezavisna od drugih, potpuno je nemogue ostvariti zahtjev
maske da osoba voli svakoga i da svatko voli nju, i da ih istovremeno pokorava
i da je potpuno neranjiva. Takva maska zahtijeva od osobe da uvijek bude
nesebina kao i da uvijek dobije ljubav; kao i da uvijek bude sebina da bi
imala mo nad drugima, kao i da bude kompletno indiferentna i odvojena od
osjeaja tako da je oni ne uznemiruju. Moete li si zamisliti kakav konflikt
stvaraju tako proturjeni zahtjevi. to god uinila loe stvara krivnju, sram,
neprikladnost i frustraciju.
Transformacija maske
Rekli smo da maska stvara bol i nesreu, jer se temelji na lanom uvjerenju da
je mogue izbjei bol, nesavrenstvo i razoaranje u ivotu. Transformacija
maske ukljuuje proces alosti to maska nije nae pravo ja, nego beivotna
verzija nas samih koja se treba smanjivati da bismo mogli postati ono to
stvarno jesmo. Da bismo otpustili masku trebamo opet osjetiti bol iz djetinjstva
zbog koje je ovakva maska i stvorena. No kako moemo ponovno osjetiti bol iz
djetinjstva?
Uzmimo sadanji problem. Vidite da li krivite druge ili ivot to imate taj
problem i da niste svjesni da problema ne bi ni bilo da da vai unutarnji konflikti
nisu proizveli krivo miljenje ili ponaanje. Jer uvijek privlaimo u skladu s
krivim uvjerenjem koje je obino u nesvjesnom, ali ne mora biti. Slijedei sloj
moda e biti ljutnja, tjeskoba, ogorenost, frustracija. Ako ih proivite nai ete
povredu to niste voljeni. ako osjetite i proivite i taj osjeaj nevoljenosti u
sadanjoj dilemi, to e istovremeno biti proivljavanje bola iz djetinjstva.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 8
Sa sadanjom boli pokuajte usporediti situaciju sa svojim roditeljima - ono to

ste dobili od njih i kako stvarno osjeate prema njima. Postat ete svjesni da
vam nedostaje neto ega do sad niste bili svjesni - niste to eljeli vidjeti. Iznai
ete da vas je to boljelo dok ste bili dijete, ali ste na svjesnom nivou zaboravili
tu bol. Bol vaeg sadanjeg problema je ona ista iz djetinjstva. Kada spoznate
da je ova bol ona ista iz djetinjstva, slijedei korak bit e mnogo laki. Vidjet
ete da se neki dogaaji ponavljaju po uvijek istoj shemi, da privlaite sline
ljude koji vas povreuju na isti nain kako ste bili povreivani u djetinjstvu.
Kako ete opaati slinosti i istovremeno osjeati bol sada i onaj iz djetinjstva,
polako ete shvatiti kako ponovno stvarate povrede iz djetinjstva da biste sada
pobijedili i dobili ljubav koja vam je nedostajala tada. Da va ivot u velikoj
mjeri stvara ranjeno dijete u vama. Tada ete polako uiti da prihvatite i volite
sebe ovakvi kakvi ste sada i da ne morate "zasluivati" ljubav. Tek tad emo
polako moi otputati strah da neemo biti voljeni i prihvaeni. Kada
pogledamo ispod maske moramo se suoiti s negativnou u nama - o tome
idui put.
Negativni dio linosti
U prolim emisijama govorili smo o maskama, a danas emo govoriti o jednom
drugom dijelu linosti koji se u psihologiji naziva raznim imenima - sjena, id,
nie ja ili negativni dio linosti. Tri djela linosti se popuno meusobno razlikuju
kao da imamo tri razliite linosti u sebi. Negativni dio je kao malo ranjeno
dijete u nama koje je ljuto, ne vjeruje u zajednitvo, ljubav; ogoreno je i
kritino, zlobno, zavidno, mrzi itd. Ponaa se i misli kao jednogodinjak,
dvogodinjak - kao da je tu cijeli niz ljute djece - no to su fragmenti psihe koji
su zbog traume zaostali u razvoju i funkcioniraju na nivou kad je trauma
nastala. Taj dio psihe nije se razvijao s ostatkom koji je odrastao i koji sada
educiramo kako da bude konstruktivan roditelj ranjenom djetetu u sebi da bi
ono moglo odrasti. Neobino je vano sagledati taj dio u nama jer je on
odgovoran za svu nesreu u naem ivotu - rekli smo da nesvjesno ponovno
stvaramo situacije iz djetinjstva da bismo se iscijelili - ponavljamo traumu dok
ne nauimo. Potrebna je velika hrabrost ili velika kriza da bismo se usudili
pogledati ispod maske i vidjeli taj tamni dio u nama.
Kako nastaju negativni osjeaji u djetinjstvu
Ni jedno dijete nije sposobno za bezuvjetnu ljubav. Ono zahtjeva svu ljubav i
ne eli je dijeliti ni sa braom i sestrama, ak je ljubomorno na ljubav izmeu
roditelja. No kada se roditelji ne bi meusobno voljeli, dijete bi trpjelo jo vie.
Tu nastaje prvi konflikt. Dijete ne razumije da su roditelji sposobni voljeti vie
osoba, i osjea se odbaeno. K tome jo dolazi i to, da kada dijete ne dobije
sve
to
eli,
jo
vie
se
osjea
nevoljeno.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 9
Potreba za ljubavlju, koja ne moe biti ispunjena, uzrokuje mrnju i

neprijateljstvo prema osobama koje najvie voli. To je drugi konflikt. Budui da
se dijete srami svojih negativnih osjeaja, gura ih duboko u nesvjesno. Dijete
se osjea u cijelosti loim i ima osjeaj krivnje, jer mrzi one koje bi trebalo
voljeti. Mnogi ljudi nisu svijesni da te osjeaje nose u sebi.
Zbog ovih osjeaja dijete vjeruje da zasluuje kaznu, javlja se strah od kazne i
vjerovanje da ne zasluuje sreu. Iz ovih osjeaja - eljeti sreu i izbjegavati je
- nastaju individualne sheme u nesvjesnom.
Iz toga slijedi zakluak da je gore biti kanjen od drugih, zbog ponienja, nego
da se sami kaznimo. Tada, da bismo popravili svoju veliku krivnju neim
dobrim, postavljamo si toliko visoke norme koje se u realnosti ne mogu postii.
Pokuavamo biti savreni. Zaarani krug nesree je zatvoren.
Budui da ne moemo biti saveni, javlja se osjeaj manje vrijednosti. Da bi se
on razrijeio, treba prepoznati i proivjeti sve osjeaje koji su doprijeli njegovom
nastajanju, cijelu lananu reakciju koju smo opisali.
Svi elimo dobiti ljubav. No, obino elimo onu ljubav iz djetinjstva, to potrebu
za ljubavlju ini prisilnom radnjom. Samo ako smo spremni istom snagom
voljeti druge, kako elimo da nas vole, samo tada emo dobiti ljubav. Nikada
ne dobivamo vie nego to smo spremni dati. Tako dugo dok nismo spremni
riskirati, nismo spremni za zrelu ljubav.
Dakle, negativni dio linosti nastaje u djetinjstvu kao rezultat potiskivanja tzv.
antisocijalnih osjeaja ili negativnih osjeaja. To moe se vidjeti u nerazumnim
zahtjevima djeteta koje eli biti stalno u sreditu panje, potrebama koje eli
stalno zadovoljiti i potrebi da kontrolira roditelje i okolinu svo vrijeme. To je
vrijeme narcizma i sebinosti, i to je prirodna faza u razvoju djeteta. Meutim
ako se roditelji ne suprostave tomu s ljubavlju i humorom, to e se prolongirati
u odraslo doba. Iako roditelji pravedno postupaju s djetetom, svako dijete e
negodovati i biti frustrirano zbog granica koje mu nameu roditelji. Budui da
dijete poznaje samo elementarne emocije - ljubav i radost, a kada nije
zadovoljno, ono e nagonski odgovarati s bijesom, mrnjom i eljom za
osvetom. Zdravi roditelji reagirat e odluno ali oputeno, ne uzimajui previe
ozbiljno te potrebe dijeteta za vanou i izuzetnou. Tada e vlastita vanost
prerasti u zdravu samoobranu i prepoznavanje vlastitih prava. Dijete se treba
podrati u realnoj potrebi za autonomijom i snagom, ali ono jasno treba vidjeti
granice svog ponaanja bez da bude osuivano. Tako dijete ui prihvaanje i
negativnih osjeaja i opratanje, ui razlikovati realne potrebe od nerealnih.
Negativni dio linosti je odgovoran za negativna ponaanja, misli i osjeaje
prema nama samima i prema drugima. To su osjeaji i stavovi koji su u
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 10
suprotnosti s istinom, a nastali su zbog bolnih iskustava djeteta. Maska i

negativnost stvoreni su kao obrana od bola. Dijete prirodno reagira na bolnu
situaciju tugom ili ljutnjom, no roditelji teko prihvaaju te djeje osjeaje, pa ih
dijete poinje potiskivati. Dijete nastoji pronai ponaanje koje e biti
prihvatljivije roditeljima da bi ubudue izbjeglo bol. Maska se poinje stvarati da
bi se odvojili od svojih prirodnih osjeaja i sakrili negative. Osjeaji se potiskuju
i ostaju potisnuti i u odraslom dobu kad vie nismo dijete. Neosjeanje vlastite
boli i unutarnjih konflikata okree se prema neosjetljivosti prema drugima i
njihovom bolu.
Postoji ogroman strah da se sagleda negativnost u nama , jer mi odmah
mislimo da smo u cijelosti loi. To je zbog toga tako to smo se odrastanjem
tako poistovjetili s maskom da smo zaboravili tko smo u stvarnosti, pa smo ili
"crni" ili "bijeli", tj. ili smo negativni ili smo svoja maska. To naravno stvara
zbunjenost i poveava strah da je negativnost naa zadnja istina i da e nas
drugi napustiti ako to budu vidjeli - ali se i to moe potisnuti, pa ostaje samo
strah. Istina je da negiranje tog dijela linosti ima puno viu cijenu nego to to
moemo zamisliti.
Ve sagledavanje negativnih crta i osjeaja dovodi do pozitivnih promjena u
linosti, jer tada tek stiemo kontrolu nad naom negativnou, budui da je
vidimo, pa imamo izbor. Ako je potiskujemo, a to ini maska, negativnost
djeluje iz nesvjesnog tako da okrivljujemo druge ili sebe. Sagledavanjem te
negativnosti u nama poinje njena transformacija, jer samo ako je vidimo tad je
moemo i mijenjati. To smanjuje strah u linosti, a sigurnost se poveava.
Osoba postaje jaa jer ne manipulira sama sobom, a niti drugi mogu njome
manipulirati preko njene negativnosti.
Problem je to veina ljudi na negativnost u sebi reagira tako da je potiskuje
govorei sebi: "Takvo neto ne bi trebalo postojati u meni." Ako zanemarimo
strah od takvog stava da ako je neto u nam loe da smo tada u cijelosti loi,
problemi postaju jo gori. Negiranje negativnih crta ini nemoguim da se one i
promijene, a osim toga, one ne nestaju nego jaaju, jer djeluju prikriveno. Na
pr. negiranje ljutnje se pretvara u neprijateljstvo, okrutnost, prkos, mrnju
prema sebi, krivnju, zbunjenost izmeu okrivljavanja sebe ili drugih. Zdrava
ljutnja, znai ona koja nije uperena protiv drugih i poteno se proivljava,
naprotiv, produljuje ivot. Jer ivot i osjeanje su jedno te isto. Samo zlo u nam
nije ni upola tetno kao na stav prema njemu.
Tako dugo dok pokuavamo biti dobri tako da negiramo negativnost u nama,
pokuavajui biti ono to nikada ne moemo biti - svoja maska, samo
poveavamo bol i strah u nama. Kad "prihvatimo" ono to je loe u nama, tek
tada poinje promjena. Prihvatiti znai iskreno pokazivati te tamne strane, bez
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 11
da pronalazimo isprike ili okrivljavamo druge, ali niti da se ne osjeamo

beznadno i bespomono zbog tih crta u nama. To je zbog toga tako to
otvoreno destruktivni stavovi nikada nisu stvarno zlo. Najvea mrnja,
najzlobnija osvetoljubivost, okrutnost, zavist, neprijateljstvo, sebinost i druge
crte ako su spoznate i iskreno priznate i nisu neodgovorno iivljavane, dakle ne
potiskuju i ne poriu se, nikada nee postati tetne. U mjeri u kojoj spoznate i
priznate takve osobine slabe u svojoj jaini i pretvaraju se u svoju suprotnost.
Tatina, samovolja i strah su sve razliiti oblici negiranja, pa su te osobine
opasnije od onih koje negiraju. To su tri glavna izvora destruktivnosti u ivotu.
Tatina govori: "Ja sam bolji od drugih". To je vjerovanje da moramo biti bolji
od drugih da bismo preivjeli. Ili: "Ja ne elim imati takve rune osobine u
sebi". Tatina se moe razrijeiti prihvaanjem sebe onakvima kakvi jesmo u
odreenom trenutku, ali nam je za to potrebna hrabrost i skromnost.
Samovolja govori:"Uzimam to elim i kad elim". To je suprotnost od slobodne
volje jer kontrolira druge i stvara sve vie napetosti u linosti. Prepoznajemo
samovolju kada smo nestrpljivi, zahtjevni, nekompromisni i napeti. Samovolja
ne prihvaa stvarnost kakva jest i sve mora biti onako kako ona zamilja da
treba biti. Samovolja moe i ne mora biti svjesna.
Strah govori: "Ne elim vjerovati". ovjek koji se boji ne vjeruje nikome i to ga
sprjeava da se otvori i istinski se povee s drugim ljudima, pa se zbog toga
osjea usamljenim iza svojih zidova.
Kako transformirati negativnost u nama
Osjeamo snagu negativnosti u nama kad god ne moemo promijeniti ono to
svjesno elimo mijenjati. Tu je na djelu nesvjesna negativna namjera koja se
vidi u dijelovima naeg ivota u kojima nismo ispunjeni. Moda svjesno elimo
sve prave stvari - ljubav, sreu, rad koji ispunjava ili kreativno vlastito
izraavanje. Tada treba potraiti skrivene namjere i jasno ih formulirati rijeima.
Moemo uti glas u sebi koji moe rei:
Ne isplati se nita dati od sebe jer to nitko ne cijeni. Ljudi su sebini i kaznit
u ih tako da im nita neu dati. Tako u biti moan.
elim varati ivot - tako da dobijem vie nego to dajem. Moji roditelji mi
nisu dali ono to sam trebao i sada mi ivot mora to vratiti. Ne elim
uestvovati u davanju i primanju.
Volim biti kriv i rtva kao to sam bio kao dijete - to je lake nego odrastati i
biti odgovoran.
Imam namjeru da ostanem nesretan i nezadovoljen u ivotu - to e sigurno
povrijediti moje roditelje i one koji me vole. Neu biti sretan bez prkoenja;
koristim svoju mizeriju da kaznim druge.
Kada sam hladan i okrutan osjeam se snanim. to sam vie nedohvatljiv,
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 12
to e me vie drugi morati slijediti. Nije me briga da li sam zbog toga usamljen;
ja samo neu osjeati.
Ja sam beznadno lo i ne zasluujem ljubav ili dobrotu u ivotu. Vidjet u
ivot kao kaznu i nikada neu imati radost.
Ove negativne namjere stvorene su u djetinjstvu kao obrana od bola, jer je
svijet doivljavan kao neprijateljski i bolan. Negativne namjere su ekspresija
naeg najdubljeg straha da je negativnost u nama naa zadnja realnost. Neke
od naih negativnih namjera proizlaze iz masovnog miljenja da je ivot borba,
i da je potrebno da bi bili sretni da budemo jai od drugih i da moramo ii
svojim putem. Da je egocenrtizam mudar, a ivot baziran na ljubavi i
suosjeanju dosadan i uinit e nas slabim. Moramo znati da nas egocentrizam
nikada nee uiniti sretnim. Jedini nain da budemo ispunjeni je da vjerujemo u
ivot, spremnost da suraujemo s drugima, da sudjelujemo u ivotu dajui i
primajui.
Napustiti negativne namjere, afitmirati pozitivne namjere
Kad smo postali potpuno svijesni negativnih namjera, specijalno njihovog
temelja u traumama djetinjstva i masovnim krivim vjerovanjima, bacili smo se u
nepoznati svijet novih izbora, nadilazei nae strahove i unitenje skoivi
ravno u njih. Ambis moe nestati tako da uemo u njega. Samo tako moemo
nauiti da neemo biti uniteni, nego da emo uivati u ljepoti ivljena (suoiti
se sa strahom tako da ga proivimo). Ako iskreno osjeamo, nae molitve za
pozitivnom namjerom da traimo i slijedimo boju volju u naim ivotima, imat
e dubok utjecaj na na ivot.
Najvie dobivamo s pozitivnim afirmacijama tek kada smo postali svjesni
negativnih namjera. Kada otpustimo negativne namjere, mi kreiramo prazan
prostor. Pozitivno obeanje, afirmacija, tada ispunjava taj prostor(inae je
potiskivanje):
Imam namjeru da dam cijelog sebe ivotu. Ja u vjerovati da e moje
slobodno davanje samog sebe biti cijenjeno i vraeno. elim potpuno
sudjelovati u davanju i primanju u ivotu.
Biram da odrastem i da zuzmem mjesto kao odrasli meu odraslima.
Preuzimam odgovornost za sebe samog i za kreiranje moje vlastite sree u
ivotu.
Odriem se svoje hladnoe i okrutnosti. Biram radije ljubav nego snagu.
elim imati sve svoje osjeaje, tako sam spreman biti iskren i ranljiv.
Dajem svoje najbolje ivotu i zasluujem najbolje od ivota.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 13
Boja volja - izbor da se poveemo s ljubavi i istinom - duboko mijenja na

ivot.
Takoer treba u molitvi i meditaciji moliti Boga da nam pokae onaj dio nas koji
nije u istini da bismo ga mogli mijenjati. Sami to ne moemo.
1. Prvi je korak u sagledavanju tamnog dijela linosti priznati sebi da nismo
savreni.
2. Treba promatrati negativne crte u nama objektivno i suosjeajno, bez osude,
u poziciji objektivnog promatraa koji zna da ma koliko bilo veliko zlo u nama,
da ga postupno moemo transformirati. U suprotnom javit e se bol, strah ili
druge negativne emocije.
3. Zamoliti nekoga tko nas dobro poznaje, prijatelja, kojem emo se otvoriti i
zamoliti ga da nam kae svoje miljenje o nama. Biti sa samo jednim ovjekom
ono to jesmo, bez maske, djeluje iscjeljujue.
4. Svaku veer zapisati kratko one situacije koje su izazvale u nama negativne
osjeaje. Po malo ete vidjeti da postoji osnovni obrazac, odnosno shema koja
se neprestano pojavljuje, a u skladu je s nesvjesnim vjerovanjem iz djetinjstva.
to je neka povreda (emocija+vjerovanje=imid) dublje zakopana u nesvjesno,
to ima dublji utjecaj na ponaanje (moram se brinuti za druge po svaku
cijenu=rtva; nesmijem pokazati svoje potrebe - kasnije u ivotu osoba se
osjea neispunjeno, jer ne pokazuje svoje potrebe, niti ih je svjesna, pa drugi
ni ne znaju da ih ima - tako ivot uvijek iznova potvruje njene krive nesvjesne
zakljuke svorene u djetinjstvu). Tako dolazimo do onog dijela linosti koji je
nesvjestan. Ovakvi imidi uvijek privlae situacije i ljude u ivotu, a da toga
nismo svijesni. Svatko od nas ima te nezrele crte sebi.
5. Kad ste shvatili shemu, tek tada poinje pravi posao. Pronai shemu,
razumijeti je emocionalno i razrijeiti je dugotrajan proces. Meditirajte, molite,
razmiljajte i pokuajte ponovno proivjeti situacije u kojima se javlja.
to emo vie sagledavati svoju negativnu stanu, to emo vie biti svjesni
svoje lijepe strane, nae Istinske linosti koja je napravljena nalik na Boga.
Objektivnim sagledavanjem nas samih, objektivnije emo sagledavati i druge i
ivot sam. Skloni smo da da u potpunosti odbacimo ljude kod kojih vidimo
negativne crte i reagiramo prema njima upravo onako kako reagiramo i prema
sebi. Ako sudimo drugima, sudit emo i sebi. Ili reagiramo samo na njihove
lijepe crte, a negiramo one koje to nisu, pa smo ogoreni kad ih uoimo. Ta
crno-bijela tehnika je ona ista koju onda primjenjujemo na sebe. A to stvara
stalne
sukobe
i
borbe.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 14
Dakle, ako prihvatimo sebe u cijelosti, takvima kakvi smo upravo sada,
dobivamo ansu za rast, a to onda poveava nae samopotovanje i ljubav
prema nama samima. Tako emo postajati sve sposobniji u ivotu i sve vie
oblikovati na ivot, a to znai i pozitivno utjecati na druge.
Emocionalni rast i njegova funkcija

Da bismo upoznali sebe na dubljoj razini moramo sebi dozvoliti da svi nai
osjeaji postanu svjesni da bi ih mogli razumjeti i tako im omoguiti rast.
Naalost, emocije su najzapostavljeniji aspekt linosti i rijetko se skladno
razvijaju s ostala dva dijela - fizikim i mentalnim. Treba rei da zrelija linost
ima usklaene ta tri aspekta linosti - emocionalni, fiziki i mentalni. Rekli smo
da emocije se ne razvijaju s ostatkom linosti jer su u djetinjstvu zabranjivani
tzv. antisocijalni osjeaji kao to su to ljutnja, bijes, mrnja, zavist, ali i drugi
osjeaji kao tuga, bol, radost. Roditelji to ine jer se boje osjeaja kojih su se i
sami odrekli u djetinjstvu. Danas je znanost toliko napredovala da se zna koliko
je proivljavanje osjeaja bitno za njihov rast. Tzv. negativni dio linosti ili
ranjeno dijete u nama sainjavaju nezreli osjeaji koje sada u odraslom dobu
treba prvo priznati sebi, a onda i konstruktivno proivljavati da bi oni rasli i
pretvarali se u svoju suprotnost - mrnja u ljubav, slabost u snagu itd. Maska je
negiranje tih nezrelih osjeaja u nama. Tako u odraslom dobu nismo svjesni da
rasplakano, zahtjevno, ljuto i bespomono dijete jo postoji u nama. Kad je
jedan dio naeg razvoja sprijeen, mi neprestano mislimo da nam treba duga
osoba, roditelj, koja e nam dati dozvolu da osjeamo i inimo. Tako dugo dok
jo trebamo dozvolu druge osobe da bismo bili sretni, mi se jo uvijek nalazimo
u poziciji djeteta, ali je problem u tome da se dijete nalazi u nesvjesnom, dok
na svjesnom mislimo da smo odrasli. Najvie snage gubimo upravo zbog
nepoznavanja ove injenice.
Osjeamo se ovisnim o vanjskim autoritetima i situacijama i oekujemo da oni
ispune nae potrebe i elje. Budui da te potrebe moemo samo onda ispuniti
ako odrastemo, a to znai da budemo sposobni, kroz svoj vlastiti napor, trud i
dosjetljivost, da se pobrinemo za svoje sklonite, hranu, panju i sigurnost. No,
u svim tim podrujima moramo uspostaviti kontakte, suradnju i komunikaciju s
drugim ljudima. A to meusobno djelovanje je potpuno razliito od pasivnosti i
ovisnosti malog djeteta. Potpuno odrasla osoba upotrebljava svoje najbolje
strane da bi mogla sudjelovati s drugima u primanju i davanju. Na osjeaj za
pravdu omoguava nam da se otvorimo za komunikaciju. A na osjeaj tko
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 15
smo nam omoguava da se konstruktivno obranimo ako nas netko hoe

povrijediti. Ova ravnotea u komunikaciji dolazi samo kroz osobni rast, jer
dijete zadovoljava svoje potrebe kroz roditelje.
Jedan dio nas je jo uvijek dijete koje ovisi o drugima da bi zadovoljilo svoje
potrebe. to vie vrimo pritisak na druge da zadovolje nae potrebe, to su oni
manje spremni to uiniti, ak kad bi to bilo i na njihovu korist. to je potreba
dulje vremena nezadovoljena, to ona vie motivira, pa poinjemo biti ogoreni,
ljuti, mrzimo one od kojih oekujemo da zadovolje te potrebe. Postajemo ovisni
o njima i sve se vie trudimo da bi ih prisilili da nam daju ono to mislimo da
nam treba. I zaarani krug je stvoren - to vie traimo, to manje dobivamo,
sve smo vie ogoreni i ovisni o drugima. Mrzimo ih, a traimo da nas vole i to
poveava krivnju. Postajemo oajni jer zbog zadovoljenja naih potreba
izdajemo sebe, svoju istinu i ono najbolje u nama. Osjeaji postaju potpuno
zgreni i potisnuti. to vie vrimo pritisak na druge, to smo bespomoniji.
Pritisak se moe pokazati na razne naine: poputanje u razliitim stupnjevima,
pasivan otpor, prkos, povlaenje, odbijanje suradnje, agresija, zastraivanje,
uvjeravanje kroz lanu snagu ili autoritarnost. Duboko u sebi mislimo:"Mora
me voljeti i dati mi to trebam."
Izlaz iz tog stanja nalazi se u spoznaji da smo u odraslom dobu sposobni
putem snage naih osjeaja davati i primati ljubav. Jer tako dugo dok se
grevito drimo za neku osobu oekujui da e ispunjenje doi kroz nju, mi
sami sebe porobljujemo u istinskom smislu te rijei. to to vie radimo, manje
smo svjesni svojih osjeaja. A trebalo bi proivjeti ljutnju i strah koji se onda
transformiraju u dobre osjeaje. Tako se smanjuje ovisnost, a poveava
sposobnost da otpustimo i oslobodimo druge i sebe. Rekli smo da ono to
moramo imati po svaku cijenu, da e nam, ako i dobijemo, samo tetiti, jer
nikoga ne moemo prisiliti da nas voli. Ako drugima dajemo slobodu koju
elimo za sebe - da volimo koga elimo, da budemo u krivu a da nam se ne
sudi - bit emo slobodni i moi emo se obraniti na pravi nain, a slabost,
tjeskoba i strah e se smanjivati u stupnju u kojem emo tako postupati.
Onoliko koliko budemo dozvoljavali drugima njihova prava, toliko emo pronai
naa vlastita prava. Tada e i nai odnosi cvjetati.
Kako razviti nezrele emocije?
Kad na mentalni razvoj ide prema zrelosti prolazimo kroz razne periode,
uimo i radimo pogreke. Ono to smo mislili u ranim godinama, sazrijevajui
vidimo i drugu stranu koju prije nismo vidjeli, pa mijenjamo miljenje. No, bilo je
korisno za nas da smo radili te pogreke, jer kako bismo inae cijenili istinu.
Nikada ne moemo doi do istine izbjegavajui pogreke. To je ojaalo nae
mentalne
sposobnosti
i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 16
Nitko se ne buni kad proivljavamo bol kad fiziki i mentalno rastemo. Takoer
je bol kod emocionalnog rasta koristan i konstruktivan. Veinu vremena mi
ignoriramo da to podruje rasta uope postoji i da mu je potrebno odrastanje.
Da bi one rasle u odraslom dobu moraju se proivjeti, izraziti s ciljem da bismo
ih razumjeli. Emocije iz djetinjstva kao to su to ljutnja, ogorenost, mrnja,
koje mogu biti vrlo jake, i koje su potisnute i zbog toga smo otupili svoju
sposobnost osjeaja, pa osjeamo u skladu s oekivanjima maske, dakle,
mislimo emocije. One se moraju ponovno proivjeti da bi sazrele. Moramo
proivjeti osjeaje kakvi trenutno u nama jesu.
Kad god su te emocije bile izraavane u djetinjstvu slijedila je kazna. Zbog toga
su i bile potisnute. I danas postoji enorman strah da ako se one pokau da e
se dogoditi to isto i da e nas drugi onda napustiti. Greka lei u tome da biti
svjestan onoga to se osjea i dati tome oduak kroz djelovanje je jedno te
isto. A imati takve emocije, pa ih konstruktivno proivjeti i odgovorno priznati,
znai biti iskren. Runoa tih emocija se transformira ljepotom nae iskrenosti i
odgovornosti. A tako i upoznajemo sami sebe.
Kad tako napravim, uvidjet emo ogromnu razliku izmeu pukog dozvoljavanja
nezrelim i destruktivnim emocijama da se iivljavaju da bismo se oslobodili
pritiska i davanja oduka sebi bez smisla i cilja, i ponovnog proivljavanja sa
svrhom da bi ti osjeaji rasli. Ako to ne inimo, jer vjerujemo da moemo
potisnuti te osjeaje, neprestano e se ponovno aktivirati i biti sve jai. Shvatit
emo da se uistinu esto prisiljavamo da osjeamo suprotno od onoga kako se
stvarno osjeamo.
Ako se unutarnja ljutnja pravilno ne shvati i proivi na konstruktivan nain,
dijete u nama se okomljuje na nas, unitavajui nas i druge. Treba pronai u
sebi to ljuto dijete koje eli napasti imat emo kontrolu nad rastuim negativnim
osjeajima, bez da ih potiskujemo. Tako emo ih proivjeti i uiti od njih. Treba
pronai podruje u kojem ste ogoreni da ne brinu o vama, gdje ne dobivate
to elite. Jednom kad budete svjesni razloga za svoju ljutnju, bit ete si
sposobni pomoi, jer ete vidjeti besmislene zahtjeve malog djeteta. To je
poetak promjene kad uvidite da ste ljuti na druge koji vas sprjeavaju da
budete svoja maska. Nakon prvog bolnog otputanja bolnih emocija i uvida da
to nije tetilo ni vama ni drugima, doi e tople emocije koje se nisu mogle
izraziti dok ste negativne drali pod kontrolom.
Dakle ponovnim konstruktivnim proivljavanjem osjeaji postaju zreli. Prolazei
kroz period koji smo propustili u djetinjstvu i adolescenciji, osjeaji e konano
postati zreli, a mi se vie neemo morati bojati tih osjeaja koje smo
potiskivanjem pokuali kontrolirati. Moi emo im vjerovati, biti od njih voeni zato to je to konani cilj zrele osobe koja dobro djeluje. Zdrave emocije e
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
uiniti
nau intuiciju
Page 17
pouzdanom
, postojat
e uzajaman
sklad
izmeu
mentalnih
i emocionalnih osobina. Jedne se nee suprotstavljati onim drugima. A to e

opet pojaati nau sigurnost i samopouzdanje. Nemamo se ega bojati ako
postanemo svjesni onoga to je ve u nama. Negiranje neega to postoji ne
ini da to prestane postojati, a upravo to vie ili manje svi inimo. Jedino kad
se suoimo s onim to je u nama, na ve puno zreliji intelekt moe odluiti
koje obrasce e zadrati a koje nee. Nakon to smo postali svjesni djetinjastih
emocija, imat emo klju za rast u cjelovita ljudska bia. To znai sebe
prihvatiti onakvima kakvi trenutno jesmo i kad odluimo poeti skidati masku,
osjeat emo olakanje. Postat emo sposobni osjetiti negativne emocije na
nain koji omoguuje rast ili uvid.
Kako postii stvarnu promjenu osjeaja

Svatko od nas zna kako je potrebno biti pristojna osoba, ne grijeiti, voljeti
druge, imati vjeru i biti ljubazan s drugima. No znanje o tome nije dovoljno, jer
znanje o tome i biti stvarno sposoban se tako ponaati su dvije razliite stvari.
Mi stvarno neemo povreivati druge, ali ne moemo sebe prisiliti da uvijek
osjeamo tako da ne elimo povrijediti druge. Mi se moemo ponaati ljubazno
prema drugima, ali se ne moemo prisiliti da uvijek i osjeamo ljubaznost. Niti
moemo prisiliti sebe da volimo druge ili da stvarno vjerujemo u Boga. Nai
osjeaji ne ovise o naoj volji. Promjena naih osjeaja je polagan proces
samorazvoja i samospoznaje.
Kako poeti taj proces promjene naih osjeaja? Ne moemo nita mijenjati
dok ne vidimo to je stvarno u nama. Najvei problem u razvoju je to to ljudi
sami sebe varaju tko su u stvarnosti. Ovdje ne govorimo o nesvjesnom djelu
linost, nego o jednom kojeg moemo nazvati predsvjesnim i koji bismo mogli
opaziti kad bismo to htjeli pokuati. Obino mislimo da ako neto ne vidimo da
to onda niti ne postoji. Moda to i nije jasna misao, ali se tu radi o osjeaju koji
nije jasno spoznat, i to ukazuje na masku. Svi mi znamo da je pogreno initi,
misliti ili osjeati negativno. No ispod maske nalaze se jo uvijek takvi osjeaji,
ali mi ih negiramo i to je najvea pogreka jer stvara mnoge probleme u ivotu,
vie nego bilo to radimo svjesno.
Da bi to promijenili treba sebe vidjeti onakvima kakvi jesmo u ovom trenutku
naeg razvoja, sa svim naim pogrekama, ali i onim djelom koji je ve u istini.
To je osnovni uvjet razvoja.
Problem je to elimo biti savreni tako da ne vidimo greke u nama ili
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 18
negativni dio linosti. Istinsko ja u nama i negativni dio linosti ele iste stvari,
ali su im motivi razliiti. Na pr. negativni dio eli pomoi dugoj osobi zato da bi
se mu se drugi divili, a Istinsko ja eli pomoi zbog dobrobiti drugog ovjeka
(dajemo bezuvjetnu ljubav). Da bismo se razvijali treba stalno provjeravati nae
motive da bismo ih proiavali. Trebamo takoer znati da negativni dio u
nama upravo to ne eli raditi. To je zbog toga to vidjeti u sebi neto negativno
je neugodno i bolno, a drugi razlog je to je taj dio nae linosti lijen i nikada ne
eli raditi. Savreniji moemo postati samo tako da prvo vidimo nae
nesavrenosti i ponemo ih mijenjati. To je prvi korak.
Drugi problem je kad ve rijeimo neki problem nae oekivanje da e se na
ivot brzo promijeniti i biti bez problema. Da bi se na ivot znaajno promijenio
treba vremena i puno rada na sebi, tj. poznavanja sebe. Poznavati sebe znai
potpuno upoznati negativnost u nama, to jo uvijek ne znai da smo je i
prevladali. Upoznati negativnost u nama moemo samo krajne potenim
promatranjem samih sebe. To znai biti svjestan svojih misli i osjeaja, pa
razlikovati iz kojeg dijela nae linosti potjeu. Na pr. glas negativnosti moe
govoriti: "ja ne vjerujem ljudima", "nemam vremena promatrati sebe" itd. Kad
smo svjesni tih misli i osjeaja tada oni nemaju mo nad nama jer moemo
birati da ne inimo po njima. Postajemo jai od nae negativnosti. Isto je tako
vano da nejasne osjeaje prevedemo u jasne misli. Klju je u tome da si
postavimo primjerena pitanja. Prvo je pitanje: to je ovdje istina? elim znati
cijelu istinu. Drugo pitanje je: Da li elim znati istinu o odreenoj situaciji? Ako
doista budemo istinski eljeli vidjeti istinu, ak i ako dio nas to jo ne eli zbog
straha, pa jo napada druge, okrivljava ih i optuuje, nai emo istinu. Istinsko
ja e tada sa svojim dobrim osjeajima postajati sve jae.
Da bismo ostvarili sreu, harmoniju, ljubav i unutarnju sigurnost trebamo se
odrei: samosaaljenja, varanja samih sebe, arogancije, a trebamo postati
uporni, strpljivi, hrabri i dati si vremena. Tu nema arobnog tapia ili
brzopoteznih metoda - to je rad na sebi barem dvije godine da bi se pokazali
znaajniji rezultati - promjena osjeaja, iako se pozitivni efekti poinju odmah
pokazivati u smanjenju napetosti i drugim imbenicima boljeg ivota i okolnosti.
Za poetak napravimo popis naih mana. Ako se moete sjetiti samo dvije ili
tri, tada imate dokaz da ne poznate sami sebe. Tada, da bismo ubrzali na
razvoj moemo zamoliti nama bliske osobe da nam kau nae mane. To nas
ui poniznosti, jer ako nam je to teko uiniti, onda je to jasan znak da nam je
to potrebno. Tako osvjetavamo onaj dio koji ne vidimo sami. Tad moemo
vizualizirati suprotnost tih mana i zamoliti Boga da nam pomogne da se
promijenimo. Za to e nam biti potrebna snaga volje i samo disciplina da bismo
se borili protiv svojih mana, to se ne moe dogoditi ako ih gurnemo u
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 19
danovojao. Rekli smo da ono ega nismo svjesni ima mo nad nama. Proces
se sastoji u tome da promatramo sebe onakvi kakvi jesmo u trenutku. Bez
tatine, bez elje da budemo bolji nego to jesmo. Prihvatite ovu sadanju
stvarnost iz dva razloga:
1. prije nego se moemo promijeniti, prvo moramo vidjeti to to moramo
mijenjati. Za to nam je potrebna nova navika objektivnog promatranja sebe bez
uljepavanja.
2. to e nas nauiti istinskoj poniznosti koja nas vodi u istinsku neovisnost. Jer
kad vidimo sebe objektivno, vie nema potrebe ovisiti o tuem miljenju znamo tko smo i potujemo sami sebe. Nai nedostaci u oima drugih vie
nisu vani. Vie nam nije vano ponienje, postali smo neovisni.
3. pogledajmo to ja nama najtee. Ako je za vas najtee pokazati slabost,
onda vam je to najpotrebnije da biste postali slobodni. Ili, ako vam je teko
odrei se svoje tatine, ili svoje sebinosti, tad je to upravo ono u to biste se
trebali upustiti; slobodno po svom izboru, a ne zato to vas kriza prisiljava da to
uinite, jer tada je to puno bolnije.
Treba promatrati svaki dan koji je proao i razmisliti to vam je najtee uiniti.
Nekima e najtee biti rei istinu, drugima to moe biti pokazati se bez svojih
maski, bez da pokuaju ostaviti dojam na druge, ili da budu skromni ostajui u
pozadini itd. Svi imaju razliite potekoe i svi ih mogu relativno lako upoznati,
samo ako to istinski pokuaju. Nakon odreenog vjebanja poet ete
promatrati svoje reakcije na sasvim drugaiji nain - vidjet ete svoje osjeaje
kojih do sada uope niste bili svjesni i vidjet ete iznenada povezanost vanjskih
problema s unutarnjim reakcijama.
Ono to najvie demotivira je to to veina ljudi ne vidi razlog za ono to im se
dogaa. No, na putu upoznavanja sebe sve se vie uoava uzrok i posljedica i
to nam daje sve veu snagu u ivotu, a poetne tekoe se sve vie smanjuju.
Kako sve vie budemo usklaivali na ivot s naelima, sve vie zadovoljstva
emo osjeati. Postignue e se pokazivati u sve veoj moi nad naom
negativnou koja e se polako smanjivati.
Ponovimo:
Proli puta govorili smo o tome kako emocionalno rasti. Rekli smo da je vano
raspoznavati glasove negativnosti i Istinskog ja u nama da bismo mogli birati iz
ljubavi, a ne iz straha. To znai neprestano eljeti traiti istinu o tome to se
dogaa u nama i oko nas, da bismo se uskladili s naelima. Treba istraivati
svoje misli, osjeaje, reakcije i djela. Da bismo mogli rijeiti vanjske probleme
moramo prvo rijeiti unutarnje, jer vanjski su samo preslika unutarnjih. Da to
nee odmah rijeiti vanjske probleme, ali da emo odmah osjeati vie snage i
radosti u danovo
, jer emo susretati ivot s punim srcem, bez straha, bez
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 20
samosaaljenja i bez straha da emo biti povrijeeni. Sve e u ivotu dobiti

dublje znaenje ako budemo radili na tome da spoznamo sami sebe. To
zapravo znai spoznavati negativni dio u nama i kako se on manifestira, kako
se skriva iza naih isprika, da bismo mogli poeti mijenjati na ivot.
Treba neprestano traiti istinu o tome iz kojeg dijela linosti potjee naa
motivacija da ne bismo inili po loem dijelu. Veina ljudi uope nije svjesna da
se borba izmeu tame i svjetla vodi svaki dan u nama, jer ne zna kako
funkcioniramo. Ve sama elja da vidimo istinu omoguuje da ne reagiramo
sklopom navika iz djetinjstva i da ugradimo tipku "stanka", pa onda reagiramo iz
ljubavi. Priali smo o tome kako "ranjeno dijete" u nama reagira - nesvjesni dio
linosti vrlo netono percipira sadanju situaciju na osnovu moda jedne
slinosti s onom situacijom iz djetinjstva, pa reagiramo nezrelo.
Treba vidjeti ne samo nae crte koje nazivamo grekama i koje nas sprjeavaju
da rastemo - povrjeujui sebe, a to znai i druge - nego i nae strahove, koji
su ve sami po sebi greke. Nai strahovi povrjeuju nas i druge jer nas
sprjeavaju da vidimo istinu, inimo iz ljubavi i razumijemo. Zato spoznati i
razrijeiti nae strahove je vaan dio razvoja i rasta. Rekli smo da
samospoznaja poinje onoliko objektivnim sagledavanjem sebe koliko smo to u
stanju, dakle naih dobrih kvaliteta i naih mana koje treba napisati. Pisanje
nam omoguava dublju koncentraciju kojom jo bolje moemo opaati sami
sebe. Slijedei korak bi bio da zamolimo nekog tko nas dobro poznaje da nam
poteno kae to misli o nama. To e biti prvi korak u nadilaenju nae tatine i
naa prva pobjeda koja e nas motivirati da nastavimo spoznavati sebe. Jako
je vano da taj posao ne radimo sami. Ljudi koji su uvijek sami, bez obzira
koliko mnogo radili, bez obzira koliko pametno itali i studirali, bez obzira koliko
pokuavaju biti poteni sami sa sobom, blokiraju se to sprjeava da sebe
istinito vrednuju, dok se to automatski dogaa kad se otvaraju drugom
ljudskom biu. To opet zahtijeva odreenu koliinu poniznosti, koja se ne
pojavljuje lako u poetku. Kasnije postajemo sposobni da otvoreno govorimo o
svojim potekoama, slabostima i da primamo kritiku. Kada smo ono to jesmo
barem s jednom osobom, s minimumom maske i obrana, to djeluje kao lijek.
Osim toga, to je i in ljubavi prema drugoj osobi kojoj se pokazujemo u istini, a
ne u naoj masci. Recite drugoj osobi da se neete ljutiti i povrijeeno reagirati
ma to vam ona rekla. Ma koliko bi vas to vienje moglo povrijediti, shvatite da
je sigurno barem trun istine u njemu i razmislite o tome. Moda e upravo taj
trun istine otvoriti vrata novog razumijevanja vas samih. Trei korak je pisanje
dnevnika u kojem piite upravo one situacije u kojima je bilo neugode i ljutnje.
Iako u poetku neete vidjeti povezanost, polako e se pokazivati shema po
kojoj se dogaaju situacije, a koje ne biste inae postali svjesni.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 21
Nesvjesni utisci i zakljuci ili imidi

Utisak je pogrena ideja i pogrean zakljuak oblikovan u djetinjstvu na osnovu
ogranienog djejeg iskustva. Dijete doivi neto bolno i onda generalizira to
iskustvo na sva druga podruja ivota tj. pretvara to u pogrean sistem
vjerovanja. Ti zakljuci nisu formirani kao jasne misli, nego kao emocionalne
reakcije - generalni stavovi o ivotu. Takve zakljuke nazivamo imidi uimages ) .
Kako linost odrasta, novo intelektualno znanje je u suprotnosti sa starim
emocionalnim iskustvima malog djeteta koje se zbog toga potiskuje i
zaboravlja. No, to je dublje potisnuto, to ima vei uinak u naem ivotu. Na
dubljem emocionalnom nivou nije dolo do rasta i promjene, na tom nivou jo
reagiramo kao malo dijete tj. nezrelo. A u stresnoj situaciji ne reagiramo
intelektualnim dijelom linosti koji je odrastao, nego sklopom emocionalnih
navika iz djetinjstva.
Kad govorimo o traumi ili oku mi obino mislimo da je to jedan dogaaj koji
nas je povrijedio. To naravno moe biti tako, ali ee je to postepeno
otkrivanje djeteta da stvari nisu u skladu s njegovim najvanijim oekivanjima.
Na pr. dijete ivi u uvjerenju da su roditelji savreni i svemoni. Kada ivot
pokae u nizu dogaaja da to nije tako dijete doivljava ok jer roditelji, svijet i
ivot nisu ono to dijete misli da mu treba. Utisak djeteta moe biti i toan, ali
dijete je nesposobno da donese istiniti zakljuak. Budui da djeca imaju
tendenciju da generaliziraju, oni pripisuju svoje zakljuke na cijeli ivot. Ta
generalna primjena je krivi zakljuak koji stvara imid. No kao odrasli mi se ne
sjeamo svojih emocija, reakcija, namjera i naih zakljuaka, jer smo se kao
djeca sramili da nai roditelji nisu ono to smo mislili da trebaju biti. Sram
potjee od uvjerenja da se to samo nama dogaa, dok su uvjeti u drugim
obiteljima idealni. Takav se emocionalni i mentalni proces sakriva i potiskuje,
pa on ostaje na nivou zrelosti kakav je bio u trenutku potiskivanja. Sve dok se
takav imid ne dovede u svijest, on e biti jai od odraslog dijela linosti koji je
sposoban da donosi ispravne zakljuke. (primjer: beba koja plae)
Imam li ja imid?
Pokazatelj da imamo imid u sebi je silan trud da nadiemo odreene greke,
ali ipak ne uspijevamo. Zbog ega volimo neke svoje pogreke? To je zbog
toga to one izgledaju kao zatita od bola. Napr. netko zna da je lijen. Ali on ne
zna da to to se nikako ne moe dignuti iz kreveta u jutro , a na veer nikako ne
moe otii u krevet, je krivo shvaena zatita od povreivanja. "Ako ostanem u
krevetu, nitko me ne moe povrijediti", moe biti nesvjestan zakljuak. Dakle,
imid je uzrok takvom ponaanju.
Drugi je znak da imid postoji je da se neki neugodni dogaaji neprestano
ponavljaju u naem ivotu. Imid uvijek stvara odreenu vrstu razmiljanja i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 22
ponaanja koja takoer privlai vanjske dogaaje koji izgledaju kao sluajnosti.
Osoba svjesno esto eli suprotno od imida. Imid iz nesvjesnog je
pseudozatita malog djeteta koja u odraslom dobu sprjeava ostvarenje
svjesnih elja i stvara frustraciju, osjeaj nemoi. Naalost, mi pretpostavljamo
da su odreeni dogaaji sluajnost, da imamo lou sudbinu, i da su drugi ljudi
odgovorni za ono to se nama dogaa. I tako ne vidimo kako ponavljamo
doivljaje po istom modelu ili shemi - mi bismo rekli da ponavljamo uenje dok
ne nauimo, ili uenje postaje bolno i pojavljuje se kao kriza u naem ivotu
tako da vie ne moemo kriviti vanjske okolnosti u ivotu. Jedini nain
promijeniti takva dogaanja u naem ivotu je uiniti imide svjesnim.
Kako pronai imide?

Poeti traiti imide treba unazad pronai probleme i napisati ih. Treba ukljuiti
probleme svih vrsta. Treba ih napisati jer ako samo razmiljamo o njima
neemo ih moi usporeivati. Treba si uzeti vremena, ak ako to potraje i
nekoliko mjeseci. Napiite sve probleme od najbeznaajnijih do najteih i
ponite traiti ono to se ponavlja u svim problemima - zajedniki nazivnik.
Vidjet ete da ih moe biti vie od jednog. Moda nee biti jednostavno nai
zajedniki nazivnik. Meditirajte, provjeravajte svoje emocionalne reakcije u
prolosti i sadanjosti, molite i nai ete nakon ozbiljnog traenja zajedniki
nazivnik. ak ako vam se neki dogaaji ine nepovezani, dublje sagledani
imaju zajedniki nazivnik. To je prvi korak prema imidu. Da biste spoznali
imid bit e potrebno jo dublje istraivanje nesvjesnog dijela linosti.
Da bi pronali, razumjeli i razrijeili imid potreban je dug proces. ak i kad
smo razumjeli, za sazrijevanje naih emocija treba vremena, napora i
strpljenja. Mogli ste se prije buniti zbog nesree, a sad kad ste spoznali da za
to nije odgovoran ni Bog, niti sudbina, vaa pobuna se moe okrenuti protiv
vas samih i postat ete nestrpljivi sami sa sobom. No to moe samo omesti
vae sazrijevanje. Nae unutarnje pogreno ponaanje treba shvatiti kao
neznanje i greku. Novo steeno znanje o skrivenim motivima i reakcijama
treba produbiti meditacijom. Zatim poinje rad na emocijama tako da ponovno
proivimo nezrele emocije. To e integrirati pogrene emocionalne reakcije i
krive zakljuke s intelektualnim znanjem.
Rekli smo da dijete zbog oka koji je bolan odlui ne osjeati i donosi krivi
zakljuak koji generalizira na cijeli ivot. Osim toga dijete razmilja o svemu na
crno - bijeli nain. To znai ili/ili, a odrasla osoba zna nikad nita nije posve
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 23
crno niti bijelo - da je to pitanje omjera, i ona trai istinu o tome to se dogaa.
Treba znati da emo ponavljati bolna iskustva sve dok emocije koje smo
potisnuli nismo ponovno proivjeli i tako u svijest doveli neistinite zakljuke.
Ponovnim proivljavanjem emocije sazrijevaju, a rekli smo da ispravno vidimo
samo srcem. Kad ispravno vidimo nije problem odabrati.
Proli puta govorili smo o tome kako emocionalno rasti. Rekli smo da je vano
raspoznavati glasove negativnosti i Istinskog ja u nama da bismo mogli birati iz
ljubavi, a ne iz straha. To znai neprestano eljeti traiti istinu o tome to se
dogaa u nama i oko nas, da bismo se uskladili s naelima. Treba istraivati
svoje misli, osjeaje, reakcije i djela. Da bismo mogli rijeiti vanjske probleme
moramo prvo rijeiti unutarnje, jer vanjski su samo preslika unutarnjih. Da to
nee odmah rijeiti vanjske probleme, ali da emo odmah osjeati vie snage i
radosti u ivotu, jer emo susretati ivot s punim srcem , bez straha , bez
samosaaljenja i bez straha da emo biti povrijeeni. Sve e u ivotu dobiti
dublje znaenje ako budemo radili na tome da spoznamo sami sebe. To
zapravo znai spoznavati negativni dio u nama i kako se on manifestira, kako
se skriva iza naih isprika, da bismo mogli poeti mijenjati na ivot.
Treba neprestano traiti istinu o tome iz kojeg dijela linosti potjee naa
motivacija da ne bismo inili po loem dijelu. Veina ljudi uope nije svjesna da
se borba izmeu tame i svjetla vodi svaki dan u nama, jer ne zna kako
funkcioniramo. Ve sama elja da vidimo istinu omoguuje da ne reagiramo
sklopom navika iz djetinjstva i da ugradimo tipku "stanka", pa onda reagiramo iz
ljubavi. Priali smo o tome kako "ranjeno dijete" u nama reagira - nesvjesni dio
linosti vrlo netono percipira sadanju situaciju na osnovu moda jedne
slinosti s onom situacijom iz djetinjstva, pa reagiramo nezrelo.
Treba vidjeti ne samo nae crte koje nazivamo grekama i koje nas sprjeavaju
da rastemo - povrjeujui sebe, a to znai i druge - nego i nae strahove, koji
su ve sami po sebi greke. Nai strahovi povrjeuju nas i druge jer nas
sprijeavaju da vidimo istinu, inimo iz ljubavi i razumijemo. Zato spoznati i
razrijeiti nae strahove je vaan dio razvoja i rasta. Rekli smo da
samospoznaja poinje onoliko objektivnim sagledavanjem sebe koliko smo to u
stanju, dakle naih dobrih kvaliteta i naih mana koje treba napisati. Pisanje
nam omoguava dublju koncentraciju kojom jo bolje moemo opaati sami
sebe. Slijedei korak bi bio da zamolimo nekog tko nas dobro poznaje da nam
poteno kae to misli o nama. To e biti prvi korak u nadilaenju nae tatine i
naa prva pobjeda koja e nas motivirati da nastavimo spoznavati sebe. Jako
je vano da taj posao ne radimo sami. Ljudi koji su uvijek sami, bez obzira
koliko mnogo radili, bez obzira koliko pametno itali i studirali, bez obzira koliko
pokuavaju biti poteni sami sa sobom, blokiraju se to sprijeava da sebe
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 24
istinito vrednuju, dok se to automatski dogaa kad se otvaraju drugom

ljudskom biu. To opet zahtijeva odreenu koliinu poniznosti, koja se ne
pojavljuje lako u poetku. Kasnije postajemo sposobni da otvoreno govorimo o
svojim potekoama, slabostima i da primamo kritiku. Kada smo ono to jesmo
barem s jednom osobom , s minimumom
maske i obrana , to djeluje kao lijek .
Osim toga, to je i in ljubavi prema drugoj osobi kojoj se pokazujemo u istini, a
ne u naoj masci. Recite drugoj osobi da se neete ljutiti i povrijeeno reagirati
ma to vam ona rekla. Ma koliko bi vas to vienje moglo povrijediti, shvatite da
je sigurno barem trun istine u njemu i razmislite o tome. Moda e upravo taj
trun istine otvoriti vrata novog razumijevanja vas samih. Trei korak je pisanje
dnevnika u kojem piite upravo one situacije u kojima je bilo neugode i ljutnje.
Iako u poetku neete vidjeti povezanost, polako e se pokazivati shema po
kojoj se dogaaju situacije, a koje ne biste inae postali svjesni.
Ponovno stvaranje traumi u djetinjstvu

Treba rei da dijete zahtijeva ljubav cijelo vrijeme, 24-sata na dan. Kada bi
dijete i dobilo zrelu ljubav, manje bi zahtijevalo nestvarnu i bezgraninu ljubav.
No, sposobnost za zrelu i istinsku ljubav je vrlo rijetka. Ta neispunjena potreba
za ljubavlju u djetinjstvu ostaje i u zreloj dobi i dok se ona ne prepozna i ne
proivi, osoba e biti nesposobna za zrelu ljubav. Dok se ne prepoznaju
sadanje tekoe i ne poveu sa tom neispunjenom potrebom iz djetinjstva
neemo moi mijenjati na ivot.
Sve dok roditelj nije savreno zreo, dijete e patiti od nedostatka ljubavi ak i
kod roditelja koji je sposobniji da voli. ei je sluaj da su roditelji nedovoljno
zreli i da ne pruaju ljubav u dovoljnim koliinama. Ta potreba je rijetko svjesna
u vrijeme djetinjstva, jer dijete nema mogunosti usporediti situaciju u svojoj
obitelji s drugim obiteljima. Dijete ne zna da bi neto drugo moglo postojati i
nije svjesno da je nesretno. U iznimnim sluajevima, u nefunkcionalnim
obiteljima kao to su to, primjerice, alkoholiarske, dijete vjeruje da se to
dogaa samo u njegovoj obitelji. U oba ta sluaja osjeaji nisu svjesni pa se ne
osjeaju stvarne potrebe.
Moemo razlikovati dva tipa roditeljstva, a to su autoritaran roditelj i pretjerano
popustljiv roditelj. Autoritaran, prestrogi roditelj ne doputa djetetu da se
razvija. Kod takvih roditelja dijete e otvorenije pokazivati ogorenost i bunt.
Kod popustljivih roditelja, onih koji kupuju djeju ljubav, bunt e biti jednako
snaan, ali prikriven i tee uoljiv. Oba tipa roditelja ne uspijevaju kao roditelji, i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 25
njihovi pogreni stavovi koje dijete upija stvaraju povredu kod djeteta. Dijete, na
nesvjesnom nivou osjea razliku izmeu zrele i nezrele ljubavi i jako je ljuto
kad ne dobije zrelu ljubav. Da bi odraslo u zrelu osobu, dijete treba roditelje koji
e ga sigurno voditi i usmjeravati sa zdravim autoritetom.
U odraslom dobu su te potrebe za ljubavlju nesvjesne i dok se one ne proive,
iako na svjesnom nivou volimo svoje roditelje, na nesvjesnom smo jo uvijek
povrijeeni i ne moemo im oprostiti zbog povreda i bola. Jedino moemo
oprostiti i voljeti kad se te zamjerke i povrede prepoznaju i proive. To je nain
da se emocionalno odraste i shvati da su roditelji samo ljudska bia koja su
inila najbolje to su znala i mogla.
Tako dugo dok nismo svjesni sukoba u sebi izmeu potrebe za savrenom
roditeljskom ljubavi i nae ljutnje na njih, neprestano emo pokuavati
nadvladati taj konflikt tako da stvaramo iste situacije iz djetinjstva da bismo ih
rijeili, da ovog puta ne bismo bili poraeni. Problem je da je cijeli taj proces
duboko nesvjestan.
U pokuaju da ponovno stvorimo situacije iz djetinjstva mi neprestano stvaramo
odnose po istom obrascu kao i u djetinjstvu - neprestano pokuavamo postii
da nas drugi ljudi vole - zahtijevamo da budemo voljeni kao dijete, jer nismo
svjesni nezrelog dijela nae linosti. to je odnos bliskiji, to je ta potreba jae
izraena, a najjaa je u ljubavnom odnosu.
Veina nas smatra da je imala sretno djetinjstvo i to je tono. No, nismo svjesni
da je mogue biti i sretan i nesretan. Sjeamo se sretnih znaajki djetinjstva, a
bolnih se ne sjeamo jer ono to boli i to se jako eljelo, ak i ako nismo znali
to je to, to se potiskuje. Budui da dijete nema razvijen mentalni dio linost,
bol je izuzetno snaan u djetinjstvu i u odraslom dobu mora biti ponovno
proivljen da bismo rijeili trenutne probleme. Kako moemo ponovno proivjeti
povrede koje su se zbile tako davno u djetinjstvu? Uzmite sadanji problem.
Vidimo kako reagiramo na njega. Povrna, vanjska reakcija je racionalizacija,
"dokazivanje" da su krivi drugi ili situacija i potpuno negiranje naeg udjela u
onome to se dogaa. Slijedei sloj moe biti ljutnja, ogorenje, tjeskoba ili
frustracija. Iza svih tih reakcija nai ete bol to niste bili voljeni u djetinjstvu
kako ste trebali biti. Kada proivite bol koji je povezan s vaim sadanjim
problemom vidjet ete da opet patite to niste voljeni. Proivljavajui sadanju
bol vratite se u sjeanju u djetinjstvo i vidite to ste dobili od roditelja, a to vam
je nedostajalo i to ste osjeali prema roditeljima. Postat ete svjesni da vam je
vie nedostajalo nego to ste toga bili svjesni u djetinjstvu i da vas je to
povreivalo, ali ste to bili potisnuli. Ali, to niste zaboravili jer je bol sadanjeg
problema onaj isti iz djetinjstva. Bez obzira koliko je istinit i razuman va
sadanji bol, to je ipak samo onaj isti iz djetinjstva. Slijedei korak bit e puno
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
balon . Tad ete
Page 26
poeti
uoavati
isti obrazac
ili imid
koji se ponavlja
u vaim
potekoama. Nauit ete raspoznavati slinosti u odnosima izmeu vaih

roditelja i ljudi koji vam sada zadaju bol.
Problem je da mnogi ljudi nisu svjesni nikakvog bola, niti prolog, niti
sadanjeg. Neprestano ga potiskuju. Njihovi problemi se ne javljaju kao bol.
Nisu svjesni da neogranieno vie boli nakupljeni, potisnuti bol. To je opet
djeji nain negiranja problema - ako ga ne vidimo, tada niti ne postoji. Oni ne
znaju da jaki bol koji se proivljava, da se on u jednom trenutku pretvara u
zdravi bol koji nas oslobaa gorine, napetosti, tjeskobe i frustracije.
Ima ljudi koji proivljavaju bol, ali cijelo vrijeme oekuju da e netko drugi
smanjiti njihovu patnju. Njima e biti lake razumjeti da je taj bol posljedica
djejih oekivanja da e nas drugi voljeti kao da smo jo uvijek djeca.
Morate si dozvoliti da osjetite bol odreenih trenutnih neispunjenja i usporediti
ga s bolom iz djetinjstva da biste shvatili da je jedan te isti. Tada ete shvatiti
da ponovno stvarate odnose po istom obrascu pokuavajui sada prisiliti druge
da vam budu idealni roditelji; kako sada pokuavate popraviti situaciju iz
djetinjstva da biste "pobijedili". Najznaajnija slinost sa roditeljima je
podjednaka vrsta nezrelosti i nesposobnosti za ljubav. Tako stvaramo iste
uvjete iz djetinjstva da bismo ih ispravili. Na strah, samokanjavanje,
frustracija, ljutnja, neprijateljstvo, ne davanje ljubavi i panje - sve te znaajke
ranjenog djeteta ili negativnosti u nama - izazivaju ono najgore u drugoj osobi.
Zrelija osoba e naprotiv izazvati ono dobro u drugoj osobi, jer u svakoj osobi
postoji zreli dio.
Stei emo drugaiji pogled na svoj vlastiti bol i tako osloboditi odgovornosti
druge za njega. Tada emo objektivno sagledavati druge, jer emo pronai iste
reakcije u sebi i drugima. Koliko poznajemo sebe, toliko poznajemo i druge.
Smanjivat e se osjeaj odbaenosti i osjeaj krivnje koji se javljaju kad druge
optuujemo, jer se osjeamo pretjerano od njih povrijeeni. A isto tako
odbijamo biti svjesni o tome da smo povrijeeni. I tako neprestano utjeemo
jedni na druge i nismo toga svjesni.
Polako emo uvidjeti ponavljanje obrasca i uzaludnost takve strategije.
Promotrit emo sve svoje reakcije s novim uvidom i razumijevanjem. Prihvatit
emo sebe onakvima kakvi smo upravo sada i neemo vie trebati biti voljeni
kao to smo to trebali kad smo bili djeca. Uvjet za to je da shvatimo da to jo
uvijek elimo, pa vie neemo traiti takvu vrstu ljubavi. Budui da nismo vie
djeca, trait emo ljubav na drugaiji nain, dajui je, umjesto oekujui. Na
ivot e se ubrzo poeti mijenjati, jer emo dozvoljavati drugima da budu ono
to jesu, to je najvei znak zrelosti i ljubavi.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 27
Kriza - terapeut i uitelj

Najjednostavnije bismo krizu mogli definirati kao vrhunac poremeaja koji slui
kao uitelj i terapeut. Kriza postie promjenu miljenja i osjeanja koji dovode
do ravnotee. Kriza se pojavljuje u obliku bola, potekoa, promjena starih
naina ivota i neizvjesnosti. Ona rui stare naine razmiljanja koji se temelje
na neistinitim zakljucima, pa zbog toga i na negativnostima. Rui stare navike i
stvara nove, zdravije. To je uvijek bolno, ali preobrazba je bez nje nezamisliva.
to je kriza bolnija, to je prethodio vei otpor promjeni. ivot je vjena mijena i
svaki otpor toj promjeni stvara bol. U podruju ivota gdje se ne opiremo
promjeni nemamo problema i ispunjeni smo. I obrnuto, tamo gdje se opiremo
promjeni, kriza je neizbjena. Rast znai promjenu , a otpor rastu znai krizu .
Rasti znai sagledavati i transformirati nau negativnost. Negativni dio linosti
su pogreno shvaanje, destruktivne emocije, stavovi i obraci ponaanja koji
proizlaze iz njih; izgovori i obrane. Pogrena shvaanja, tj. neistiniti sistem
vjerovanja iz djetinjstva, stvara obrasce ponaanja koji se ine da dokazuju
pogreno vjerovanje. ivot postaje ono u to vjerujemo, pa tako se pogreni
obrasci ponaanja uvruju dok ne izbije kriza koja ih rui. To isto vrijedi i za
osjeaje. to se vie opiremo strahu, to on vie jaa, pa imamo tada strah od
straha, pa od tog straha - svaki slijedei strah se poveava sve do panike.
Osim toga strah moe prikriti bijes; depresija moe prikriti strah. Rekli smo ve
da opiranje negativnim osjeajima znai njihovo guranje u nesvjesno od kuda
prikriveno djeluju - to znai da postaju jai, pa ih se onda jo vie bojimo i jo
jae potiskujemo. To dovodi do toga da vie ne znamo to osjeamo, do
osjeajne amnezije, jer smo negiranjem negativnih osjeaja, potisnuli i
pozitivne. Kad bismo uili da osjeamo sve svoje osjeaje, a da po negativnim
ne inimo, negativni osjeaji bi konstruktivnim proivljavanjem sazrijevali u
svoju suprotnost. Tako bi prihvaanjem i proivljavanjem bola poeli osjeati
radost i zadovoljstvo; kroz poniznost i iskrenost da priznamo svoju mrnju i da
je proivimo konstruktivno, u toj mjeri raste i naa sposobnost za ljubav. kroz
prihvaanje i proivljavanje straha on se gubi, a raste naa sigurnost. to vie
izbjegavamo jednu suprotnost, to manje moemo doivjeti njezinu suprotnost.
Tako dugo dok negiramo svoje osjeaje, oni postaju "zid", oni postaju nai
neprijatelji i moramo onda biti preplaeni naih osjeaja. Onda imamo bolan
proces: strah od straha, bol zbog bola, mrnju zbog mrnje. Taj proces raste i
zavrava krizom. Ako prvo proivimo svoje najnegativnije osjeaje kao to su
to mrnja, okrutnost, ljutnja, bijes, kao i sve njihove popratne osjeaje: zavist,
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 28
ljubomoru, pohlepu, neiskrenost i dr. i poteno ih priznamo, tada riskiramo

pokazati svoju runou, a ljepota je u naoj iskrenosti. Ako pri tome zamolite
Boga za pomo , vrlo brzo e se va ivot poeti mijenjati zauujuom
brzinom. Jedino razotkrivanjem onoga ega se bojite pokazati, moete nauiti
kako se time nositi. Dakle koliko moete sebi dozvoliti loe osjeaje, u istoj
mjeri to moete s dobrima.
To vrijedi za sve to nam se u ivotu dogaa - to se manje opiremo promjeni
to nam ivot postaje radosniji i laki. Prihvaanjem i tekih perioda u ivotu kao
lekcija, oni bre prolaze, jer se ne opiremo uenju. Uiti znai staviti u pitanje
nae stavove i proivjeti sve emocije, negativne konstruktivno. Na taj nain
iskrenost prema sebi postaje najvanija znaajka linosti. Tad emo i najmanju
"sjenu" u ivotu smatrati krizom i pokuat emo je istraiti tako da traimo
njeno istinito znaenje. To znai preuzeti odgovornost za sve to nam se
dogaa, uz znanje da nema nerjeivih problema.
Jaina krize pokazuje jainu opiranja promjeni. esto se vanjske krize -rat,
gubitak doma, bolest i smrt voljenih osoba - lake doivljavaju od unutarnjih
kriza jer su vidljivije i njima se toliko ne opiremo kao unutarnjoj promjeni .
Unutarnja promjena zahtijeva drugaije sagledavanje ivotnih okolnosti, sebe i
drugih koji su nam vani. Nae subjektivno tumaenje dogaaja ini krizu
nesrazmjerno bolnijom. Moemo rei da je svaki negativni doivljaj, iskustvo i
bol su rezultat krivog sagledavanja ivota. Jednom kada se toliko razvijemo da
nam postane navika da prvo preispitamo svoje sakrivene, pogrene
pretpostavke i destruktivne reakcije kada se bilo to neeljeno pojavi u naim
ivotima, i kad se u potpunosti otvorimo istini i promjeni, na ivot e se ubrzo
poeti mijenjati. Bol e postati razmjerno rjea, a radost e sve vie postajati
nae prirodno stanje. Kriza e sve vie postajati nepotrebna. Tad se ritam rasta
moe nastaviti glatko bez bolnih slamanja negativnih crta linosti.
Moemo rei da ima ljudi u ijem ivotima nema niti velikih padova, niti velikih
uspona kao da ive nekim "sivim" ivotom. Nema niti neke radosti, niti nekog
bola. Treba rei da kad se pojavi kriza u neijem ivotu, tada je linost i
spremna za promjenu. Osoba duboko u sebi na nesvjesnom nivou eli ljubav i
kriza se pojavljuje kao terapeut. to je vea kriza, to je promjena vea. U
trenutku kad smo razumjeli zato se kriza dogaa, kriza prolazi. To znai kada
smo razumjeli poruku krize, kriza se zavrava; nauili smo to je bilo potrebno.
Bez obzira kako tko doivljava krizu, uvijek u njoj postoji poruka koju treba
otkriti, a koja govori o naem vlastitom ivotu. Bitno je nauiti da ne
okrivljavamo druge ljude za ono to se nama dogaa, bez obzira koliko vidljivo
bili loi, jer znamo da uvijek imamo pravo na obranu. Drugi lo nain je da
okrivljavamo sami sebe i tako unitavamo sebe. Stav: "Ja sam toliko lo, ja
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
nita
ne vrijedim .", je uvijek
Page 29
neiskren
i treba ga spoznati
da rijeimo
krizu .
Ako nauimo istraiti i najmanju sjenu iz svakodnevnog ivota tako da istraimo

njeno najdublje znaenje, nauit emo se nositi s malim krizama tako da do
velikih nee ni doi. Treba rei da je i najmanja sjena kriza. Pitajmo sebe: "to
ne elim vidjeti i to ne elim promijeniti?" Odgovor koji emo nai na to pitanje
bit e rjeenje krize i kriza je ispunila funkciju. Tako e se prepreke na putu ili
"doline u ivotu" postati uitelji i terapeuti, a to ivot zapravo uvijek i jest kad
ga pokuate razumjeti.
Proli puta smo govorili o tome kako naa nesvjesna oekivanja utjeu na
nesvjesno u drugima. Dodajmo tome da onoliko koliko emo vidjeti negativnost
u nama samima i biti spremni da se mijenjamo, toliko e krize biti manje u
naem ivotu. Jer ako smo slijepi prema nama samima i zato imamo otpor
prema promjeni, neemo moi biti svjesni to se dogaa s drugim ljudima, pa
se neemo moi nositi s njima. Kako se bude poveavala naa sposobnost da
vidimo to nas to smeta u nama samima i budemo spremni to mijenjati, u toj
mjeri emo moi vidjeti negativnost u drugim ljudima, a da nas to bude
ostavljalo slobodnim, i moi emo se uinkovito obraniti.
Recimo jo da kako se opiremo promjenama da strah raste, a kriza postaje
bolnija. Lekcija se mora ponavljati dok se ne naui - dok se ne razotkrije strah
od promjene kao greka. Pozitivna promjena se treba eljeti; moramo biti voljni
da budemo u istini i biti spremni mijenjati se i moliti Boga da nam omogui
promjene. Tada treba strpljivo i s povjerenjem ekati da se promjene dogode.
Dakle, to se vie opiremo krizi, ona je bolnija, jer se sve vie gubi povezanost
s uzrokom. Kad pobjegnemo u zaklon doivljavamo samo trenutno olakanje.
Treba se svjesno odluiti proi kroz krizu i zamoliti kroz molitvu i meditaciju za
pomo. Osjetit ete da niste sami. Osim toga vano je da inite najbolje to
znate - bolje i tako ne moete. Nije vano hoemo li pri tome raditi pogreke uvijek moemo iz greaka uiti. Bitno je boriti se i uiti. Tada e krize postajati
sve rjee i sve manje bolne u naem ivotu
Samopuzdanje
Samopouzdanje, prihvaanje i ljubav prema samom sebi nedostaje nam kad
god osjeamo neizvjesnost, strah, nesigurnost, krivnju, sumnju i manju
vrijednost. U mjeri u kojoj su ovi osjeaji prisutni u nama, u istoj mjeri nedostaje
nam samopouzdanje. to smo manje svjesni tih osjeaja , to smo nesposobniji
rijeiti problem. Samo svjesnost o tome koliko ne volimo niti ne potujemo sebe
e omoguiti da to ponemo mijenjati.
To je sukob koji je u nama i kojeg treba postepeno postati svjestan. Moda je
jedini nain na koji sada moemo prepoznati da ne volimo sebe onaj posredan.
Moemo osjetiti stidljivost, nesigurnost i bojazan od toga da budemo odbaeni i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
kritizirani . Takoer
Page 30
moemo
osjetiti
osjeaj
manje
vrijednosti
i katkad
osjeaj
krivnje kad za to nema nikakvog vidljivog povoda. Moda osjeate da bi va

ivot mogao biti puno ispunjeniji nego to je sada. To su sve simptomi da ne
volimo sami sebe, a to znai da nemamo najbolje miljenje o samima sebi.
Kad taj osjeaj nedovoljnog samopotovanja bude svjesniji treba ga uiniti
potpuno svjesnim.
S druge strane, moemo poprilino jasno vidjeti ono to je negativno. No, tada
to moemo pogreno opravdavati jer vjerujemo da ako imamo neke negativne
crte da trebamo odbaciti sebe u cijelosti. Ne uspijevamo razlikovati odbacivanje
osobine od odbacivanja osobe, bilo nas samih, bilo drugih. Zato negiramo,
racionaliziramo ili ak uljepavamo negativne i destruktivne osobine
Da bismo to mogli promijeniti trebamo shvatiti da je ivot vjena mjena i da je
sve podlono promijeni, pa tako moemo mijenjati i nae negativne crte.
Svatko od nas se moe mijenjati, rasti i poveavati svoju dobrotu. Naa
istinska linost sa svojim potencijalom za dobrotu, bez obzira koliko smo sada
pakosni; za ljubav, bez obzira koliko sada bili sebini; za snagu i cjelovitost,
bez obzira koliko sada bili slabi i koliko smo u stanju zbog straha izdati sebe i
druge - ta naa linost je stvarnost koju moemo, ako to elimo, sve vie
ostvarivati. Bit ivota je vjena promjena. Ljudi u dubokoj depresiji i
beznadnosti nisu svjesni te injenice da sve u svom ivotu mogu mijenjati
Najvei otpor promjeni je uvjerenje, manje ili vie svjesno, da smo loi i da je to
naa priroda, tj. neto to se ne da mijenjati, pa se drimo tih svojih crta da ne
bismo prestali postojati. To je razlog to se drimo za crte koje ne volimo u sebi
umjesto da ih krenemo mijenjati. Nesvjesno uvjerenje stvara oaj, a to onda jo
oteava da mijenjamo crte koje nam se ne sviaju. Niti ne pokuavamo. To je
ona slavna reenica koja stvara osjeaj beznadnosti kod svih: "Ja sam takav!
To postaje zaarani krug - mislei da se ne moemo mijenjati ne spoznajemo
nau Istinsku linost, a to je na kapacitet za ljubav i za davanje sebe, a to
opet onemoguava samopouzdanje.
Svi smo mi sposobni za promjenu linosti samo moramo znati daje to mogue.
Jer nam svaka situacija daje mogunost da reagiramo na novi nain. Rekli smo
da moemo birati kako emo reagirati, ali da onda vie ne moemo kontrolirati
posljedicu te reakcije. Ali, injenica je da cijelo vrijeme imamo izbor. Nismo
vie bespomoni kao djeca, imamo izbor. No, na prvi pogled jednostavnije je
automatski reagirati sklopom reakcija iz djetinjstva, umjesto da ako nismo
zadovoljni odreenim podrujem ivota, da promislimo kako emo reagirati na
novi nain. Problem je da ne vidimo povezanost izmeu naih odabira i
posljedica tih odabira, pa okrivljujemo druge i ivot za nesreu u naem ivotu.
Kad se osjeamo nesretno i beznadno moemo sebe upitati: "Mogu li reagirati
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 31
na drugi nain na ovu situaciju, koja mi se ini nepravednom, i na koju

reagiram negativno jer se osjeam beznadno, ljuto i jadno?" I tada se moemo
prisjetiti da uvijek imamo izbor. Jer kad god reagiramo kao ljuti petogodinjak,
mislimo da nemamo izbor. Umjesto da pravilno upotrijebimo svoju snagu, mi je
troimo da bismo se tuili na druge i okolnosti. Ne moemo promijeniti druge ,
ali svakako moemo promijeniti svoje vlastite stavove i razmiljanje. Prvo e se
promijeniti nai stavovi i nain razmiljanja, a nakon toga e se promijeniti i
osjeaji. Sve vie emo reagirati spontano i iskreno, a to e nam za uzvrat
obogatiti ivot.
Tada emo moi prihvatiti na konstruktivan nain nae nepoeljne i negativne
osobine i pored njih emo moi voljeti sebe. I tek tada emo moi, jer su
sagledane i prihvaene, mijenjati te osobine. Potpuno samoodbacivanje i
destruktivna vrsta krivnje nisu sposobni nita mijenjati, jer neistiniti sistem
vjerovanja sadran u njima onemoguava promjenu negativnih crta. Rekli smo
da nam ivot potvruje krivi sistem vjerovanja sve dok ne nastupi kriza. Rekli
smo da je kriza kraj negativnog perioda i da nas vraa na pravi put.
Dakle, ako smo uvjereni da se ne moemo mijenjati, onda ne moemo ni
poduzeti smislene korake prema promjeni, pa onda ne moemo ni doivjeti
promjenu u ivotu i moramo biti uvjereni da ona nije mogua. No, ako znamo
da je promjena mogua, onda moemo sakupiti snagu, ustrajnost i zapoeti
mijenjati sebe. Tada emo shvatiti da mir moemo stei samo onda kada
konstruktivno prihvatimo ono negativno u nama, jer tada emo biti u istoj mjeri
svjesni i nae Istinske linosti.
Predlaemo vam vjebu koja e vam pomoi da steknete vee
samopouzdanje. Zapiite sve to u sebi ne volite. Tada osjetite to u sebi i
pitajte: "Da li uistinu vjerujem da je to cijela moja linost? Da li se mogu
mijenjati? Da li vjerujem da imam mogunosti voljeti?" Ako budemo ozbiljno
traili odgovore na ta pitanja, dobit emo odgovore na dubljoj osjeajnoj razini,
na razini na kojoj su odgovori vie od pukog intelektualnog rezoniranja. Tako
emo saznati koliko toga ima u nama to se moe voljeti i potovati.
Stvarne i lane potrebe
Rekli smo da bolna iskustva iz djetinjstva moraju biti ponovno proivljena da ne
bismo neprestano privlaili slina u sadanjosti. Ako to ne inimo tako da
proivljavamo sve svoje emocije koja izazivaju ponovljena iskustva, tada
neemo biti svjesni to se uistinu dogaa u nama, pa ne raspoznajemo to
trenutno osjeamo kada ponavljamo iskustvo. Obratno, kako postajete svjesni
svojih prolih osjeaja, takoer postajete svjesni kako ponavljate prole
dogaaje. To znai da ste svjesni da dijete u vama silno eli ljubav drugih, ali
istovremeno odrasli dio vas zna da je to osjeaj malog djeteta i da kao odrasla
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
osoba
moete
Page 32
preivjeti
bol to vas odreena
osoba
ne prihvaa . Proivljavate
taj bol, i samim tim dolazite do uvida zbog ega ste privukli ba to odreeno
iskustvo, uite i time prekidate lanac slinih dogaanja. Nauili ste, i razrijeili
ste iskustvo, pa nema potrebe za ponavljanjem uenja.
Najvanije je u ovom trenutku da budete paljivi i da budete svjesni svih
osjeaja koje drugi ljudi i situacije bude u vama. Kako budete na taj nain
upoznavali sebe i rjeavali se negativne prtljage prolosti, polako e se
pokazati da je najbolniji element u tim osjeajima neispunjenje vaih potreba iz
djetinjstva. Negiranje stvarnih potreba stvara lane potrebe.
to su stvarne, a to lane potrebe? Mogli bismo rei, da ono to je stvarna
potreba u jednom periodu naeg ivota, moe biti lana ako se javlja u drugom
periodu ivota. Ono to je stvarna potreba za dijete, uope nije stvarna potreba
za odraslu osobu. Meutim, ako u odrastanju negiramo bol od neispunjenja
potreba, a to svi manje ili vie radimo, mi odrastanjem jaamo te potrebe i onda
oekujemo da ih drugi ljudi ispune. Tako to postaju lane potrebe. Uzmimo
primjerice dijete koje jedino treba dobiti skrb, njegu, pozitivne osjeaje, panju i
potovanje njegove linosti. Ako se te potrebe ne ispunjavaju, dijete mora
patiti. Ako se ta patnja osvijesti i proivi, osoba e emocionalno rasti. Ono to
stvara novu povredu, bol, je krivo uvjerenje da samo ispunjenje tih potreba u
odraslom dobu odstranjuje bol. Dakle, uvjerenje da ako dobijemo u odraslom
dobu ono to nam je nedostajalo u djetinjstvu, jedino tako moemo biti sretni.
No, ak kad bi osoba i mogla nai zamjenske roditelje u odraslom dobu koji bi
joj sada dali svu ljubav koja joj je nedostajala u djetinjstvu, osoba ne bi mogla
zadovoljiti svoje potrebe i postati ispunjena, jer to davanje dolazi izvan nje i nije
povezano s njenom sposobnou davanja, tj. voljenja.
Ispunjenje za kojim svi tako eznemo moe doi samo kroz nas same, a
uvjetovano je naom sposobnou za bezuvjetnu ljubav. A ona poinje
samoodgovornou. Tako dugo dok optuujemo nae roditelje ili druge ljude da
su odgovorni za na ivot, mi gubimo sposobnost za ostvarivanje sree u
naem ivotu. Kad otkrijemo da nau patnju stvaraju nai pogreni stavovi,
moi emo se poeti osjeati sigurnima, jer sigurnost vie neemo traiti u
odobravanju drugih. Tjeskoba e nestati u mjeri u kojoj emo traiti uzrok nae
patnje u nama. Ta patnja je negiranje nezadovoljenih potreba iz djetinjstva koje
stvara ovisnost o drugima. To opet stvara negativne obrasce razmiljanja i
osjeaja.
Jednom kada preuzmemo odgovornost za sve to nam se dogaa, kad
budemo u svemu vidjeli priliku da upoznajemo sami sebe, prestat emo
oekivati da nas netko ispuni. Bit emo manje ovisni o tome da nas netko hvali
i voli i moi emo sami sebe potovati, jer se neemo osjeati kao zahtjevna,
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 33
ogorena djeca. To opet poveava sposobnost za pozitivne osjeaje, potrebu

da se oni podijele s drugim ljudima. Sposobnost za ljubav postaje stvarna
alternativa za pohlepno zahtijevanje da se prima i dobiva.
to due bol neispunjenih potreba ostane neispunjen, to e jae lane potrebe
ispuniti linost koja e to onda jo vie zahtijevati od drugih da ih ispune. Kada
se ti zahtjevi ne ispune, ogorenost, a esto i gnjev, uinit e da ta osoba
osjea gubitak i beznadnost. U tom stanju koje se poveava nije teko to
opravdati i okriviti druge jer ne ispunjavaju nae potrebe. Uvijek se moe nai
stvarne, preuveliane ili izmiljene razloge da bi se okrivilo druge. Da bismo to
izbjegli moramo razviti krajnju iskrenost prema samima sebi kao najvaniju
znaajku linosti. Samo tada emo moi vidjeti nae iracionalne
zahtjeve
kojima okrivljujemo druge jer nam ne daju ono to mislimo da bi morali.
Stvarne potrebe nikad ne zahtijevaju od drugih da vam ispune elje i da brinu
za vas kao da ste dijete. Stvarna potreba za ljubavlju, zajednitvom i
dijeljenjem jedino e se poeti ispunjavati kad postanemo spremni voljeti i
davati, to ne smijemo pobrkati sa neurotinom potrebom da nas vole svi i
kupoprodajnim davanjem. Ali, problem je da mi esto ne vidimo razliku izmeu
lanih i stvarnih potreba. Primjerice, u ljubavnom odnosu doivimo jaku bol, jer
nam se ini danas je partner povrijedio. Dijete u nama to doivljava kao
unitenje. Ljuti smo, okrivljujemo, kanjavamo i inimo iz sebe rtvu, i jo uvijek
pokuavamo ispuniti djetinju potrebu za zamjenskim roditeljem. Ako nismo
svjesni da je to dijete u nama, mi emo napasti partnera kao da nam je ivot u
pitanju. Na dijelu su nae lane potrebe, tj. potreba da uvijek i od svakog
budemo voljeni. Zrela reakcija bi bila razlikovati dijete u nama od odrasle
osobe. Odrasli dio linosti svjestan je da je dijete u njemu na dijelu i proivjet
e bol znajui da je to takoer bol iz djetinjstva i nee napasti partnera.
Partneru e rei to osjea bez okrivljavanja i tada e zajedno s partnerom
potraiti odgovore to se doista dogodilo, da li je istinito osjetila, a to e onda
razrijeiti problem i doprinijeti rastu oba partnera. Odrasla osoba nije ovisna o
drugoj osobi jer zna da uvijek ima izbor.
Opravdane potrebe mogu biti ispunjene samo do onog stupnja do kojeg smo
proivjeli bolne osjeaje iz djetinjstva. To znai da smo otkrili i odrekli se lanih
potreba koje su nastale negiranjem bola iz djetinjstva. Dopustite si vraanje u
stanje djeteta, dopustite tom iracionalnom djetetu da se izrazi - budite i
osjeajte kao to dijete u vama na konstruktivni nain - napravite od ivota
terapiju. To u poetku nije lako napraviti. To dijete u nama treba prvo otkriti jer
je skriveno, izracionalizirano ili isprojicirano na druge. Glas tog djeteta u vama
govori: "Ja moram uvijek dobiti ljubav i divljenje od drugih. Ako to ne dobijem,
onda je to katastrofa." Bez obzira koliko ste zreli u mnogim podrujima vaeg
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
ivota , potraite
Page 34
ove
skrivene
reakcije
kad
god
se
osjeate
tjeskobno
neugodno zbog neega to vam se dogodilo. Dakle, provjerite svoje reakcije

na neispunjenje, kritiku ili na frustraciju, tj. da li to doivljavate neprimjereno
jako. Tada ete moi prepoznati nestvarne potrebe i osvetu kojom ih samo
pojaavamo. Nestvarne potrebe su zahtjevi koje postavljamo drugima da bi se
osjeali ispunjeno.
Jaanje tih nezadovoljenih potreba, jer nisu prepoznate i proivljene, stvara niz
negativnih crta linosti. Budui da se te potrebe ne mogu nikada ispuniti, stalna
frustracija i praznina briu svaku nadu i izazivaju ogorenost, mrnju, krivnju, a
esto i prkos. Tada se moe upotrijebiti gnjevni, pasivni otpor i
samokanjavanje da bismo kaznili druge koji nam se ine da su krivi za nae
negativno stanje. to se loije osjeamo, to su vea krivnja i izgovaranje koji
nas udaljavaju od rjeenja problema. Cijelo to potiskivanje stvara zaarane
krugove i lanane reakcije. Lane potrebe stvaraju zlo, okrutnost,
osvetoljubljivost itd. Potiskivanje jaa lane potrebe u uzrokuje krizu za krizom.
Jedino kad se te potrebe iznesu na vidjelo i ispravno procijene, kad imamo
hrabrosti vidjeti zlo u nama bez da ga iivljavamo, tad emo biti sposobni
ispuniti nae stvarne potrebe.
Potjera za lanim potrebama uzrokuje neizdrljiv bol i beznadnost. Taj bol je
potpuno razliit od neispunjenja naih stvarnih potreba. Teak bol je rezultat
borbe protiv onog to ivot nosi, rezultat samovolje: "Mora biti po mome.".
Blagi bol je rezultat prihvaanja. Vano je razlikovati bol djeteta u nama i
stvarni bol. Ako se poistovjetimo s bolom djeteta, znai dogaa nam se
katastrofa, potpuno emo se izgubiti u bolu jer mislimo da nemamo utjecaj na
bol - pokuavamo dobiti sigurnost od drugih. Taj bol ete prepoznati jer u sebi
sadri poruku: "Vidi to ste mi napravili!", dakle, sadri osvetu u sebi i uivanje
u ulozi rtve. Ta razina bijesa zapravo onemoguava da se bol iz djetinjstva
proivi i zato stvara beznadnost. Tada ne trebate dalje ii u taj bol zato to tad
nesvjesno kanjavate sami sebe. Kad se proivljava stvaran bol, osjeaji iz
djetinjstva, proivljavanje dovodi do uvida koji opet donosi nadu i snagu. U
svijest dolaze zakljuci malog djeteta i mi poinjemo razumijevati kako smo
stalno iznova stvarali odnose po istom obrascu iz djetinjstva nesvjesno se
pokuavajui iscijeliti. Taj bol ima svoje trajanje i uvijek donosi rast i nadu.
Neispunjene stvarne potrebe kad se proive mogu izazvati trenutno snano
plakanje, vritanje, bacanje i udaranje u jastuk da bi se izbacila ljutnja.
Proivljavanje gubitka dovodi do smirenja i prihvaanja uz jaanje linosti. Ako
se budemo opirali bolu, on se pojaava i postoji opasnost da se izgubimo u
njemu. Nije vano koliko je teko bilo vae djetinjstvo i koliko ste imali
negativnih iskustava i doivljaja, stvaran uzrok boli nije taj. Uzrok bola je
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 35
zahtijevanje da se ispune nae djeje potrebe da nam to sada ivot nadoknadi

tako da samo primamo. To je ono to stvarno boli. Treba pronai u sebi taj
glas koji trai da mu se da ono to mislimo da nam treba ili emo se osveivati.
U trenutku kad uoimo taj glas ranjenog djeteta u nama, znat emo da to nije
cijela naa linost, i da onaj koji pita i trai istinu je jai dio nas koji takvim
traenjem postaje sve jai dok na posljetku ne bude prevladavao. Vidjet ete
da moete preivjeti bez potpunog odobravanja, bezuvjetnog prihvaanja i
ljubavi, nekritikog divljenja i bilo ega drugog slinog. Vidjet ete da do
ispunjenja, zadovoljstva i mira moete doi na drugi nain tako da to ne ovisi o
drugima, nego samo o vama. Kako ete moi drugima dozvoliti da budu ono
to jesu, oni e biti voljni da vam daju ljubav. Mijenjajui sebe, mijenjat e se i
dugi oko vas ponukani vaim primjerom, a i drugi ljudi e doi u va ivot,
sposobniji za ljubav kao i vi. Vae sadanje stanje, mjera u kojoj se ne osjeate
ispunjeno, u toj mjeri trebate potraiti u sebi to oekujete od drugih, a to bi
trebali dati sami sebi. Kad doista budemo eljeli promjenu i uvid u stvarni uzrok
naih potekoa i zamolili Boga da nam pomogne da vidimo taj dio sebe,
pomo e sigurno stii. Vidjet emo unutarnje prepreke koje su uvijek vezane
uz inzistiranje na ostvarenju potreba malog djeteta. Tada e realne potrebe kao
to su to samoizraavanje, rast i razvoj doi do izraaja. Zadovoljstvo, ljubav,
ispunjenje i dobri odnosi i vienje smisla u svemu to nam se dogaa sve e
vie postajati naa stvarnost.
OSJEAJ STIDA ILI SRAMA

Mogli bismo rei da postoji prava vrsta stida i kriva vrsta stida. Prava vrsta stida
mogla bi se nazvati istinskim kajanjem ili aljenjem. Bez te vrste stida uope ne
bi bilo razvoja, jer se nitko ne bi imao snage uhvatiti u kotac s negativnou u
sebi. Kriva vrsta stida je osjeaj krivnje koji je destruktivan. Ne moramo biti
svjesni emocija koje stoje iza osjeaja krivnje, ali one bi se mogle izraziti
ovako: "Ja sam toliko lo, za mene nema nade; nita se ne moe napraviti."
Ovakav vie ili manje svjestan stav stvara samosaaljenje, a ono to je jo
gore je to da ovakav stav onemoguava da se borimo i radimo na onome to je
doista pogreno u nama. Ne potujemo sami sebe, pa se ne moemo tada
ispravno boriti, jer smo pasivni tamo gdje bi se trebali boriti. Sami sebe
sreujemo, pa se ne moemo razvijati. Nadalje, ovakav stav izaziva konflikt u
nama, jer zahtijevamo potovanje i ljubav od drugih dok istovremeno ne volimo
sami sebe.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 36
Zbog toga stvaramo zaarani krug: to vie negiramo sami sebe, to manje se
moemo boriti za istinsku samospoznaju koja je osnova razvoja, a to opet
smanjuje nae samopotovanje. A to to vie radimo, to vie zahtijevamo
ljubav od drugih da bi kompenzirali nedostatak samopotovanja. ranjeno dijete
u nama, ili nezreli dio linosti, vjeruje da ako dobijemo dovoljno ljubavi od
drugih da emo biti sretni. No, ovakvo oekivanje ini nas samo ovisnim i
bespomonim, jer sretni moemo biti samo ako se razvijamo u skladu s naim
mogunostima. Samo tako moemo rasti i razvijati se.
Nedostatak samopotovanja nije rezultat naih greaka, slabosti ili
nedostataka, nego je rezultat pogrene vrste stida. Ne trebamo biti savreni da
bismo mogli sami sebe potovati. Ono to nam je potrebno je realno
sagledavanje nae negativnosti da bismo je mogli mijenjati brzinom kojom
moemo. to emo vie potivati sebe, to manje emo zahtijevati od drugih da
nas potuju i tad emo se osjeati sve vie sigurno. A budui da neemo vriti
pritisak na druge oni e se osjeati slobodnim i biti e im lake da nam daju
ljubav i potovanje.
Kriva vrsta srama dolazi od tatine koju povratno opet jaa. Rekli smo da u
nama postoji negativni dio sa svim svojim nedostacima - nezrelim emocijama i
neistinitim vjerovanjima. to manje smo svjesni tog dijela sebe, to vie
zavaravamo sami sebe, tj., ne prihvaamo sebe kakvi jesmo u ovom trenutku.
To opet onemoguava da se mijenjamo, jer ne vidimo to treba mijenjati.
Varamo sami sebe i to smanjuje samopotovanje koje tada traimo od drugih,
a to djeluje demotivirajue na druge, pa to opet poveava nau ovisnost koja
opet smanjuje nae samopotovanje. To opet uzrokuje smanjenje poniznosti
da bismo se hrabro mogli suoiti s onim to ne valja u nama, a to je tatina.
Treba rei da mi intelektualno znamo da nismo savreni, no to ne znamo
emocionalno. esto je veliki rascjep izmeu onog to znamo i mislimo i onog
to osjeamo, pa zbog toga potiskujemo emocije. No, ne bi trebalo biti teko
uiniti te emocije svjesnim samo kad bismo se potrudili da ih prevedemo u
misli. Osjeajno jo uvijek elimo biti savreni, to je ranjeno dijete u nama.
Budui da to nismo u stvarnosti, to izaziva ljutnju ili na nas same ili na druge
umjesto da se potrudimo mijenjati. Pogrena vrsta stida znai tada tatinu,
lijenost, nepravdu i bijeg od stvarnosti, tj. onog to jesmo u ovom trenutku. A to
onda stvara osjeaj krivnje i to ne zbog onog to stvarno jesmo u ovom
trenutku, nego zbog toga to nismo savreni. Ono to jesmo, i s negativnou
u nama, nikada ne bi stvaralo krivu vrstu stida kad bismo se prihvatili i poeli
se, korak po korak, mijenjati. A to je jedino stvaran i konstruktivan nain
mijenjanja.
Krivi stav u nama donosi daljine potekoe. Zbog tatine i zbog nae potrebe
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
da
nas
drugi
Page 37
potuju
i vole
pod
svaku
cijenu , mi se poinjemo
odvajati
od
onoga to uistinu mislimo i osjeamo, poinjemo sakrivati ono to jesmo iza

zida, iza maske. Ne usuujemo se biti ono to jesmo zbog straha da e nas
onda drugi prezreti i napustiti. rekli smo da to se manje potujemo, to nam
vie treba potovanje izvana. Tako stvaramo masku i poinjemo glumiti. A to
nas za uzvrat ini jo oajnijima i mi preziremo sebe jo vie. Zaarani krug se
nastavlja i vodi nas u sve dublje emocionalne konflikte sve dok ne smognemo
hrabrosti i poniznosti da to ponemo mijenjati. Prihvatiti sebe znai vidjeti
negativnost u nama i poeti je konstruktivno transformirati. To znai prihvatiti
sebe onakvima kakvi jesmo i ne prikazivati se lano drugima.
Tako dugo dok osjeamo tugu, ogorenost, poraenost ili neravnoteu kada
sagledavamo neku svoju greku, mi nismo prihvatili sebe onakvima kakvi
jesmo u ovom trenutku. Prihvaanje ne znai da elimo ostati u tom stanju
nesavrenosti, to znai da je moramo prvo prihvatiti da bismo je mogli mijenjati.
Nadalje, trebamo pronai gdje emocionalno elimo da nam drugi gledaju kroz
prste kod naih nedostataka kao kompenzaciju jer mislimo da se ne moemo
mijenjati i potovati sami sebe. Kad dovedete u svijest te nerazumne emocije,
tad e vam ih biti lagano mijenjati.
Kad postanemo sposobni prihvatiti sebe onakvima kakvi jesmo i nemamo vie
potrebu da se prikazujemo boljima tada vie neemo imati krivi stid i moi
emo rasti. Jer krivi stid stvara stanje svijesti koje je iznimno nezdravo i koje
ini da se osjeamo sve usamljenije. dakle, svaki puta kad se osjeate
usamljeno, odbaeno i kada imate osjeaj da vas drugi ne razumiju, pokuajte
shvatiti da to nije zato to vas drugi ne vole, nego va pogreni osjeaj krivnje.
Bez obzira kako ljudi koji vas okruuju mogu biti nesposobni da vole, oni nisu
uzrok vaim osjeajima usamljenosti, jer kad bismo ih mi mogli voljeti tog
osjeaja usamljenosti ne bi bilo u nama.
Problem u krivom osjeaju srama je u tome to bez obzira na o emu se radi,
bilo to vano ili nevano, veliko ili malo, osjeaj srama je jednako velik. Tada
se to prekriva i ponaamo se kao da ne postoji ono ega se sramimo. I to
stvara zid neistine izmeu nas i ostalih i koji stvara usamljenost. Tad nikad ne
moemo biti sigurni da li nas drugi cijene i vole. U nama je glas koji govori:
"Kad bi oni znali kakav sam u stvarnosti i to radim, ne bi me nikada voljeli." To
stvara usamljenost i patnju. I osjeamo da je sva panja i ljubav dana lanoj
osobi koju glumimo, a ne nama kakvi jesmo. To dodatno stvara krivnju i
usamljenost. Ali mi smo jedina osoba koja to moe promijeniti tako da se
suoimo sa sramom i hrabro ponemo biti ono to u stvarnosti jesmo. to vie
pokuavamo varati sebe i druge to smo u veoj dilemi. Zato treba poeti
postajati biti ono to jesmo i samo to e nam donijeti istinsko potovanje i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
ljubav
naih prijatelja . Onaj koji je sposoban
Page 38
za ljubav
cijenit
e vas i voljeti
vie
zbog vae iskrenosti. Oni koji nisu sposobni za ljubav i tako vam ne mogu dati
ljubav ma to vi inili. Jedini nain da bismo se osjeali sigurnima jest da
budemo ono to jesmo.
Iskrenost ne znai da govorite tajne svakome koga sretnete. Odaberite pravu
osobu kojoj se moete otvoriti, odaberite osobu koja vam moe pomoi. Tad
odaberite ljude s kojima ste bliski i koji vas poznaju onakvima kakvi ste u
stvarnosti. Nije u pitanju to ete govoriti ljudima koje sreete u ivotu, nego je
u pitanju to osjeate. Da bismo toga postali svjesni treba prevesti te osjeaje
u svijest da bismo razrijeili krivi sram koji nas prijei da budemo iskreni u
naim osjeajima, a koji stvaraju unutarnji stav koji upravlja naim ponaanjem.
Kada postanemo svjesni nezrelosti i nerazumnosti tih emocija tada ih moemo
poeti mijenjati. Samo tada emo moi uiniti slijedei krak. Jedino tako
moemo imati sigurnost i potovanje samih sebe. Tako dugo dok se skrivamo
iza zida i krivo predstavljamo, mi ne moemo cijeniti sami sebe.
Nije u pitanju koliko smo dobri ili koliko imamo slabosti da bismo cijenili sami
sebe. To odreuje koliko moemo biti iskreni prema sebi to je uvjet za
iskrenost prema drugima. Istinsko kajanje, aljenje u pozitivnom smislu znai
biti spreman prihvatiti sebe sa svim nedostacima, biti spreman ih mijenjati tako
da sve dublje i dublje spoznajemo svoje nedostatke. Za to je potrebna
poniznost, jer to ne moe biti uinjeno brzo, nego je to put ili proces.
Rekli smo da je vano da bi se nadili nedostaci da se otvorimo kvalificiranoj
osobi (ispovijed) i osobama s kojima smo bliski. Dok skrivamo svoje
nedostatke od sebe i drugih nismo u stanju realno procijeniti stvari, pa
preuveliavamo ili podcjenjujemo. A druga osoba kojoj se otvarate moe vidjeti
realno. Osim toga im se otvorimo drugoj osobi to je ve poniznost, pa makar
samo prema jednoj osobi. Jednoj osobi se pokazujemo barem u odreenoj
mjeri kakvi jesmo za poetak.. ak ako vam ta osoba ne da savjet, odmah ete
osjeati olakanje i vidjeti situaciju realnije.
Slijedei korak je prestati sakrivati ono ega smo svjesni. To je uvjet da bismo
doli do onoga ega nismo svjesni. U ovoj fazi trebali bismo biti dovoljno
slobodni i otvoreni da govorimo o svemu to proima nau linost. Tek tad
emo polako otkrivati skrivene emocije i motive. Recimo da svi nai nedostaci
potjeu iz tatine, samovolje i straha.
U trenutku kad ne budemo vie eljeli da se prikazujemo boljima nego to
jesmo, u vlastitim i tuim oima, tek tad emo biti spremni da se ponemo
mijenjati tako da ruimo lanu sliku. Ako budete imali hrabrosti da vidite da ste
posrnuli stotinu puta i vie preko istih pogreaka, ali sve na dubljem sloju, i
budete sposobni se dignuti spoznajui svoje slabosti tada ete se istinski
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 39
mijenjati i rasti (spiralni rast). Tad ete se oslobaati tatine i lanosti puno prije
nego to ste razrijeili negativnost u sebi, a koju ete paradoksalno puno bre
razrjeavati.
Treba rei da se rast odvija cikliki. Uzmimo primjerice da imate masku ljubavi i
da kad ste u masci negirate sebe i kupujete ljubav. Ve ste puno radili na sebi,
znai da ste sve vie u istini. No, kako je ivot neprestano uenje, brda i
doline, dogodit e se da se ponovno iznevjerite sebe ili uinite neto to nije u
redu zbog straha. Imat ete osjeaj da se niste pomakli iz mjesta, ali to je
samo novo uenje. A novo uenje je kad sve to smo do tada znali vie ne
pomae, pa imate takav osjeaj koji nije toan. Ako budemo imali hrabrosti
vidjeti i osjeati svoje emocije na takav nain bre emo rasti i mijenjati se.
SAMOVOLJA
Otpustiti znai ne provoditi samovolju. To znai otpustiti strahove,
nepovjerenje, krive zakljuke i sumnje. Kad bismo samovolju preveli u stav on
bi ovako glasio: "Ja mogu jedino biti sretan ako to neto bude ovako kako ja
hou, ili ako ivot bude ono to ja odredim." Tako nam se esto ini kao da se
moramo odrei neeg vrlo vrijednog, ili neeg na to mi mislimo da imamo
pravo. Takoer nam se to neto moe initi kao da odriemo sree i ispunjenja.
S druge strane, prihvatiti sve to nam ivot nosi na ispravan nain znai ne
provoditi samovolju. To znai da u svemu to nam se dogaa vidimo smisao,
tj. uenje. No, da bismo postigli taj stupanj razvoja koji sa sobom nosi mir i
zadovoljstvo, trebamo takav stav primijeniti u svom svakodnevnom ivotu, tj. i u
malim stvarima. Strah, nepovjerenje, samovolja i inzistiranje stvaraju napetost
koja sprjeava da ispravno donosimo odluke. Postajemo zatvoreni i ne
moemo se razvijati. To takoer stvara s jedne strane buntovnitvo prema
stvarnim autoritetima, a s druge, pokornost lanim autoritetima.
Takva linost se boji kreativnog procesa koji ukljuuje hrabrost da se ide
nepoznatim stazama i da bi se stvorilo neto novo. U odnosima s drugim
ljudima je napeta jer suptilno zahtijeva da joj daju ljubav, a to stvara otpor kod
drugih. Osobi se ini nemoguim da se odrekne tog zahtijeva jer se boji da e
ostati sama. Jasno je da zahtjev "mora me voljeti" donosi sve drugo osim
ljubavi od drugih. Ljubav moe cvjetati samo u slobodi.
Unutarnja napetost se moe vidjeti u zahtjevu: "Ja to oajniki trebam." Stvarno
povjerenje bi znailo zapravo samo otpustiti to po svaku cijenu, odnosno
otpustiti u privremeno, to je potpuno drugaije od otputanja za uvijek. Strah
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 40
da emo ostati sami tjera nas da pokuavamo dobiti ljubav po svaku cijenu, pa
se pri tome sluimo uvjeravanjem, kontrolom drugih ili razliitim
manipulacijama. Katkada idemo u podinjavanje, a ispod toga je skriven stav:
"Uinit u to to eli tako da te veem na sebe i da mora ispunjavati moje
elje. Toliko sam posluan i usluan da e se osjeati krivim ako me odbije."
Na taj nain se branimo od osjeaja bespomonosti, beznadnosti i
nepovjerenja u ivot. Bilo da dominiramo ili se podinjavamo, cilj je isti - prisiliti
druge da nam daju ljubav.
Koja god od ove dvije reakcije je dominantna za neku linost, uvijek postoji
njena suprotnost u linosti, ali je prikrivena. Ona linost koja je vidljivo
dominantna, teko e se nositi s unutranjom beznadnosti, pa e je potiskivati i
na taj nain izbjegavati tako da bude dominantna. Linost koja je izvana
ovisna, slaba i podinjavajua teko e se nositi sa svojim prikrivenim
dominantnim i manipulativnim crtama. Ako je linost na poetku razvoja nee
biti svjesna niti vanjskog, vidljivog drugima ponaanja. Ali, malo po malo, kako
se razvija iskrenost prema sebi i osoba je spremnija objektivnije vidjeti sebe i
sa svojim negativnim crtama, prvo e postati svjesna vanjskog reagiranja, a
onda i unutarnjeg, prikrivenog. To se obino dogaa kad linost upadne u krizu
i postane svjesna unutarnje praznine zbog iznuivanja ljubavi.
Iako se trenutno moe initi da linost dobiva ono to je iznudila, ona ipak
ostaje neispunjena. Pretpostavimo da osoba eli ljubav i bliskost s drugom
osobom, ali je nesigurna da li e joj to druga osoba slobodno dati.
Pretpostavimo da osoba je koja eli ljubav dominantna, posesivna, ljubomorna i
zahtjevna. Te crte mogu biti vidljive ili prikrivene, pa da osoba izigrava "jadnu
malu" da bi stvarajui krivnju u drugoj osobi iznudila ljubav. Druga osoba, iako
doista i voli prvu osobu, pristaje na igru prve osobe zbog vlastite djelomine
neurotine potrebe da bude s prvom osobom. Iako je druga osoba pristala na
tu igru, ona e kriviti i mrziti prvu osobu zbog njene dominacije i nee biti
svjesna da i ona svojim pristajanjem na tu igru potie i podrava crte zbog kojih
je ogorena na prvu osobu. Tako dvoje ljudi u potrebi za ljubavlju kreiraju
odnos koji je pun nezadovoljstva i koje se pojaava. No to bi se dogodilo da
imamo hrabrosti i potenja da otpustimo drugu osobu i suoimo se sa strahom
da emo je izgubiti? Ako ona ode, to smo izgubili? Ali, ako ona dragovoljno
ostane dobili smo neizmjernu sreu jer nas drugi voli, jer to slobodno eli bez
manipulacije. Ako i izgubimo drugu osobu, to ne znai da emo ostati sami
dovijeka. Postoji druga osoba koja e eljeti dijeliti svoj ivot s nama s radou.
Mi emo, trenutno, samo trebati osjetiti bol to nas odreena osoba ne eli, jer
jedino tako emo moi otpustiti osobu.
Treba sagledati oba ekstrema, dominirajui i podinjavajui i u kojim
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
podrujima
Page 41
naeg
ivota
oni postoje . Za nekoga
e biti tee otpustiti
u poslu ,
drugima materijalno, a netko nee imati problema u ta dva podruja ali e imati
u ljubavnom itd. U takvim podrujima naeg ivota ne vjerujemo u duh obilja, tj.
da za svakoga ima sve to mu treba samo ako smo to u stanju vjerovati i
otpustiti da bude po naem po svaku cijenu. Kad god se osjeate beznadno
potraite taj skriveni stav u sebi koji govori da e se dogoditi katastrofa ako ne
bude po vaem. Taj stav treba osvijestiti. Klju razrjeenja je u otputanju
krivog stava.
Dakle, istinska ljubav i "ti me mora voljeti" su u kontradikciji. Ispravan stav bi
bio: "Voljela bih da me voli. Ti mi se ini osobom s kojom bih htjela dijeliti
moj ivot, kojoj bih htjela dati sve to jesam. Ako i ti taj, znam da treba doi
meni slobodno i svojom voljom. ak ako bi se dogodilo da vrim pritisak na
tebe, ja to doista ne bih eljela da to bude na taj nain. Vjerujem da u imati
sve to mi treba. Ako to i ti ne eli, ja te mogu pustiti da ode i imam
povjerenja da u sresti osobu koja e cijeniti ono to joj ja mogu dati." To
naravno vrijedi i za sve druge odnose: eljeti odreen posao, eljeti prijatelje,
eljeti imati kupce za ono to prodajemo, one koji e eljeti ono to mi
pruamo, i one koji e nam dati ono to mi elimo.
Prisiljavanje drugih da nam neto daju stvara jo jae prisiljavanje, veu
posesivnost, zahtijevnost, ljubomoru, zavist, dominaciju ili podreenost, vee
siromatvo. Suprotno, dobro poznavanje sebe znai razviti snagu, iskrenost i
potenje tako da ne moramo uzimati silom, ma kako suptilno to inili. Ironija je
da ono to moete dobiti slobodno postaje nemogue dobiti kad se iznuuje.
Ne otputati bi se moglo oznaiti metaforom "prosjaka koji krade", a otputanje
"bogataem koji dijeli". Najjednostavnije reeno, zgren stav grabljenja ini nas
praznima, a otputanje je potivanje "Budi volja Tvoja", ini nas sve
ispunjenijima. Dakle stav: "Mora biti po mome" stvara siromatvo i ako i
dobijemo ono to smo iznudili, opet emo biti nezadovoljni, jer to nije ljubav.
Otputati znai teki rad i poteno sagledavanje naih iluzija, naih
zahtijevanja, naih nepotenja. Samo ljubav sama sebe oplouje i ini nas
istinski ispunjenima.
Da bi se osjeali ispunjenima treba poduzeti tri koraka u tom procesu:
1. Treba prepoznati konflikt o kojem smo govorili - borbu izmeu beznaa i
prisiljavanje drugih da se ne bi osjeali beznadno.
2. Treba vidjeti da taj konflikt postoji u nama zbog osjeaja neispunjena - i da
se zato ne moemo odrei pritiska i zahtijevanja od drugih.
3. Treba iskreno eljeti vidjeti prave razloge naeg neispunjenja - treba vidjeti
negativni dio nas koji zbog neistinitog sistema vjerovanja kreira ivotne
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 42
okolnosti koje nas ne ispunjavaju. To treba biti uinjeno iskreno, ustrajno sa

strpljenjem i poniznou.
Svi ljudi imaju podruja gdje se osjeaju ispunjenima i podruja gdje nisu
ispunjeni. Primjerice, netko eli istinsku razmjenu u ljubavnom odnosu, a
nikako da do toga doe; druga osoba e se osjeati vrlo sigurno u tom
podruju, ali e imati probleme u financijskom podruju. Tada treba pronai
unutarnji, nesvjesni, i neistiniti stav stvoren u djetinjstvu koji stvara
neispunjenost. A vrlo esto i na svjesnom nivou postoje neistiniti stavovi koje
treba provjeriti, kao i negativne skrivene namjere i ponaanja. Tamo gdje se
osjeamo ispunjeno, tu imamo stavove i ponaanja u kojima dajemo i poteni
smo. to se osjeamo neispunjenije i siromanije, vie se ponaamo tako da
zahtijevamo
. Prevedimo
takav
stav u precizne
rijei : "Prisiljavam
te da mi da
ono to mi ne eli dati. Ako to ne mogu postii samo snagom, tad u se

posluiti trikom i varati. Uinit u da se osjea krivim to mi ne daje ono to
traim od tebe. Optuit u te i okriviti da sam tvoja rtva. Izokrenut u injenice,
i optuiti te da mi ini ono to ja tebi skriveno radim. Primjerice, optuit u te
da dominira jer mi ne da da te pokorim." Jasno je da taj stav nema veze s
ljubavlju. Takav stav je nepoten, to je varanje, ograniava slobodu druge
osobe - ili ima namjeru da tako ini.
Stav koji proizlazi iz ljubavi bi glasio: "Bio bih sretan da me voli, ali ti dajem
slobodu da doe k meni ako i kada ti to eli. Ako me ne eli voljeti, ja te
nemam pravo okrivljavati tako da se pravim da e me to unititi." To je pravo
potenje, pristojnost i integritet koji stvara ispunjenost. Imamo pravo na ljubav i
ispunjenost, no to mora biti postignuto na poten i pravi nain. Nain ili put
odreuje cilj.
Kad krademo to proizvodi krivnju i stvara sumnju da imamo pravo na
ispunjenje. Sumnja stvara samovolju, a to opet jaa negativnost u nama.
Zaarani krug je zatvoren. Pritisak stvara kontra pritisak. Ovakav stav privlai k
nama osobu koja nije sposobna za ljubav. Trebamo otpustiti pritisak na drugu
osobu, pa makar privremeno iskusili usamljenost, vlastitu negativnost, da bi se
ono pozitivno moglo pojaviti. Kad jednom budemo iskusili razliku izmeu
iznuenog i slobodno dobivenog, neemo vie vriti pritisak na druge.
Biti ispunjen se moe biti samo kad smo spremni u potpunosti dati ono to
traimo od drugih. Ali, mi tako esto dajemo kupoprodajno, iz maske, a to je
varanje. Zbog toga se treba zagledati u sebe, vidjeti svoju negativnost kad god
imamo potekoe. Treba se prisjetiti da je to samo jedan dio nas koji je u
neistini, a da postoji jedan vei koji je u istini.
To poteno sagledavanje sebe stvara hrabrost i poniznost. I nikada ne
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
proizvodi
beznadnost
Page 43
koju proizvodi
stav : "Ne vjerujem
da mogu
imati ono to
mi treba bez da vrim pritisak, varam i manipuliram." Hrabrost omoguuje da

otpustimo jo vie i stvara stav: "Ako drugi ele ono to im ja mogu ponuditi, bit
e mi drago da im to dam. Ako to ne ele, ja se neu ljutiti. Ako je to bolno za
mene, prihvatit u taj bol i istraiti njegovo porijeklo u meni. Vjerujem da u
dobiti sve to mi treba, iako u ovom trenutku to nemam." Takav stav nam
omoguuje da prihvatimo sve to nam ivot nosi, a da se ne osjeamo
beznadno. To znai ne biti u samovolji. To znai da ne moramo odmah imati
sve to elimo. Prvo moramo stvarati unutarnji stav da se dobro osjeamo iako
nam neto nedostaje. Sposobnost za takvo odricanje poveava vlastiti sistem
vrijednosti i integritet, a to onda ispunjava iznutra, od nas samih. Ispunjenje
postaje rezultat unutarnjeg stanja koje onda dovodi i do vanjskog ispunjenja.
Na osobni rast tada postaje sve vie vidljiv, osjeamo sigurnost i radost, mir
postaje sve dublji i due traje sve manje ometan zgrenou zbog straha.
Postajemo sve sposobniji za ispunjenje jer smo poteno nauili sagledavati
sebe u cijelosti.
Biti u istini - privatnost ili tajnovitost
Postoji puno konfuzije izmeu potrebe da se bude sam sa sobom i tajnovitosti.
Kako je konfuzija negativna, ona ne doprinosi razvoju linosti. Biti sam sa
sobom, ili privatnost je sutinska potreba svakog ovjeka. Svakome je potrebno
da bude sam sa sobom da bi se povezao dublje sam sa sobom bez da ga drugi
ometaju samim svojim prisustvom. ak i ono to elimo podijeliti s onima koje
volimo ponekad treba "dozrijeti" da bi se podijelilo. Kad god se radi o novoj
spoznaji, ili umjetnikoj kreaciji, moda e trebati vremena da se upotpuni prije
nego to e biti pokazano drugima.
Takvi periodi povlaenja od drugih ne znae izolaciju ili odvojenost, separaciju.
To vrijeme zapravo znai biti sa sobom, to je vrijeme samoe da bismo
spoznali vie o sebi. No, ako se privatnost upotrebljava da bi se izbjegli drugi,
onda to nije pozitivno, jer se to radi zbog straha od drugih.
Negiranje potrebe da se bude sam sa sobom moe biti oito. Takvi pojedinci
se boje susreta samih sa sobom, pa proizvode vanjsku i unutarnju buku. Zbog
straha od samoe oni proizvode vanjske okolnosti kao opravdanje. Ali ima ljudi
koji ive vrlo dinamino, pa ipak uspijevaju biti sami sa sobom.
Ali je isto tako istina da oni koji su uglavnom sami da su stvorili svoju
usamljenost zbog straha od intimnosti. Ali ako postoji strah od kontakta s
drugima, tada prvenstveno postoji strah od toga da osoba bude sama sa
sobom, a tek posljedino s drugima. Isto tako ta usamljenost nee ispuniti
potrebu za samoom. Ljudi koji su sami jer se boje kontakta s drugima nee
upotrijebiti svoju samou da budu sebi blie, kao ni kad budu s drugima nee
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 44
upotrijebiti tu priliku da se zblie s drugima.

Kad govorimo o tajnovitosti moemo rei da ona nikad nije pozitivna. Ne
govorimo o tajnovitosti kad voljenoj osobi spremamo
iznenaenje . To nije
stvarna tajna jer e se u konanici se pokazati kao radosni dogaaj. Tajne
uvijek sakrivaju neto negativno, inae se ne bi skrivalo. Tajna moe biti neto
to elimo sakriti od ostalih, jer to oni ne bi odobrili. Ili je to neto to elimo
sakriti od ostalih, ili je to druga osoba koja nas eli umijeati da neto
negativno zatajimo. A samo otkrivanje takvih skrivenih stvari bi omoguilo da
se one isprave ili promjene. No, kad se sakrivaju kao primjerice negativne misli
ili nepotene radnje, tada jaamo negativne tendencije i ponaanja.
Osoba koja je zapela u sakrivanju neeg tajnog - bilo za sebe ili u suradnji s
drugima - savreno je svjesna da skriva neto negativno, jer inae ne bi bilo
potrebe da se sakriva, to god to moglo biti. Dakle opravdavati skrivanje tajni je
apsurdno. No, ono to se obino dogaa je to da se privatnost koristi da bi se
prikrilo namjeru da se imaju tajne. Drugim rijeima, tajnovita osoba e koristiti
svoje pravo i potrebu za privatnou da bi varala da neto sakriva.
Istinska privatnost nikada ne podrazumijeva skrivanje tajni. U stvarnost, ona je
upravo suprotnost. Ono to se stvori u samoi je ono to se pokazuje i dijeli s
drugima. To nije zamiljeno da bi se sakrivalo. Skriva se samo nepotenje,
negativne namjere, destruktivnosti imaju potrebu da se skrivaju. Nita to je
istinsko se ne sakriva.
Katkad se koristi kao izgovor racionalizacija za sakrivanje: "Ako se otkrijem
kakav jesam, oni to nee razumjeti." ili "Bit u neopravdano kritiziran". A to
naravno nije istina. Jer ako smo u istini, razumijevanje drugih vie nee biti
vano po svaku cijenu da bismo zbog toga trebali dignuti zid izmeu nas i
ostalih. Ako smo u istini dat emo si truda da nas dugi razumiju i nosit emo se
s njihovim kriticizmom kao sredstvom da bi istraili istinitost situacije koju
pokuavamo sakriti.
Neto tajiti je onda najdublje gledano varanje koje pokuava neto postii to
ne bi bilo mogue kad bi se tajna otkrila. To takoer znai da izbjegavamo
napor i odgovornost da pronaemo poteno i istinsko rjeenje da bismo dobili
potovanje i ljubav.
Tajenje je uvijek u suprotnosti s intimnosti ili istinskom ispunjenju u odnosu.
Osoba koja taji nikada nije emocionalno ispunjena jer varanje stvara zid
izmeu nje i drugih ljudi, pa se ona osjea usamljenom osobom koju nitko ne
razumije. nije svjesna to radi. esto krivi druge zbog svoje usamljenosti i tako
opravdava svoju tajnovitost umjesto da uini sebe transparentnom i tako se
odrekne svojih tajni. Da bi se to postiglo treba strpljenja, napora i dobre volje.
Drugim
rijeima,
to
je
Put.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 45
esto je vaan razlog za tajnovitost strah da ako sebe prikaemo u svojoj istini
da nas drugi nee voljeti. To je pretpostavka da moramo dobiti ljubav i
potovanje od drugih po svaku cijenu. Tada zanemarujemo injenicu da
hrabrost i potenje naeg istinskog predstavljanja, bez obzira na to koliko na
neke nae crte mogu biti sramotne, dovodi do porasta naeg osjeaja vlastite
vrijednosti. A tada, eventualno, e doi i ljubav od drugih.
Biti na Putu znai postepeno otputati sve tajne. Prvo treba nauiti da nemamo
vie tajni sami pred sobom, tj. trebamo prestati varati sami sebe. Vidjet ete da
tu ima puno posla. Tada treba polako primjenjivati to potenje i otvorenost
prema drugima. Ako budete ili ustrajno tim Putem vidjet ete da je to jedini
pravi nain da bi nas nai odnosi ispunjavali , jedini nain da bi se ivjelo bez
straha i tjeskobe, bez srama i sakrivanja, bez pretvaranja i maske.
Ako imamo negativne misli o drugima ili ih optuujemo, umjesto da ih
pothranjujemo za sebe ili ih podijelimo s treom osobom, trebamo to otvoreno
priznati. Ako to tako uinimo prevladat e naa potreba da budemo u svojoj
istini, umjesto da zadravamo negativna miljenja, optuivanja i sumnje. Na taj
nain moemo provjeriti da li istinito sagledavamo situaciju, to e nam donijeti
mir u dui. Suprotno tome, ako tajimo svoje negativne misli, to je znak da
duboko u sebi znamo da nismo u istini ali to ne elimo priznati.
Spremnost da kaemo otvoreno svoja negativna razmiljanja jo uvijek ne
znai da smo i otvoreni i da je to suprotnost tajenju. To moe biti znak da je
potreba za agresivnou i neprijateljstvom jaa od potrebe za sakrivanjem zbog
straha.
Svako skrivanje je u stvarnosti teki teret koji prijei da budemo u istini, da
budemo oputeni., da budemo u ljubavi. Cijena sakrivanja postaje previsoka.
Biti potpuno u svojoj istini treba biti cilj razvoja.
Osim toga skrivanje sprjeava da pokaemo najbolji dio sebe, jer se sramimo
sami sebe; svojih najdubljih misli, snova i elja. A ti aspekti nas su daleko od
toga da bismo ih se trebali sramiti. Oni postaju negativnima jer se taje. Kako
imamo hrabrosti da se prikazujemo onakvima kakvi jesmo dobit emo vie
ljubavi, vie potovanja, vie prijateljstva, pomoi, spoznaje pravih vrijednosti,
a da ne govorimo o osjeaju olakanja jer se vie ne pretvaramo.
Ako nae otvaranje privue vie kritike nego ljubavi onda je to djeji nain
otvaranja koji proizlazi iz nae negativnosti: "Ako pokaem moje tajne, traim
da mi se odobrava bez obzira koliko su one negativne i destruktivne. Ako se to
ne dogodi, ja u te optuiti i to e mi biti dokaz da se ne treba otvarati i biti
iskren." Klju lei u tome da sebe uvijek pitamo da li se otvaramo radi istine.
Takoer moramo biti svjesni gdje je naruena naa privatnost zbog negativnih
motiva drugih, primjerice zbog njihove bolesne znatielje, zato jer ih zanima
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 46
neto to e upotrijebiti protiv vas, ili e to iskoristiti da bi se prikazali boljim od

vas. Takvima se ne trebate otvarati sa svojim tajnama.
Za brak kao najintimniji ljudski odnos, spremnost da se bude bez tajni odreuje
kvalitetu braka. Treba postojati hrabrost da se otvaramo korak po korak u tom
odnosu sve dok se potpuno ne otvorimo. Krivo vjerovanje da takvi kakvi jesmo
nismo vrijedni ljubavi mora biti stalno provjeravano. Tek tada e biti stvoreni
uvjeti za istinsku komunikaciju izmeu branih partnera. U prijateljstvu se
takoer trebamo otvarati jer inae nema istinske komunikacije.
Postoje tri bazina razloga koja stvaraju otpor otvaranju:
1. Strah da smo u cijelosti loi i nespremnost zbog tog straha da riskiramo da
bismo to provjerili te da nas drugi nee odbaciti.
2. Neznanje o tome da postoji nain da nauimo kako se mijenjati i rasti korak
po korak.
3. Strah da emo biti previe ranjivi ako se budemo pokazivali u svojoj istini, jer
u poetku se bol koji je bio potisnut poinje osjeati. Osoba postaje svjesnija i
senzibilnija na bol drugih. No, ta bol je toliko drugaija od neurotine boli,
samokanjavanja. To je bol kao sastavni dio ivota koji kad se proivi dolazi
radost i osjeaj ivotnosti.
Proces razvoja poinje micanjem zidova tajni i prikazivanjem sebe onakvima
kakvi stvarno jesmo. Nastavlja se s oslobaanjem onog najboljeg u nama.
Treba pogledati gdje jo uvijek neto skrivamo i nai emo podruja ivota u
kojima jo uvijek nismo ispunjeni. To je proces u kojem ima preklapanja faza
otvaranja i novih kvaliteta koje se pojavljuju kako je odstranjen sloj skrivanja.
Moemo zamisliti svijet u kojem nitko vie ne skriva od nikog, u kojem nema
nepotrebnog i bolnog stanja izoliranosti i varanja. Zar to ne bi bio raj na zemlji?
A to je smjer u kojem evolucija ide.
NADVLADAVANJE NEGATIVNOSTI
Dragi nai sluatelji, moda je ovo najtea lekcija koju smo do sada imali, ali
ona e pokazati kako moemo rijeiti i prestati stvarati probleme i sve vie
kreirati sreu i ispunjenost u naem ivotu. Vidjet ete kako bjeei od bola
stvaramo daleko veu patnju, a koja se jedva moe preivjeti. Zvui
paradoksalno, ali oni koji nas redovito sluaju znaju da su prividne suprotnosti
na niem stupnju shvaanja na viem nivou dio vee istine. Ve smo govorili da
bismo izbjegli taj bijeg treba u svakodnevnim malim stvarima pogledati u sebe i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
potraiti
onaj dio nas koji nazivamo
Page 47
ranjenim , destruktivnim
djetetom
u nama .
Taj dio nas treba biti prepoznat i preodgojen. Ako potisnemo taj dio on
prikriveno djeluje i pravi veliku tetu u naim ivotima, kao to emo to danas
vidjeti. Prihvatiti znai dozvoliti tom djetetu da proivi konstruktivno negativne
emocije i u dijalogu s njim objanjavati kako svijet funkcionira, jer
jednogodinjak to ne zna. Samo treba uti glas tog prestraenog dijela nas i
voditi dijalog s njim i pri tome moliti Boga da nam pomogne u tome.
Mogli bismo rei da uiti ljubav znai transformirati taj negativni dio linosti u
pozitivni. Jer negativnost u nama stvara takva ivotna iskustva koja su bolna.
Svaki puta kad ne biramo iz ljubavi, posljedice su negativne i mi ponavljamo
lekciju dok ne nauimo. To je onda obino kroz krizu. to se vie opiremo
uenju, ili promjeni, to je kriza vea. Ogromna je razlika u osjeaju ispunjenosti
izmeu ljudi koji su svjesni da sami stvaraju svoju sudbinu, i onih koji jo uvijek
za to krive druge ili okolnosti. Oni koji su toga svjesni u svemu vide priliku za
rast i ne osjeaju se vie bespomono. Mogli bismo rei da je dobro i loe u
ivotu uenje ili test, i da najveu bol stvara otpor uenju, a ne samo uenje.
Svjedoci smo stanja u drutvu kod nas. Istraivanja pokazuju da u Hrvatskoj
ljudi vjeruju jedni drugima izmeu 12 - 18 %, dok je to primjerice u vedskoj
66 %. Da bismo ivjeli u sretnijem drutvu jedini je nain da ponemo mijenjati
sami sebe. To je naelo proaktivnosti - mijenjajui sebe utjeem na druge.
Dakle, vlastiti primjer je najjai poticaj za promjenu kod drugih. Da bismo se
mogli mijenjati moramo sagledati onaj tamni dio u nama, jer ono to je dobro,
naa Istinska linost, to ne treba mijenjati. To takoer znai upoznavati sebe. U
mjeri u kojoj poznamo sami sebe, u toj mjeri emo razumjeti i druge, pa im
neemo suditi. Suenje drugima ima prikrivenu svrhu - to je prebacivanje
odgovornosti na druge. Ako nam je drutvo u krizi, tada svaki pojedinac u mjeri
u kojoj jo uvijek ne spoznaje svoju negativnost doprinosi stanju u drutvu.
Rekli smo da sagledati tamni dio linost jo uvijek ne znai initi samo iz
ljubavi. Ali sagledavanje tog dijela linosti daje nam mogunost da biramo ne
initi iz tog tamnog dijela. Tako poveavamo na osjeaj samopotovanja i koji
nam daje snagu da pozitivno djelujemo na druge. Svaki puta kad djelujemo iz
Istinskog dijela nas samih, mi doprinosimo dobru i obrnuto. Ili drugaije reeno,
dobro se dobrim vraa, zlo zlim, tu nema prebijanja. To je naelo. Mjerom
kojom mjerite, vama e se mjeriti. To znai prestati doprinositi loem i postajati
sudionikom dobrog.
Pogledajmo zbog ega se tako teko odriemo negativnosti i radije ivimo u
iluziji da su drugi ili okolnosti odgovorne za ono loe to nam se dogaa.
Proimo kroz pet stupnjeva razrjeavanja naih iluzija i negativnih stvaranja u
ivotu:
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 48
1. Kao prvi korak u tom procesu je pronai, utvrditi, spoznati, prihvatiti, i

promatrati naa negativna djelovanja, negativne misli, osjeaje, suptilne lai,
kao i otpor dobrim osjeajima (spoznati ranjeno dijete). Sve navedeno su
primjeri koji stvaraju negativne ivotne okolnosti. Ove injenice treba postajati
sve svjesniji, postajati nepristrani promatra tamnog dijela u sebi. To znai ne
suditi sebi. To obuhvaa prvi korak.
2. Drugi korak je da duboko u sebi ponemo istraivati pojedinani osjeaj i
ponaanje kao i namjeru koja stoji iza takvog ponaanja.Tada emo na svoje
uenje pronai neku vrstu uivanja zbog kojeg se ne elimo odrei takvog
ponaanja. Sutinski je vano da se to osjeti i prizna samom sebi (uivanje u
ogovaranju, osveti, bijesu itd.). Bez ove spoznaje neemo moi prestati patiti,
niti spoznavati dublje sebe. Do ove spoznaje je najtee doi.
3. Trei korak je mukotrpno spoznavanje posljedica takvog ponaanja,
odnosno stvaranja negativnih ivotnih
okolnosti . Spoznaja
i precizno
razumijevanje o povreujuem djelovanju na vas i na druge mora postati
veoma jasna. Va osjeaj krivnje nee ublaiti tvrdnja da to inite samo sebi.
Trebate uvidjeti da ne moete povreivati sebe, a da pri tome ne povreujute
druge. Jer smo mi svi djeca Boja. Primjerice, mrnja okrenuta prema sebi je
nesposobnost za ljubav, ili ak prisila da se mrze drugi. To se spoznaje kako
rad na sebi napreduje. Trei korak obuhvaa i shvaanje da uivanje koje
proizlazi iz negativnog stvaranja nikad nije vrijedno cijene, tj. rtvovanja radosti,
mira, samopotovanja i rasta te ivljenja bez straha. U ovom koraku spoznajete
da se ne morate odrei radosti ako se odreknete negativnog stvaranja. U
stvarnosti radost e poeti proizlaziti iz pozitivnog stvaranja - bratstva sa svim
ljudima. Tako postajete karika u lancu ivota, vaa srea slui ne samo vama,
nego i drugim ljudima. Tek spoznajom izmeu uzroka i posljedice, rezultata i
povezanosti, postaje mogue da se odreknemo negativnih stvaranja.
Da objasnimo pojam uivanja, jer to e biti najtee za shvatiti. Zbog toga se
uglavnom uivanje povezuje s hedonizmom, dakle negativno je aspektirano jer
slui da bi se izbjegli osjeaji usamljenosti, bespomonosti i bola. Ponimo s
oitim, a to je primjerice puenje. Svatko zna da je puenje tetno, pa ipak
toliki ljudi pue. Da nema uivanja koje je ovdje u funkciji kompenzacije za
pravi uitak, dakle to je negativni uitak, nitko ne bi puio. Hedonizam je takva
kompenzacija, odnosno droga. Problem s nadomjescima je u tome, budui da
nisu pravi uitak, da ih s vremenom treba sve vie jer ne ispunjavaju, da
unitavaju one koji kompenziraju ivot. Isti princip je na djelu s psiholokim
kompenzacijama. Ali je ovdje skriven da bi se izbjegao osjeaj krivnje, ali on se
samo potiskuje. Uzmimo npr. uitak u ogovaranju, bijesu, uivanje kad netko
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
"lo " bude kanjen
Page 49
to je podloga
lina itd . Da ovdje nema
skrivenog
uitka
svi
bi se odrekli takvih reakcija.

I ovdje moemo pronai odgovor na to u djetinjstvu. Malo dijete jo nije
sposobno razlikovati izmeu pozitivnih i negativnih ivotnih okolnosti. Ono voli
svoje roditelje i treba njihovo prisustvo da bi se osjealo sigurnim. Tako dijete
osjea uitak kad god je s roditeljima, bez obzira kako oni postupaju s njim.
Ako se s djetetom postupa okrutno ili se ga poniava, ili odbacuje, dijete
povezuje ljubav i uitak koji osjea za roditelje s njihovom negativnou.
Osjeajui uitak dijete negira osjeaj bespomonosti i patnje. U odraslom dobu
e ono ponovno stvoriti iste situacije zato to sada osjea uitak ponovno
proivljavajui negativne sklopove iz djetinjstva. Dijete koje je bilo povreivano
postaje samodestruktivno, ili moe osjeati uitak u osjeaju nadmoi nad
drugima. To ovisi o mnogim imbenicima, ali svaka negativna crta u linosti e
biti povezana s uitkom vezanim za rano povreivanje, tj. izbjegavanje osjeaja
neispunjenosti i patnje. Ako smo najdublje poteni sami sa sobom, svi mi u sebi
moemo pronai mjesta u kojima osjeamo zadovoljstvo kad povreujemo
sebe ili druge. No, te crte mogu biti duboko pokopane i negirane, ali one
proizvode osjeaj krivnje kad god je rije o uitku. Taj osjeaj krivnje je
odgovoran za potiskivanje svih osjeaja. Iz toga slijedi da ako je uitak
povezan s destruktivnou, tada se ne moemo odrei destruktivnosti. To se
osjea kao da smo se odrekli ivota. Ovaj aspekt naeg ivota je najtee
spoznati kada se poinjemo mijenjati. No, bez njegovog spoznavanja ne
moemo transformirati negativnost u nama.
Da bismo vidjeli to nas motivira da budemo negativni pitajmo sebe: " Koja je
to vanjska situacija u ovom trenutku koja stvara neprestani bol i mojem ivotu?"
Provjerite sva podruja u vaem ivotu - brak, obitelj, posao, prijatelje i dr.
Na drugom koraku, gdje jo istraujemo kako se ne elimo odrei nekih
negativnih ponaanja, jo uvijek ne sagledavamo kako nam ta ponaanja tete.
Sve dok ne budemo svjesni tete koju sami sebi inimo, mi se neemo moi
odrei takvih ponaanja. Da ponovimo da je na putu spoznavanja sebe ovo
najtei korak - spoznati kako sami kreiramo negativne situacije u ivotu. Kad bi
ljudi bili svjesni posljedica svih njihovih odabira, nitko vie ne bi grijeio. No,
tek s ovom spoznajom polako uzimamo sudbinu u svoje ruke, jer ako smo
mogli kreirati negativne ivotne okolnosti, zato ne bismo mogli kreirati
pozitivne? U mjeri u kojoj prestanemo okrivljavati druge i svijet, poet emo
stvarati prekrasna ivotna iskustva i cijeli svijet e nam se poeti otvarati.
Da bismo otkrili pozitivno stvaranje moramo se pozabaviti sa svojom maskom i
posljedino s ulogama koje igramo. Sve maske su lane i one pokuavaju
pokazati suprotnost onome to u sebi odbacujemo ili ne volimo. Maske nas
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 50
povreuju daleko vie no to smo ikad bili povreivani u djetinjstvu. Tek kad
pogledamo ispod maske i vidimo negativnost u nama, poinjemo se suoavati
s istinom koja nam daje mogunost potenog izbora u budunosti. Jer maska
prikriva suprotnost od onog to pokazujemo sebi i drugima, ne samo stvarnu
negativnost, nego i onu za koju neistinito vjerujemo da je beznadna i
neprihvatljiva. to emo vie uviati kako u takvom pretvaranju gubimo , to e
nas to vie motivirati da se ponemo mijenjati. Jaat emo svoju slobodnu
volju. A to e nas voditi u etvrti korak koji vodi u stvarnu promjenu.
4. Molei i meditirajui treba moliti za pomo da bismo sagledali sebe. Takoer
treba formulirati pozitivne misli koje e pomoi u promjeni. Primjerice: "Boe,
moja volja i Tvoja volja su jedno." Prvo e se pojaviti osjeaj povrede, ali on
nije realan kao ni maska. Svaka spoznavanje varanja koje je opravdavalo
neprijateljske osjeaje prema drugima i iskustvu u ivotu dati e nam snagu da
budemo dublje u istini, da odbacimo varanje i suoimo se poteno sa ivotom.
Uz neprestanu molitvu, to e nam pomoi u etvrtom koraku. Neprestano se
pitajte: "Kako mogu ivjeti bez da varam? Kako da se ponaam?" Odgovori e
doi. To je proces kreiranja pozitivnih ivotnih okolnosti. Ljubav koja je ve u
naem Istinskom ja doi e do izraaja.
5. Nakon toga bavit ete se vie negativnou koja se pojavljuje kao reakcija
na tuu negativnost. Ma kako drugi bili negativni, oni u vama vie nee buditi
negativne osjeaje, defenzivna ili agresivna ponaanja. Polako ete i na tuu
negativnost odgovarati konstruktivno tako da se tada i drugi, poueni vaim
primjerom, moda ponu mijenjati.
AKTIVNO I PASIVNO ZLO

Vrlo esto postoji zabluda da je duhovna osoba slaba, to podrazumijeva da
nema hrabrosti. Da je izigravanje rtve plemenito. Tako na emocionalnoj razini
esto hrabrost povezujemo sa zlom, dok se slabu osobu povezuje s blagou i
dobrotom. Meutim, kukaviluk je jednako lo kao i aktivni in zla.
to se dogaa kad smo slabi, kada se ne suprotstavljamo zlom ponaanju i ne
borimo se za istinu? Bilo da utimo, a svjesni smo da druga osoba nije u pravu,
ili da vidimo da neka osoba ini loe drugoj osobi, a da mi nita ne
poduzimamo. Tada podravamo onu osobu koja ini zlo i dajemo joj poruku da
dobro ini. Da se ne bi morali susresti sa svojim strahom da neemo biti
prihvaeni, mi prodajemo nae potenje. A to se stalno, na ovaj ili onaj nain,
dogaa u meusobnim odnosima i djelovanjima. Kada primjerice netko u
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 51
vaem drutvu klevee drugu osobu, vaa utnja nije dobrota. To je na neki
nain puno destruktivnije od onoga to ini osoba koja klevee. Zato to je
vidljivo zlo manje opasno od nevidljivog. Onaj koji klevee pokazuje svoje zlo i
tako preuzima mogunost da bude ukoren i da e morati trpjeti posljedice za
svoj in. Pasivni sluatelj vara dvostruko: prvo on dobiva isto toliko iz
klevetanja kao i onaj koji to ini bez posljedica, a usto jo ima iluziju kako je
bolji od klevetnika (Hitler, crne kronike). Poinitelj zla je uvijek blie Bogu nego
to je to samoispravna, naoko dobra osoba.
Meutim, to stvara osjeaj krivnje i mrnju prema samom sebi. Pasivno zlo je
suzdravanje od djelovanja zbog dobra, a to uvijek podrava ravnodunost,
sebinost i nesudjelovanje. To sprjeava razvoj i promjenu u osobi i njenoj
okolini.
Inercija i pasivnost su najvee zlo. Kukaviluk je najvee zlo. Sve dok nismo
voljni riskirati i hrabro djelovati, pa makar doveli u pitanje da nas drugi i odbace,
neemo moi dobiti samopouzdanje i samoprihvaanje. Aktivnost je potrebna i
u najmanjim detaljima svakodnevnog ivota kada ste ukljueni u plemeniti
proces stvaranja novog drutva. Morat emo se aktivno suprotstaviti otporu
prema promjenama koje su toliko neophodne u procesu postojanja i ivljenja u
skladu s Bojim zakonima. To mora ukljuivati voljnost da budete povremeno
povrijeeni, odbaeni ili da ne budete u prednosti. To mora ukljuivati hrabrost
da neto riskirate ili da rtvujete sebini cilj. To takoer ukljuuje vjeru da je to
uistinu u vaem najboljem interesu. A to e donijeti ravnoteu i sklad i vaa
ivote i vjeru u Boji plan spasenja.
TRAENJE ISTINE
Svaka osoba eli sreu i ispunjenje, a to znai prestanak napetosti, borbe,
napora, sukoba, tjeskobe i straha. Meutim, pogrean nain da se to postigne
onemoguava sreu i ispunjenje. Jer svemu pristupamo sa stanovita ili/ili, a
ne traimo istinu.
Uzmimo, primjerice, da smo u sukobu s drugom osobom. Uvjereni smo s nae
toke gledanja da smo u pravu, a ova druga osoba je u krivu. Postaje vanije
biti u pravu nego rijeiti problem, jer na nesvjesnoj razini biti u krivu znai isto
kao i biti mrtav. Moda na svjesnoj razini to nije tako, ali ako poblie osjetimo
snagu emocija u sukobu, vidjet emo da je sukob na razini ivota i smrti - ni na
koji nain ne smijemo izgubiti, odnosno priznati da smo pogrijeili. Biti u krivu
znai takoer da nam drugi nee odobravati. Dijete u nama misli da ne moe
bez toga preivjeti, ovisno je o drugima. Jedino kad spoznamo svoju Istinsku
linost,
prestajemo
ovisiti
o
drugima.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 52
to vie dokazujemo da je drugi u krivu, sve vie se stvara razdor i nikako ne

moemo dobiti ono to smo mislili ako dokaemo da smo mi u pravu, a ona
druga osoba u krivu. Vjerujemo da ako dokaemo da je ta druga osoba u krivu
da e nas ona onda poeti voljeti i da e sve biti dobro. Kad to ne uspijemo,
trudimo se jo vie jer mislimo da nismo dovoljno dokazali da smo mi u pravu,
a ona druga osoba u krivu. Raskol se poveava, tjeskoba i napetost raste i to
vie oruja upotrebljavamo da bismo dobili bitku, nae potekoe postaju sve
dublje sve dok ne ponemo nanositi sebi i drugima tetu koja je u suprotnosti s
naim najboljim namjerama. Sukob se sve vie produbljuje, stvarana teta se
poela pokazivati, i tada postoje dvije mogunosti: popustiti ili nastaviti borbu.
Budui da i dalje mislimo da smo u pravu, i jedno i drugo "rjeenje" smanjuje
nae samopotovanje. Rastrgani smo izmeu borbe i poputanja i to stvara
napetost, tjeskobu i unutarnje i vanjske gubitke.
Ako priznamo da smo bili u krivu, na nesvjesnom nivou to znai smrt. Ako
nastavimo borbu to e dovesti do takve tete da to onda znai isto. Nalazimo
se u zamci iz koje nema izlaza. U kojem god smjeru krenuli dolazi do gubitka.
Problem je u tome da ne vidimo to da ako smo u sukobu, tada jedan dio mene
mora biti u krivu, inae do sukoba ne bi ni dolo. Isto tako je istina da nae
naizgled suprotstavljene istine na viem nivou su komlementarne, dakle dijelovi
su vee istine. To znai da smo oboje u pravu ako ire sagedamo istinu, i
oboje u krivu jer inae do sukoba ne bi ni dolo. Jedini nain da bi se izbjego
ovakva bolna stanja je spremnost da se trai istina o uzrocima sukoba. Ako
molimo Boga da nam pokae istinu, i budemo otvoreni za nju, odgovor e doi.
Ono to trebamo je pitati sebe: "to je istina u ovom pitanju?" Ako nam istina
bude vanija od "pobjede", ako nam elja da budemo u istini bude istinska,
odgovori e doi.
Bez obzira koliko nam se inilo da smo mi u pravu, moramo biti voljni upitati
sebe da li je ono to vidimo doista sve, ili postoji jo neto to ne vidimo. Ve
sama spremnost da uvidimo da i drugi ljudi mogu imati znaajke ispravnog
miljenja, a da mi moemo imati pogrene, omoguava nove vidike. Takav
pristup omoguava smirenost i otvara drugu osobu za traenje istine jer se
nee osjeati napadnuto. Shvatiti ete da niti niste toliko u pravu, niti toliko
nevini kao to ste to mislili da jeste, niti toliko u krivu koliko ste se bojali da
jeste. Polako ete poeti shvaati kako i zbog ega je dolazilo do prepirki, to
ih je uzrokovalo. S takvim uvidom dolazite do uvida u stvarnu prirodu odnosa.
Tako uite o sebi i drugima i poveavate razumijevanje zakona komunikacije.
to vie predobi o tome steknete, to ete se osjeati slobodniji, snaniji i
sigurniji. Mir koji proizlazi iz ovako proirenog shvaanja ima trajnu vrijednost.
Utjee na vae samoostvarivanje i na va svakodnevni ivot. Nakon poetne i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 53
oite potrebe za hrabrou i trenutnog otpora sagledavanju ire istine od one

egoistine, va put postaje puno laki od borbe koja proizlazi iz lane dileme ili/
ili.
Prije nego to doete do ovakve razine razumijevanja sebe i ivota, napetost
e rasti jer pogreno vjerujete da se u onom trenutku kad priznate i uvidite gdje
ste u krivu, a gdje su drugi u pravu, da sebe podjarmljujute i pokoravate. To se
doivljava kao unitenje, kao da ste izgubili bitku i kao opasnost. Ali, onog
trenutka kad postanete voljni biti u istini, strpljivi i pripravni, ne samo da vidite
put, svoju istinu, ne priznajui istinu drugih zbog straha od posljedica, ve kad
ete eljeti spoznati iru istinu koja nadilazi obje vae male istine, napetost e
nestati. Put prema pokazivanju vaeg Istinskog ja e biti pripravljen.
Istinsko ja se ne moe pojaviti dok se rijee osobni problemi. To prvenstveno
znai raditi na Idealiziranoj slici ili masci. Maska govori: "Ako me svi oko mene
smatraju specijalnim,boljim od drugih, pametnim, lijepim, talentiranim, sretnim,
nesretnim, ili ak i loim" - ili bilo to ste izabrali za svoju Idealiziranu sliku "tada u dobiti neophodno odobravanje, ljubav, divljenje i slaganje koji mi
trebaju da bih ivio." Koje god da ste pseudo rjeenje odabrali, a to ovisi o
ranim utjecajima, a postoje tri osnovna: agresivno, pokorno i rjeenje
povlaenjem - ona su predodreena da donesu pobjedu nad drugim ljudima i
uspostave slobodu i ispunjenje. Izgleda da je onda postojanje osigurano kada
smo u potpunosti voljeni, prihvaeni i podrani od drugih ljudi, a to emo postii
pobjedom nad drugima. Upravo nas takvo pogreno shvaanje uvlai u zamku
usamljenosti i zbunjenosti da e nam drugi dati ljubav kada smo bolji od njih i
kad ih pobijedimo. A istina je da e nam ljubav doi u ivot kad vie neemo
ovisiti o njoj.
to se vie borimo protiv drugih, to e se oni manje pokoravati naim
zahtjevima da se potvrdimo, i to emo doivljavati kao opasnost u istoj mjeri
kao i odustajanje od borbe. Kad imamo potrebu da budemo bolji od drugih, ono
to dajemo mora se okrenuti protiv nas, jer dajemo u duhu rata. Ali ako
budemo davali da bismo obogatili svoj ivot i ivote drugih, mi i na ivot e biti
time obogaeni, zato to nudimo, dajemo u duhu mira. Pronaimo dobro u
svim situacijama ivota, bez obzira da li ih smatrali loim ili dobrim, ispravnim ili
pogrenim. To znai prihvaanje sebe gdje trenutno jeste, i to vam trenutno
ivot donosi. Polako ete uvidjeti da su vanjske tekoe samo preslika
unutanjih problema. Sve to trebate napraviti je traiti istinu bez obzira gdje se
trenutno nalazite.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 54
SMISAO BRAKA
Najdublji smisao braka je uenje ljubavi. Zbog toga nam je Bog dao
zaljubljenost da bi nas to dovelo u najbliu blizinu ljubavi. ak i najnerazvijenija
osoba, kad je zaljubljena, sposobna je nadmaiti samu sebe. I krajnje sebina
osoba e za vrijeme trajanja tog osjeaja imati nesebine impulse. Zaljubljenost
stvara enju za ujedinjenjem barem s jednom osobom. Jer sve dok smo
odvojeni od drugih ljudi to mora stvarati usamljenost i nesreu. Tako je
zaljubljenost pokretaka sila, ali ako se ne upotrijebi za graenje ljubavi ona e
nestati, ali e trag ipak ostati.
Zaljubljenost dolazi nenadano i neoekivano u odreenim tokama ivota, ak i
onima koji se boje prividnog rizika bliskosti zbog tekih iskustava iz djetinjstva.
Ljudi koji se boje svojih emocija i ivota kao takvog, esto e uiniti sve da to
je u njihovoj moi da izbjegnu iskustvo zaljubljenosti. Meutim, za takvu osobu
punu stahova koji ne moraju biti svjesni, to je dobar lijek, bez obzira to mogu
slijediti tuga ili gubitak, kao posljedica drugih psiholokih faktora.
Postoji i drugi ekstrem, a to su ljudi koji se ne boje iskustva zaljubljenosti, ali
oni ga koriste samo dok traje kao kompenzaciju. Tada trae drugog partnera i
tako dalje. Meutim, kao i svaka kompenzacija, oni ostaju neispunjeni i
nesretni.
Kada dublje proanaliziramo zaljubljenost vidjet emo da je to enja za drugom
osobom. Zaljubljenost poveava znatielju da se upozna drugo ljudsko bie.
Tako dugo dok postoji neto novo za otkriti u drugoj osobi, i tako dugo dok
sami sebe otkrivamo drugoj osobi, zaljubljenost e ostati u odnosu. Onog
trenutka kada ponemo vjerovati da smo pronali sve ono to se dalo pronai u
drugoj osobi, i da smo razotkrili sve to smo imali kod sebe, zaljubljenost e
nestati.
Zaljubljenost nas donosi do toke kad se prestanemo truditi upoznavati
partnera i sebe. Ali nakon ove toke, naa elja za potragom neogranienih
dubina druge osobe i dobrovoljnim razotkrivanjem nas samih i nae unutarnje
potrage, odreuje da li smo upotrijebili zaljubljenost kao most prema ljubavi. A
to je odreeno naom eljim da da nauimo kako voljeti. Granice ne postoje,
jer je ivot vjena mijena, ne prestajemo se razvijati dok ivimo. To znai da
spoznajemo sebe dok smo ivi. Kada bismo shvatili tu mudrost onda bismo od
braka nainili udesno putovanje kakvo bi on i trebao biti. Duhovna ideja braka
je spoznavanje sebe samog i spoznavanje partnera. to se to ee dogaa,
to e brak biti sretniji i mi emo se osjeati ispunjenije.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 55
Jedino u istinskom zajednitvu zaljubljenosti i ljubavi moemo u svom partneru

otkriti nove razine postojanja, koje do sad nismo opazili. A i sami emo se
razvijati zato to smo se oslobodili tatine i pokazali se onakvima kakvi doista
jesmo. Tako e odnos uvijek biti nov, bez obzira koliko smo bili uvjereni da
onog drugog poznajemo. Sve maske moraju pasti, ne samo one povrinske,
nego i one dubinske za one za koje nismo bili ni svjesni da postoje. Tako e
naa ljubav ostati iva. Nikada nee biti statina. Nikada je neete morati
potraiti negdje drugdje. Postoji toliko toga za vidjeti i otkriti unutar vaeg
partnera, kojeg nastavljate potivati i voljeti. To je brak u svom istinskom
smislu, sakrament.
Jedino kad upoznamo ljubav, ivot i drugo bie s istom spremnou, moi
emo voljenom biu podariti najvei poklon: svoje Istinsko ja. Tada emo
takoer dobiti taj istinski poklon od naeg voljenog bia. Ali da bismo to mogli
napraviti, u nama mora postojati odreena emocionalna i duhovna zrelost. Ako
je ta zrelost prisutna u nama, tada emo intuitivno odabrati pravog partnera,
koji je u sutini jednako zreo i spreman se ukrcati na ovo putovanje potpunog
otvaranja jednog bia drugome.
Izgraditi ljubav u braku je najvea pobjeda koja se moe postii zato jer je
odnos u braku najtei odnos. Ali je to zbog toga i najvee ispunjenje, jer se
toliko toga moe nauiti kroz osobnu ljubav. Zato treba sauvati zaljubljenost,
ili je vratiti u odnos, jer je ona most prema ljubavi.
BITI NA PUTU POMOU SAMOSPOZNJE

Svatko od nas zna da je potrebno biti pristojna osoba, ne initi grijeh i davati
ljubav, imati vjeru i biti dobar prema drugima. Ali to nije dovoljno. Kao prvo, mi
to moemo sve znati, ali posve je drugo neto biti sposoban za to. Naravno, mi
ne moramo initi zla djela, ne krasti , ne ubijati, initi dobra djela i tako dalje. Ali
ne moemo sebe prisiliti da osjeamo ljubav. A ne moemo postupati s
ljubavlju ako ne osjeamo ljubav. Niti moemo sebe prisiliti da imamo pravu
vjeru u Boga. Sve to se tie osjeaja ne ovisi o naim djelima ak niti o naim
mislima. A da bismo promijenili nae osjeaje potreban je polagani proces
samorazvoja i samospoznaje. Inae se nai osjeaji ne mogu promijeniti.
Za ljude nieg duhovnog razvoja je ve velika stvar da ne ine loa djela, no za
nekoga tko je dobio vie, od njega e vie i traiti.
No, zapitajmo se kako promijeniti nae najdublje osjeaje. Kako poeti. Kao
prvo, ne moemo promijeniti nita tako dugo dok ne znamo to je stvarno u
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 56
nama. Jer, ljudska je osobina da sami sebe varamo. I to je najvea potekoa.

Ovdje ne govorimo o podsvjesnom umu za koji znamo da postoji. Izmeu
podsvjesnog uma i svjesnog uma jo je jedan sloj kojeg nismo svjesni - jer ga
ne elimo biti svjesni. Bjeimo od njega, iako su nam svi simptomi upravo pred
nosom. To je strategija ranjenog djeteta u nama koje misli da ako neto ne vidi,
tada to niti ne postoji. To ne mora biti svjesna misao , ali osjeaj je takav i on se
ne prepoznaje (savrenstvo - intelektualna/umna spoznaja i emocionalna/
osjeajna reakcija)
Govorili smo o masci, negativnosti u nama i istinskoj linosti. Ovo o emu sada
govorimo dio je maske koji moemo nazvati vanjskom osobnosti koja nije
uvijek u skladu s unutranjom stvarnosti. Svi mi znamo da je pogreno osjeati
i misliti na odreeni nain. No, ako takvi osjeaji i misli postoje u naem
negativnom dijelu osobnosti, a mi ih negiramo jer mislimo da smo ih razrijeili,
to postaje naa najvea pogreka koja stvara u konanici mnogo vie
potekoa, vie problema, mnogo vie unutarnjih i vanjskih konflikata nego bilo
to poznato u naem svjesnom umu.
Ako ne ivimo u skladu s Bojim zakonima, ili to moemo nazvati duhovnim
zakonima, naelima, tada ne moemo imati mir u dui. Ako sebe ne spoznamo
u svojoj cjelokupnoj istini, onakvima kakvi smo upravo sada, ne moemo se
mijenjati i rasti. Kako emo mijenjati neto to nije dobro u nama, ako to ne
vidimo? Tada ne ivimo u istini i to je krenje naela. A to svi manje ili vie
radimo i zato treba taj proces osvijestiti.
Svi mi, naime znamo neke nae pogreke, ali nismo svjesni svojih pravih
motiva koji su odgovorni za te pogreke, pa ih onda i ne moemo promijeniti.
Dijelovi nae linosti, negativnost i Istinsko ja se neprestano mijeaju.
Samospoznaja znai prepoznati iz kojeg dijela linosti dolaze trendovi,
razumjeti koji dio ini dobra djela, a gdje sami sebe varamo i slabimo na
karakter. Istinska osobnost kae: "elim initi iz ljubavi, budi volja Tvoja", ali
negativnost u nama misli da se to moe postii tako tu negativnost negiramo.
Takoer, negativni dio u nama eli sve postii tako da to bude ugodno i bez
truda. Istinska linost u nama eli voljeti sve ljude, a negativnost eli divljenje
pod svaku cijenu, usporeivanje i takmienje. Najvanije je da ne sudite sebi
kad ponete prepoznavati ovakve trendove u sebi, jer samo tako se moete
poeti mijenjati.
Zato negativnost u nama ne eli vidjeti samu sebe? Ve smo rekli da je vrlo
neugodno vidjeti sebe kao nesavreno bie, jer dijete u nama to doivljava kao
da mu je ivot u pitanju. Osim toga, taj dio nas je lijen, nikada ne eli raditi. A
to znai marljivo i teko raditi da bismo sebe osposobljavali da vidimo taj
neugodni dio u nama. Dakle prvi je korak u samospoznaji napraviti svjesno
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 57
obeanje samima sebi da emo spoznati negativnost u sebi. To je najvea

odluka koju moemo napraviti! I najvea bitka u koju smo uli. Ali ne
pokuavajmo traiti savrenstvo odmah. Kao to smo rekli , to je proces, to je
put. Trebat e nam puno vremena i truda da bismo pronali sve negativne crte
u nama. To istraivanje je prva i najvanija polovica Puta. Savrenstvo
moemo postii samo tako da prvo proemo kroz nesavrenost, a ne
zaobilazei je.
Treba biti svjestan da je Put dugaak. Nesvjesno svi mislimo da ako smo neto
dobro napravili, ili ispravili neku pogreku da e nam se ivot iz korijena
promijeniti, da vie ne emo imati potekoa. To je djeje vjerovanje da ako
budemo "dobri" nagrada mora slijediti. Sigurno je da e nam se ivot poeti
polako mijenjati, ali kunje i testovi e dolaziti jo dugo, iako u smanjenom
omjeru i snazi. Nakon godina rada na sebi, postajat emo svjesniji sebe i moi
sebe vie kontrolirati. To ne znai da smo razrijeili u potpunosti negativnost u
nama, nego da smo je smanjili i pokorili.
Ono to e se mijenjati jest spoznaja da nam nita ne dolazi sluajno i da su
potekoe prilika za rast. Ta promjena kuta gledanja na ivot znai vidjeti u
svemu smisao, to znai ne biti vie rtva okolnosti, nego uzeti u svoje ruke
mo da se mijenjamo i rastemo, da budemo bia sposobnija za ljubav. Kad
mislimo da su nam potekoe dane kao kazna onda je bol suvie jaka. Pravi je
blagoslov shvatiti da svaka potekoa nosi poruku koju treba razumjeti i nauiti
neto o sebi.
Prije nego to doemo do razvojnoga stupnja u kojem e se potekoe poeti
smanjivati moramo potpuno razumjeti razdoblja potekoa u duhu hrabrosti i
mudrosti. Kad to budemo mogli napraviti onda nas vanjski problemi i konflikti
vie nee moi dublje dotai. Zadrat emo odreenu smirenost i u najveim
problemima. A nakon toga e se i ti problemi poet smanjivati.
Kad ste na putu samospoznaje i rasta trebate znati da sve ima svoju cijenu. To
je jasno na materijalnom planu, ali na emocionalnom je esto nejasno. Cijena
je: odrei se saaljenja samih sebe, varanja samih sebe, te ovom cilju potpuno
posvetiti svoje vrijeme, napor, strpljenje, postojanost i hrabrost. A dobit emo
stotinu puta vie: mir u dui, sigurnost, ljubav. Ne postoji lagana metoda ili
arobna formula kojom moemo postii sreu. Ako ste umorni i iscrpljeni, tada
ne vidite zato vam se to dogaa. Nema vee patnje od one kojoj ne vidimo
smisao. Na tom putu spoznavanja samih sebe polako e se pojavljivati razlozi
za potekoe; govorili smo o tome kako ponovno nesvjesno stvaramo bolne
okolnosti iz naeg djetinjstva. No, samospoznaja dat e nam novu snagu da se
nosimo s tim potekoama, kakvu nikada prije nismo poznavali. Nikada nije
prekasno krenuti tim putem samospoznaje, tj. pokoravanja negativnosti u
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 58
nama, koje su odgovorne za sve loe to nam se dogaa.

Sada emo naelno govoriti o tri naina rada na putu samospoznaje:
Jedan je prepoznavanje pogreaka i kvaliteta u vanjskom ponaanju, dakle sve
to je na povrini. O tome emo vie govoriti drugi puta.
Tada dolazi sljedei korak koji se esto mijea s prvim - to je sloj u nama koji
nije nesvjestan, ali ga ne vidimo jer ga se bojimo. S tim dijelom nas postupa se
drukije.
I tu je jo trei korak, a to je na podsvjesni dio linosti koji je jednako vaan.
Iako je podsvjestan on jednako kreira na ivot, ak i jae - jer ga ne vidimo.
Taj dio dominira naim ivotom, a da mi to ne znamo. Tu su takoer emocije
koje ne moemo mijenjati snagom volje. Primjerice, nedostaje nam vjere ili
ljubavi, ma koliko se mi trudili da tako osjeamo. Ali, upoznavajui sebe, shvatit
emo zato nam nedostaju te kvalitete. I postupnim razumijevanjem, bez
prisiljavanja sebe da tako osjeamo, u stalnom procesu promatranja samih
sebe i uenja da to uinimo na objektivan nain, polako e se sposobnost za
ljubav i vjeru poveavati. Ako se osjeaji ponu mijenjati nakon par godina rada
na sebi, to je prekrasan uspjeh. I to e se dogoditi na naravan nain, ak
moda ne ete biti ni svjesni toga u poetku.
Treba rei da moete oekivati kako ete imati veliku borbu sa sobom. To je
borba izmeu negativnog i Istinskog dijela linosti. A va e svjesni dio odluiti
koja e strana pobijediti. Istinska linost ne moe pobijediti bez takve borbe .
Sjetimo se Coveya i reenice da se najtee borbe vode svaki dan u tihim
komorama due. I to mora biti duga bitka; prva borba e biti u tome da uope
krenete takvim putem samospoznaje. Negativnost u nama govori: "Ne vjerujem
u takav put. Lake je okrivljavati druge, ivot ili Boga za nesreu u svom
ivotu.", ili "meni to nije potrebno", ili "preumoran sam za to", ili "nemam
vremena". Taj ili drugi slini izgovori. Moramo prepoznati te poruke, ili osjeaje
u sebi od kuda dolaze. Pokuajmo vidjeti dublje to stoji iza ovih izgovora. Ako
budemo znali to moemo oekivati od sebe, to e biti naa prva pobjeda.
Takoer emo do odreenog stupnja nauiti kako da razotkrivamo svoju masku
i pogrene motive. Kasnije e nas negativnost u nama pokuavati ometati na
drugaije naine.
Mnogi ljudi se boje svoje negativnosti. Moda oni toga nisu svjesni, ali
pokuajte prevesti svoje osjeaje u tone rijei. Moda tako moete poeti. Taj
strah sadri odgovore zato se osoba boji vidjeti sebe u cijelosti.
Naravno da su djeja posla misliti, kako ono to ne cijenimo u sebi ne postoji,
jer se izbjegavamo suoiti s tim dijelom nas. Ali negativnost u nama nazivamo
ranjenim djetetom u nama, zato to je taj dio nas zaostao u razvoju zbog - za
dijete - bolnih iskustava, pa je ostao nezreo i s netonim sustavom vjerovanja.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 59
Katkada se u terapijama dogodi - ako se osobu prebrzo vodi, to je pogreka

onog koji vodi - da doive ivani slom kad se iznenada suoe s negativnou
u sebi. No, mi znamo da negativnost u nama nije naa zadnja istina . No , ako
se to ne zna analizirati, moe dovesti do odbacivanja sebe i do sloma. Znamo
da je negativnost u nama samo sloj koji kako se smanjuje sve vie sjaji naa
Istinska osobnost, sve vie znamo tko smo u stvarnosti. Znamo da je to samo
privremeni sloj. Istinska linost vidi se u naim dobrim kvalitetama, u naoj
velikodunosti i sposobnosti za ljubav. Kad se susretnemo sa svojim
negativnostima, to moe biti isprva ok, ali kako moemo znati da je sutina
naeg bia ista dobrota, ako se prvo ne suoimo s negativnou? Zato se ne
bojte kad se susretnete s vaom negativnou i podsjetite sebe na vau pravu
linost. Va ok je samo znak napretka, ma kako to privremeno bilo bolno, bez
toga koraka ne moe biti pobjede. To je dio puta. Budite svjesni svog straha,
svog srama i tada ete pokoriti negativnost u vama. A srea i dobar ivot biti e
sve vie vaa stvarnost.
KAKO PRONAI NEGATIVNOST U SEBI

Proli puta smo govorili o tome kako je vano vidjeti negativnost u sebi jer ona
kreira sve bolno u naem ivotu, i onda kada je korak po korak budemo
pronalazili, kako je vano da je prihvatimo na ispravan nain. To znai da ne
upadnemo u samosaaljenje ili da kanjavamo sami sebe. Da ne postoji
arobna formula, neke tehnike ili vjebe koje e promijeniti na ivot na bolje,
nego da je to proces i put na kojem emo sve vie upoznavati sebe da bismo
postajali sposobniji za ljubav. Ako nam se put bude uinio pretekim tada se u
takvim trenucima treba obratiti Bogu i traiti pomo. Kako esto to
zaboravljamo ba u tekim situacijama! A znamo da ako pokucamo da e nam
se otvoriti.
Druga velika pogreka na putu je je vjerovanje da ako se budemo stalno bavili
sa sobom da e to negativno utjecatil na ostala podruja naeg ivota.
Meutim, ovaj put razrjeavanja naih negativnosti znai poveanje nae
sposobnosti za ljubav. To znai biti neprestano u vezi sa sobom, vidjeti sebe
objektivno s dobrim i loim kvalitetama, biti u istini, a to naravno pozitivno
utjee na sva podruja naeg ivota.
Jer negativnost u nama je kao druga linost koja se ne eli odrei svojih
pogreaka. Mi nismo svjesni pravog znaenja negativnosti nama, jer svjesno
znamo samo da elimo dobro. Spoznja toga je prvi, najvaniji korak u razvoju.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 60
Ono to se spoznaje kad smo ve puno radili na sebi je da svjesno elimo

neto dobro, no u nesvjesnom je upravo suprotna elja. Ta suprotna elja mora
se dovesti u svijest, da bismo uspjeno ili dalje. Treba se opustiti i dozvoliti
svojoj negativnosti da doe na povrinu da bismo je postali svjesni. U sebi
recite: "Sada sam takav. Taj dio mene ne volim niti ne cijenim. elim prihvatiti
taj dio mene da bih ga mogao promijeniti. Shvaam da to nije moje najdublje
bie. Ali u meni je konflikt zbog suprotnih elja i elim vidjeti onu koja je u
suprotnosti s dobrom namjerom, a koju sam do sada negirao. Da bih postao
ono to elim biti, moram prvo, bez straha, srama i tatine, se suoiti s onim
to je u meni." I zamolite Boga da vam u tome pomogne. Postanite svjesni
svojih osjeaja koji su povezani s konfliktom i prevedite ih u tone misli. To
neprestano inite i uspjeh nee izostati. Polako ete postati sposobni da vidite
te dvije oprene namjere u sebi; jednu u kojoj ete vidjeti svoju nesavrenost, i
njenu suprotnost za koju znate u teoriji kako biste htjeli osjeati, ali jo uvijek
ne moete. Usporedite te dvije suprotne namjere i prvo uite prihvatiti
privremeno nesavrenstvo u usporedbi sa savrenstvom za koje znate da bi
bilo ispravno. Prihvatite svoje greke s poniznou. Ako to budete stalno radili,
tada e se vai osjeaji poeti mijenjati.
To samopromatranje i samopotenje jako e utjecati na vas. Kao prvo ete uiti
prihvatiti sebe onakvima kakvi stvarno jeste i uit ete pravu poniznost. To e
vam dati snagu i samopotovanje. Nakon odreenog vremena vai osjeaji e
se poeti mijenjati. Ovaj period samospoznaje i usporeivanja osjeaja koji su
u konfliktu ui nas poniznosti. Poniznosti da prihvatimo sebe onakvima kakvi
smo sada da bismo se mogli mijenjati. To se ne moe napraviti s osjeajima
krivnje (razlikovati osjeaj krivnje i istinsko kajanje) i samokanjavanja. To je
nezdravo i ne daje rezultate. Moramo nauiti kako se ponaati s naim
negativnim dijelom. To ne znai da emo podilaziti tom dijelu sebe ili ga
opravdavati. To bi bila pogrena suprotna krajnost. Nai srednji put u svemu,
ravnoteu umjesto krajnosti, znai zdravlje. Moramo nauiti prihvatiti sebe bez
srama, straha, i tatine. Ako uoimo te crte u nama, tada ih treba istraiti da
bismo vidjeli to je iza njih da unaprijedili upoznavanje samih sebe.
Na taj nain emo pronai gdje su nai dublji osjeaji, reakcije i misli u
suprotnosti s bojim zakonima. Kako budemo rjeavali nae unutarnje
probleme i konflikte tako e se poeti polako rjeavati i vanjski problemi. Tako
postajemo sposobni za sreu, jer koliko ljudi je sposobno za sreu? Kada nam
se dogaaju dobre stvari, ve smo zabrinuti da emo to izgubiti. Samo ako
prihvatimo ivot u njegovoj raznolikosti, bez straha, bez samosaaljenja, bez
straha od povrede, samo tako moemo biti sretni. Tako dugo dok ne spoznamo
kako negativnost u nama radi, kako se pokazuje, kako se skriva iza naih
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 61
izgovora, neemo se moi mijenjati. A initi dobro drugim ljudima je povazano s

time. Ne moemo initi dobro ako nai osjeeji nisu proieni. Ne
povreujemo druge samo ako ne krademo od njih, ne govorimo loe stvari iza
njihovih lea ili ih ne napadamo. Moemo povrijediti drugu osobu ako je
dovoljno ne volimo, ako je ne razumijemo, ako ne vidimo njene potrebe. To se
dogaa jer to isto inimo i sebi. Sve nae pogreke nas sprijeavaju da damo
dovoljno ljubavi, razumijevanja i uvida. Nai strahovi su takoer pogreke. Jer
strah nas sprijeava da volimo, razumijemo, da budemo u istini. Tako vidimo da
nije dovoljno nadii negativne crte. Jednako je vano da razrijeimo nae
strahove. Tako dugo dok je strah u naem srcu mi povreujemo druge ljude.
Druga osoba nesvjesno osjea na strah i automatski negativno reagira. Va
strah izaziva strah u drugoj osobi, a onda njezin strah poveava va i to stvara
zid izmedu osoba koji onemoguava komunikaciju, razmjenu, ljubav. Stvara se
zaarani krug negativnih rekcija iz kojeg moemo izai samo tako da
prepoznamo svoje strahove.
Prvi korak na putu samospoznaje je da najobjektivnije to moete mislite o
sebi, o svim dobrim kvalitetama i svim svojim pogrekama. Napiite to crno na
bijelom, jer pisanje vam pomae da to napravite promiljeno, a i kasnije e vam
pomoi da to poveete i dublje shvatite.
Slijedei korak je da zamolite osobu koja vas dobro pozna da vam kae to
stvarno poteno misli o vama. Za to e vam trebati malo hrabrosti, jer nikome
nije ugodno uti negativne stvari o sebi. No, znajte da ako vam druga osoba to
poteno kae, da je to akt ljubavi. To je i prvi korak u savladavanju nae
tatine. Tako ete ve postii malu pobjedu koja e vam dati snage da idete
dalje u spoznavanju sebe. Ako nemate odgovrajuu osobu za taj rad na sebi
molite da vam Bog poalje nekog. Svakome tko zna kucati za dobra djela bit e
mu odgovoreno.
Tek kad moemo otvoriti svoje srce drugoj osobi, tek tada moemo pomoi
sebi jer slijedimo boji zakon bratstva meu ljudima. Onaj koji je uvijek sam,
ma koliko teko radio, bez obzira kako inteligentno itao ili studirao, bez obzira
koliko je poten sa sobom, ne moe potpuno shvatiti i procijeniti sebe, to se
automatski dogodi kad se otvori drugoj dui. To takoer zahtijeva odreenu
koliinu poniznosti koja se ne moe postii na poetku, ali to postaje prirodna
osobina kad nauimo da otvoreno govorimo o svojim potekoama, svojim
slabostima, svojim problemima, kao i da primimo kritiku. To djeluje iscjeljue na
nas. Svatko tko je to ve pokuao potvrdit e da se dugotrajni problemi koje je
skrivao, ak i kad nije uo dobar savjet, poinju smanjivati. Kada smo ono to
doista jesmo, pa makar samo s jednom osobom, s malo maske i obrana u
skladu s naim mogunostima u odreeno vrijeme, to djeluje iscjeljujue za
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
nas , a istovremeno
Page 62
to je najvei
dar ljubavi
drugoj
osobi , jer joj pomaemo
vie
kad pokazujemo i svoje ljudske slabosti, nego kada se prikazujemo savrenima

i nadmonima. A tada e i ta druga osoba to napraviti za vas. Tako emo
pomoi jedni drugima i nauiti puno o bratstvu meu ljudima, poniznosti i
suosjeanom razumijevanju.
Imajte na umu da kad ujete neto loe o sebi da vam se u poetku to moe
uiniti kao nepravda i moete biti povrijeeni. Moete takoer ak i vie biti
povrijeeni ako je to istina. Ali ak ako ste i uvjereni da je to nepravda, ipak
razmislite, jer u toj kritici moe biti makar i jedan posto istine; druga osoba vas
moe vidjeti drugaije nego to vi vidite sebe, ili vas vidi povrno i ne vidi to je
ispod neke negativne crte, ili nije nala odgovarajue rijei da izrazi to osjea.
No, i taj jedan posto istine vam moe pomoi da sagledate sebe na novi nain,
jer jedna greka ili crta ima razliite posljedice. U vaim dnevnim molitvama i
meditacijama obratite panju na takva razmiljanja o sebi i zamolite Boga da
vam pokae istinu, da vam da snagu da primite neugodnu istinu o sebi na
oploujui nain. Ako tako ponete napravili ste najbolji poetak u razvoju.
Tako ete uiti da objektivno promatrate svoje unutranje reakcije kada se
bavite bolnom negativnou u sebi. To je promatranje negativnog dijela kako
se ponaa kao da promatrate drugu osobu. Nemojte se poistovjetiti s tim
dijelom sebe, budite objektivni promatra jer znate da to nije vae Istinsko ja,
nego jedan dio koji je zaostao u razvoju i kojem na takav nain pomaete da
odraste. Promatrajte svoje reakcije i pokuajte ih razumijeti znajui od kuda
dolaze, pomalo i s humorom, i nemojte taj dio sebe uzimati smrtno ozbiljno,
kao da je kraj svijeta jer niste savreni. Tako ete napraviti jo jedan korak u
poznavanju samih sebe, ali i drugih ljudi. I sjetite se da to ne ide preko noi.
Dakle, kada ste napravili svoj popis zamolite osobu koja vas dobro pozna pa s
njom provjerite svoje vienje sebe. Radei svakodnevno na sebi dobit ete
povremeno mir u dui puno prije nego to e se okolnosti vaeg ivota poeti
mijenjati. U danima kada ete osjeati snagu i entuzijazam puno je lake ivjeti
istinu o sebi. No doi e dani u kojima e se javljati sumnje i sjeaj da niste
napredovali. U tim danima zamolite Boga da vam pomogne. Za nas ljude je
izuzetno teko imati prave misli u pravom trenutku. To postaje navika koja se
ui na putu samospoznaje. Nita nas tako ne obeshrabruje kao sumnja. To je
glavno oruje negativnosti u nama. Prepoznajte je i zamolite Boga za pomo.
Tako ete postii veliku pobjedu nad negativnou u sebi.
Sve zbog ega patimo u ivotu je rezultat naih greaka i naih strahova. Kad
ponemo osvjetavati strahove u sebi vidjet emo kako oni kreiraju na ivot.
Kad ne bi bilo negativnosti u nama, tada ne bi bilo ni strahova koji nam
oduzimaju radost u ivotu. Strah se moe jedino savladati tako da ga se osjeti i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
zadat upravo
Page 63
ono ega
se bojimo . Jer mi magnetino
privlaimo
situacije
kojih
se bojimo da bismo uvidjeli da nema razloga za strah. Ili drugaije reeno,

situacija se mijenja kada razumijemo zato nam se ona dogaa. U Bojem
planu nema sluajnosti - sve slui uenju i rastu, i ono to doivljavamo tekim
i ono dobro to nam se dogaa. Uvijek ste u situaciji najboljoj za uenje, kad
nauite situacija se mijenja. Kada traimo istinu dobit emo svu pomo koja
nam je potrebna.
Postajat ete sve snaniji jer neete gubiti snagu da mijenjate ono to ne
moete mijenjati. Nauit ete razlikovati situacije u kojima trebate prihvatiti ono
to vam se dogaa i situacije kad se trebate boriti. Postajat ete istinski
poniznima, onima koji e batiniti svijet. Mnogi su naalost poniznost shvatili
negativno, a ne kao snagu. Ponizan je onaj koji nema mrnje, ogorenosti,
samovolje i koji nema straha jer nema te negativne znaajke u sebi. Takav
ovjek je sposoban razumijeti sebe i druge, on moe voljeti i prihvatiti da ne
mora uvijek biti u pravu. To znai snagu i nezavisnost - slijediti naela i kad svi
drugi to ne razumiju. Boriti se protiv zla u sebi i drugima, no to znai prihvatiti i
da budemo povrijeeni i da nauimo iz te povrede neto. Ne dozvoliti da nas
tuda negativnost iskoritava.
Moe izgledati jako teko razlikovati te situacije u ivotu. Kako se razvijamo i
kako se naa tatina, samovolja i strah budu smanjivali, kako nismo vie u
centru svemira nego da postoje i drugi ljudi, tada emo znati pronai pravi
princip i kako se boriti na pravi nain. esto smo znali ovdje rei da inite
najbolje to znate, jer tako neete iznevjeriti svebe, ako se situacija ne
promijeni, tada je prihvatite. Ako se pokae da ste pogrijeili, lake ete
prihvatiti pogreku jer ete znati da ste uinili najbolje to ste u toj situaciji znali
i moi ete iz svoje pogreke uiti. A eliminirali ste strah koji vas dri u mjestu
da ne moete odluiti. Jer neodlunost najvie povreuje. To e vas uiniti
jakima da razlikujete kada ete prihvatiti povredu i nepravdu i tiho oprostiti, a
kada ete se boriti protiv neeg loeg, bilo da to dotie va ivot ili ne. Da biste
doli do tog kljua morate spoznati vae najdublje, skrivene osjeaje i njihovu
pravu prirodu; da uite objektivno promatrati sebe da biste postali istinski
poniznima.
SKRETANJA S PUTA
Mogli bismo rei da i ljudi koji su na putu, koji su otvoreni u mnogim podrujima
i istinski se trude traiti istinu, jo uvijek imaju otpor da se suoe s nekim
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 64
svojim unutarnjim i vanjskim dilemama. Ve smo govorili o tome da su vanjske

potekoe preslika unutarnjih, to jest odraavaju onaj dio nas koji jo nije u
istini. esto varamo sami sebe da ako se budemo trudili initi dobra djela da e
vanjski problemi nestati. Ne vidimo da se takvo pogreno shvaanje mora
promijeniti da bi se vanjske okolnosti promijenile. Tako se na odreenom dijelu
puta naemo u zaaranom krugu - elimo promjenu vanjskih okolnosti, a
zapravo bismo trebali u sebi potraiti krive ideje ijom promjenom bi se tek
mogle promijeniti vanjske potekoe. Dakle, svaki vanjski problem moemo
rijeiti samo tako da naemo onaj dio nas koji dovodi do njega.
Pokuajte jasno formulirati problem u jasnim rijeima. Tada poveite problem s
vaim pogrekama koje ste napisali na papir kako smo proli puta govorili. Na
prvi pogled to moe izgledati nemogue i potpuno socijaliza . Ali nije. Obino
za odreeni problem nije odgovorna samo jedna greka ili slabost. Jer greke
su obino meusobno povezane, odnosno u interakciji. Ako moete povezati
vae razliite slabosti s problemom pola bitke je ve dobijeno. Ako jo ne
moete vidjeti povezanost, ili ako neto osjeate, ali jo ne moete povezati,
molite iskreno da vam Bog pokae povezanost. Odgovor je veoma blizu. Ako
ste dovoljno otvoreni i elite nai odgovor, bez obzira na mogui otpor u vama,
dobit ete odgovore. Pokuajte tako i vidjet ete da to funkcionira. Svatko tko
nije s neim zadovoljan u ivotu, primjerice ima neku neispunjenu elju, ili neki
problem, veliki ili mali. Promatrajte svoje pogreke, slabosti i pitajte se koje su
odgovorne za va problem. Svaka greka je u suprotnosti s nekim naelom ili
bojim zakonom. A onda idite korak dalje.
Pokuajte promatrati sebe kao treu osobu kada budete to radili. Tada ete s
uenjem ustanoviti da se jedan dio vas doista trudi i eli napredovati, da taj
dio ne eli sebe varati, ali da postoji i drugi dio vas koji se stalno bori protiv
dijela vas koji se trudi rasti. I ako moete postii da potpuno neutralno
sagledate ta dva dijela sebe koji su u konfliktu, pokuavajui da ne reagirate
emocionalno, barem na trenutak, tada ete znati to se u vama dogaa i kako
je onaj dio koji se opire istini i rastu odgovoran za vae probleme. I to je jako
vano da postanete svjesno tog konflikata u vama. Trebate shvatiti da vama
postoji strana koja ne eli ono to eli druga strana. Taj dio vas toliko utjee na
vas tako da pozitivan dio vas koji eli dobro ne moe pobijediti. A to onda
racionaliziramo na razne naine, pa onda i najinteligentniji postaju slijepi i
neinteligentni zbog takvoih izgovora.
Na putu se radimo s tri dijela nae linosti: svjesnim, nesvjesnim i podsvjesnim
umom. Nesvjesni i podsvjesni um se meusobno razlikuju po tome to bi
nesvjeni um mogao biti svjestan samo ako bismo gledali u pravom pravcu. On
je nesvjestan jer ga ne elimo vidjeti i kada bismo to eljeli on bi postao
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 65
svjestan. Kako kreemo na put spoznavanja sebe panju usmjeravamo na

svjesni um. Rekli smo kako treba precizno formulirati nae misli. No prije nego
to se ponemo baviti podsvjesnim umom moramo prvo razrijeiti nesvjestan
um. Osvjestiti konflikt u nama znai osvjestiti nesvjesni um. Tek kad smo rijeili
neke od tih konflikata tek tada moemo prijei na podsvjesni um. U
podsvjesnom umu nalaze se iskustva iz ranog djetinjstva, traume, koje utjeu
na na ivot sada. Nakon to smo radili na sebi kako smo govorili u proloj
emisiji - napisali svoje greke i pokuali ih povezati s naim problemima,
pogledajmo sada u nesvjesni um.
esto smo govorili u ovim emisijama o tri najvee pogreke ili negativne crte u
karakteru od kojih potjeu razliite greke, a to su: samovolja, tatina i strah.
Moda mislite da strah nije negativna crta ili greka. No, osoba bez greaka ne
bi imala straha. Takoer znate da je strah suprotnost ljubavi.
Sve te tri temeljne pogreke su meusobno povezane. .iai
bi se moglo
dogoditi da imamo samo dvije, a treu nemamo. Ali ono to se moe dogoditi
da su jedna ili dvije nesvjesne, dakle nismo ih svjesni, dok je trea i nama
samima jako vidljiva. Zbog toga treba s najveom iskrenou prema sebi
ispitati svoje reakcije, sve to ste osjeali u naizgled nevanim malim
sukobima. Ako pokuate tono formulirati vau unutarnju neugodu reakciju,
vidjet ete da je tu uvijek umijean strah. Strah, moda, da se drugi ljudi ne
ponaaju onako kako biste to vi eljeli, a to je onda i samovolja, jer drugi ljudi
nisu ono to vi mislite da bi trebali biti, ono to mislite da vama treba. Ovdje je
takoer i strah da e biti povrijeena vaa tatina. Ti gotovo neprimjetni
stahovi, kojih ima jako puno ali se ne prepoznaju, povrijeuju vas daleko vie
nego veliki vidljivi strahi. U vaim dnevnim promatranjima svojih osjeaja
promatrajte te suptilne strahove i u kojoj su mjeri povezani sa samovoljim i
tatinom. I kako smo ve govorili da se osjeaji ne mogu mijenjati snagom
volje, nemojte se trenutno pokuavati promijeniti jer to nije mogue. Osjeaji e
se polako poeti mijenjati sami od sebe kako ih budete postajali svjesni i
promatrali s malo odmaka. Postajat e manje jaki i rijee e se pojavljivati s
vremenom.
Te tri temeljne znaajke negativnosti u nama: samovolja, tatina i strah, moi
emo prepoznati samo tako da vidimo stvarne reakcije u nama umjesto da
uvjeravamo sebe da se ponaamo drugaije i dajemo tome lana objanjenja.
Moramo jasno vidjeti te greke u sebi. Dakle, trebamo vidjeti ono ega sada jo
nismo svijesni. Provjeravajte kako se stvarno osjeate, jer jedino tako neete
varati sami sebe i polako e se ti osjeaji poeti mijenjati. Ve kad ste u istini
sa sobom, pa makar ta istina i privremeno bila bolna, ta istina e ve donijeti
povremeni mir i prije nego to promijenite ono to nije dobro. Svako
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
razrjeavanje
Page 66
negativnosti
u sebi poinje
tako da je prvo sagledamo
, pa onda
korak po korak je poinjemo rjeavati s hrabrou i uvjerenjem, i samo tako

ete nai sreu i istinsku sigurnost.
No, ne moemo nadii ono to je negativno u nama bez pomoi Boga. Istina je
da prilazimo toj negativnosti s vie strana. S jedne strane treba spoznavati
negativnost u sebi , a s druge treba je poteno analizirati da bismo vidjeli to
se stvarno dogaa u nama. Jer dok ne spoznamo tu negativnost, mi je ne
moemo ni pokoriti. U meditaciji treba zamoliti Boga da nam pokae tu
negativnost, a onda treba moliti da nam da snage da je imamo hrabrosti vidjeti i
kako je rijeiti.
Uzmite primjerice neki problem, neku odluku, neku vau vezanost, i pokaite je
Bogu. Potpuno se otvorite i pitajte sebe: "to stvarno elim?". esto imamo
problem jer nismo stvarno svjesni to elimo. Nakon toga pitajte sebe: "Moda
to nije boja volja?" injenica je da ako neto moramo imati ili ostvariti po
svaku cijenu da to ne moemo postii, jer je to samovolja. ak ako i stvarimo
tu elju, ona nee biti ono to smo mi oekivali. Meutim ako smo se spremni
odrei toga, ako je to boja volja, tek tada to moemo postii. Pitanje je da li
smo spremi odrei se samovolje. To se odnosi na sve to elite u ivotu. Ako
mora biti, onda je to samovolja. Ali ako neto elim, ali spremna sam se toga
odrei, jer mi nije po glavu, tada u to dobiti ako je za moje dobro. Jeste li
svjesni koliko mira u svojoj dui moete dobiti na taj nain? Samo takvo
otputanje samovolje znai istinsko kucanje, a ivot e nam potvrivati da smo
na dobrom putu. To ne znai odrei se elje, nego samo inzistiranja da bude
po naem. Koliko puta smo neto arko eljeli, a kasnije zahvaljivali Bogu da
se nije ostvarilo? Tako dugo dok je samovolja jaa od toga da se stavimo Bogu
u ruke, mi ne moemo postii mir u dui.
Primjerice, ovih dana sam ula elju jedne osobe koja cijeli ivot ima elju da
ivi negdje gdje nema buke. No, cijeli ivot ivi na mjestima gdje je buka i to je
izbezumljuje. ak je obitelj preselila u malo mirno mjesto, oekujui toliko
eljen mir, no onda se pokazalo da je u blizini ustanova u kojoj se cijeli dan
provode bune aktivnosti. Kad bi osoba konano prihvatila sadanje neeljeno
stanje, tek onda bi se to stanje moglo promijeniti. Jer kad smo napravili sve to
smo mogli, prihvatimo i ono to nam se ne dopada, i tek tada se moe situacija
promijeniti. Budi volja Tvoja. On bolje zna od nas. Nema osobe koja ovo ne bi
mogla prakticirati u tisuu malih svakodnevnih stvari.
Pokuavajui ivjeti nataj nain polako emo shvaati kako je boji plan
savren, da nema sluajnosti i da zbog toga nema razloga za strah. Ne treba
rei da e i naa vjera tako jaati. Jer dio nas koji nije u istini ne moe niti imati
vjeru. U naem podsvjesnom su svi autoriteti, pa onda i najvei autoritet,
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
seainii
na osnovu
Page 67
naih
autoriteta
u djetinjstvu
, jer za dijete
je roditelj
kao
Bog. Kod neke osobe je slika Boga, to naravno nije svjesna misao nego
nejasan osjeaj, da je Bog neki vrlo strogi, pedantni kolski uitelj koji joj prijeti
prstom i nema razumijevanja za njezive ljudske probleme. Analizom bi se
ustanovilo da nevjerojatno lii na njenog oca. Drugi ljudi moda misle da su
njihovi ljudski problemi neznaajni za Boga i da on ne mari za njih. To je
naravno netono, jer svaka naa odluka, nije vano koliko bila mala, svako
dijelo ili ponaanje, procjenjuje se da li je u skladu s bojim zakonima.
Nema problema kojeg ne bismo mogli prezentirati Bogu, bez obzira o emu se
radilo, jer on e to sigurno bolje razumijeti nego ijedan terapeut, doktor ili
znanstvenik. Trebamo znati da za to god se obratili Bogu, ne samo na
svjesnom nivou, ako to uinimo na iskreni nain, On e to razumijeti i pomoi,
pod uvjetom da traite pomo i vjerujete Njemu vie nego sebi.
to je to to elite promijeniti kod sebe da biste se uskladili s Bojom voljom?
Uzmite si vremena, ne inite to na brzinu, ili polovino, varajui sami sebe i
onda tuei se da niste dobili odgovor. A niste ga dobili jer niste inili iskreno.
Ne pokuavajte sebe uvjeriti da je neto boja volja samo zato jer vi to tako
mislite. Otvorite se Bogu u svojoj istini i budite se spremni odrei svega. Ako
potraje tjednima ili mjesecima, nije vano. To bi vam sada trebao biti cilj. Ako
ne moete uiniti tako jer se neto u vama jo uvijek ne moe odrei neke jake
elje, bilo bi jako vano da to sebi priznate. Biti e mnogo bolnije ako zaobiete
injenicu da jo niste spremni. Bolje je rei:"Sada jo nisam spreman.", i to je u
redu. Ii ete polaganije, pa ete moda za godimu dana biti spremni. Vano je
da budete iskreni sa sobom. Ali ne odustajte od puta jer jo niste potpuno
spremni odrei se svoje samovolje. Bolje je to priznati sebi i ii polaganije.
Preporuili smo vam da dnevno napiete, vrlo kratko, dogaaje tog dana gdje
se niste dobro osjeali. Samo kljune toke. Kako budete to stalno radili, svaki
dan, polako e ono to je bilo nesvjesno postajati svjesnim i tako ete
upoznavati unutranja raspoloenja, a odreena ponaanja koja vam nisu bila
jasna i koja niste mogli promijeniti snagom volje e se polako poeti mijenjati.
Moda ne moete za sada razumijeti zato tako osjeate, ali s vremenom e se
poeti pokazivati povezanost i lake ete razumijeti smisao. Za to vam treba
samo deset, petnaest minuta dnevno, a bit e vam od velike pomoi u
povezivanju odreenih greaka. To moe uiniti svatko. Takav dnevni pregled
upisat ete sve to je izazvalo nelagodu bilo koje vrste. Greke e se ponavljati
i postat e vam jasno da je neto krivo u vama, ma koliko drugi mogli biti u
krivu. Vae ponaanje moe varirai na nekoliko naina prema njima, ali mora
postojati temeljni problem u vaem reagiranju. To ete pronai kako budete
nastavljali raditi na sebi. Nakon nekog vremena ponovno proitajte to ste
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 68
zapisali i ramiljajte o razliitim grekama, o onima koje ste otkrili. ,rijedno

Boga za pomo u razumijevanju. I to e vas drati na putu. To je nain
upoznavanja samog sebe. Postat ete svjesniji svojih osjeaja, svojih stvarnih
elja, i da li su u skladu s bojim zakonima.To je mali napor, a donijet e vam
tako mnogo - da budete mogli biti sve vie u istini.
AKTIVNOST ILI PASIVNOST

Proli puta smo govorili o tome da nas negativnost dri izvan puta i o dnevnom
pregledu. Znaajke negativnosti kao to su to: strah, tatinu i samovolju, treba
prepoznati u sebi da bismo ih mogli mijenjati. To znai uti taj glas u sebi: strah
govori: "Ne vjerujem"; tatina govori: "Ja sam bolji od tebe", a samovolja
govori: "Mora biti po mome". U mjeri u kojoj emo uti taj glas u sebi,u istoj
mjeri emo uti glas Istinske linosti koji je uvijek pun ljubavi i podrke. To
obino u poetku nije glas nego nejasan osjeaj koji treba prevesti u jasnu
misao. U svakoj potekoi treba potraiti te glasove u nama, jer potekoa
nastaje kad smo neto previdjeli, kad se opiremo promijeni koja ivot znai.
Potekoa je svaka nelagoda, sukob, bolest, ili neto drugo to nam nije
ugodno. Trebamo znati da bez drugih ljudi uope ne bismo mogli spoznati da u
nama ima negativnosti. To je promjena kuta gledanja iz osjeaja da smo rtve
drugih u to da situaciju moemo upotrijebiti da bismo prepoznali negativnost u
nama, pa onda moemo initi iz ljubavi. Da uvijek imamo izbor.
Sv. Franjo napisao je u svojoj poznatoj "molitvi za smirenost": "Boe, daj mi
smirenost da prihvatim ono to ne mogu promijeniti, hrabrost da promijenim
ono to mogu i mudrost da ih znam razlikovati." Drugaije reeno: Kada se
trebamo boriti, a kada prihvatiti neto. Kako emo koristiti svoju slobodnu volju
da bismo ivjeli u skladu s bojom voljom ili naelima.
Jer kada smo aktivni onda kada bismo trebali biti pasivni, onda je to pogreka
koja usporava na razvoj. Trebamo biti aktivni, dakle upotrijebiti snagu volje to nije samovolja koja je u slubi negativnog dijela linosti - onda kada se
borimo za naela. Trebamo biti pasivni, a preesto se dogaa da smo aktivni,
u situacijama gdje ne moemo promijeniti okolnosti ili druge ljude. Reagiramo
pobunom tamo gdje se stvari ne odvijaju onako kako bismo mi to htjeli, onda
kada su drugi ljudi u krivu. Tada smo aktivni. Kadgod osjeate emociju i ako je
prevedete u tone misli, vidjet ete da imate elju da uzvratite. elja sama po
sebi ve znai aktivnost. Mi imamo i pozitivne elje i trebamo biti aktivni da bi
ih ostvarili. No, negativne elje nalaze se ispod negativnih emocija kao to su
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
to : ogorenje
Page 69
, strah , mrnja
i druge , i mi smo tada aktivni
kada bismo
trebali
biti
pasivni. Budui da se negativna elja ne moe ispuniti, ak kada se ispunila, to

je privremeno i iluzorno, mi postajemo frustrirani.
Praktino reeno, kakvo bi trebalo biti nae ponaanje u situacijama kada
bismo trebali biti pasivni? Mi ne moemo mijenjati svijet, niti druge ljude. To
znamo intelektualno, no nai osjeaji to ne znaju preesto. Treba postii da
nae emocije budu usklaene s intelektualnim znanjem. Dakle ispravno
ponaanje bi bilo da ne pokuavamo mijenjati ono to ne moemo promijeniti ponaanje drugih ljudi i okolnosti izvan nae kontrole. Samo ako budemo
emocionalno prihvatiti ono to umom znamo, tek onda emo moi razlikovati
kada se trebamo boriti, a kada trebamo otpustiti i prihvatiti. To takoer prihvatiti
da mi sami nismo savreni s poniznou, pa emo onda moi prihvatiti da i
drugi ljudi nisu savreni, moda samo na razliit nain od nas. Prihvatiti svoju
nesavrenost znai prihvatiti sebe onakvi kakvi smo sada, dakle privremenu
nesavrenost. Budui da nismo sagledali svu nesavrenost u sebi, puno toga
je jo nesvjeno, mi ne prihvaamo sebe i ljuti smo na sebe kad pogrijeimo, i
tako smo opet aktivni tamo gdje bismo trebali biti pasivni. Prihvatiti sebe znai
pasivnost, da bismo mogli postati aktivni u opaanju i mijenjanju negativnosti u
nama. Ali dok ne prihvatimo nesavrenost, mi je ne moemo mijenjati, a
rezultat je napetost koja e se poveavati sve dok ispravno ne upotrijebimo
aktivnost i pasivnost.
Trebamo vidjeti gdje postoje negativne elje koje su ispod negativnih emocija i
usmjeriti svoju aktivnost u ostvarenje ispravnih elja koje esto ne moemo
ostvariti, jer nemamo vie snage koju smo krivo upotrijebili. Krivo upotrebljena
aktivnost, onda kada bismo trebali biti pasivni, i obrnuto, stvara napetost koja
nam oduzima snagu, pa slabimo svoju linost. Ne vjerujete ni u za trenutak da
ljudi koji vam izgledaju slabi i bez snage volje na povrini, da su to oni koji su
manje aktivni od onih koji vam izgledaju jaki jer su agresivni. esto je upravo
suprotno. Oni samo ne pokazuju svoju volju zbog drugih konflikata u sebi. U
njima sve kuha zbog njihove slabe volje jer je krivo upotrebljavaju. Takva osoba
toga ne mora biti svjesna, ali se simptomi mogu pokazati zdrastveno, u njihovoj
snazi ili nedostatku mira.
Ovo sve vam moe izgledati zbunjujue jer jo uvijek ne moete pronai kako
se stvarno osjeate i kako poeti. Ali, to je upola tako teko kako mislite da
jest. Svaki puta kada osjetite neugodan osjeaj, ljutnju, tjeskobu, ogorenje ili
to drugo, ili su vai dani puni takvih osjeaja, prestanite opravdavati da su za
te osjeaje krivi drugi ili okolnosti. Umjesto toga pitajte sebe to je to to uistinu
elite. Jer kada su te emocije u vama tada u tom trenutku neto elite. Inae se
ne bi osjeali tako. To ne znai da moda i drugi ljudi nisu u krivu, ali negativne
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 70
emocije su rezultat neke vae pogrene pretpostavke, ma koliko drugi bili i

krivu. Ta pogrena pretpostavka je pogreno upotrebljena aktivnost tamo gdje
bi trebala biti pasivnost. Napadate druge, kad bi ih trebali prihvatiti takve kakvi
jesu, ili utite onda kad biste se trebali boriti. Dakle, pronaite pogrenu elju
ispod negativnih emocija. Morat ete se uvjebavati u tome dok vam to ne
postane navika. To je svrha dnevnog pregleda o kojem smo proli puta govorili.
Ali vam takav nain rada na sebi ne odgovara, postoji drugi nain. Kad god
imate slobodan trenutak, razmislite o proteklih nekoliko sati i pitajte sebe to
ste osjeali. I tada pitajte sebe u odnosu na te emocije: "to zapravo elim?" A
kada budete nali odgovor, bit e vam jasno kako trebate reagirati.
Odgovor bi esto mogao biti da je druga osoba je uinila neto to je
pogreno, ili to samo tako vama izgleda. Tada ete moi vidjeti da elite
mijenjati ono to ne moete mijenjati, i zbog puno takvih elja potpuno ste
zaboravili na svoju snagu da mijenjate ono to se moe mijenjati. Naa snaga
ne jaa, nego slabi. esto gubimo snagu i zbog suprostavljenih, konfliktnih
elja. Ako budete istraivali sebe na ovaj nain, ne samo da ete pronai
mnogo negativnih elja koje se ne mogu ispuniti, nego i konfliktnih elja.
Trebate postati svjesni paradoksalnog stanja u sebi. Jedino to moete postii
bilo kojim nainom dnevnog pregleda, potenjem prema samima sebi,
istraujui svoje osjeaje i elje ispod njih. To je proces sazrijevanja. Jer su
nae nesvjesne, esto konfliktne emocije su uvijek nezrele. To su elje malog
djeteta koje je nemogue ispuniti. Ili ih ne moemo ostvariti, ili nismo spremni
platiti cijenu za njih (trud, rad na sebi, davanje, itd.). Zato to nismo spremni
platiti cijenu za ono to elimo, elje ostaju nesvjesne jer dijete u nama misli da
se to plaanje da zaobii.
Kada budete otkrili sve to u sebi, biti ete zapanjeni kako ve samo znanje o
tome dovodi do olakanja, jer e vam postati jasno zbog ega imate odreenu
potekou. Rekli smo ve da je najgora patnja ona kojoj ne vidimo smisao.
Polako ete postajati svjesni kako u Bojem planu postoji savren red. Jer Bog
eli da budemo sretni i jaki.
U trenutku kada skinemo svoju masku, odnosno roza naoale kad promatramo
sami sebe i poteno promotrimo svoje motive i svoj ivot, vidjet emo i boju
volju, odnosno znat emo ispravno odluiti. Kada otkrijemo svoje stvarne elje i
kaemo sami sebi: "To je ono to elim kad sam iskren sam sa sobom." I esto
emo se iznenaditi koliko su te elje u suprotnosti s onim to svjesno elimo.
No, ne trebamo odmah misliti da ako su u suprotnosti da sve nisu u redu. Jer u
nama je naa Istinska linost i negativnost. Trebamo prihvatiti da su obje
linosti u nama, i tada neemo pretjeravati ni u jednom smjeru kad budemo
procjenjivali sami sebe. Kada budemo istraivali elju koja potie iz negativnog
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 71
dijela nas - i ne dozvolite da je ponovno gurnete u nesvjesno - i kad budete

razmatrali posljedice, znaenje i usporedili to sa naelima onoliko koliko to
moete, tada ete biti u mogunosti da od deset sluajeva u devet budete
sigurni to je dobro, to je boja volja. Ako ste u nekoj situaciji koju elite
promijeniti ili morate donijeti neku odluku, a ne znate to bi bila istina, a ispitali
ste svoje elje i njihove posljedice, vidjet ete jasno to vam je initi. Zamolite
Boga da vam pomogne. Ako doista budemo eljeli vidjeti istinu, pa makar
morali vidjeti neto neugodno o sebi, ili uiniti ba ono to najradije ne bismo
uinili, odgovor e doi. Za to je potreban mudar i zreli stav da bismo znali da
promjena ne moe doi preko noi i bez naeg napora. Napor da otkrijemo to
je to u nama pogreno. To pogreno ne treba biti neko grijeno ponaanje ili
misao, nego neka neprepoznata negativna emocija, za koju smo rekli da je
treba prevesti u jasnu misao. Jer tako dugo dok nismo pokorili negativnost u
nama reagirat emo pogreno, a onda to pokuati opravdati vanjskim
razlozima. Da biste znali koji dio vae linosti upravlja vama, istinsko Ja ili
negativnost, osjetiti ete po tome da li ste sretni, oputeni i mirni, da li imate
osjeaj da postupate pravedno i u vaem srcu je mir sa svijetom, ili osjeate
suprotno. Ali, mi moramo odluiti potraiti istinu cijelim svojim biem i tada e
nam i Bog pomoi. Dakle klju je u naim nesvjesnim eljama, u njihovom
otkrivanju i razumijevanju. Tako emo znati kada se boriti, a kada prihvatiti
neto. I pomalo e se poeti mijenjati cijel na ivot na bolje.
Pitajte sebe jasno: "to je to to ja elim i zato to elim. Koji je moj stvarni
motiv?" Moete imati dobru elju s dobrim motivom. Ali moe se mijeati dobri i
loi motiv. im ste spoznali negativni motiv on gubi snagu da utjee na vae
ponaanje. Nemojte sebi suditi, nego recite: "Uz moj dobar motiv, tu je jedan
koji je sebian." To je onda ve proces i put. Primjerice, uzmimo osobu koja
ini puno dobra i pomae ljudima. Meutim, uz iskrenu elju moe biti da osoba
eli biti autoritet i da joj se drugi dive. U trenutku kad se to spozna, osoba ve
ivi u istini. U joj se ve poinje neto mijenjati jer taj proces donosi olakanje osoba ne vara samu sebe, prihvaa sebe u svojoj nesavrenosti i to je ve
poetak promjene. Varati samog sebe je daleko opasnije nego varati druge.
Kad varamo druge, svjesni smo toga, no kad varamo sami sebe mi to ne
shvaamo, a onda smo dalje od istine nego kad varamo druge. Stvaramo zid
izmeu sebe i drugih, a iza tog zida je nesrea i usamljenost. Izai iza tog zida
moemo samo tako da se suoimo s istinom, ma koliko nam to bilo neugodno.
U poetku je to borba, ali nakon to smo manuli nekoliko kamena iz tog zida,
osjeaj olakanja je ogroman. Polako ponemo shvaati da je Put doista onaj
koji nam jedino daje ispunjenje i sreu.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
SAMOVOLJA
Page 72
, TATINA
I STRAH
Govorili smo o tri znaajke negativnosti u nama, o samovolji, tatini i strahu. Ta

tri imbenika odgovorni su za sve nae greke, za svu nesreu i neistine u
naem ivotu. Vano je razumjeti u kojoj mjeri postoje ta tri aspekta
negativnosti u nama, kako utjeu jedan na drugog, i kako jedan ovisi drugome.
Jer jedino razumijevanjem tog dijela nae linosti, mi emo biti u stanju da ga
nadvladamo, da se naa Istinska linost moe pokazati u punom sjaju.
Samovolja, tatina i strah su meusobno povezani i ako imamo jedan aspekt,
tada imamo i druga dva. Mogue je da je jedan aspekt jai, vidliviji, ili smo ga
vie svjesni.
Treba razlikovati slobodnu volju od samovolje. Slobodna volja se moe koristiti
za dobro ili loe i veoma je vana, jer je nemogue upoznavati samog sebe i
razvijati se bez slobodne volje. Slobodna volja nam omoguava da biramo
izmeu dobra i zla i najvei je boji dar. S druge strane, samovolja je znaajka
negativnosti u nama. Ona eli dobiti ono to eli, bez obzira na posljedice, bez
obzira koliko moe povrijediti druge, a zbog toga u krajnosti i osobu koja tako
ini. Samovolja ini osobu slijepom za posljedice ne ivljenja po naelima.
Dakle, ako tetimo drugima, tetimo i sebi. Uzmimo, primjerice, ekstremni
sluaj, jednog kriminalca koji e koristiti slobodnu volju da postigne neku korist
bez obzira koliko to moe tetiti drugoj osobi. Prosjena osoba nee initi takva
djela, ili se ponaati na tako bezobziran nain, jer zna da je to pogreno. Osim
toga, prosjena osoba je toliko zrela da se moe oduprijeti negativnom dijelu
linosti koji jo moe imati takve elje, a i djelomino zbog straha da se sukobi
sa svojom okolinom. Mi ne raspravljamo sada o takvim evidentno loim djelima,
nego o osjeajima koji idu uz samovolju koje se nalaze u svakom od nas. Jer
dok postoji negativnost u nama mi emo nesvjesno imati negativne elje, elje
koje su u suprotnosti s naelima. A taj konflikt izmeu svjesnih i nesvjesnih
elja predstavlja najveu prepreku u razvoju. Zbog toga je jako vano da
imamo hrabrosti da ispitamo svoje osjeaje, da ih prevedemo u jasne i
precizne rijei da bismo shvatili: "Ovo je moja elja koja proistie iz negativnog
dijela moje linosti i iz moje samovolje koja je u suprotnosti s mojom pozitivnom
eljom." i onda imamo izbor.
Promotrimo sada kako je samovolja povezana sa strahom. Ako je naa
samovolja jaka - a moe biti jo jaa ako je nismo svjesni - tada moramo biti
stalno u strahu da se te elje nee ispuniti. Strah je zato uvijek povezan sa
samovoljom. Duboko u naem srcu mi znamo da nas sve elje koje proistjeu
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 73
iz samovolje ne mogu ispuniti. One su, uglavnom, nemogue i nerazumne

elje. Dakle, u nama postoje suprostavljene elje - samovolja jako eli neto
to je pogreno
ili nemogue
s obzirom
na svjesnu
elju ; a istovremeno
savjest
zna da se te elje ne mogu ispuniti. To znanje nae savjesti tada stvara strah,
jer samovolja nije uklonjena. Ako budete istraivali svoje osjeaje i elje ispod
njih, vidjet ete da se strah automatski javlja ako neto moramo imati po svaku
cijenu, kao da nam ivot ovisi o tome.
Recimo sada neto o tatini. Tatina znai da ste vi vaniji od drugih. Onaj koji
osjea ponienje druge osobe manje nego vlastito, taj jo uvijek ima previe
ponosa, taine. A tko moe rei za sebe da uvijek osjea jednako kad je on u
pitanju i kada su u pitanju drugi ljudi? Ako nas netko ponizi, mi emo osjeati
povredu; ali ako je druga osoba povrijeena na isti nain, nama e biti ao, no
naa realcija e biti razliita od one kad smo mi u pitanju. To moemo otkriti
ako budemo savim poteni sami sa sobom, a to potenje e nam pomoi da se
polako mijenjamo umjesto da varamo sami sebe. Rekli smo da promjena
poinje potenim sagledavanjem nae negativnosti, bez suenja ili kanjavanja
sebe, a osjeaji e se poeti tada posredno mijenjati. Nema razvoja ako sami
sebe varamo i pokuavamo silom osjeati ono to ne osjeamo, jer znamo da
bi bilo u redu osjeati tako. Zbog toga, poteno sagledavanje sebe e polako
dovesti do promjene negativnih osjeaja u pozitivne prirodnim putem. Ako
budemo nauili biti objektivni o svojim negativnim osjeajima, tada emo imati
pravu mjeru da osjeamo za druge kao i za sebe. To se misli pod time da
volimo druge kao same sebe. Tako dugo dok razliito osjeamo za svoju brau
nego za same sebe, mi krimo zakon bratstva meu ljudima i zakon pravde. Mi
se moemo ponaati pravedno, no dok tako ne osjeamo, mi krimo naela
naim osjeajima. I tada se javlja strah koji nestaje kad osjeamo isto za sebe
kao i za druge.
Svaki dan donosi nam brojne prilike da promatramo svoje osjeaje na ovakav
nain. No, preesto im osjetimo neugodan osjeaj mi ga potisnemo, ili ga
pokuamo izbjei raznim kompenzacijama da bi se dobro osjeali po svaku
cijenu. U mnogo sluajeva lako emo nai opravdanje u tuim pogrekama
koje emo proglasiti razlogom za nae konflikte. Ali postoje vremena kad ak
ne moemo kriviti druge, a opet se loe osjeamo i onda imamo brzo
objanjenja: loe smo volje, ili ne znamo zato se loe osjeamo; ili je ivot
teak; ili je vrijeme loe. A kada god osjeamo neku smetnju, i pokuamo
osjetiti nae osjeaje, prevesti ih u jasne rijei, pa potraiti elje ispod njih,
odmah bismo osjetili olakanje. Prvo zato to prihvaamo ono to je sada u
nama, pa smo u istini, i drugo, sagledavanjem naih elja moemo birati da
inimo po pozitivnim. Jer tako dugo dok smo uhvaeni u elje samovolje,
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
tatine
i straha , mi ne moemo
Page 74
biti sretni . To je nemogue
. Moemo
se boriti
kako elimo, ili initi to elimo, izvana. Maknut emo samo simptom, ali on e
se samo premjestiti.
Mogli bismo se pitati: "Zar nije elja da budemo bolji od drugih ljudi takoer
sebina?". Na poetku puta esto se mijeaju pozitivni i negativni motivi. Ali
ak i poeti s neproienim motivima je bolje, nego uope ne poeti. Kako
napredujemo na putu, polako emo spoznavati da to god inimo drugim
ljudima, da to inimo i sebi (Mjerom kojom mjerite, vama e se mjeriti.). Dok
god imamo kao cilj samo svoj interes, a ne inimo sinergino - imamo u vidu i
interes druge osobe - rezultat mora na dugi rok biti nesrea u naem ivotu. Ili
ako srea slui samo nama, nee biti dugog vijeka, ma o emu se radilo. Ako u
tom smislu budemo mislili nee biti teko znati kako da djelujemo. To znai
davati i sluiti, da bismo i mi dobili ljubav. Krajnji cilj nije samo naa srea,
nego i srea drugih. A to znai, u ovom trenutku, vidjeti koliko daleko su nai
osjeaji od tog cilja. Kako emo spoznavati da jo u svakom trenutku ne
osjeamo tako, bez obzira na svjesnu elju, uz molitvu i poteno sagledavanje
sebe, jednog dana e nai biti takvi da emo moi voljeti svakog ovjeka.
SREA KAO KARIKA U LANCU

Kad god sebi postavimo cilj, bilo da je to svjesno ili tek samo u osjeajima, a
taj cilj je sebian, mi neemo moi postii ono to se stvarno elimo. ak ako i
postignemo eljeni cilj, njegov uinak i zadovoljstvo koje dobivamo od njega bit
e nepostojano i na kraju e nestati. Ako elimo sreu samo za sebe, tada
neemo moi biti sretni. Mogue je da kaemo "Ali sigurno ja ne elim sreu
samo za sebe. Bit e mi drago vidjeti da su i drugi ljudi sretni." Ali velika je
razlika da li je to samo povremena i povrna misao, proizala iz osjeaja
dunosti, ili ta elja proima cijelo nae bie. Svatko od nas moe pogledati u
sebe da bi postao siguran u to koliko je ta elja duboka. Jer i tu moemo sami
sebe zavaravati, svjesno to elimo, a nae emocije vuku u drugom smjeru.
Tada elimo drugima dobro tako dugo dok to ne zahtijeva da se mi odreknemo
neega, ili da nas kota truda, i to je bit problema. Tako da ak i razvijena
osoba, ako je iskrena, esto moe u sebi zapaziti neto zavisti, ili neznatnu
radost kad se nesree dogaaju drugim ljudima, pogotovo ako misli da su to
loi ljudi.
Da bismo postali karika u lancu ivota tada sve to traimo za dobrobit drugih ljubav, snaga, zdravlje, sloboda - to e cvjetati i za nas i za druge. To je naelo
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 75
davanja i primanja ili bezuvjetna ljubav. Uzmite primjerice mnoge ljude koji su
pretjerano zaokupljeni eljom da postanu slobodni. Svaki ekstrem prijei
ostvarenje elje, jer je iza njega strah, a ne ljubav, pa e takva osoba biti sve
manje slobodna. Ovdje se primjenjuje isto naelo: onaj koji eli slobodu samo
za svoju vlastitu dobrobit, bit e tako vezan svojim strahom. S druge strane,
onaj tko eli slobodu da bi postao karika u lancu, cvjetat e u slobodi i nee biti
vezan iznutra.
Da biste druge ljude uinili doista sretnima, dali im ljubav, toplinu, utjehu i
duboko razumijevanje, dakle da biste im dali sebe, morate prvo posjedovati
sebe. A da bismo posjedovali sebe, moramo poznavati sebe. Spoetka to
zahtjeva naizgled veliku rtvu: prevladavanje otpora da sebe vidite u istini, da
se otvorite i da se odreknete svojih greaka. Do one mjere do koje ne elimo
vidjeti nesavrenstvo u nama, do te iste mjere ne posjedujemo sebe. Jedino
prihvaanjem sebe kakvi smo u ovom trenutku, moemo nadvladati negativnost
u nama koja je izvor svih pogreaka. Svaka osoba mora prvo lijeiti povredu u
sebi, odstraniti masku kojom titi svoju povredu, da bi mogla istinski pomoi
drugima. ak i prije nego to to uinimo u cijelosti, ve emo imati to ponuditi
drugim ljudima. Tada ete postati svjetlo, potpora i primjer drugima. Bit ete to
jedino ako to ne budete radili tek kao samo vanjsko djelovanje, ve iz duboke
unutarnje spremnosti da slijedite put istine, da bolje volite, shvaate i pomaete
drugima.To je nain kako poeti proiavati sebe.
Tako da bez obzira koliko vanjske slobode moemo imati, porobljeni smo tako
dugo dok bjeimo od od neugode zbog unutarnje nesavrenosti. Posljedica
takvog stanja je da postajemo ovisni o drugima i vanjskim dogaajima, pa se
ne moemo osjeati harmonino. A sklad moemo postii jedino kad vie ne
ovisimo o stvarima koje su izvan nae kontrole. Ljudi koji su to postigli mogu
istinski pomoi drugim ljudima, jer njihov unutarnji sklad utjee pozitivno na
druge ljude. Takvi ljudi mogu u potpunosti dati sebe, ne samo svojim voljenima,
ve i u svakoj situaciji u koju ih Bog postavi.
KAKO NASTAJU NEGATIVNI OSJEAJI U DJETINJSTVU

Dijete je bespomono i za njega se treba brinuti. Ono ne moe donositi zrele
odluke i ne moe se oduprijeti sebinim motivima. Dijete nije sposobno za
nesebinu ljubav. Odrasla i zrela osoba moe to nadrasti pod uvjetom da cijela
osobnost skladno sazrijeva i pod uvjetom da niti jedan od neistinitih zakljuaka
ne ostane skriven u nesvjesnom umu. To bi znailo da je emocionalno i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
intelektualno
Page 76
jednako
zrela , a to je prava rijetkost .
No, dijete raste u manje ili vie nesavrenoj okolini, pa dijete udi za
perfektnom ljubavi koja nije mogua. Ljubav koju eli je sebina, ono je ne eli
dijeliti s drugima. Dijete ne shvaa da su roditelji sposobni voljeti vie osoba. To
dijete tumai na takav nain da se osjea iskljuenim i odbaenim ako roditelj
takoer voli i druge ljude. Ukratko, ljubav koju dijete eli ne moe nikada biti
zadovoljena. Nadalje, kad god se ne ispuni djetetova volja, to djeteu slui kao
jo jedan "dokaz" da nije dovoljno voljeno.
Dijete je frustrirano i osjea se odbaenim. To uzrokuje mrnju, ogorenost,
neprijateljstvo i agresivnost. Potreba za ljubavlju koja ne moe biti zadovoljena
uzrokuje mrnju i neprijateljstvo upravo prema onim ljudima koje najvie voli.
Oigledno je da se dijete osjea posramljeno zbog tih negativnih emocija, pa ih
gura u podsvijest. I ta mrnja uzrokuje osjeaj krivnje, zato jer je dijete bilo
rano naueno da je pogreno i grijeno mrziti, pogotovo roditelje koje bi trebalo
voljeti. Osjeaj krivnje ostaje u posvijesti to u odrasloj dobi uzrokuje sve vrste
unutarnjih i vanjskih sukoba. Osoba nije svjesna korijena tih sukoba sve dok ne
odlui otkriti to je sakriveno u njenoj podsvjesti.
Krivnja koja nije svjesna stvara strah od kazne koji je takoer nesvjestan.
Meutim, ovdje se lanana reakcija ne zaustavlja, nego ide dalje i oituje se u
strahu od sree, jer nesvjesno mislimo da je ne zasluujemo. Osnovni sukob
izmeu ljubavi mrne, krivnje i straha od kazne postoji u svakoj ljudskoj linosti
- jedino stupanj moe varirati - i tada slijedi prinudna elja za
samokanjavanjem zbog tih pogrenih i nesvjesnih zakljuaka u nesvjesnom.
Tako linost sebe kanjava na mnogo naina. To se moe dogoditi kao fizika
bolest koju proizvodi psiha, ili u obliku razliitih nezgoda, potekoa, neuspjeha
i sukoba u svim podrujima ivota. U kojim podrujima ivota e osoba imati
potekoe ovisi o osobnom iskustvu djeteta.
Slijedi i daljni rascjep u linosti jer pokuavamo postati savreni tako da si
postavimo toliko visoke standarde koje u stvarnosti nije mogue postii poinjemo graditi masku. U odraslom dobu vie ne znamo tko smo, jer smo se
poistovjetili s maskom potpuno nesvjesni to se u nama nalazi. To znai da je
stara mrnja jo uvijek u nama i da ona proizvodi osjeaj krivnje kad god
odstupimo od visokih standarda maske, pa onda sami sebe odbacujemo i
kanjavamo. A svega se toga moemo rijeiti ako te stare osjeaje iznesemo
na vidjelo i shvatimo pogrene zakljuke malog djeteta koje jo uvijek ivi u
nama.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 77
SLOBODNA VOLJA
Ima puno zbrke oko toga to je to slobodna volja. Neki kau kako uope nema
slobodne volje i da je sve sudbina. Drugi tvrde upravo suprotno, da je sve
slobodna volja. Trei tvrde da neke stvari odreuje sudbina, a ne ovjekova
slobodna volja, dok druge stvari odreuje slobodna volja. Meutim, pojedinac
koji je spoznao da ivotom upravljaju naela, ili boji zakoni, zna da svaki
pojedinac ima potpuno slobodnu volju. Jasnije reeno, srea u naem ivotu je
posljedica ivljenja u skladu s naelima.
Posljednjih nekoliko emisija smo govorili kako funkcionira naa psiha, o
svjesnom, nesvjesnom i podsvjesnom umu. Sva ta tri djela kreiraju na ivot, s
time da ono ega nismo svjesni to ini jae. Slobodna volja nam daje pravo na
izbor, tako da nema ni jednog ina, djela, misli, pa ak ni osjeaja, za kojim ne
slijedi njegova posljedica. U svjesnom dijelu nae linosti postoji samo dobra
volja, dok u nesvjesnom, tonije reeno u negativnom dijelu, postoji upravo
suprotna namjera. Jedan dio nas eli jednu stvar, a drugi upravo suprotnu. To
stvara nesuglasje u nama i da bismo ga rijeili, moramo tu suprotnu elju iznjeti
na vidjelo i osvjestiti je . Najvea je greka pokuati ne vidjeti taj negativni dio u
nama, a to inimo mislei da smo ga se tako rijeili, i to onda dovodi do
neizmjerno vie muka, nevolja, problema i unutarnjih i vanjskih sukoba, od bilo
ega to svjesno poznajemo. Tu krimo vano naelo suoavanja sa ivotom
kakav jest u ovom trenutku. Suoavanje sa ivotnom stvarnou znai da smo
se sposobni suoiti sa samim sobom kakvi jesmo, sa svim svojim
nesavrenostima. Bez toga se ne moemo razviti. to god danas uinili ili
pomislili, kako god sada u sebi reagirali, to mora imati svoju posledicu sutra,
sljedeeg mjeseca, slijedee godine ili kasnije. Gdje god ne moemo vidjeti taj
dio nas koji kreira na ivot, mi to tada smatramo sudbinom.
Ima mnogo ljudi koji smatraju da slobodna volja znai da mogu pomisliti ili
uiniti to im se svia, a da time nee potaknuti nikakave posljedice. Kako
naela upravljaju naim ivotom, a najvee naelo je zakon slobodne volje, mi
imamo pravo pridravati se naela ili ih se ne pridravati. No, pridravanje
bojih zakona povlai za sobom sreu, ljubav, sklad, jer Bog koji je savren, ne
moe stvoriti nita osim savrenosti. Kad bi Bog prisilio svoju djecu da se dre
Njegovih zakona, tj. da nema slobodne volje, onda ljepota, mudrost i ljubav ne
bi mogli postojati ako bi ih pojedinac morao iskusiti silom, protiv svoje volje,
ako sam ne bi spoznao mudrost i savrenost zakona. Tako da svatko ima
mogunost
ivjeti
ili
ne
ivjeti
prema
tim
zakonima.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Ako se ne pridravamo
Page 78
bojih
zakona , tada moramo
upasti
u krizu
koja
znai
bol. Upravo u tom bolu lei lijek koji nas vraa na put. Mnogi pojedinci e
svjedoiti da su ih upravo osobne potekoe i tragedije vratile na put, odnosno
da su im pokazale smisao njihovog ivota. Jer ima ljudi koji ive u nekom
srednjem stanju zadovoljstva, nemaju nekih osobitih problema i sukoba, ali
nemaju ni prave radosti, i koji se nikada ne trgnu i krenu u potragu za dubljim
mudrou, istinom i radou. Pa ipak, ako doive krizu ili nesreu, to za njih
predstavlja poetnu toku od koje kreu da bi dosegli vii stupanj svjesnosti, a
time i radost.
Sve dok ovisimo o drugim ljudima i vanjskim dogaajima nad kojima nemamo
nikakvog nadzora, nikada neemo biti istinski sretni. Moemo doivjeti
privremeno zadovoljstvo, ali neprestano emo se plaiti gubitka, jer ne moemo
upravljati drugim ljudima. Jedina radost koja je trajna i koju nam nikada nitko
ne moe oduzeti, jedino sigurno uporite koje uope moemo imati, je razvoj
samoga sebe, razrjeavanjem nae negativnosti tako da otkrijemo suprotne
motive i inimo po pozitivnim. Kako emo otkriti unutarnje uzroke koji nisu u
skladu s naelima i koji su odgovorni za sve nae nevolje, tada emo pronai
isto tako i radost.
Na nesreu, mi to inimo tek onda kad se pojave tekoe i njih nam ne alje
Bog, nego su posljedica nas samih, bilo da smo toga svjesni ili nismo. Veina
negativnih elja nalazi se u nesvjesnom jer potiu iz razmiljanja malog djeteta.
No, budui da su te elje u nama mi ih moemo otkriti ako to budemo iskreno
eljeli. To znai krenuti ovim dugakim zavojitim putem.
Kako koristiti snagu volje, ili kada se boriti i kada otpustiti, govorili smo u
prolim emisijama. No, da ukratko ponovimo. Trebamo osjetiti to osjeamo u
odreenoj situaciji. Te osjeaje treba prevesti u precizne rijei, a onda potraiti
elju ili motiv ispod tih osjeaja. Ne trebamo se prisiljavati da osjeamo ono to
ne moemo osjeati, ma koliko bi to bilo poeljno. Ti osjeaji e se sami
mijenjati prirodno kako budemo uili biti iskreni prema samima sebi, dakle
budemo u istini. Rekli smo da se nai pozitivni i negativni motivi neprestano
mijeaju i zato ih treba razlikovati da bismo postupali iz dobrih motiva, a
osjeaji e s vremenom slijediti djela. Kad snagu volje koristimo tako da
djelujemo iz negativnog dijela linosti, tada je to samovolja. To onda inimo
pod pritiskom i postajemo napeti, gubimo mir. Ako slobodnu volju koristimo iz
pozitivnih motiva, ona onda tee slobodno, snano i ivotno. Provodi se
svjesno i jako, a ipak sa strpljenjem. Tako koritena slobodna volja nas ostavlja
slobodnim, mirnim i nikada ne dovodi do preputanja pasivnosti i pomirenosti
sa sudbinom. Dakle kad slobodnu volju koristimo eljom iz Istinskog dijela
linosti, ona je tada u skladu s naelima i dovodi do osjeaja ispunjenosti i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 79
sree.
Meutim, mogue je da je elja ispravna, ali je postiemo na krivi nain, a to je
onda kada se motivi mijeaju. Na primjer, pretpostavimo da elite biti na svom
poslu najbolji. To je svakako prihvatljiva elja. Nemati elja bilo bi pogreno, jer
bi vam nedostajala ivotna iskra. Postoji opasnost od stanja bez elja jer se
polako preputamo pomirenosti sa sudbinom ili postajemo bezivotni. Druga je
krajnost kad se nae elje moraju ostvariti pod svaku cijenu, jer to je
samovolja. Kao i uvijek, teko je nai ravnoteu ili srednji put. Njega moemo
pronai samo tako da neprestano provjeravamo iz kojeg dijela nae linosti
dolaze nae elje. elite li biti najbolji zbog svoje tatine ? Je li vaa elja
osloboena sebinih razloga, ili elite biti najbolji zbog straha da jedino tako
moete biti sretni? Kad jednom odgovorimo sebi na ta pitanja, moemo initi iz
pozitivnih razloga i naa slobodna volja je ispravno upotrebljena. Zato je jako
vano osvjestiti ono to je u nama sada nesvjesno. Samo tako moete odluiti
gdje trebate otpustiti, a gdje se trebate boriti.
Budite svjesni da taj proces suoavanja sa samim sobom, moe jedino biti
postupni proces. Nitko se nikada ne moe suoiti sa cjelokupnim sobom unutar
kratkog perioda vremena. Ako ste ve doli do toke gdje ispravno moete
prihvatiti negativnost u sebi i spoznali jedan dio linosti, ni ta spoznaja ne moe
dovesti do trenutne promjene. Zato jer spoznaja i promjena nisu jedno te isto,
iako je spoznaja nuan preduvjet promjene. Konano moete spoznati kako
nerazborito i nerealno reagiraju vae emocije - i to je veliki korak naprijed. Bit
e vam potrebno dosta vremena i stalno prepoznavanje tih reakcija prije nego
to ete moi stvoriti nove navike. Iako ve samim spoznavanjem djetinjastih,
nezrelih reakcija dolazi do olakanja i stanovitih promjena, pa se onda mogu
dogoditi i vanjske promjene. Ali istinske promjene dogaaju se iznutra, a
vanjske su tek posljedica unutarnjih. Unutarnja je promjena mijenjanje stava
prema tekoama, a onda strah nestaje. Sa sve veom lakoom prepoznajete
pogrene pretpostavke i kako biste trebali reagirati, ili kako ete jednom
reagirati. Tekoe vas vie ne mogu oboriti, pretjerano uznemiriti ili zabrinuti. I
svaki puta, kad nauite lekciju o sebi, vi ete postajati snanija i sretnija osoba.
ISTINITO PROCJENJIVANJE SAMOG SEBE

esto sami sebe pitamo tko smo mi u stvarnosti, da li smo dobri ili loi. Dakle,
ili se poistovjeujemo s maskom ili negativnim dijelom linosti bez da znamo za
nae Istinsko ja. U osobi stalno postoji borba, bila ona toga svjesna ili ne, da bi
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
pronali
svoj pravi indentitet
Page 80
. To vodi osobu
u oaj zbog nedostatka
osjeaja
sebi. Ako osoba sagledava samo svoj negativni dio, to dovodi do

samookrivljavanja, i tada se osoba ne moe odrei negativnih osobina da bi se
suoila s njima i istraila ih, jer vjeruje da je to njena jedina stvarnost. Osoba
razmilja ovako: "Ja sam toliko grozan, toliko lo, da nemam pravo postojati,
tada se moram kazniti zbog svog postojanja." Budui da je taj sukob suvie
bolan, on se potiskuje u nesvjesno, a rezultat je strah od otkrivanja negativnosti
u sebi. Tako nas naa negativnost porobljuje, jer iz nesvjesnog upravlja naim
ponaanjem, i mi nismo sposobni da istinski procijenimo sami sebe.
Kad prihvatimo negativne osobine smjesta se dogaa olakanje jer smo u istini
sa sobom, ali se istovremeno dogaa shvaanje da mi nismo svoja
negativnost, jer vidimo i Istinski dio linosti. Ali, ako ne prihvatimo ono to
mrzimo u sebi, onda to i ne vidimo, pa to onda upravlja naim ponaanjem.
Meutim kad to prihvatimo, mi automatski imamo izbor da inimo iz Istinskog
dijela linosti. Tako smanjujemo mrnju prema nama samima. Dakle, nuno je
prihvatiti negativne osobine i za njih preuzeti odgovornost, jer jedino tad
shvaamo da imamo izbor i da mi nismo svoja negativnost. Moemo razlikovati
stupnjeve u razvoju, ili stanja svjesnosti:
1. Polusvjesno stanje i neznanje tko smo u stvarnosti i slijepe borbe protiv
onoga to mrzimo u sebi - svjesno, polusvjesno ili nesvjesno.
2. Prvo stanje buenja kada moemo prihvatiti, imenovati i promotriti ono to
ne volimo u sebi; kada smo svjesni da je to jedna osobina, a ne naa tajna i
krajnja istina.
3. Svjesnost o naoj Istinskoj linosti koja moe donijeti nova odreenja, odluke
i izbore. Mi sada moemo istraiti nove mogunosti - ne zbog neke arobne
tehnike ve provjeravanjem stavova koji su do sada bili potpuno negirani i
zanemareni. Na primjer stav stvaranja pozitivnog cilja samoprihvaanja bez
pretjerivanja, uenja iz pogreaka i neuspjeha, neodustajanja kad se ne pojavi
trenutni uspjeh itd.
4. I konano do shvaanja, povezivanja negiranih i negativnih znaajki, a to
znai njihovog rjeavanja, odnosno proiavanja. A to sve znai rast linosti.
Tako nestaje strah, koji je esto nesvjestan, a javlja se uvijek kad elimo
procijeniti sebe, ili odgovoriti sebi na pitanje: "Tko sam ja u stvarnosti."
NESVJESNI DIO LINOSTI
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 81
Najmonija znaajka u ivotu je nesvjesnost. Sve povoljno, ugodno, korisno,

isto tako kao i potekoe, patnje, razoaranja i takozvana "loa srea", kao i
ponavljanje nepovoljnih situacija odreeno je nesvjesnim razmiljanjem,
osjeajima i stavovima. To obuhvaa mnogo vie od onoga to moemo
pretpostaviti. Kada ljudi govore o svojoj sudbini, o sudbonosnim dogaajima, to
nije nita drugo ve kreacija nesvjesnih faktora. To je zbog toga to se svjesna
pogrena shvaanja puno lake mogu uoiti, pa stoga i ispraviti. Ono to je
skriveno od svjesnosti upravlja nama bez da to moemo promijeniti jer to ne
vidimo. Do stupnja u kojem smo sposobni da se oslobodimo beskorisnih
strahova i pogrenih shvaanja, oslobodit emo snagu u sebi za koju nismo ni
sanjali da postoji, jer smo je troili da drimo daleko od svijesti ono to nas je
plailo.
Moemo rei da negativni dio linosti ne prihvaa nita to je lijepo i
konstruktivno. Taj dio svemu pozitivnom govori NE. Obrnuto, Istinski dio
linosti govori svemu pozitivnom DA, jer je u skladu s istinitim uvidom, koji ne
moe initi nita drugo ve razvijati ljubav. NE namjera predstavlja
destruktivnost, jer nije u istini, pa razvija mrnju i podjeljenost. Vrlo je lako
uoiti DA i NE namjere unutar nas, u naim svakodnevnim ivotima, pod
uvjetom da nauimo jezik nesvjesnog dijela linosti.
DA je esto, ne uvijek, uoljivije jer je svjesno. Kad god neto to elimo ne
moemo ostvariti, moemo biti sigurni da je u nesvjesnom NE, ili suprotna
elja, ili strah od ispunjenja. Takoer, ako neto toliko snano elimo da se
toga ne moemo odrei, tada je u nesvjesnom isto tako snano Ne. Te
suprotne namjere, od kojih jedna nije svjesna stvaraju u linosti napetost i
pritisak. Nain na koji moemo razrijetit napetost, koja sama po sebi ometa
ostvarenje elje, je da trebamo otkriti Ne, odnosno suprotnu namjeru u
nesvjesnom. To zvui jednostavno, a uistinu i jest tako. Jednostavno je jer
znamo kako to razrijeiti.
U onim podrujima ivota u kojima stvari teku glatko, gdje vam se ini da ste
sretni, gdje ste veinu vremena ispunjeni i bez ijedne krize, tu moete biti
sigurni da nema suprotne namjere u nesvjesnom, i da DA prevladava u
svjesnom. To znai da je nae cjelokupno bie u skladu sa stvarnou, ili
istinom.
Ali, u onim podrujima u kojima ste stalno nesretni, tu mora djelovati NE u
nesvjesnom. To NE, ili nesvjesnu namjeru, treba osvjestiti tako da je jasno
imenujemo i preoblikujemo, tj. uskladimo s istinom. Dakle, svaki cilj koji svjesno
elimo, a ipak ga ne moemo postii, dokaz je da u nesvjesnom postoji otpor
postizanju tog cilja.
Jako je vano da u svakodnevnom ivotu nastojimo uoiti to Ne u naem
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
nesvjesnom
Page 82
. To NE djelovanje
moe
u poetku
biti toliko
maglovito
da se ini
gotovo nemoguim da ga uoimo. No, sjetimo se dnevnog pregleda o kojem

smo govorili, i kako u svakoj tekoi treba prevesti nae emocije u jasne rijei,
da bismo razlikovali pozitivne i negativne osjeaje. Tada nije teko ispod
negativnih emocija otkriti negativnu namjeru. Moete primjerice opaziti kako se
javlja strah kad se pribliite ostvarenju eljenog cilja. Dok smo o njemu matali,
sve je bilo sjajno, ali kako se blii ostvarenje eljenog cilja, mi ponemo
odugovlaiti realizaciju (strah od diplomiranja).
Kako ete postojati svjesni NE djelovannja, ak i prije nego u potpunosti
shvatite kako djeluje, neete se vie osjeati beznadno i vidjet ete rjeenje.
Shvatit ete zato de va ivot ne mijenja usprkos toga to ste o sebi ve dosta
toga osvjestili. Polako ete prepoznavati suptilnije oblike straha, krivnje, ljutnje,
frustracije i neprijateljstva. Ti osjeaji nastavljaju tinjati, ali oni mogu biti
prekriveni tako da se pripisuju drugim ljudima. Otkrivanje svih tih mehanizama
je uenje jezika nesvjesnoga. To je uspjeno prevoenje nesvjesnog jezika.
esto pogreno vjerujemo da ono to je u nesvjesnom znai otkrivanje nama
potpuno nepoznatih injenica. Meutim to nije tono. Ono to je u nesvjesnom
bilo bi lako dostupno da se ne bojimo svojih negativnih osjeaja koji bi nas
tono doveli do negativnih namjera ispod njih. Treba potraiti nae polusvjesne
misli, nejasne stavove koji su gotovo postali naa druga priroda. Ali niti jedan
od tih polusvjesnih osjeaja, reakcija i pojmova nije formuliran u jasne misli.
Ako promotrimo te polusvjesne reakcije u odnosu na problematino podruje u
naem ivotu, nauit ete sve to trebate znati o sebi. To je vitalni dio uenja
jezika naeg nesvjesnog. to ete jasnije vidjeti kako se povlaite od onog
ispunjenja za kojim tako eznete - uvijek ga iznova promotrite na djelu - to ete
bre smanjiti tu NE namjeru. Samim promatranjem NE namjere, vi je ve
oslabljujete. NE namjera moe biti uklonjena ako shvatimo strah koji uzrokuje
NE namjeru, kao i neistiniti stav koji stvara strah. NE namjera je klju problema
i treba biti dovedena u svijest. Postavite sebi ova pitanja:
1. Koji cilj sada elim? Gdje sam nezadovoljan? to bih elio promijeniti u
sebi?
2. Koliko jako ja to elim?
3. Do koje mjere u meni postoji neto to to ne eli? Ili se toga boji? Ili zbog
jednog i drugog razloga tomu govori NE?
4. Kako mogu uoiti razliite oblike i oitovanja NE namjere u mojem
svakodnevnom ivotu?
Ako jasno formulirate ta pitanja i ponete iskreno na njih odgovarati, postii
ete izuzetan napredak na putu. Meutim, nije dovoljno jednom odgovoriti na
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 83
ta pitanja kroz ustrajno promatranje i formulaciju nejasnih osjeaja. Ono to

sada pronaete trebate dalje istraivati. Istina je da to morate stalno promatrati.
Jedino tako e NE namjera slabiti. Svako promatranje vam moe donijeti dublje
i ire shvaanje.
Bitno je da budete oputeni za vrijeme tih perioda samosuoavanja. Ali ako to
ne moete postii, ako se osjeate prenapeto, previe uznemireno i nestrpljivo,
moete biti sigurni da je na djelu otpor ili NE namjera. Trebate to prihvatiti i
rei: "Ja sam prenapet i prenemiran da bih se opustio i napravio ovaj dio posla .
To je NE strujanje koje me ometa da napravim onu stvar koju najvie elim."
Tada e se va nemir ublaiti, jer se nalazite u svojoj istini sada. Slijedei e
korak biti laki.
DA namjera mora promotriti NE namjeru. Do onog stupnja do kojeg ete biti
uspjeni u tome, i tako komunicirate sa svojim vlastitom nesvjesnou i
shvaate njezin jezik, do tog ete stupnja vidjeti svoju Istinsku linost koja e
vas uspjeno voditi. Takoer ete svjesno kumunicirati s nesvjesnim dijelom
drugih ljudi, jer ete ga prepoznavati u mjeri u kojoj ste upoznali svoje
nesvjesno. Ljudi stalno nesvjesno komuniciraju. Rekli smo da samo 15%
komuniciramo rijeima, ostalo je komunikacija nesvjesnog. Te nesvjesne
komunikacije odreuju nae veze s drugim ljudima. Mi esto ne uspijevamo
zbog toga shvatiti druge i uiniti da drugi shvate nas.
Vidjet ete da ono to vas plai u drugim ljudima i zbog ega ste napeti, da
ete to moi mirno promotriti, na nain kako ste to uinili sami sa sobom.
Nauit ete tumaiti to znai neka gesta, naglasak, djelovanje koje je
nepoznato toj osobi. Vidjet ete to druga osoba eli izraziti, usprkos njenoj
maski, to njome upravlja iza njezinih svjesnih stavova. Vi ete znati to njena
nesvjesnost govori kada se ponaa na ovakav ili onakav nain. Kad doete do
te toke, strah e nestati i nieg se vie neete bojati. Osjeat ete se potpuno
sigurnim, jer ete u miru moi jasno izabrati svoje ponaanje tako da ono bude
konstruktivno i za vas i za druge.
PROIVLJAVANJE OSJEAJA
Ve smo mnogo puta govorili kako je vano i bitno suoiti se i prihvatiti one
osobine, osjeaje, uvjerenja i stavove u sebi, kojih, ili uope nismo svijesni, ili
nismo dovoljno. Drugim rijeima reeno, da uope ne moemo spoznati nau
Istinsku linost bez da prvo ne osvjestimo negativni dio linosti. Jer sposobnost
prihvaanja negativnih osjeaja, nesavrenosti, ranljivosti, iracionalnosti,
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
slabosti
i nesree , mora
Page 84
poveati
nau sposobnost
da budemo
snani , uistinu
ispravni (ne kruta samoispravnost), uistinu neovisni i ispunjeni. Prihvaanjem

svoje mrnje, ona konstruktivnim proivljavanjem postaje svoja suprotnost ljubav, a to vrijedi za sve osjeaje da oni proivljavanjem prelaze u svoju
suprotnost. Ta prividna suprotnost postaje istina kako stjeemo iskustvo u
proivljavanju naih osjeaja. Treba rei da je poetak mijenjanja sebe najtei,
a to vrijedi za svaki posao i u svakom podruju. Tako je uiti da ivimo u istini,
odnosno da se odreknemo obmanjivanja samih sebe u poetku jako teko,
zato jer ranjeno dijete u nama misli da je neprihvatljivo, a mi to onda
generaliziramo na cjelokupnu nau linost. Opet ponavljamo da je to proces i
put koji se ne moe postii u jednom naletu.
Nuno je da na dubljij razini shvatite od kuda dolaze negativnosti i
destruktivnosti; to je stvarno ishodite zla u nama? Ve smo govorili o tome
da negiranje nae ranljivosti, sram od bespomonosti i osjeaj da smo
nevoljeni, stvaraju zlo i destruktivne stavove i osjeaje. Drugim rijeima, zlo u
nama je obrana od patnje. Jasno je da ta obrana od patnje stvara jo veu
patnju, isto tako kao i zbunjenost, zato jer ne vidimo povezanost patnje sa
stvarnim osjeajima u nama. To negiranje patnje iz djetinjstva prisiljava nas da
neprestano stvaramo ista emocionalna iskustva u odraslom dobu, a to stvara
novu i jo goru bol. Problem je u tome to je taj proces izbjegavanja bola
nesvjestan.
U nedavnoj emisiji smo objasnili kako nastaju negativni osjeaji u djetinjstvu.
Stjecanje tog znanja je nuna priprema za proivljavanje tih osjeaja iz
djetinjstva. esto bez takvog znanja ne moemo konstruktivno proivjeti te
osjeaje. Rekli smo da kad znamo da svatko ima te osjeaje iz djetinjstva, da
nas oni ne mogu preplaviti da se izgubimo u njima. Da ih treba proivljavati
tako da jedan dio nas proivljava te osjeaje, a drugi dio nas je nepristrani
svjedok ili promatra. Dakle jedan dio nas osjea bol ili bijes, a drugi dio nas
zna da svaki osjeaj ima svoje vrijeme trajanja i da e proi. Takvim
proivljavanjem nastaje olakanje u linosti i drugaije sagledavanje problema.
To znai da je odrasli dio nas sada roditelj koji svom ranjenom djetetu
dozvoljava sve osjeaje da ih konstruktivno proivi.
Meutim, znanje moe biti prepreka ako se zadovoljimo samo s teoretskim
znanjem bez da ga provedemo u praksu. Znanje moe biti snana obrana
protiv osjeaja, kao to je i neznanje o tome to osjeaji znae. Dakle, znanje
vam pomae da sve dublje iskusite duboka iskustva iz djetinjstva tako da ih
osjetite, upoznate, izrazite i proivite - proivite onoliko koliko je to mogue u
odreenoj fazi razvoja.
Moemo rei da sve ono to je negativno i destruktivno u ljudskoj prirodi je
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 85
rezultat obrane protiv doivljavanja bolnih i nepoeljnih osjeaja. Kada se

osjeaji blokiraju onda se na to troi enormna snaga - rekli smo da je to
aktivnost koja je pogreno uoptrebljena. To raa lijenost koja ako se pokuava
rijeiti snagom volje tada se to doivljava izuzetno bolno. Javlja se enja za
neaktivnim ivotom - nita ne raditi. Za takve ljude su ivotne potekoe neto
previe, jer su nezreli . Kada se negativni osjeaji konstruktivno
proivljavaju ,
oni se pretvaraju u svoju suprotnost - tama se transformira u svjetlost, a
svjetlost je snaga. Dakle, kada god se nalazite u stanju stagnacije, lijenosti,
pasivnosti, tromosti i kada ne elite nita raditi, to se esto brka s duhovnim
stanjem postojanja, tada imate dobro mjerilo da u vama postoje osjeaji koji su
stvorili psihiki otrov zato to nisu osvjeteni i proivljeni.
esto smo ovdje govorili kako iskustva iz djetinjstva tvore tzv. "leu" kroz koju
vidimo svijet i sebe same. Osoba moe osjeati jednu stvar, vjerovati u drugu,
a djelovati bez da je svijesna tog procjepa u sebi. Zato kada se ujedini znanje s
praksom - proivljavanjem osjeaja, to onda dovodi do rasta linosti, buenja i
osjeaja cjelovitosti.
Kada ne doivljavamo osjeaje u njihovoj punoj jaini i stvarnosti, naa snaga
mora stagnirati. Nae djelovanje postaje neuinkovito, a ivot izgleda kao da
sprijeava sve nae ciljeve i elje. Kao da su vrata zatvorena za ostvarenje
naih talenata, naih potreba i nas samih. Lijenost moe biti jedan nain na koji
se to pokazuje. Nedostatak kreativnosti je drugi nain. Osjeaj opeg oaja,
bez da smo svjesni od kuda dolazi, moe biti trei nain, a koji se moe
racionalizirati vanjskim potekoama. Osjeaj uzaludnosti i zbunjenosti u ivotu
je rezultat opiranja proivljavanju osjeaja, jer se mislimo da e nas njihovo
izbjegavanje manje boljeti nego da ih proivimo. Takoer strah od sree i
zadovoljstva je jo jedan uinak potiskivanja osjeaja. A istina je da ne postoji
drugi nain da postanemo istinski ivi. Poricanje bola sprijeava puni ivot, a
uzrok je u strahu i otporu proivljavanju bola kada se on pojavi u naem ivotu.
Sama patnja nije ni upola tako zastraujua kao strah od nje i stav prema njoj.
Lijenost je i obrana od osjeaja i uinak. Kad to shvatimo mi moemo
upotrijebiti svoju snagu da smognemo hrabrost da osjetimo osjeaje koje ivot
donese. Istinski mir u dui nije pasivnost i lijenost, nego radosno kretanje i
djelovanje, a istovremeno je to mirno i oputeno stanje. Ako snagom volje
pokuamo prevladati lijenost i pasivnost, to moe prijei u pretjeranu aktivnost
ili radoholiarstvo, a to je onda bolno iskustvo. Ispod svega toga lei osjeaj
straha od osjeanja vlastitih osjeaja koji nije osvjeten. Zato treba u svim
vidovima stagnacije prvo osjetiti taj stah od osjeanja bolnih osjeaja.
Taj strah postoji u svakome i treba ga dovesti u svijest. Kada doivite taj strah,
spoznat ete dvije stvari. Prva je, da su ti osjeaji bili toliko zastraujui dok ste
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 86
bili dijete da ih niste mogli iskusiti, pa ste ih potisnuli. A druga, koja je ak

vanija i znaajnija, je strah od straha. Strah od doivljavanja straha je ono
gdje lei stvarna opasnost.
Taj strah nalazi se u svima - ak i u onima koji nemaju problema s lijenosti, ili
drugim simptomima koje stvara negirani strah. Svaki osjeaj koji se negira
raste. Tako, primjerice, negirani strah stvara strah od straha, a onda strah od
osjeanja straha od straha - i tako dalje, i tako dalje. To isto se odnosi na
druge osjeaje. Negirana ljutnja stvara ljutnju zbog toga jer ste ljuti. Onda i to
negiramo, pa postajemo jo ljui zbog toga jer nismo sposobni prihvatiti ljutnju,
i tako dalje. Sama frustracija je podnoljiva ako se u potpunosti osjeti. Ali dok
smo frustrirani zato to "ne bismo" trebali biti frustrirani, to pojaava frustraciju,
a zbog toga to je sebi ne dozvoljavamo, bol se jo vie produbljuje. Vano je
naglasiti taj proces da bismo postali svjesni koliko je vano izravno osjeati,
bez obzira koliko nepoeljni ti osjeaji bili. Ako negiramo svoj bol, sekundarni
bol mora postati jai, gorak i nepodnoljiv. Ako prihvatimo i osjetimo bol, on se
automatski se pone razrjeavati. Isto se odnosi na ljutnju, strah, frustrirajue
potrebe - kakav god taj osjeaj moe biti.
Tako, kada osjeate strah od vaeg straha i kada si dozvolite da padnete u
sam strah, taj strah e vam vrlo brzo pokazati druge osjeaje koji su negirani i
zbog kojih se strah pojavio. Negirani osjeaji - koji god mogli biti - postat e
vam laki za podnijeti od njihovog negiranja, tj straha. I sam strah je
podnoljiviji od straha od straha. Borba protiv naih osjeaja i obrana od njih,
stvara cijeli dodatni sloj iskustva koja su bolnija od originala protiv kojeg se
borimo. Treba donijeti svjesnu odluku da emo osjetiti i iskusiti strah od
dubokih bolnih, povreujuih i zastaujuih osjeaja u nama koje diu u nama
drugi ljudi ili okolnosti.
Jedini izlaz van je "u i kroz". Vano je da idete u sebe, a ne oko sebe.
Naalost, jako puno ljudi nastoji izbjei bolna iskustva na razne naine. Vano
je da znate da vas proivljavanje osjeaja nee unititi, jer to je vjerovanje
malog djeteta za kojeg je to bio realni strah. Svaki negativni osjeaj koji se
proivi prelazi u svoju suprotnost, a s vremenom e polako dolaziti i nesvjesni
zakljuci iz djetinjstva koji nisu toni. To znai transformirati tamu u nama u
svjetlost. Toliko nas mnogo stoji dranje negativnih osjeaja daleko od svijesti
da to slabi cijelu linost. Suoavanjem s negiranim strahom, esto moete nai
da je stvarni razlog iza straha strah i njegov pratilac: tatina. Dakle, negirana
tatina i sram esto stvaraju strah. Ideja da je poniavajue imati odreene
osjeaje, ili biti ranljiv i stoga otvoren, ideja vam se ne bi trebalo dogaati ono
to vam se dogaa, osjeaj da ste patili u djetinjstvu jer takvi kakvi ste bili niste
bili vrijedni ljubavi, stvara danas sklonost da negirate svoje osjeaje. Pritisak
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 87
negiranih osjeaja tada stvara strah, a strah onda zahtijeva teorije koje
opravdavaju strah. Ako se osoba uvjeri da je opasno osjeati svoje osjeaje, to
uvjerenje onda dovodi do sloma i kriza. Strah koji je stvoren, ako je dovoljno
snaan, vodi do strave, a strava vodi osobu u jaku krizu. Ali temelj straha je u
uvjerenju da bol iz djetinjstva da takvi kakvi jesmo nismo vrijedni ljubavi i
sadanji strah od otkrivanja toga.
Strah nije stvaran. On je rezultat potiskivanih osjeaja. To vrijedi za sve
negativne osjeaje koje treba osjetiti tako da, primjerice, kroz osjeaj slabosti
doete do svoje snage, kroz osjeanje straha doi ete do sigurnosti, kroz
osjeaj usamljenosti do ispunjenja, ljubavi i partnerstva, kroz osjeaj mrnje do
sposobnosti da volimo, kroz osjeaj beznadnosti do istinske nade, kroz
prihvaanje nedostataka vaeg djetinjstva lei vae sadanje ispunjenje.
KAKO DONOSITI ODLUKE

Odluivati je vrlo vano u ivotu, jer sve je odluivanje. To nije samo vidljivo
kod djela, nego ukljuuje i emocionalni stav sadran u odluci. Dar slobodne
volje sadri slobodu biranja, ali ukljuuje i odgovornost za prihvaanje rezultata
odabira. Veina ljudi nije svjesna da svojim odabirima kreira svoj ivot, pa je za
sve ono loe to nam se dogaa kriv Bog, sudbina, drugi ljudi, ili okolnosti.
Svaka odluka moe biti kriva ili prava. Ispravno moemo odluiti ako istinito
vidimo situaciju. No, percepcija okolnosti u kojima moramo donijeti odluku
odreena je "leom" kroz koju gledamo. U nekim podrujima naeg ivota
"lea" je iskrivljena strahovima, i tada ne moemo ispravno odluiti. "Lea" su
kriva rjeenja iz djetinjstva, odnosno nain kako je dijete pokualo negirati
bolna iskustva. Maske su takve "lee". Lana rjeenja su nain borbe protiv
svjetla, bola i onoga to se eli izbjei.
Kada je lano rjeenje povlaenje od osjeaja, voljenja i ivljenja, maska
izoliranosti, to je obrana da ne budemo povrijeeni. Samo nakon rada na sebi
uviamo kako je to kratkovidan "lijek". To e nam dati snagu da se mijenjamo i
da radije osjetimo i bol, nego da nita ne osjeamo, ili da osjeamo samo malo.
Nakon neprekidnog rada na sebi, i nakon to hrabro proemo kroz privremene
periode obeshrabrenja i otpora, doi e prijelomni trenutak kad iznutra vie
neemo biti mrtvi. Ali prva reakcija nee biti ugodna. Ona to ne moe biti, jer
e doi oni bolni osjeaji koje smo do sada izbjegavali i plaali za to cijenu koja
se ne isplati, ali toga nismo bili svjesni.
Kada je lano rjeenje pokornost, slabost, bespomonost i ovisnost kao
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 88
sredstvo da druge natjeramo da se brinu za nas, ili da nas vole kao da smo
mala djeca, i to ne nuno materijalno nego emocionalno, to je rjeenje koje
samo dovodi do vie bola. Prepoznat ete masku ljubavi u tom rjeenju. Stalna
ovisnost o drugima stvara strah i bespomonost. Ona oslabljuje vjeru u nas
same. Kako nas rjeenje povlaenjem ini osjeajno mrtvima i liava nas
smislenosti ivota, tako nas pokorno rjeenje liava neovisnosti i snage i ne
stvara nita manju izolaciju od onog prvog, iako to ini kroz drugaiji unutarnji
nain. U djetinjstvu smo nastojali izbjei bol tako da smo htjeli imati jaku osobu
da se brine za nas. U odraslom dobu na taj nain samo pojaavamo bol, jer
nikada ne moemo nai takvu osobu. Ta osoba moramo biti mi sami.
Jer inei sebe smiljeno slabijima, mi upotrebljavamo tiraniju najgore vrste
prema drugima. Ne postoji jaa tiranija od one koju slaba osoba upotrebljava
na onu jau, ili na itavu svoju okolinu. To je kao da ona stalno govori: "Ja sam
toliko slab. Morate mi pomoi. Ja sam toliko bespomoan. Vi ste odgovorni za
mene. Greke koje inim se ne raunaju, zato jer ja ne znam bolje. Ne mogu si
pomoi. Vi mi stalno morate udovoljavati i opravdati sve moje greke. Ne
moete oekivati da preuzmem odgovornost za svoja djela, ili da ne inim ono
to bih trebao. Ja ne mogu uspjeti, jer sam slab. Vi ste jaki, pa stoga morate
sve razumijeti. Vi ne moete imati neuspjehe, jer ja to ne mogu podnijeti." Tako
takva slaba osoba kroz samoudovoljavanje, lijenost i samosaaljenje postavlja
nemogue zahtjeve za svrenosti prema drugima. Da bi se shvatio takav
emocionalni stav u sebi, treba te emocije i oekivanje prevesti u jasne i saete
misli.
Pogreno je misliti da je slaba osoba bezopasna i da manje povreuje druge
ljude od otvoreno dominirajue i agresivne osobe. Sva lana rjeenja, maske,
donose neizmjerni bol nama samima kao i drugim ljudima. Povlaenjem se
odbacuju drugi ljudi, i tako im se ne daje ljubav koju ele. Pokoravanjem mi ne
volimo, ve samo oekujemo da vole nas. Ne vidimo da takoer i drugi imaju
svoje ranljivosti, slabosti i potrebe. Tada mi odbacujemo sve one djelove
njihove linosti koji nisu savreni i tako ih povreujemo. Agresivnim rjeenjem,
mi guramo druge ljude od sebe i otvoreno ih povreujemo s lanom
nadmonou. U svakom lano rjeenju mi povreujemo druge, ali i same
sebe. Zato to je odluka za bol, iako nije svjesna jer je obrana, mora imati
svoje bolne posljedice.
Ve smo ovdje rekli da jedini nain da donesemo ispravnu odluku je da
pogledamo u svoje osjeaje. To znai pogledati ispod maske, ili vanjske dobre
volje, u negatini dio linosti. Sama vjeba promatranja nezrelih emocija i
reakcija oslabljuje njihov utjecaj i automatski poinje proces njihovog
razrjeavanja. to due odgaamo taj proces, to on mora biti bolniji.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 89
Kad se susretnemo s tim bolom, da li je to samo onaj bol iz djetinjstva? Nije

samo, nego je to mnogo vie sadanji bol od neispunjenja zbog lanih rjeenja.
to sve inimo da ne bismo osjetili usamljenost, bespomonost, prazninu i
druge osjeaje koji nam nisu ugodni. Ali, ako se prvo susretnemo sa strahom,
ispod njega emo nai sve te osjeaje i shvatiti da ih stvaraju nae trenutno
neispunjene potrebe.
Prije nego to razotkrijemo razna rjeenja, mi ne moemo biti svjesni naih
stvarnih potreba. Jedino kada se odluimo osjetiti bol, odnosno sve neugodne
osjeaje, samo tada moemo postati svjesni naih stvarnih potreba. Kako
budemo ili kroz proces u kojem postajemo svjesni naih potreba i frustriranosti
zbog njihovog neispunjenja, prvo emo pronai potrebu da budemo voljeni jednako kao to i dijete treba dobivati ljubav i panju. Meutim , ne moe se rei
da je potreba da se bude voljen djetinjasta i nezrela. Ona je jedino takva kad
odrasla osoba odbija dati ljubav, tako da potreba za ljubavi ostaje neispunjena.
Zbog lanih rjeenja mi guramo potrebu da budemo voljeni u nesvjesno. Zato
naa sposobnost da pruamo ljubav ne moe rasti. esto smo rekli da je
sposobnost za ljubav pitanje stupnja.
Kako se susreemo s bolom, ono to se dogaa u nama je ogroman pritisak
potrebe za ljubavlju. Ali sve dok ne nauimo davati ljubav, mi ne moemo
zadovoljiti svoju potrebu da budemo voljeni. To stvara duplu frustraciju, a to
uzrokuje silan pritisak koji je tako bolan. Taj bol mora biti u cijelosti doivljen.
Moramo postati svjesni koje su tono nae potrebe - da pruamo i dobivamo;
frustracije zbog tog pritiska i elje da od svega toga pobjegnemo. Ali osjeajui
sve te osjeaje, mi jaamo i ozdravljujemo, vie ne bjeimo od rizika ivota i
samih sebe, i tad e se pojaviti nove mogunosti koje e polako ispunjavati
nae potrebe u mjeri u kojoj se odriemo lanih rjeenja. Ali kroz taj privremeni
tunel moramo proi.
To je prije svega osjetiti strah od donoenja odluke jer se bojimo napraviti
pogreku, a pogreka znai bol kojeg se bojimo. Strah od bola nestaje kada
prihvaamo bol u naem ivotu kada se on pojavi. Drugi razlog je nespremnost
da se plati cijena ili posljedica pogrene odluke, a to je opet razoaranje i bol.
Dijete u nama eli siguran "klju" za sve probleme, arobni tapi, arobnu
tehniku. Nesvjesno elimo "slobodu" da inimo to elimo, bilo da je to dobro
za nas i druge. Ne elimo nikakvu frustraciju ili potrebnu disciplinu. Kad to ne
funkcionira, a nikad ne funkcionira, tada krivimo druge, okolnosti ili Boga.
Krivimo to postoje ogranienja stvarnosti ili ivotnih zakona.
Mi jo uvijek eznemo za autoritativnom figurom, koja e preuzeti posao za nas
kada ivot postane opasan i neizvjestan, kada nas pogreke prisile da platimo
za njih cijenu. Mi jo uvijek eznemo za "savrenim ivotom" u kojem nita od
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 90
toga nije potrebno. Mi se jo uvijek zavaravamo da je mogue izbjei pogreke,

kao i plaanje cijene za njih.
Kada postoji neovisnost, nema potrebe za autoritetima koji e odluivati
umjesto nas. Ne postoji zbunjenost. Postoji jasno opaanje onoga to je istina i
onoga to je lano, tako da stoga moe postojati slaganje i neslaganje bez
pobune ili pokoravanja zbog straha. Put prema toj jasnoi i sposobnosti da
razlikujete je voljnost da traimo, preispitujemo, temeljno istraujemo, da
budete otvoreni. Takvo usmjerenje zahtijeva strpljenje, radije nego brze, gotove
odgovore, u pogledu bilo kojeg odreenog pitanja u vaim ivotima. Ali
djetinjasta, ovisna osoba zazire od strpljivog naina temeljitog istraivanja i
pronalaenja, zato jer to znai muan rad. Djetinjasta ovisna osoba eli brze i
lagane odgovore, pa je stoga sklona donositi prebrze zakljuke. Kada se bojite
pogreaka, ti brzi zakljuci ne mogu biti preispitani, tako da ustrajajavanje na
brzom i laganom rjeenju sprjeava put prema jasnoi i istini. Dakle,
zbunjenost, koja prouzrokuje zbunjujua iskustva. Ako nam nedostaje spoznaja
kako je to iskustvo bilo stvoreno, ivot vam izgleda tekim i nepravednim. Tada
od savrene autoritativne figure zahtijevamo da ispravi sve to.
Volja da se predamo lanom autoritetu koji nam sve doputa i ne postavlja
nikakva ogranienja liniji manjeg otpora, koji nam nikada ne namee ikakve
frustracije i koji nam nudi ovakvu vrstu utopije, takoer stvara unutarnji strah,
jer mi dublje znamo da to nije mogue. Oni slabiji e se predati lanim
prorocima, kao to kae Biblija. Oni neznatno jai, koji tee za stvarnom
neovisnou, boje se predaje u svim oblicima. Ono ega se uistinu boje i u to
ne vjeruju je njihova vlastita elja za lanim prorokom koji im obeava ono to
nikada ne moe ostvariti. Ta obeanja su droga za one koji su najranjiviji zbog
svoje nevoljnosti da preuzmu odgovornost za svoje vlastite ivote.
Upravo taj strah od bola ini da se bojimo donositi odluke i zbog toga se
odriemo dara slobodne volje tako da elimo da drugi odluuju umjesto nas.
Jedino kad hrabro uinimo ovaj strah od povrede i zrele samoodgovornosti
svjesnim, i tako smanjimo nau bespomonost, onda emo poveati nau
neovisnost i moi donositi zrele odluke.
Zrele odluke emo moi donositi kada budemo znali to stvarno elimo. To
znai pogledati u nae emocije i nai suprotnu namjeru koja nije svjesna. Kad
je spoznamo, ona gubi snagu da utjee na ono to elimo postii. Slijedei
korak je da vidimo koju cijenu moramo platiti za odreeni odabir. Jer za svaku
alternativu postoji korist, ali i mogua teta. Moramo uzeti u obzir da moemo
rijetko biti sigurni da je na odabir pravi. To znai da svaka odluka u sebi nosi
rizik.
Dakle, zrelo odluivanje u sebi sadri odabir izmeu dobrog i loeg. To
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 91
ukljuuje zrelo istraivanje koje e nam eventualno pokazati pravi odabir.

Zatim, odabir ukljuuje odreenu cijenu da bismo postigli cilj. I budui da ne
moemo biti sigurni da smo dobro odabrali, to uvijek sadri odreeni rizik, pa
nam
je za zrelo
odluivanje
potrebna
i hrabrost . Ako tako budemo
radili
onda
e ak i pogrena odluka znaiti rast, jer emo znati da smo uinili najbolje to
smo znali i zbog toga emo moi nauiti iz napravljene greke, bez da
upadnemo u osjeaj krivnje uzrokovan potrebom da budemo savreni. Iz
takvog naina odluivanja ne dolaze konflikti i zbunjenost. Oni nisu stvoreni
zbog krive odluke, nego zbog toga to smo slijepo odluivali, bez da smo
odvagnuli alternative i bili spremni platiti cijenu za svaku alternativu.
Trebamo nauiti kako donositi odluke, jer ivot jesu odluke. ak i kad stojimo u
mjestu zbog straha da donesemo odluku, i to je odluka, i to loa jer nemamo
hrabrosti. Ponovimo, da zrelo donijeti odluku, pa ak i ako se pokazala
pogrenom, je zdravije, jer ste stvari vidjeli jasnije svijesni da sve ima svoju
cijenu, i jer ste imali hrabrosti vjerovati sebi - dakle biti u svojoj istini. Dobit je u
tome to ste imali hrabrost provjeriti da li je to doista istina, pa ako i nije bila,
onda ste nauili to jest istina. A to znai rasti, jer smo spoznali greku i koju
onda moemo mijenjati.
A biti u istini sa sobom znai mnogo vie nego to uope moemo
pretpostaviti. Jer bilo koje lano rjeenje, ma koliko nam neka maska moe biti
simpatina, uvijek odbija drugo ljudsko bie prije ili kasnije. Kada se
pokoravamo, zar ta naa slijepa lojalnost nije na dubljem sloju izdavanje
drugih, jer ne vodimo rauna o njihovim potrebama, ranljivostima, vlastitim
potrebama i nesigurnostima. Pokoriti se, znai zbog straha od odluivanja
natovariti drugome odgovornost za na ivot. A onda nuno slijedi razoaranje,
jer elimo sigurnog i uvijek voleeg zatitnika, a to dovodi do neprijateljsih
osjeanja, moda ponovno nesvjesno. Kada smo agresivno arogantni i kada
negiramo svoju vlastitu potrebu da imamo ljubav, panju i komunikaciju, mi
tada otvoreno odbijamo drugu osobu. U povlaenju mi nikada ne nikada ne
pruamo toplinu i nikada ne ispunjavamo potrebe drugih ljudi. Jer kada smo
otueni sami od sebe i savreni, mi ne moemo ne povreivati druge ljude.
Kada smo u masci, mi ne dozvoljavamo drugoj osobi da nam se priblii zbog
straha od razotkrivanja i tako odbijamo drugu osobu, a da toga nismo ni
svjesni. Svo to odbacivanje, izolacija i bol, koju ne znajui nanosimo drugim
ljudima, dovodi do toga da oni pojaavaju svoje obrambene mehanizme.
Upravo kao to njihove destruktivne obrane pojaavaju nae vlastite.
Jedino kada budemo razumijeli druge ljude, a to je prvenstveno rezultat
poznavanja samih sebe, mi prekidamo taj zaarani krug. Zamislite uinak koji
bismo imali na nau okolinu, kada se vie ne bi branili, kada se vie ne bi bojali
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 92
i povlaili i kada vie ne bismo bili lano nadmoni. Tada smo otvoreni prema
ivotu i srcu druge osobe. Hrabrost da ivimo i volimo omoguava nam da
pomognemo drugoj osobi da oslabi svoje vlastite obrane, ak ako ona jo nije
dovoljno razvijena da bi to razumijela. Mi emo moi razumijeti zato ne osoba
jo nije spremna. Prihvatit emo je onakvom kakva jest, to njoj daje najveu
mogunost promjene. To znai "okrenuti drugi obraz" - ne initi iz ljutnje to
druga osoba nije ono to mi mislimo da nama treba, a ipak se konstruktivno
obraniti - znai razumijeti i znati rei "ne" s ljubavlju.
Svi s kojima dolazimo u kontakt bit e pod takvim utjecajem. To znai probuditi
u drugoj osobi najbolje. A taj se uinak produuje na sve one s kojima ta osoba
dolazi u kontakt. To za sobom povlai val za valom uinaka i meusobnih
uinaka. Zato je svatko vaan u Bojem planu spasenja.
LJUBAV PREMA SEBI ILI SEBINOST

esto se mijea ljubav prema sebi sa sebinou. Zato mislimo da se nije
dobro previe baviti sa sobom jer to vodi u sebinost. To meutim ovisi da li se
bavimo sa sobom, ili drugim ljudima, na pravi ili pogrean nain. Pogreno je
misliti o sebi na destruktivan nain, a to je samosaaljenje, tuiti se na sudbinu,
preputati se aljenju o onome to nismo imali u ivotu, ili pokuavati mijenjati
ono to ne moemo mijenjati u ivotu. Takav nain bavljenja sa sobom mora
voditi u jo vei osjeaj nezadovoljstva i nesree. Ako se neprestano alimo,
tada vjerujemo da je ivot nepravedan prema nama, i tada se takvo pogreno
vjerovanje i ostvaruje. Gubimo snagu u samosaaljenju, umjesto da potraimo
rjeenje problema.Trebamo nauiti kako takvo pogreno bavljenje sa sobom
promijeniti u produktivno.
Govorili smo o lanim rjeenjima iz djetinjstva koja dovode do osjeaja
bespomonosti i patnje jer ne funkcioniraju. Ta rjeenja dovode do uvjerenja da
mi nemamo nita s naim problemom i da si ne moemo pomoi. Traimo
lane autoritete koji bi preuzeli odgovornost za na ivot. Uzmimo, primjerice,
jedno takvo lano rjeenje - masku ljubavi kojom pokuavamo natjerati druge
da nam daju ljubav. Trudimo se oko drugih ljudi da bi nas oni voljeli. Kupujemo
njihovu ljubav - dajemo da bismo dobili, znai ne dajemo bezuvjetno. Gubimo
radost darivanja, jer elimo neto za uzvrat. I jako smo ljuti i ogoreni to to ne
moemo dobiti. I opet se osjeamo prevareno i bespomono. Zaarani krug je
zatvoren. Ali, ako doista budemo davali ljubav, onda nam se ljubav mira vratiti.
Jer onaj koji ima ljubav, jo vie e je imati. A onaj koji je nema, imat e je jo
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 93
manje.
U ovim emisijama dali smo vam i alate kako pomoi sebi, pa emo sada samo
nakratko ponoviti neke:
Dnevni pregled u kojem provjeravamo koliko smo bili u istini ili nismo
(iskrenost prema sebi).
U stavu objektivnog svjedoka promatramo svoje osjeaje da bismo otkrili
negativnu namjeru u nesvjesnom. Tako moemo initi iz onog dijela nas koji
nazivamo Istinska linost.
U dnevnim meditacijama molimo Boga da nam pokae istinu i da nam da
hrabrost da je vidimo.
Razgovaramo s drugom osobom o svojim problemima, jer tako stiemo
jasnou koju nemamo dok samo razmiljamo o problemu. Osim toga, druga
osoba moe vidjeti na problem objektivnije i dati .ji
uvid do kojeg ne
moemo doi sami.
Ovi pristupi, ili alati, ne mogu napraviti posao umjesto nas. Oni nam jedino
mogu pokazati to trebamo napraviti i kako se mijenjati da bi se na ivot
promijenio na bolje.
Za one koji to jo ne mogu, zdravije je pomagati drugim ljudima, jer tako
smanjuju svoju sebinost. Drugi koji se bave sa sobom na konstruktivan nain,
trebaju se takoer baviti drugima na takav produktivan nain. Ako se odnosimo
prema sebi konstruktivno, u istoj mjeri emo se odnositi prema drugima. Ako
pomaemo drugima, i tako zaboravljamo neto svojih briga i potekoa, tada
inimo dobro i drugima i samima sebi.
Meutim, moemo se baviti drugim ljudima na pogrean nain, i to esto
inimo. Neprestano misliti o tuim poslovima, kritizirati druge i suditi im, sigurno
ne pomae da budemo manje sebini. Ako vie mislimo o drugim ljudima
umjesto o sebi, to nije garancija da je to dobro; kao i kad vie mislimo o sebi
nego o drugima - ako to inimo na pravi nain - nije dokaz da smo sebini. Sve
ovisi kako neto inimo. Ako destruktivno mislimo na druge, ako im sudimo,
tada pokuavamo uvjeriti sebe da je to dobro, onda istovremeno vjerujemo da
baviti se sobom je sebino. Takoer se pogrean nain bavljenja sa sobom
esto skriva ispod uvjerenja da moramo bolje upoznati sami sebe, da moramo
analizirati svoje osjeaje, ali nikada to ne inimo. Trebamo vidjeti na koji nain
mislimo sami o sebi i o drugima. Trebamo provjeriti kako to inimo.
Moe se takoer dogoditi da razvijena osoba koristi sve svoje snage da bi
pomagala drugima, i tako ini puno dobra. Ali, moe biti da ta osoba ne ini
dovoljno s obzirom na svoj stupanj razvoja. Jer oni koji su vie dobili, od nih e
se vie oekivati. Takva osoba bi morala dublje raditi na svojim motivima,
dakle, zato pmae ljudima i neprestano bi trebala proiavati svoje motive.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 94
Moe se dogoditi da takva osoba, zbog toga to ini puno dobra, ne radi
dovoljno na svom razvoju, odnosno da joj dobro koje ini slui kao opravdanje
da bi izbjegla dublje upoznavanje same sebe.
Rekli smo kako upoznavati sebe, dakle ispravno se baviti sa sobom, a takav
rad na sebi nikada nije u suprotnosti sa pomaganjem drugim ljudima.
Ljudi koji rade na sebi su ve postigli da ine prava djela i ak da imaju
ispravne misli u mnogim podrujima svoga ivota, ali kako razvoj napreduje, to
nije dovoljno. To treba postii i u podruju emocija tako da ne varamo sami
sebe. Da bismo to postigli neprestano trebamo sebe objektivno provjeravati i
analizirati svoja djela, misli i emocije, da li su u skladu s naelima, znai u
istini. Jer, tko ne pozna sebe, ne moe ni poznati druge. Onaj koji ne razumije
sebe, ne moe niti razumijeti druge. I onaj koji ne voli sebe, ne moe niti voljeti
druge.
Dakle, ako volimo sebe na pravi nain neemo biti sebini prema drugim
ljudima. To takoer znai da emo imati zdravo samopotovanje i da emo
zdravo potivati druge ljude. Zdravo samopotovanje i ljubav prema sebi
moemo imati ako rastemo u skladu s naim mogunostima. Ako to ne inimo,
to znai da u jednom dijelu sebe mi bjeimo od samih sebe, ne vidimo realno
sebe. A to opet vodi u to da ne moemo sami sebe zdravo potovati i to je
uzrok raznim kompeksima i osjeaju krivnje.
to vie se bavimo sa sobom na pravi nain, to postajemo manje sebini, i
onda moemo bolje pomagati drugim ljudima i initi dobra djela. Ali, esto se
ini upravo suprotno. Negiramo svoje pogreke ak i ako su vidljive svima
drugima. Spremni smo osuditi druge, pa makar u naim mislima i emocijama.
Kad sudimo drugim ljudima, mi zapravo odbacujemo i sebe. Ne prihvaamo
jedan dio sebe zbog potrebe da budemo savreni. Tako zapravo sudimo
samima sebi, a da toga nismo svijesni. Nain kako osjeamo i govorimo o
drugim ljudima govori koliko sebe prihvaami ili odbacujemo.
Jako je vano za sve nas da nauimo prihvatiti druge sa svim njihovim
grekama, kao to moramo prihvatiti sebe, iako smo nesavreni. I ovdje je
vano da se to uini na pravi nain. O tome smo puno govorili, no ponovimo da
to ne znai odbacivati sebe, jer smo otkrili da nismo tako savreni kako smo
mislili, niti ii u drugi ekstrem, pa pokuavati ostati kakvi jesmo. Uvijek emo u
motivaciji nai dva suprostavljena ekstrema, i uvijek je teko nai srednji put, tj.
istinu. Bitno je kako emo se nositi sa situacijom.
Naelo je da mijenjamo ono to moemo mijenjati, a to znai da moemo
mijenjati samo sebe. Mi smo jedina osoba koja ima snagu da promijeni samu
sebe. Gubitak je snage mijenjati druge. Mi moemo utjecati na to da se drugi
mijenjaju u mjeri u kojoj se ta osoba odlui mijenjati. A taj utjecaj se moe
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 95
dogoditi samo kroz na primjer. Tako dugo dok nas greke drugih ljudi bacaju
iz ravnotee, to je znak da duboko u nama zamjeramo vie nego to smo toga
svjesni. A ta unutarnja reakcija je u neskladu s naelom prava na izbor. To je
znak koji nam pokazuje koliko prihvaamo sebe onakvima kakvi jesmo i da li to
inimo s poniznou. to smo sposobniji prihvatiti ljude sa svim njihovim
pogrekama, toliko smo sposobni prihvatiti sebe same. Tako imamo solidan
temelj u sebi bez obzira koliko smo nesavreni. to vie se iznutra borimo
protiv drugih ljudi onakvih kakavi su u ovom trenutku, to manje prihvaamo
sami sebe.
Tako moramo nauiti da prihvatimo druge onakvima kakvi su sada da bismo bili
tolerantni prema grekama koje moda nisu nae. esto moramo ii jo dalje
od toga Obino se jako bunimo kada drugi ljudi imaju pogreke koje ne vidimo
kod sebe. Samo ako temeljito upoznamo sebe, tek tada emo moi bolje
prihvatiti druge, razumijeti ih vie i voljeti ih vie.
Da bismo bili tolerantni, to ne znai da smo slijepi. esto se dogaa da osoba
ne eli vidjeti greke osobe do koje joj je stalo, ili je zaljubljena u nju. U takvom
sluaju osoba ne eli vidjeti pogreke, jer se u duboko u sebi boji da kada bi ih
vidjela, ne bi vie mogla voljeti tu osobu. To je zapravo neprihvaanje te osobe
u njenoj cjelovitosti. Ako se ne moe prihvatiti osoba onakva kakva jest, tada mi
varamo sami sebe. Uz tu pogrenu reakciju, osoba e biti uvjerena u svoju
tolerantnost jer nikada ne vidi greke voljene osobe. To se u pravilu dogada
kada smo zaljubljeni, ili kada nam je neka osoba simpatina (crno-bijelo
reakcija malog djeteta). Stvarna tolerancija i prihvaanje se moe dogoditi
samo ako jasno vidimo greke druge osobe, jer nismo prestraeni da je volimo
manje zbog njenih greaka. S takvim ponaanjem mi ne samo da pomaemo
drugima, nego pomaemo i samima sebi.
Trebamo sami sebe pitati da li smo slijepi prema nekim naim grekama, dok
se borimo protiv greaka drugih ljudi i osuujemo ih. To ak ne mora biti
svjesna misao, ali moemo to raditi u naim emocionalnim reakcijama. Ako to
ustanovimo, to e nam donijeti veliko olakanje zbog promjene naeg
ponaanja. Jer ono to nas kota unutarnjeg mira i ravnotee nije nikada ono
to drugi rade ili ne rade, nego naa unutarnja reakcija i borba protiv onoga to
ne moemo mijenjati, niti to trebamo mijenjati. Kako to budemo inili biti emo
slobodni i osjeat emo novu nezavisnost u odnosu na ono to drugi ljudi budu
inili.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 96
EGO I NJEGOVA FUNKCIJA

Ponovimo ukratko da je nae Istinsko ja, ili Unutarnje, stvarno Ja, onaj dio nas
koji je napravljen na sliku i priliku Boga. To je ljubav u nama. Kad god
djelujemo iz svojeg Istinskog ja, mi smo u istini i radosti. Najkreativniji i
najkonstruktivniji doprinosi ivotu dolaze iz Istinskog ja. Sve to je velikoduno,
sve to obogauje ivot, sve to je lijepo i mudro, dolazi iz Istinskog ja.
Ego bismo mogli definirati kao onaj dio nae linosti koji opaa, razmilja,
razlikuje i donosi odluke. Mogli bismo ga nazvati naom vanjskom linosti
nasuprot unutarnjoj linosti ili Istinskom Ja. Postoji mnogo zbunjujuih teorija o
djelovanju ega. Postoje one koje koje kau, ili barem podrazumijevaju, da je
ego u biti negativan i nepoeljan, i da je duhovni cilj osloboditi se ega.
Meutim, postoje i one koje, naroito u psihoanalitikom razmiljanju, kau da
je ego vaan i da bez njega ne postoji psihiko zdravlje. To su dva potpuno
suprotna pogleda.
Osoba koja ima slabi ego ne moe se nositi sa ivotom. Ona osoba koja ima
prejaki ego ne moe doi do Istinskog ja. Kao i uvijek, obe krajnosti su loe.
Problemi i sukobi su uvijek rezultat prevelikog ili premalog ega.
No, ne moemo rei da neka osoba ima preveliki ego, a neka druga preslabi
ego. Iako se to katkada moe dogoditi, u pravilu se dogaa da u osobi postoji
neravnotea. Ta neravnotea znai da je jedna osoba vie razvijena u jednom
dijelu svoje linosti, dok je u nekom drugom podruju pre malo razvijena. Na taj
nain ona pokuava postii ravnoteu, ali se tu ne radi o ravnotei, nego u
pokuaju da se jedno podruje ivota kompenzira drugim.
Da bi na ego bio zdrav i snaan on mora biti u slubi Istinske linosti. Ego je
taj koji neprestano preispituje nau motivaciju da li ona dolazi iz negativnog
dijela ili iz Istinske linosti. Rekli smo da moramo prepoznati nae osjeaje,
pozitivne i negativne, da bismo vidjeli namjeru, ili motiv, ispod njih. Ovdje Ego
promatra, razlikuje i bira tako da djeluje iz Istinske linosti, ili iz ljubavi . Preslabi
ego ne kontrolira negativne motive, a prejaki ego radi iz samovolje. Dakle,
preslabi ego i prejaki ego su u slubi negativnog dijela linosti - straha, tatine i
samovolje.
Malo dijete, kada se rodi, jo ne posjeduje ego. Budui da je dijete po prirodi
sebino, ono eli da njegove potrebe budu uvijek zadovoljene, eli savrenstvo
i stalno zadovoljstvo, pa su njegove tenje nestvarne. Ranjeno dijete u nama
tono tako osjea i ne eli nikakve nedostatke, neispunjenja ili frustracije.
Funkcija ega u nama je da osvjesti i kontrolira te destruktivne elje. Odrasla
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
osoba
mora
Page 97
prvo prihvatiti
svoje
neavrenstvo
da bi ga onda mogla
mijenjati .
To je posao ega, ili odraslog dijela nas. Dijete jo nema ego i ne moe to
napraviti.
Poveimo sada ego s aktivnou i pasivnou. Moemo rei da je prejak ego
povezan s pretjeranom aktivnosti, a preslabi sa nezdravom pasivnosti. Dok se
u zdravoj linosti te dvije karakteristike skladno mijeaju. Pretjerana aktivnost je
povezana sa samovoljom, tj. ne moemo se prepustiti i vjerovati Bogu, jer
kontroliramo ivot. Kada se bojimo preuzeti odgovornost onda je na ego
premalo razvijen. Ne koristimo dar slobodne volje i radije dozvoljavamo da
drugi odluuju za nas samo da bismo izbjegli strah od donoenja odluka.
Sve o emu smo govorili u ovim emisijama je bilo uenje ega da bi se ego
osposobio da se u istini suoimo sa samima sobom. To znai da sebi priznamo
svoje probleme i nedostatke. Rekli smo da samo prihvaanjem nae
negativnosti, da je moemo pokoriti i polako razrjeavati. Da koliko smo svjesni
tog negativnog dijela sebe, da emo u istoj mjeri biti svjesni i Istinske linosti u
nama. Da sagledavanjem i priznavanjem nae negativnost, da se u mjeri u
kojoj smo to sposobni napraviti smanjuje i naa maska, ili Idealizirana slika. Da
bi se to uinilo potrebno je uloiti puno truda. Da moramo sakupiti svu svoju
snagu i hrabrost.
Svaki korak prema uvianju istine u nama e nas osloboditi. Na taj nain
poinju spontani procesi, tj. poinjemo biti iskreni i otvoreni. Spontanost je
karakteristika djece, ali u odraslom dobu je to spontanost s odgovornosti, zrela
spontanost. Ali ta spontanost ne moe biti volji proces. Sve dok se bojimo
svojeg tamnog dijela, mi ne moemo biti spontani. Tu je jo jedan strah koji
nam isprva moe izgledati paradoksalno, a to je strah od nae istinske linosti.
On se oituje kao sram od toga da budemo ono to jesmo u ovom trenutku
razvoja. Zbog tog osjeaja srama se pretvaramo. Izgovor je drugaiji od onog
kada se radi o naoj destruktivnosti. Moemo osjeati ljubav, ali zbog straha da
je pokaemo, mi pokazujemo lanu ljubav. Moemo osjeati tugu, ali zbog
straha pokazujemo lanu tugu. Stvarni osjeaji su zastraujui, pa stvaramo
lane. Osjeaji koje imitiramo mogu biti tako profinjeni da postaju naa druga
priroda. Jedini nain da to utvrdimo je da doemo do toke u sebi gdje smo
odluili ne osjeati. Postoji veliki strah od nemogunosti osjeanja i vano ja da
shvatimo da nema ovjeka koji ne osjea barem malo. Kad postanemo svjesni
straha da osjeamo, prestat emo se bojati da nemamo osjeaje.
Spontanost, ili prikazivati se onakvim kakvi jesmo u ovom trenutku, znai
nestajanje svih strahova. Posljedica smanjenja strahova u mjeri u kojoj smo
spontani rezultira intuicijom, ili glasom Istinske linosti. Intuiciju jo moemo
nazvati glasom savjesti. Intuicija se oituje kao mudrost u razrjeavanju
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 98
problema. To je novi nain doivljavanja ivota u kojem nas glas mudrosti vodi
u svemu to radimo i vidimo. To je svjesnost nae Istinske linosti.
Ili kako Keating kae: "Naa je temeljna sr dobrote nae istinsko Ja. Sredite
njegove sile tee je Bog. Prihvaanje nae temeljne dobrote kvantni je skok na
duhovnom putovanju."
IVJETI "SADA"
Zato je tako vano ivjeti "sada" ili u ovom trenutku? Zato jer inae uope ne
ivimo. Anselmo Grin, kojeg smo proli puta citirali, napisao je knjigu Kada bi
ivio jo samo jedan dan, pa promislite na trenutak to biste uinili, kako biste
se ponaali. A injenica je da uglavnom ivimo kao da nikada neemo umrijeti,
ali to znai da ne ivimo u trenutku, dakle da ne ivimo u potpunosti.
Primjer za tu trvdnju moemo pronai u nainu kako se bavimo s naom
prolou, ili s budunou. Ispravan nain bavljenja s prolou bi bio uenje
na grekama. Pogrean nain je kada alimo da nismo mi ili drugi drugaije
postupili, da se nije odvijala onako kako mi mislimo da je trebalo, a to sve znai
mijenjanje prolosti, ali mi nismo toga svjesni kada tako inimo. Jer svatko zna
da se prolost ne moe mijenjati, ali se u svojim emocijama drugaije ponaa.
Ispravan nain bavljenja s budunou je planiranje, bilo o emu da se radi.
Meutim, strahovanje da se nai planovi nee ispuniti je pogrean nain
bavljenja s budunou. Pretjerano planiranje, predvianje onoga to se ne
moe predvidjeti je takoer pogrean nain. To je kontrola ivota zbog straha,
umjesto da uinimo ono to smo danas mogli, a za sutra ili budue vrijeme
inimo kada doe.Tako da smo ili na krivi nain u prolosti, ili budunosti .
Koliko smo onda vremena u "sada"?
Razlog tome je zbog izbjegavanja bolnih osjeaja, dakle zbog straha od bola.
Kada bismo uvijek preispitali zbog ega se nalazimo u negativnom
raspoloenju, mi bismo nauili lekciju. To znai prvo, u potpunosti osjetiti sve
bolne osjeaje, i drugo, trebamo zamoliti Boga da nam pokae onaj dio u nama
koji stvara takvo raspoloenje, da bismo spoznali neistiniti stav u nama koji je
doveo do toga da se loe osjeamo. Kada jednostavno ekamo da to proe, pa
jo uzmemo kakvu tabletu ili krivimo vanjske okolnosti, periodi depresije,
tjeskobe, nesigurnosti i nesklada postat e ei i bit e nam sve tee pronai
pravi unutarnji razlog. U takvom sluaju mi ne koristimo vrijeme za rast, ne
ivimo u "sada". Dakle, sve bolne emocije su rezultat neiskoritenog vremena
za rast, jer ne pokuavamo otkriti uzrok u nama takvih negativnih emocija. Svi
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
osjeaji
koji su konstruktivni
Page 99
i pozitivni
su u skladu
s vremenom
, zato to tada
mi koristimo vrijeme kako je predvieno da se koristi.

Drugi razlog zbog kojeg pogreno koristimo vrijeme je tenja za sutra. Uvijek
bjeimo iz "sada" jer mislimo da e sutra biti bolje. To je nada koja proizlazi iz
"ranjenog djeteta", a ne nada nae Istinske linosti bez koje se ne bi se moglo
ivjeti, i ona nije razlog da ne ivimo u "sada". Ne volimo svoju sadanjost i
nadamo se neem boljem u budunosti, pa elimo da danas postane prolost.
Nejasne, nezrele nade u budunost i sadanje neugodno i neispunjeno stanje,
su najei razlozi za bjeanje od sadanjeg stanja u budunost, i razlog za ne
ivljenje u "sada". Osim toga, takva tenja opet stvara sukob u nama, jer se s
jedne strane bojimo budunosti, a s druge strane, mi teimo prema njoj.
Kada bismo u potpunosti istraili u sebi razloge nae neispunjenosti i
potekoa, tj. postali svjesni tih osjeaja, bili bismo potpuno sposobni ivjeti u
sadanjosti, pa tako ivjeti i trenutke radosti koji dou kada rijeimo problem.
Kao i uvijek, svjesnost je prvi korak. Tako moramo postati svjesni te unutarnje
tenje da bjeimo od sadanjosti. Tad emo pronai razloge zato bjeimo od
sadanjosti. S druge strane, bojimo se budunosti kojoj teimo, a istovremeno
se bojimo starosti i pokuavamo zadrati sadanjost. Sve su to emocionalni
procesi koji vuku u suprotnim pravcima i to stvara neizdrivu napetost i bol.
Jedan dio nas eli naprijed, a drugi natrag.
Da bismo vrijeme koristili na pravi nain trebamo koristiti svaki trenutak i
dogaaj za rast, spoznavanje samih sebe. Ako ne budemo bjeali od
budunosti, neemo se je vie trebati bojati. Jedini nain da to postignemo je
da rjeavamo ono to je u trenutku pred nama na najbolji nain to znamo. I
pustimo da se sutranji dan pobrine sam za sebe na taj nain da sutra
rjeavamo ono to taj dan donese. Bojimo se neega u budunosti jer
razmiljamo na dananji nain, nesvjesni da ako se to neto ega se bojimo i
dogodi da emo drugaije razmiljati. A moe biti da se uope ne dogodi, pa
smo se uzalud bojali. Drugim rijeima, napravimo danas najbolje to znamo, i
recimo sebi "Budi volja Tvoja", ili biti e ono to smo odabrali.
Tako emo koristiti konstruktivno sadanjost, pa vie neemo trebati bjeati od
nje. To znai postojati. Dnevni pregled o kojem smo govorili je najbolji nain da
potpuno proivimo svaki dan i sat u njemu. Tada emo moi prepoznati
proturjenu motivaciju, ili suprotne namjere u naim emocijama. To
prepoznavaje negativnih stavova u nama djeluje oslobaajue i mi se
osjeamo ivima. Naravno da sama spoznaja moe donijeti neto vrlo
neugodno i razoaravajue o nama samima, povremeno ak i bolno, ali e nam
ta spoznaja donijeti mir i oputenost, sreu. Ako nismo doli do takvog
iskustva, onda jo nismo sve spoznali to smo trebali iz odreenog dogaaja.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Ako budemo
Page 100
koristili
ivot
kao terapiju , dakle , proli
na adekvatan
nain
kroz
sve to ivot donosi, ivjet emo u sadanjosti bez bijegova u prolost ili
budunost. Budui da nam nita ne dolazi to nema smisla, ivot je
najpreciznija terapija. Svakome dolazi u skladu s njegovim mogunostima. Ako
netko ima vei potencijal za rast, ali ga ne koristi, bit e nemirniji i zabrinutiji od
onoga koji ini manje, ali je njegov potencijal za rast usklaen s njegovim
rastom. Oni koji su vie dobili, od njih e se i vie traiti. Zato rjeavajte upravo
ono to je sada ovdje, jer bijegom u prolost, ili u budunost, gubite snagu da
rijeite ono to sad moete rijeiti. I tako postupno, malo po malo, kroz otkria
o vaim sakrivenim stavovima i osjeajima, ivjet ete u skladu s vremenom,
ivei do kraja u svakom "sada".
Ili kao to kae A.P.Gouthey: "Svaki trenutak koji ti Bog daruje neizmjerno je
bogatstvo. Nemoj ga omalovaavati. Ne juri u potrazi za ne znam kakvim sutra.
"ivi najbolje to moe, misli najbolje to umije i uini najbolje to zna
danas. Jer danas e ubrzo postati sutra, a sutra vjenost.."
UZROK BOLA U NAMA, ZAVIDNOST

Bol je ishod sukoba. Bol nastaje kada postoji suprostavljena motivacija u
linosti. Motivacija, ili namjera nae Istinske linosti, je upravljena prema
svjetlosti, ivotu, rastu, potvrivanju, ljepoti, ljubavi i istinskom zadovoljstvu.
Kada postoji suprotna namjera, ili motivacija "ranjenog djeteta", stvara se
uznemirenost. Takva napetost u linosti stvara bol. To je ono to stvara patnju.
Kada se prestanemo opirati bolu, bol prestaje.
Kada se borimo protiv uznemirenosti na krivi nain, mi negiramo suprostavljene
namjere u nama, jer smo svjesni samo dobre namjere. Borimo se da bi se
osjeali dobro, a to poveava uznemirenost i bol. Da smo svjesni suprotne
namjere "ranjenog djeteta" u nama, borba bi trenutno prestala, jer bismo bili
svjesni da se negativna namjera ne moe ostvariti. Ta nesvjesnost o postojanju
suprotne negativne namjere je odgovorna za to da ne vidimo uzrok i posljedicu.
Uzrok je negativna namjera ili elja, a posljedica je napetost, odnosno
uznemirenost. Dvije suprostavljene tendencije se nastavljaju i tako nastaje bol.
Primijenimo to na praktinom primjeru. Recimo da elite partnera, a ne moete
ga nai, ili vam nedostaje novca. Na svjesvom nivou je dobra, pozitivna
namjera, ali u nesvjesnom je, u prvom primjeru, strah od ljubavne veze, a u
drugom, vrlo vjerojatno vjerovanje da ne zasluujete vie novca od onog kojeg
imate. Da biste ostvarili pozitivnu elju, koja se ne ostvaruje, morate postati
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 101
svjesni suprotne namjere u sebi. To moete jedino tako da prihvatite i proivite

sadanji bol zbog neispunjenja elje. To nije mazohistiko uivanje u bolu,
odnosno onaj bol kojim sami sebe kanjavate, jer takav bol ini negativnu elju
jo jaom. Trebate potpuno prihvatiti ono to je sada u vama, ma kako
nepoeljno to moglo biti, i na taj nain bol prestaje kada se prihvati. Tako se ne
borite protiv zla u sebi, nego ga prihvaate da biste ga promijenili. To je princip
ne borbe, odnosno ispravna pasivnost, ili prihvaanje onog to ne mogu
mijenjati sve dok to ne prihvatim. Bolna situacija u ivotu se mijenja kada je
prihvatim, nauim neto iz nje. Jer nita nam ne dolazi to bi bilo bez smisla.
To znai ivjeti u "sada". U nama je i negativnost i Istinska linost koje se bore
meusobno. Tu bitku nikako ne moemo dobiti dok negiramo tamni dio u
nama. Kako emo mijenjati neto za to vjerujemo da ne postoji? Dakle,
trebamo imati hrabrosti da vidimo dio nas koji nam se ne svia.
Uzmimo jedan drugi primjer kojeg svi poznajemo. Neto jako elite, ali se bojite
traiti. Takva suprostavljena motivacija dere vas na komadie, to vie to je
elja jaa. Umjesto da se pitamo ega se bojimo, a to je u krajnoj liniji
odbijanje, mi stojimo u mjestu sve dok si ne nanesemo toliko bola da, ili
odustanemo od elje, ili konano pitamo. No, da smo na vrijeme spoznali koju
tetu nam ini takav proces, brzo bismo se odluili za jednu od dvije
mogunosti - ili da odustanemo od elje jer je strah preveliki, ili da traimo. U
oba rjeenja utedjeli bismo sebi puno muke i napetosti.
Kod sagedavanja nae negativne namjere treba imati na umu da negativnost
moe eljeti samo jedan dio nae linosti, a nikada cijela linost. Jer kada u
nama ne bi bilo Istiske linosti, nego samo negativnost, tada borbe ne bi ni
bilo, jer ne bi bilo suprostavljene motivacije. To e vam smanjiti strah da vidite
negativnu namjeru. Uvijek e postojati drugi dio psihe, ili Istinsko ja, koji se
suprostavlja negativnoj elji, tako da iz toga mora proistei bol. Negativnost u
nama je ono to uvijek moemo promijeniti i s tim saznanjem onda moemo
prekinuti borbu. Prihvaanjem takve negativnosti ona gubi snagu, jer ne djeluje
iz nesvjesnog. Bol i patnja su uvijek rezultat suprostavljenih namjera od kojih
jedna vue u smjeru ivota, a druga protiv ivota, jedna prema ljubavi, a druga
suptilno prema mrnji, izolaciji i strahu.
Postigli smo veliki napredak ako smo postali svjesni negativnih namjera u sebi.
Naravno da i u tome postoje stupnjevi, pa ta svjesnost moe biti privremena da
bi se opet zaboravila. to postoji vie svjesnosti o negativnim namjerama, to
emo imati veu kontrolu nad sobom, ivotom i to emo se manje osjeati
bespomono i slabo. Kada nismo svjesni tih negativnih namjera, patnja mora
biti neizmjerno vea, nego kada shvatimo da smo je sami proizveli. Nedostatak
takve svjesnosti mora stvoriti psihiku klimu u kojoj se osjeamo odvojeno od
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
drugih
i odbaeno
Page 102
. Kad ne vidimo
uzrok naoj
patniji , ona mora
biti neizmjerno
vea, jer nam se ini kao kazna. To stvara zbunjenost, sumnju i beznadnost.
Kada kroz rad na sebi doemo do negativne motivacije u nama jasno nam je
to stvara vanjske potekoe i to smanjuje bol, ak i prije nego to smo
sposobni da se odreknemo negativnih elja. Osim toga spoznaja da sami
kreiramo svoj ivot mora nam dati novu nadu i nove nazore.
Problem je u tome to veina ljudi ne moe zamisliti da u nesvjesnom imaju
negativne elje. Kada god imate problem u ivotu, sigurno je da ga je stvorila
negativna namjera u nesvjesnom. Molite se i meditirajte sa eljom da
pronaete ono to je u vama. Zamolite Boga da vam pokae taj dio vas koji ne
vidite zbog straha. Moete sebi utedjeti mnogo tekih sati tako da se okrenete
Bogu i zatraite pomo.
Bol se jako poveava kada god ulazimo u interakciju s drugim pojedincem.
Uzmimo, primjerice, jedan aspekt ljubavne veze - potrebu za zajednitvom.
Ve je dovoljno bolno da se, s jedne strane, elimo vezati, a s druge, da se
bojimo vezanosti, a toga ne moramo biti svjesni. To postaje neizmjerno
sloenije kada se to pomnoi s drugom osobom koja vodi slinu borbu u sebi.
Da je ta druga osoba u savrenoj ravnotei i da je zbog toga potpuno svjesna
nae negativnosti, ona ne bi mogla biti u sukobu s nama. No, mi privlaimo
ljude sline zrelosti, a da to i nije tako, mi bismo i dalje bili u bolu zbog vlastite
podjeljenosti.
Kada se zaljube dvije osobe u interakciju stupaju i njihove negativnosti koje se
onda ne udvostruuju nego uetverostruuju. Tako pogrena shvaanja,
pogrene prosudbe i povrede stvaraju daljnu negativnost. Zamislimo dvoje ljudi.
Recimo da oboje trenutno izraavaju pozitivno usmjerenje prema zajednitvu.
Ali, jedan partner se prestrai bliskosti, povlai se i odbacuje drugoga. Sada
ovaj odbaeni partner upada u sumnju da li se bliskost isplati, negira potrebu
za bliskou i povlai se povrijeen. U meuvremenu, bol zbog izolacije postaje
nepodnoljiv partneru koji se prvi povukao i sada on eli bliskost, ali povrijeeni
partner to ne eli. Nakon to su i jedan i drugi partner bili dugo u bolu, slijedi
ponovno zbliavaje, ali se nije razrijeio unutarnji sukob u svakom partneru, pa
se takvi periodi zbliavanja i povlaenja nastavljaju do krize, sve dok partneri
ne naue da u svakom sukobu pogledaju u sebe i pronau negativni dio koji je
uzrokovao sukob. To vrijedi za sve odnose, jer dublji smisao odnosa je
spoznavanje sebe. Vano je u takvim tekoama moliti Boga da nam pokae
cjelokupnu linost osobe s kojom imamo tekoe, dakle da nam pokae njenu
Istinsku linost, jer u tekoama smo skloni da vidimo samo loe u drugoj
osobi, to je crno-bijela percepcija "ranjenog djeteta" u nama.
Pogledajmo jedan aspekt negativnost koji esto ne nazivamo pravim imenom,
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 103
a javlja se kada god imamo neki problem koji ne moemo rijeiti. To je

zavidnost, ili jal. Ono to uzrokuje zavist je ponovno djeji nain razmiljanja
crno-bijelo, ili pristup "ili/ili". "Ili imam ja, ili drugi" je priroda zavisti. Zavist je
nevjerovanje u pravednost i u duh obilja. Jer sve to zatraimo od Boga, On e
nam dati. Problem je da mi na svjesnom nivou elimo sve dobro, a na
nesvjesnom se tog obilja bojimo, jer "ranjeno dijete" u nama misli da zasluuje
kaznu - o tome smo ve govorili. injenica je da ono to ima druga osoba, da
to nije nama oduzeto. Ono to mi imamo, nije oduzeto drugome. Svatko ima u
skladu s onim u to vjeruje da treba imati, svjesno ili nesvjesno.
Meutim, to pogreno shvaanje donosi neizmjerne probleme. Ono ne samo
da stvara zavist, ve takoer i krivnju, a to nas sprijeava da ostvarimo obilje
bilo koje vrste u naem ivotu. To uzrokuje da vidimo probleme u iskrivljenom
obliku. Ono proizvodi krivnju zbog toga to neto elimo, a istovremeno zavist
zbog onoga to drugi imaju. Zavidnost, kao i drugi aspekti negativnosti, nastaje
iz pogrenog zakljuka malog djeteta da ono nije dobilo savrenu ljubav svojih
roditelja zbog nekog drugog. Kao da je ljubav kola koji kada se podijeli, vie
se ne moe dobiti. To iskrivljeno opaanje ivota prenosi se u odraslo doba, a
rezultat je opi natjecateljski stav, ili zavist. Moram biti bolji od drugih, a da se
razlog za taj stav potpuno zaboravio. Emocionalno jo uvijek pokuavamo
impresionirati nae roditelje, u sadanjosti preneeno na neki vanjski autoritet,
da bismo dobili savrenu ljubav. Neprestano usporeivanje izmeu ljudi je
potpuno nestvarno i ono stvara samo sukobe. Iz toga priozlazi da uvijek
moramo biti u pravu, da budemo savreni, posebni. A Bog svako svoje dijete
jednako voli. Ta potreba da budemo posebni, bolji ukazuje na elju da
pobijedimo druge, to je stav da smo protiv drugih ljudi. esto smo ovdje
govorili da nikad ne idemo protiv drugih ljudi, nego za istinom. Kada se borimo
protiv nekoga ili neega, mi tome dajemo snagu. Jer sve to postoji, ak i
neto loe, slui Bojoj pravdi, ali mi to ne vidimo. Biti protiv znai da ne inimo
iz ljubavi, nego iz straha i odmazde, tako da se zaarani krug mrnje samo
pojaava i mora dovesti u jo veu krizu. To znai da ne okreemo drugi obraz,
ne inimo iz ljubavi - obranimo sebe konstruktivno, a drugog smo sprijeili da
napravi greku. I tada nikada neemo suditi jer emo razumijeti, tj. vidjeti u
drugome i "ranjeno dijete", ali i njegovu Istinsku linost. Razumijet emo da
svatko ima ljubav u sebi, iako momentalno ini iz straha. Trebamo shvatiti da
mi nikako ne moemo do kraja razumijeti to netko ui, ili kakav je njagov kri.
To moe samo Bog. Zato se ne treba usporeivati i suditi.
Kada smo zavidni, taj stav i osjeaj dolazi u sukob s naom Istinskom linost,
tako da je vanjska borba zapravo odraz borbe u nama samima. To nas
paralizira, ini nas pasivnima i suzdranima, ili ak okrutnima, a to donosi
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
krivnju
i stvara
Page 104
vanjske
nepovoljne
okolnosti . To takoer
stvara
zbunjenost
osjeaj nemoi. To jedino moemo rijeiti ako ponemo razlikovati te dvije

suprotne namjere. Kada elimo biti posebni da bismo pobijedili druge, kada
naa jedinstvenost postoji na raun drugih ljudi i kada se usporeujemo s
drugima, takav nain procjenjivanja nas samih je destruktivan i mora voditi u
nebrojene probleme. Ali kada shvatimo da smo mi jedinstveno bie, Boje
dijete, bez da se takmiimo s drugima u tome, mi emo razviti ono najbolje u
nama, bez da diramo u potrebe drugih ljudi. Upravo suprotno, naa najbolja
namjera e doprinjeti drugima, i mi emo to izraziti bez potrebe da varamo i da
dobivamo vie nego to dajemo. Sloboda snage volje stvorit e jo vie snage.
Jer zavist, krivnja, neiskrenost, impresioniranje drugih i umanjivanje drugih,
oduzima nam snagu. Spoznaja takvih negativnih namjera u nama omoguuje
nam da ih mijenjamo, te da dobijemo ljubav koju i pruamo.
BOINO SVJETLO U NAMA

Vrijeme je Doaa, vrijeme kada bismo trebali pojaano paliti svjeto u sebi i
tako se pripremati za proslavu Boia, dogaaja u kojem je najvee svjetlo,
Isus Krist, doao k nama da bi nam pokazao kako upaliti svjetlo u sebi. Simbol
boinog drvca sa svim svjeicama je simbol naeg ivota u kojem bi trebalo
gorjeti sve vie svjetla. to vie svjetla upalimo u sebi, to vie e svjetla biti u
naem vanjskom ivotu. Svaka spoznaja, svaki uvid, svako poteno priznanje,
svako smanjenje maske, svako odricanje lane obrane, svaki korak u hrabrosti
i potenju, u prihvaanju nae negativnosti, pali novo svjetlo u nama. Unosimo
svjetlo u sebe svakom istinom koja u nama raspruje tamu.
Dakle, novo svjetlo u sebi moemo upaliti jedino istinom kojom osvjetljujemo
tamu u sebi. Tad neemo imati potrebu da tamu pripisujemo drugima da je ne
bismo morali vidjeti u samima sebi. Stalno paljenje svjetla je ivotni proces. I
to vie svjetla upalimo, to postaje naa radost vea. Svi koji su due s nama i
koji su radili na sebi, znaju koliko je teko prestat optuivati druge i poeti traiti
odgovore u sebi i tako sve vie sebe prihvaati.
Razgovarajmo danas o prihvaanju sebe u svojoj cjelovitosti, dakle tame,
maske, ali i spoznavanjem Istinske linosti sve vie i vie. U tom procesu esto
zaboravimo koliko je vano prihvatiti sebe u cjelosti, pa se izgubimo u mrnji
prema samima sebi zbog koje opet optuujemo druge ili ivot. Tu lei prava i
jedina opasnost. to vie mrzimo sami sebe, to vie projiciramo tu mrnju na
druge. to vie projiciramo svoju mrnju na van, sve manje vidimo istinu i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 105
realnost, pa onda jo vie mrzimo sebe. Trebali bismo sebi obeati da emo
prihvatiti svaki dio sebe, ma kako nam se taj dio nas inio loim. Jer u nama ne
postoji nita tako loe to ne bismo mogli prihvatiti, oprostiti sebi i promijeniti.
Ono to je doista destruktivno jest odbacivanje sebe zbog negativnog dijela u
sebi i, zbog toga, pripisivanje te negativnosti drugima.
Jer svaka negativna crta je iskrivljenje pozitivne crte. Jer svaka istina moe biti
iskrivljena u la, a la jest tama i zlo. Mrnja i suenje nije nita drugo nego
iskrivljena ljubav. Kada mrzimo mi smo u tami . Kada negiramo mrnju u nama
prekrivajui je ubojitim bijesom i ogorenjem, mi smo u jo dubljem mraku,
puno dalje od svjetla. I tad postajemo beznadni i ne znamo vie to nam se
dogaa. Ali korak po korak nalazimo svoj put natrag. Ako priznamo sebi
mrnju, vie nismo u takvoj tami. Nova svjeica poinje svjetliti takvim istinitim
priznanjem. Kako prihvaamo ranjeno i nezrelo dijete u sebi, poinju se paliti i
druge svjeice. Prihvaanjem spoznajemo da to dijete moe rasti. Samo
priznavanjem tog infatilnog egocentrinog dijela sebe moemo u sebi pronai
svjetlo. Istinska snaga, prava kreativnost, ljubav, sigurnost, sve su to svijeice
koje se pale naim potenjem, naom hrabrou, naom istinoljubivou. I
malo po malo to nam omoguava da nadiemo svoje strahove da budemo ono
to jesmo, da prolazimo kroz strah znajui da nema bezdana na putu. Tu su
samo tuneli, mnogi tuneli, kroz koje moramo proi. Prolazak kroz tunele donosi
nam vie svjetla kao i na boinom drvcu. S tim svjetlom stvarat emo ivot,
okolnosti, ljubav i ispunjenost. Ako se vie ne emo okretati od tame u sebi,
realna nada e rasti tamo gdje je izgledalo da nema nade.
Pogledajmo sad neke negativne crte i kako one izgledaju kad nisu iskrivljene,
to jest kad smo ih transformirali. Uzmimo, primjerice potrebu da sudimo. Pored
toga to sudimo sebi, a da toga nismo svjesni, u istoj mjeri sudimo drugima.
Kad se ova crta transformira pretvara se u sposobnost razlikovanja i
spoznavanja, a to se onda pretvara u razumijevanje drugih i sebe. Jer to bolje
poznajemo sami sebe, to bolje poznajemo i druge. Rezultat toga je da moemo
vidjeti i drugu osobu u cjelosti, a to raa razumijevanjem, pa nemamo vie
potrebe suditi. Jer suenje je pokuaj da pokaemo kako smo bolji od drugih i
da istovremeno moemo pod krinkom lane pravinosti izbacivati nau ljutnju i
bijes na druge. Suenje treba transformirati u razumijevanje.
Pogledajmo to znai transformirati prkos, inat, rigidnost i tvdoglavost - sve te
crte mogli bismo svesti na jedan nazivnik. Te crte pokazuju da drugi imaju velik
utjecaj na nas i da zbog toga idemo u pobunu, jer ne stojimo na svojim
nogama. Suprotna crta s istim korijenom je pretjerana popustljivost. Uzrok tim
naizgled suprostavljenim crtama, ili pogrenoj obrani, je nevjerovanje u sebe.
Neiskrivljena crta je odgovornost prema sebi i znanje da ni jedan autoritet nee
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 106
uiniti za nas taj posao transformacije. Kad se ta crta vrati u istinu pretvara se
u hrabrost i nezavisnost. Za to je potrebno otvoriti sva vrata istini, jer moramo
znati da nesvjesno mi drimo ta vrata zatvorena. Moramo uvijek pretpostaviti
da su nas drugi krivo razumjeli, ili da mi ne vidimo ispravno, ili drugaije od njih.
Nakon to budemo spremni da se odreknemo krivih obrana zbog istine, nakon
to se oslobodimo straha da nismo u pravu i ako se tada pokae da smo bili u
pravu, a bili smo spremni provjeriti svoj stav, nae znanje e se ipak poveati.
Kad vjerujemo da moramo biti u pravu, kad svu svoju snagu troimo na
dokazivanje, tada nikako ne moemo nai dublju istinu, jer nismo spremni
provjerti svoj stav. Jer nita nas ne ini tako nesretnima kao naa neistinita
vjerovanja.
Razmotrimo takoer tjeskobu, anksioznost koja je iskrivljenje zdravog opreza,
svjesnosti da neto nije u redu. Tjeskoba je uvijek znak da je neto potisnuto,
neto to ne elimo vidjeti i to nas ini tjeskobnima. Pokazuje nam podruje
gdje neto u nama ne elimo vidjeti . Dakle , kad god osjeamo tjeskobu neka
nam to bude znak da potraimo ono to negiramo.
Neprestano takmienje, elja da se bude uvijek u centru panje jest iskrivljenjo
traenje Istinske linosti u nama, oslonca u sebi. Kad djelujemo iz Istinske
linosti u nama gubi se egoizam i tatina. Tatina i egizam su rezultat
poistovjeivanja samo s egom, bez znanja o Istinskoj linosti. Ambicioznost i
natjecanje su iskrivljenje potrebe da napravimo od sebe najbolje to moemo
biti. Istinito pitanje jest: "Kako mogu ostvariti moje potencijale?", a neistinito:
"Kako mogu biti bolji od drugih?"
Iskoritavanje moi u poziciji autoriteta jest iskrivljenje pravog, odgovornog
vodstva. Pravi voa je odgovorniji od onih koje vodi i nee to iskoristiti za slavu
i korist iz sebinosti i tatine.
To je bilo nekoliko primjera kako transformacijom negativnih crta pridodajemo
snagu naoj Istnskoj linosti i tako palimo svjeice na naem drvu ivota.
Slavimo vrijeme kad je Isus Krist postao ovjekom, da bi na vrlo osoban i nain
pun ljubavi bio uvijek blizu nas. Jako je teko bez svjesnosti da smo osobno
dragocjeni i voljeni od utjelovljenog Boga - Isusa Krista - prihvatiti krivnju i
pronai nau stvarnu vrijednost. Zbog toga stalno trebamo dvostruki pristup:
nae istraivanje samih sebe i odunost da se suoimo s negativnou u nama
da bismo mogli realno shvatiti nae cjelokupno bie, s jedne strane, a s druge
da usmjerimo svoju molitvu i duboku elju prema tome da osjetimo Isusovu
prisutnost u naoj blizini, i Njegov dubok interes za na ivot u svakom
njegovom najmanjem detalju. Nita nije usporedivo sa znanjem da nas Bog
osobno voli, brine se za nas, da nas nikada ne zaboravlja i da nas uvijek titi,
bez
obzira
na
nae
trenutne
prilike.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Meutim
, ovakvo
Page 107
potpuno
ispunjenje
jedino
moe
doi
ako
se u potpunosti
predamo Bojoj volji, u svakoj velikoj i maloj znaajki naeg ivota. Ali, mi jo
uvijek odugovlaimo da to uinimo u potpunosti, jer vjerujemo da naa
samovolja zna bolje to nas ini sretnima nego Bog. Nai strahovi i
nepovjerenje u ljude ne mogu se nadvladati ako stalno ne obnavljamo potpunu
predaju Bogu. Zato jer ne moemo ivjeti sami. Ni jedno stvorenje to ne moe.
Svi smo mi ovisni jedni o drugima. Kad se ovisnost stavi na pravo mjesto, tj. na
Boga, tada moemo stvoriti zdravi centar u naem srcu, jer je to jedino mjesto
gdje moemo nai Boga. Tako e sva meusobna ovisnost o drugim ljudima
biti osloboena neurotine ovisnosti. To e biti onda zdrava meusobna
ovisnost koja e nam pokazati gdje je nae povjerenje opravdano, a gdje nije,
pa emo imati zdrave odnose.
Da bismo postigli ispunjenje, sve vie i vie moramo raditi na znaajkama
negativnosti u nama - unutarnjim barijerama koje moemo promijeniti. To su
negativne misli, osjeaji i vjerovamja koje moramo preispitati. To radi odrasli
dio linosti, ili ego, kad god se u svijesti pojave novi fragmenti ranjenog djeteta.
Ego tada poduava to dijete u sebi, doputa mu sve njegove osjeaje, i tako
dijete raste. Zamislite kako u Boanskoj istini preispitujete svaku misao ili
osjeaj koji stvaraju nesklad u vama ili/i oko vas. inei tako pronai ete istinu
svake odreene situacije i rijeit ete se ogromnog tereta. Olakanje e biti to
vee, to manje budete egistiki i sami sebe drali ispravnima, tj. to manje
budete osjeali ponienje to niste bili u pravu, zato to niste bili savreni i zato
to ste inili pogreke. Tako se osjeamo kada imamo nesvjesno nisko
miljenje o sebi. Jer to manje cijenimo sebe, to smo vie tati, egoistini,
iznad drugih i kruto ispravni. Zbog takvog stava onda sudimo drugima. Jedino
onda kad potpuno prihvatimo sebe onakvima kakvi trenutno jesmo, tek tada
moemo prihvatiti svoja iskrivljenja i grijehe, a da pri tom ne izgubimo tlo pod
nogama. To je zdravi poloaj koji nam doputa da dosegnemo istinu i sklad
unutar nas, drugih ljudi i ivota.
Tada moemo napraviti drugi korak tako da razgovaramo s naim pogrenim
mislima. Trebamo pozvati Krista da nam pomogne u tome, izraavati svom
svojom snagom elju da preoblikujemo negativne misli u pozitivne, da
vjerujemo kako e vam Boja volja donijeti ono najbolje emu smo se ikad
mogli nadati, i da je svako nepovjerenje u Njegovu volju la koje se trebate
osloboditi. Zamislimo svoje cijelo bie osloboeno svih smetnji koje nas sada
optereuju. Nije vano da li se te smetnje nalaze u naem tijelu, psihi ili u
naim odnosima s drugim ljudima i sa svijetom. Sve su one izrazi bola od kojeg
patimo zbog nekih neistinitosti unutar nae psihe. Nije lako otkriti te
neistinitosti. Ponekad se one nalaze na samoj povrini i postat e nam jasne
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
nakon
neznatnog
Page 108
napora , ako ih elimo
vidjeti . U drugim
sluajevima
nai nas
obrambeni mehanizmi sprijeavaju da vidimo te neistinitosti, ali su drugima

dovoljno oite, pa nam drugi mogu pomoi, ako im to dopustimo. Ali postoje i
takve neistinitosti koje su duboko pokopane u nama, pa e nam trebati dosta
vremena i rada na sebi da bismo ih mogli izvui na povrinu.
Jednom kad neistinitosti dou na povrinu, i kad ih postanemo sposobni i voljni
vidjeti, doao je trenutak za trei korak. Zamislimo nae Istinsko bie, to znai
da smo u ljubavi i istini, da promatra dio nas koji pati i koji poduzima korake za
ispravljanje svojih iskrivljenih djelova, i pri tom osjea aljenje zbog privrmenih
potekoa. Istinsko bie ne vidi tragediju, jer zna da privremena patnja mora
voditi do spasenja.
Spasenje znai da uvijek moemo pronai svoj put Bogu, bez obzira to smo
napravili, i bez obzira to negativnost u nama jo uvijek eli raditi. Vrata su
uvijek otvorena. Sve to moramo napraviti jest da pokucamo. Zatraimo da
upoznamo sebe, svoju ljupkost, plemenitost duha i ljepotu naeg Istinskog bia
i primit emo ono to traimo. Isus Krist je to uinio moguim za sve ljude da
budu spaeni iz svog bolnog stanja neistine i svojih i tuih destruktivnosti koje
proizlaze iz toga bolnog stanja. Budimo dublje toga svjesni u vrijeme doaa.
Kristovo pokazivanje uzviene i neograniene ljubavi, pratanja, milosti i
prihvaanja, otvorilo je sva vrata koja su ljudima prije bila zatvorena. Ali ne
zbog toga jer je Bog kaznio sve ljude, pa im je stoga zatvorio sva vrata, ve
zbog toga to su ljudi duboko vjerovali da da im se ne moe oprostiti i su zbog
toga osueni da vjeno pate. Zbog toga se nisu trudili da rade na svom
proienju. A tamo gdje ne postoji nada, tamo ne postoji poticaj za
promjenom. Kroz Kristov ivot i Njegovu smrt stvoren je novi model u ljudskom
umu, koji nam je omoguio da izaberemo put koji je Krist pokazao. On je rekao
da je On put, istina i ivot. Vie nije bilo uzaludno pokuati.
Ponovimo sada koje su znaajke spasenja:
1. Mi sami moramo prihvatiti spasenje koje nam je donio Krist. To je naa
odgovornost, jer imamo slobodnu volju da izaberemo.
2. To ne moemo napraviti sami svojim snagama, trebamo pomo drugih ljudi,
jer je taj poduhvat prevelik.
3. Taj pothvat ne bi bio mogu bez Boje pomoi.
PREVLADAVANJE NEGATIVNIH NAMJERA
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 109
Svaka negativna namjera koja se prevlada donosi nam novu snagu. Kada smo
doista spremni otkriti tko smo i kada smo spremni da se odreknemo starih
negativnih obrazaca razmiljanja, osjeanja i djelovanja, pronai emo
neizmjerno bogatstvo u sebi. Shvatit emo da jedino to trebamo rtvovati je
negativnost u nama, znai strah, tatinu i samovolju. U biti se ne odriemo
niega, a dobivamo sve.
Svi oni koji su due s nama i koji rade na sebi, znaju koliko su snage dobili i
kako lake rjeavaju svoje probleme, jer sada znaju da im nita ne dolazi to bi
bilo bez smisla, kako je Plan savren, a Bog pravedan. Naravno, i oni koji su
napredovali, jo uvijek se moraju baviti s obranama, kao i s jo nerazrijeenim
negativnostima, otporima i iskrivljenjima. Da bismo to napravili moramo prvo
vidjeti i prihvatiti te negativne znaajke nae linosti, jer je to neophodni uvjet
da bi smo ih razrijeili. Nemogue je razrijeiti neto to ne poznajemo, to ne
posjedujemo i ne izraavamo.
Najvanija toka na putu samospoznaje je svjesnost o negativnim namjerama.
Negativne namjere treba razlikovati od negativnih crta, pogrenih shvaanja i
destruktivnih osjeaja. Govorili smo da je negativna namjera nesvjesna i
predstavalja suprotnost pozitivnoj namjeri koja je u svjesnom dijelu linosti, i
koja je pozitivna. Drugim rijeima to znai da ono ega se bojimo, da to
nesvjesno elimo, i da to god doivljavamo, to takoer nesvjesno elimo. To
je stav ranjenog djeteta u nama koje ne eli davati, voljeti, doprinositi, primati i
ivjeti dobro. To moe svjesnom dijelu nae linosti izgledati apsurdno, jer
svjesno mi elimo sve najbolje. Ali ranjeno djete u nama eli mrziti, biti zlobno i
povlaiti se od ljubavi i ivota - ak i ako to uzrokuje patnju i liavanje.
Ovu tvrdnju je teko za shvatiti onima koji nisu svjesni da u sebi imaju
fragmente psihe djeteta od 4 -10 godina, koje nazivamo ranjenim djetetom, a
taj dio nas ima kriva vjerovanja i emocionalno je nezreo. Da bismo se mogli
razviti od izvanredne je vanosti razumijevanje tog dijela nas samih. Dovoljno
je da je jedan mali dio u toj negativnosti, dok znatniji dio nas tei prema onom
suprotnom. Ali bez obzira koliko je mali taj dio nas, on ima magnetsku mo nad
naim ivotom zato jer je neprepoznat. To je neprijatelj za kojeg niti ne znamo
da postoji, a stalno nam pravi potekoe koje kao da nemaju veze s nama, i to
stvara neizrecivu patnju i bespomonost.
Kada prepoznamo takvu negativnu namjeru u sebi vidimo kakav utjecaj ima
takav unitavajui stav i to moe biti okantna spoznaja. Otpor da vidimo
negativne namjere u sebi je zbog toga to mi ne elimo vidjeti da se nalazimo
unutar takve besmislene destruktivnosti i negiranja. Govorimo o nesvjesnom
dijelu linosti, koji bi mogli vidjeti da to elimo, ali nas strah sprijeava da to
uinimo. Ranjeno dijete misli da mora biti savreno da bi preivjelo. Uskoro
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 110
emo poeti govoriti o podsvjesnom dijelu linost kojeg da bismo osvjestili

treba puno truda i rada na sebi.
Kada konano vidimo negativne namjere to je pravi blagoslov. Spoznaja da mi
sami podsvjesno elimo izolaciju, samou, neprisustvo ljubavi, mrnju i prkos,
a da to nije neka sudbina koja nas nepravrdno pogaa, predstavlja glavni klju
da to promijenimo (zamisliti da smo postigli eljeno).
Trebamo razlikovati negativnost u nama i nae negativne namjere. Negativnost
obuhvaa preiroki pojam. Ona takoer ukljuuje mane, neprijateljstvo, krivo
vienje stvarnosti, zavist, mrnju, strah, ljutnju, ili neto drugo. Negativna
namjera je ustrajavanje na negiranju sebe samih i ivota. Kada otkrijemo
negativne namjere, vie se ne moemo tjeiti rijeima da smo takvi kakvi jesmo
i da se ne moemo mijenjati. Shvaamo da je na ivot rezultat naih odabira i
odluka. A odabir porazumijeva mogunost da odaberemo drugaije. Drugim
rijeima, mi na dubokoj razini otkrivamo da smo slobodni.
Na svjesnom nivou nama doista izgleda nevjerojatno da imamo takve
negativne namjere. Da bi ih otkrili potebno se je boriti, truditi, imati strpljenja sa
sobom i prevladavati unutarnji napor. Istinsko bavljenje s negativnim
namjerama je glavna kriza u ivotu neke osobe i predstavlja prekretnicu u
ivotu. To nije neto to emo sluajno otkriti.
Pogledajmo sada stupnjeve u prevladavanju negativnih namjera. Kako
poinjemo raditi na sebi u poetku smo potpuno nesvjesni takvih negativnih
namjera u sebi. Moemo biti svjesni nekih svojih mana i destruktivnih stavova,
nekih neurotinih ponaanja i osjeaja, ali to nije isto kao i svjesnost o
negativnim namjerama. Kako rad na sebi napreduje i kako stiemo dublje uvide
u sebe, poinjemo sve vie prihvaati svoje osjeaje, one dobre i one bolne.
Stiemo objektivnost i snagu. Sve iskreniji smo sa sobom i konano otkrivamo
namjerno negiranje svega dobrog u naem ivotu. Postajemo svjesni da se
ranjeno dijete boji sree jer misli da je ne zasluuje, pa srea znai da e biti
kanjeno. Otkrit emo da to se jae osjeamo
frustrirano
zato to ne
postiemo ono to jako elimo neto, da su to vee negativne namjere, a u
skladu s njihovom snagom, mi smo manje skloni da se s njima bavimo. Dakle,
to vie neto elimo, a ne uspijevamo, to je jai otpor u nama da to i
ostvarimo, ili negativna namjera. A to je negativna namjera jaa, to manje
imamo volje da je spoznamo. To je taj zaarani krug.
Jako je teko sebi priznati da nesvjesno sprijeavamo ono to najvie elimo.
Da radije biramo prkos i mrnju, ak i pod cijenu patnje. Ali kad to jednom
spoznamo, otvorit e se vrata prema slobodi, ak i prije nego smo spremni
zakoraiti kroz ta vrata. ak i prije nego to smo spremni napraviti novi izbor,
sama spoznaja da mi to moemo uiniti, donosi nam stvarnu, a ne lanu nadu.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Meutim
, da
Page 111
bismo
se
promijenili
nije
dovoljna
sama
spoznaja
negativnih
namjera. Postoji mnogo razloga da iako smo svjesni negativne namjere, da se

je nismo spremni odrei. Postoji strah od nepoznatog, strah od povrede i
ponienja, odbijanje proivljavanja bola, onog sadanjeg i onog prolog.
Negativan stav je tako obrana od stvarnih osjeaja. Ustrajavanje na negativnim
namjerama je je takoer izbjegavanje pruzimanja odgovornosti za vlastiti ivot,
odbijanje da se prihvate tekoe u ivotu da bi se kroz njih raslo, to je nae
inzistiranje da prisilimo "loe" roditelje da postanu "dobri" roditelji, jer smo
naim jadom u djetinjstvu to radili. Negativne namjere su sredsvo da kaznimo
ivot, tj. roditelje.
To je esto bio jedini nain koji je dijete imalo da bi preivjelo. Otpor je sluio
da bi se sauvalo samopotovanje. U odraslom dobu taj je otpor destruktivan,
jer danas imamo izbor. to nas uistinu sprijeava da kaemo: "Ne elim mrziti,
elim voljeti. Ne elim se vie povlaiti, ve elim dati najbolje od sebe. Ne
trebam svoj prkos, elim ga se odrei. elim davati i podjednako primati."
Da bismo to rijeili moramo vidjeti s kojim dijelom nas se poistovjeujemo,
odnosno da li smo svjesni svih dijelova nae linosti. Ako mislimo da smo
samo ego - svjesni, voljni i djelujui dio nas - mi se ne moemo promijeniti, jer
nismo svjesni nae istinske linosti. Rekli smo da ego mora biti u slubi istinske
linosti da bi se mogli mijenjati. Ako se poistovjetimo samo s istinskom linosti,
a nismo svjesni negativnosti u nama i maske, to postaje bijeg od stvarnosti i
stvaranje privida. A kada se poistovjetimo samo s negativnou u nama, tada
vjerujemo da je to sve to postoji u nama, i tada je promjena nemogua.
Meutim, kada smo svjesni da imamo negativnost u sebi i masku, ali da je to
jedan dio nas, te da postoji istinski dio linosti, tada ego moe odluiti da vidi
negativnost ili masku, da prizna te dijelove linosti sebi i drugima, i da ih tako
rjeava. Kada smo svjesni tih djelova nae linosti, tada moemo osjetiti
stvarne osjeaje i iskreno ih doivjeti. Vie nema potrebe da negiramo bol. Mi
vie ne troimo snagu da ne bismo osjetili sve svoje osjeaje. Ego radi posao
razlikovanja i slui istinskoj linosti.
Kad odluimo da ne inimo iz negativnog dijela linosti osjeamo
samopotovanje, jer smo savladali jedan dio nas i to nam daje novu snagu.
Linost je obino rascjepljena, pa katkada ini iz negativnog dijela, katkada iz
maske, a katkada iz istinske linosti i to stvara podjelu unutar linosti koja
stvara napetost i bol. Kad god smo u jednom djelu nae linosti to nam izgleda
kao jedina stvarnost. Zato je vano da budemo svjesni iz kojeg dijela nas
dolaze nai osjeaji, misli i djela da bismo se mogli mijenjati. Ali prvo se
moramo obavezati samima sebi da emo pronai istinu o nama samima. Kada
se nesvjesno poistovjeujemo s negativnou, tada nam odricanje od tog dijela
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 112
izgleda kao unitenje, jer vjerujemo da smo to mi u cjelosti. To je ona crno

bijela tehnika ranjenog djeteta u nama, dakle, ili smo loi ili dobri, a zapravo ne
znamo tko smo. Tada koristimo lanu vanjsku fasadu, masku, da bismo prikrili
negativnost od nas samih, .ami od drugih. To nije svjesna odluka, to je vie
nerazgovjetan osjeaj ili klima u nama.
Kada vjerujemo da smo loi, i da nitko drugi nije tako lo kao mi, mi se ne
moemo mijenjati. Osjeamo se ivima samo kad ispucavamo negativnost, jer
maska je stagnacija zbog pretvaranja. Rezultati istraivanja pokazuju da ljudi
smatraju negativnost interesantnom, a tzv. dobro dosadnim. To je zato to se
istinsko dobro mijea s maskom ljubavi.
Kako pronai put iz takvog stanja? Prva stvar koju treba napraviti je da se
upitamo to e se dogoditi ako se odreknemo negativnih namjera. Da li je to
sve to postoji u nama? Sama injenica da smo sebi iskreno postavili to pitanje
ve otvara vrata promjeni. Shvaamo da onaj koji postavlja pitanje da je jai od
svoje negativnosti. Od tog trenutka bit e nam lake uti taj glas koji odgovara
na novi nain i koji je izvan nae negativnosti. Postajemo promatra, objektivni
svjedok nae negativnosti.
Pretpostavimo da ste rasli naviknuri da sebe doivljavate kao jaku, hladnu i
drsku osobu. Odrei se takvog stava izgleda vam kao da ete propasti. Ali
propast e samo negativnost u vama, a ne i istinska linost gdje se nalaze vai
stvarni osjeaji, pa stoga i vae istinsko bie. Ako smo voljni osjetiti sve nae
osjeaje, dobre i loe, znat emo tko smo. Tu lei na izbor. Doivjet emo
nae stvarne osjeaje, neke od njih poprilino bolne, ali emo tu bol puno lake
podnijeti, jer je to stvaran bol a ne onaj koji stvaraju negativne namjere.
Na svjesni um moe poeti iskuavati pozitivne namjere. Moemo se igrati
oblikovanjem novih misli, vaganjem novih mogunosti i alternativa. To je
uzbudljivo nastojanje koje nas ne sili da se ponemo mijenjati ako to ne elimo,
ali nam omoguava da da isprobamo novi nain razmiljanja. Samo istraite
kako se osjeate kada pokreete pozitivne namjere. Postanite mirni, zatraite
pomo Boga, sluajte sebe i poet ete opaati uvijek prisutan glas istine i
Boga u vaem srcu, koji e se sa svakim takvim korakom poveavati u svojoj
jakosti i uestalosti. Nemojte vjerovati da morate postati drugaije osobe. Vi
postajete ono najbolje to ve jeste - vaa istinska linost.
LANA RJEENJA IZ DJETINSTVA - MASKA ILI

IDEALIZIRANA SLIKA
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
dijet
da se dijete
Page 113
susree
sa razoaranjem
, bespomomou
i odbacivanjem
- i to sa onim stvarnim kao i s onima zamiljenima. To u djetetu stvara

nesigurnost i nedostatak samopouzdanja i koje dijete pokuava nadvladati, ali
naalost, esto na pogrean nain. Ta pogrena rjeenja - pokoravanje,
agresivnost i povlaenje - stvaraJU dogmatske i stroge standarde koji onda
oblikuju masku ili Idealiziranu sliku. Ta lana rjeenja stvaraju razoaranje i
potekoe i to ih osoba vie upotrebljava tekoe postaju vee. Osoba ih
kasnije jo gorljivije koristi uvjerena da kada bi uspjela, da bi konano postigla
rjeenje svojih problema. I tako nastaje zaarani krug - to se vie trudimo da
postanemo svoja Idealizirana slika, to vie imamo problema, i to se jae
trudimo.
Jedno od lanih rjeenja je ljubav. Osjeaj "da sam samo voljena, sve bi bilo
dobro". Ljubav bi trebala rijeiti sve probleme. Rjeenje se sastoji u tome da
osoba sve ini da dobije ljubav, ali zbog naina kako se to postie, osoba je
nesposobna primiti ljubav kakvu eli. Da bi dobila ljubav, takva osoba razvija
takvo vanjsko i unutarnje ponaanje da sebe ini bespomonijom i slabijom
nego to uistinu jest. Ona usvaja sve vie samozatajnih osobina da bi dobila
ljubav i zatitu, i to joj se ini da kao spasenje od unitenja. Ona se pokorava
stvarnim i zamiljenim zahtjevima drugih. To radi da bi primila odobravanje,
simpatije i pomo. Ona nesvjesno vjeruje da e na taj nain postii jedinu
vrijednost koju vidi u ivotu - da se drugi za nju brinu kao da je dijete, ne nuno
u materijalnim pitanjima, nego i emocionalno. Ona upotrebljava svoju
bespomonost i pokornost kao oruje i kao sredstvo da bi pobijedila i savladala
ivot.
Da bi ostala nesvjesna takvog varanja sebe, ova rjeenja postaju Idealizirana
slika ili cilj kojem stremi, tj. da je ona dobra, nesebina i sl. Tako ona izigrava
rtvu da bi konano dobila snanog voleeg zatitnika. Ponosna je na svoju
sposobnost da se nesebino tvuje, na svoju skromnost to nikada ne svojata
znanje, postignue i snagu. Ona se nada da e tako prisiliti druge da se brinu o
njoj kao da je malo dijete. Postoje mnoge karakteristike ovog lanog rjeenja i
treba naporno raditi na sebi da bi se sve uoile, jer su ti stavovi duboko
usaeni i postali su naa druga priroda. esto se racionaliziraju sa stvarnim
potrebama. I na kraju, takvi stavovi su u suprotnosti sa prikrivenim stavovima
drugih lanih rjeenja u osobi, iako ti suprotni stavovi nisu toliko prevladavajui.
I druga lana rjeenja mogu u sebi sadravati te znaajke pokornosti u svojoj
psihi. Kod svakog pojedinca varira do koje je mjere ovo lano rjeenje
prevladavajue, i do koje je mjere osujeeno drugim lanim rjeenjima.
Osobi s prevladavajuim pokornim stavom bit e malo tee otkriti tatinu koja
prevladava u tim stavovima. Tatina u drugim lanim rjeenjima je gotovo na
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 114
povrini. Osoba moe biti ponosna na svoju tatinu, na svoju agresivnost i

cinizam. Ali kada postane svijesna tih znaajki vie ih nee moi prekriti s
"ljubavlju i skromnou". Moe otkriti prezir i kritinost prema ljudima koji se
istiu, i to ne samo na nezdravo isticanje, nego i na zdravo. No, istovremeno
takva osoba moe biti i zavidna na takvim isticanjem drugih, ali e sebi
objasniti da se ona ne istie zbog svoje nadmone skromnosti. Istraivanjem
takvih motiva shvatit e da je u njima sadrana ista sebinost kao i u drugim
lanim rjeenjima. Tatina, licemjerje i izgovori su prisutni u svim lanim
rjeenjima, ali e pokornom tipu biti tee otkriti tatinu, a agresivnom tipu e biti
tee otkriti izgovore. Agresivan tip se izgovara da je on iskren u svojoj
bezobzirnosti, cinizmu i koristoljubivosti.
Potreba za zatitnikom ljubavi je nuna u djetinjstvu, no u odraslom dobu ona
je .amala , jer sadri krivo uvjerenje da jedino ako me drugi vole , ja mogu biti
vrijedan. Tek tada mogu voljeti zauzvrat. A to je krajnje sebina i jednostrana
elja.
Kao prvo, potreba za takvom ljubavi i ovisnou uistinu osobu ini
bespomonom. Ona ne stoji na svojim nogama. Umjesto toga ona koristi svoju
snagu da bi postala svoja Idealizirana slika da bi tako prisilila druge da udovolje
njenim lanim potrebama. Ona se pokorava da bi joj drugi udovoljili, da bi
dominirala, iako se takva dominacija uvijek oituje u blagoj i slaboj
bespomonosti.
Nije ni udo da se osoba takvim lanim rjeenjem udaljava od svoje istinske
linosti, jer joj takvo zdravo isticanje izgleda bezobzirno i agresivno. Ali zbog
poniavanja same sebe, ona osjea prezir prema samoj sebi i ne moe samu
sebe voljeti. Osim to je to vrlo bolno, osoba projicira osjeaje prezira i
ogorenosti na druge, ali budui da je to u suprotnosti sa standardima
Idealizirane slike, osoba potiskuje te osjeaje. To je onda dvostruko varanje, i
esto se oituje kao fiziki i psihiki simptomi razliitih vrsta.
Ljutnja, bijes, sram, frustracija, prezir i mrnja prema sebi postoje iz dva
razloga. Kao prvo, osoba negira svoju Istinsku linost zbog osjeaja
nedostojanstva jer se ne prikazuje u istini. Ona je uvjerena da joj se to dogaa
jer je drugi sprijeavaju, zloupotrebljavaju i skoritavaju njenu "dobrotu". Tako
ona pripisuje drugima svoje osjeaje. To je projekcija. Kao drugo, ona ne moe
ivjeti po nerealnim zahtjevima idealizirane slike, a to znai nikada zamjerati,
prezirati, nevoljeti, okrivljavati,kritizirati i dr. I zato nije toliko "dobra" koliko ona
misli da bi morala biti. Na povrini to je krasna slika, ali temeljni pogreni motiv
iskrivljuje i unitava ono to je moglo biti stvarno.
Drugo lano rjeenje je traenje snage i moi. Ta osoba misli da e snaga i
neovisnost rijeiti sve njene probleme. Dijete vjeruje da je jedini nain na koji
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
moe
postati
Page 115
sigurno
je taj da bude
snano
i neranljivo
, toliko
neovisno
i bez
osjeaja, da ga nitko i nita ne moe povrijediti. Dijete sistematski poinje

potiskivati sve osjeaje. Ako ne osjeam, tada me ne moe ni boljeti, je
zakljuak malog djeteta. No, kada oni ipak izbiju, ono se osjea duboko
posramljeno i smatra to svojom slabou, bilo da je to bila stvarna slabost ili
ona zamiljena. Ono takoer smatra ljubav i dobrotu slabou, bilo da se radi o
pravoj ljubavi ili onoj iskrivljenoj. Toplina, panja, komunikacija i nesebinost
smatra se odvratnim i sistematski se takvi osjeaji potiskuju, jer se dijete osjea
zbog njih posramljeno kao i pokorni tip zbog samoisticanja i zamjeranja.
Osoba s takvim lanim rjeenjem e uvijek pokuavati natjecati da bi dokazala
da je bolja od bilo koga drugog. Ponaa se kao da joj nitko nije potreban i
negira potrebu za toplinom i panjom. Zato pati od svoje izoliranosti, meutim
ona ne priznaje tu patnju ak ni samoj sebi. Idealizirana slika diktira standarde
neovisnosti i snage koje moe imati samo Bog. Tatina je u ovom rjeenju
oigledna, no ona se opravdava tako da drugi samo glumataju ljubav. Maska
ljubavi joj posebno ide na ivce, a takve najvie privlai, pa opet joj ivot
potvruje lano vjerovanje.
Budui da ne moe ispuniti zahtjeve Idealizirane slike, ona upada u periode
depresije i samoprezira, ali ih opet pripisuje drugima da ne bi osjetila bol zbog
takvog samokanjavanja. To je uobiajeni uinak Idealizirane slike kod svih
lanih rjeenja. Problem je u tome to su takve emocionalne reakcije toliko
profinjene i potisnute da treba puno rada na sebi da bi ih se uoilo. Kod izrazito
dominantnog tipa je to lake, ali obino su ti stavovi skriveniji i pomijeani s
drugim rjeenjima.
Slijedei simptom kod agresivnog tipa je krivo vjerovanje da su ljudi i svijet loi.
Naravno da e dobiti dovoljno dokaza za takav izgovor da nikoga ne mora
voljeti. Suprotno, pokorni tip se ponosi da voli sve ljude i sva ljudska bia
smatra dobrima, zato da bi potvrdio svoje pokorno rjeenje. U stvari taj tip, ni
najmanje ne mari da li su drugi dobri ili loi, tako dugo dok ga oni vole, cijene,
odobravaju i tite. Budui da drugi ljudi imaju i mane i vrline, sve se to negira
dok to slui pokornom tipu.
Onaj koji trai snagu uvijek je u svemu uspjean. Nasuprot pokornom tipu koji
se ponosi svojim neuspjesima, i tako dokazuje svoju bespomonost da bi
druge prisilio da ga vole i tite, agresivan tip se ponosi time to u svemu
uspijeva. Mogu postojati odreena podruja linosti u kojim je neuspjeh
dozvoljen, zato jer tamo prevladavajui stav moe biti pokornost; isto kao i to
pokorni tip moe imati odreena podruja linosti u kojima se slui snagom kao
rjeenjem. Oba ta stava su podjednako kruta, nestvarna i neostvariva. Stoga
su oba ta stava stalni izvori bola i razoaranja u sebe same i rezultiraju
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 116
smanjenjem samopotovanja.
Uvijek postoji mjeavina tih lanih rjerenja u osobi, iako jedno od njih moe
biti prevladavajue. Osnovno je da osoba ne moe ostvariti vlastita oekovanja.
ak kada bi i bilo mogue uvijek uspijevati, voljeti sve ljude , ili biti potpuno
neovisan o drugima, to postaje nemogue kada su oekivanja suprostavljena,
pa istovremeno treba voljeti sve ljude i da nju svi vole, a da ih ona sve pokori.
Ili, da bude uvijek nesebina, da bi tako stekla ljubav, i da bude uvijek sebina
da bi tako stekla mo. Te suprotne namjere naprosto deru linost na komadie.
to god da uini, pogreno je i stvara krivnju, sram, neprimjerenost, pa stoga
frustraciju i odbacivanje sebe.
Promotrimo sada i tree lano rjeenje, masku mirnoe. Takva osoba je bila
toliko podijeljena izmeu dva rjeenja da je pronala izlaz iz te dileme tako da
se povukla od svih svojih problema, pa stoga i ivota kao takvog. To znai da
je ona ispod svog lanog mira jo uvijek podjeljena, samo ona toga vie nije
svjesna. Meutim ako je dotaknu ivotne oluje, takva maska pada u vodu.
Povueni, mirni tip i agresivni tip izgleda da imaju neto zajedniko, a to je
negiranje emocija, nepovezanost s drugima i snanu potrebu za neovisnou,
ipak su standardi njihovih idealiziranih slika razliiti. Agresivan tip je ponosan
na svoje neprijateljstvo i agresivan borbeni duh. Povueni tip je potpuno
nesvjestan takvih osjeaja u sebi i kada se oni pokau, on je okiran. Norme
njegove maske su da on gleda na ljude dobroudno i nepristrano, poznavajui
njihove slabosti i kvalitete, ali bez da one utjeu na njegov mir. Kad bi to bilo
istinito, to bi doista znailo mir u dui. Ali, postii uvijek mir u dui moe samo
Bog. Takve norme su nestvarne i zato ukljuuju tatinu i licemjerje. Tatinu, jer
osoba nije savreno nepristrana, pravedna i objektivna. U stvari miljenja
drugih ljudi o njoj jednako joj mogu znaiti kao i pokornom tipu. Ali, ona je
pretata da to prizna. Ona je iznad svega toga. A budui da to nije istina, ona
je jednako ovisna o drugima kao druga dva tipa, pa je jednako neiskrena. Tako
i ovo lano rjeenje donosi osobi razoaranje i bol.
To je vrlo kratki opis ova tri glavna tipa. Postoje mnoge varijacije ovisno o
snazi, jaini i raspodjeli tih lanih rjeenja u jednoj osobi. Takvo lano rjeenje
nije nikada cijela osoba. A i jedno rjeenje moe biti prisutnije u nekim
podrujima ivota i linosti, do manje mjere u drugim, a uope ne biti prisutan u
treim stranama ivota i linosti. Najvaniji dio rada na sebi je da osjetite te
osjeaje i da ih proivite. Morate postati svjesni tih proturjenih oekivanja u
sebi, i to e biti bolno. Taj bol je ve bio u nama, ali ako ga budete tako
proivljavali, vie ga neete pripisivati drugima i ivotu. Na prvi pogled e vam
se initi kao da ste se vratili na staro, i da ste jo gori nego to ste mislili. Ali
nije tako. Upravo ja va napredak uinio te osjeaje svjesnim da bi ih
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
proivljavanjem
Page 117
razrijeili . To je jedini
nain
da polako
razruite
Idealiziranu
sliku ili masku, jer neete vie imati to skrivati od sebe i drugih ispod nje.
Potraite te naizgled nevane emocionalne reakcije u malim svakodnevnim
stvarima i vidjet ete da ih nismo vidjeli iako su nam uvijek bile pred oima. A
traili smo nekakve nove i skrivene spoznaje koje su nas trebale osloboditi. U
tim stvarnim emocionalnim reakcijama lei klju kada jednom usmjerimo svoju
panju na njih. Postat ete svjesni onog to ste oduvijek znali, onog to
nazivamo glasom savjesti, ili glasom istinske linosti. Vidjet ete da je vaa
Idealizirana linost, a ne Bog ili drugi ljudi, zahtijevala da ispunite takve
nemogue standarde. Shvatit ete koju tetu vam je inila tiranija maske ili
Idealizirane slike.
To je uzajamni poces - to ete vie otputati lane vrijednosti, koliko god to
moglo biti bolno, vae stvarne vrijednosti e se poeti pokazivati tako da vam
lane vie nee biti potrebne. Maska se ponaa kao da ve posjeduje te
vrijednosti, pa sav trud ide na varanje samog sebe i zbog toga ne vidimo prave
vrijednosti u nama koje treba jo razviti. I zato to jo ne moemo vidjeti te
prave vrijednosti, mi se drimo lanih, jer vjerujemo da ako otpustimo lane da
nam nee nita ostati. Toliko smo usmjereni prema nemoguem, da nam ne
pada na pamet da ono to je stvarno vrijedno i ve prisutno da se za to ne
treba naprezati. I zato ne koristimo te svoje kvalitete, pa one ostaju
neiskoritene. Zbog odravanja Idealizirane slike, ne moemo vidjeti to je
stvarna vrijednost prihvaanja i vjerovanja u sebe. Na poetku je taj proces vrlo
bolan jer moramo iskusiti osjeaje tjeskobe, frustracije, krivnje, srama itd. Ali
ako nastavimo, vidjet emo svoj ivot i sadanje potekoe s novim nazorima. I
isto tako postat ete svjesni svoje Istinske linosti koja je puna ljubavi.
Ali to je spori proces. Proces koji se sastoji od ustrajnog istraivanja sebe i
analizama naih problema, stavova i emocija tako da uvijek traimo istinu.
Tada se nae Istinsko ja razvija sa svojim stvarnim vrijednostima i
sposobnostima u procesu unutarnjeg i prirodnog rasta. Vaa linost postajat e
sve snanija i snanija. Intuicija e se pokazati prirodno i spontano. To e od
vaeg ivota uiniti ono najbolje. To ne znai da ete postati savreni, da
neete raditi greke, ali ete u svemu tome biti iskreni. Sve vie e se u vama
spajati ljubav, snaga i mir na zdravi nain, suraujui.
PRELAZAK U POZITIVNE NAMJERE
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 118
Veina ljudi je nesvjesna to se nalazi iza oigledno dobrih namjera kao i iza
njihove bespomonosti da promijene svoj ivot. Negativna namjera govori: "Ne
mogu si pomoi da ne osjeam na ovaj ili onaj nain". Kada doista spoznamo
da uzrok naem neuspjehu lei u nesvjesnoj negativnoj namjeri doista smo
puno postigli.
Proli puta smo govorili kako je neobino vano da ego bude svjestan iz kojeg
djela linosti osjea, misli i djeluje. Veina ljudi je potpuno nesvjesna ranjenog
djeteta u sebi, a kada ono osjea, misli i djeluje, osjeamo se posramljeno i
kanjavamo sebe. Moralizatorski stav, kada se pojavi ranjeno dijete u nama , je
izuzetno tetan i sprijeava promjenu, jer gubimo snagu i vrijeme da bismo
negirali taj dio nas. Ego bi morao biti suosjeajni promatra tog dijela nas,
dobar roditelj, koji vidi ranjeno dijete, ali ini iz istinske linosti. To su te bitke u
nama izmeu svjetla i tame koje se svaki dan odvijaju, pod uvjetom da smo ih
svjesni.
Kada nismo svjesni ranjenog djeteta u sebi mi se nesvjesno poistovjeujemo s
tim djelom nas, odnosno destruktivnim dijelom nas, pa nam odricanje od tog
dijela izgleda kao da emo sebe unititi. Neprihvaanje ranjenog djeteta u
nama proizvodi ogorenu krivnju i sumnju, na nas same ili druge, i koja
prevedena u jasno znaenje bi govorila: "Kada bi drugi vidjeli kakav sam, vidjeli
bi da sam lo. Budui da se ne mogu promijeniti, pretvarat u se da sam
drugaiji". A to je onda maska i unitavajua psihika klima u kojoj raste
zbunjenost, pa sve vie gubimo istinski osjeaj tko smo u stvarnosti.
Intelektualno teoretsko znanje o postojanju ranjenog djeteta donosi malo
ublaavanje tog bolnog stanja. Da bismo doli dalje od toga moramo teoriju
pretvoriti u praksu i tome emo opet danas govoriti.
Prvi korak je da shvatimo da nae negativne namjere uistinu nisu tako
nesvjesne kako to mi mislimo. To je u stvarnosti svjestan stav, jedino to smo
mi odluili da ga zanemarujemo sve dok konano ne zaboravimo da on postoji.
Stalno okretanje glave od neega u nama to nas plai, konano rezultira da
ne vidimo ono to je cijelo vrijeme prisutno. U trenutku kada konano
usmjerimo svoju panju na negativne namjere, one e nam postati potpuno
jasne. To uistinu nije nesvjesni materijal.
Da bismo ih uinili potpuno svjesnima, a takoer da bismo negativne namjere
pretvorili u pozitivne, nuno je da ispitamo one "male i nevane" obrasce
razmiljanja, koji su toliko postali dio nas da nam ne pada na pamet da
obraamo panju na njih. Rekli smo da misli imaju ogromnu snagu u kreiranju
naih ivota i moramo ih provjeriti. Toliko puno misli i automatskih reakcija
uzimamo zdravo za gotovo i jo ih k tome uljepavamo. Reakcije zlobe, zavisti
i okrivljavanja, mogu ostati zanemarene, iako moemo biti svjesni nekih drugih
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
negativnih
namjera . Ali one
Page 119
male
reakcije
na koje
smo
navikli , to moramo
istraiti.
Na primjer, mi moemo prepoznati na bijes ili ogorenost, za to smo rekli da
predstavljaju prikrivenu mrnju, ali neto u nama jo uvijek osjea "da ima
pravo" na te osjeaje, i mi osjeamo da se prema nama drugi nepravedno
ponaaju. To znai drugi da zapravo ljuti na nae roditelje, ali sada to
prenosimo u sadanjost na neku drugu osobu ili situaciju. Prola bol i tjeskoba
su bile potisnute, a sadanji bijes i ogorenost je obrana iz djetinjstva koja se
jo uvijek primjenjuje zbog neproivljenog bola iz djetinjstva. Obrana je uvijek,
u ovom ili onom obliku, negativna namjera koja je nesvjesna. Proli bol koji je
potisnut, i zbog toga negiran, postaje dananja iskrivljena reakcija. Dakle,
jedan dio nas zna da su osjeaji bijesa i ogorenosti nerealni, jer danas imamo
izbor, a drugi dio nas oekuje da drugi i svijet budu ono to mi mislimo da
trebaju biti, i zbog toga ne vidimo objektivno cjelokupnu situaciju. Ne vidimo da
i drugi reagiraju iz ranjenog djeteta.
Ono to je tom stupnju potrebno je da prevedemo nae osjeaje u jasne misli.
Tako e se nai negativni osjeaji i iskrivljene misli iza njih susresti s iskrenim i
zrelim mislima odraslog dijela linosti, ili ega u slubi istinske linosti. Proces
mora biti svjestan razgovor - ego suosjeajno tumai fragmentu ranjenog
djeteta istinu da bi ono moglo rasti. Na taj nain transformiramo tamu u nama u
svjetlost - Istinska linost raste.
Nije dovoljno da sebi priznamo pogreke i negativne stavove. Slijedei korak je
da tono znamo zato su oni takvi i na koji nain oblikuju leu kojim vidimo
sebe i svijet. Ako moemo tono prevesti u misli negativne osjeaje i negativnu
namjeru i nakon toga shvatiti kako se oni suprostavljaju istini i stvarnosti, tada
bez obzira o kojoj se negativnosti radi, mi smo napravili slijedei korak u
mijenjanju negativne namjere u pozitivnu.
Tako odrasli dio, ili ego, u mislima razgovara s djetinjastim razmiljanjem kad
se god nae u emocionalno nepovoljnoj situaciji. To moemo uiniti ako to
doista elimo. Nai misaoni procesi su obino najvie razvijeni i njih koristimo u
procesu rasta, odnosno proienja. Jedino se tada nezreli osjeaji mogu
mijenjati - to znai da ego dozvoljava sebi da konstruktivni proivljava nezrele
osjeaje.
Jako je vano da znamo znaenje negativnih stavova i njihove posljedice koje
imaju na na ivot. Zato je naa ljutnja, neprijateljstvo, ljubomora i zavist ,
primjerice, uistinu neopravdana. Jer jedino tada moemo shvatiti da ljutnja
moe biti opravdana, pa je moemo proivjeti bez osjeaja krivnje, sumnje u
sebe i drugih njenih negativnih posljedica. Ljubomora i zavist nikada nisu
opravdane i nikada nisu zdrave reakcije. Ali osjeaji ljutnje i bola mogu biti
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 120
opravdani. Meutim, tako dugo dok ne znamo da je naa ljutnja opravdana,

uvijek emo biti zbunjeni. Uvijek emo se kolebati izmeu krivnje i ogorenosti,
negiranja i odbacivanja samih sebe, negiranja i odbacivanja drugih i ivota, kao
i izmeu straha i okrivljavanja. Ili emo pokuati da se rijeimo sumnji traei
lane dokaze, a s druge strane emo biti paralizirani sa strahom i slabou i
neemo moi obraniti sami sebe. Bit emo podjednako slabi u situacijama kad
na povrinu izae nae ranjeno dijete i kad drugi ne odgovore na nae
djetinjaste zahtjeve, ili u situacijama kada bismo trebali zatiti svoja prava u ime
istine. esto ta dva stava, djetinjasti i zreli, koegzistiraju u istoj situaciji, a to tu
situaciju jo vie ini zbunjujuom. Samo naim intelektom mi ne moemo
rijeiti takve situacije. Prvo sebi morate priznati svoju negativnost, a onda se
intelekt uz Boju pomo mora s njom susresti i ispraviti je.
Ako koristimo intelekt samo da bi racionalizirali bolnu zbunjenost i krivo se
branili i opravdavali se, tada samo gubimo. Ali ako koristimo odrasli um tako da
bacimo svjetlo na iracionalne zahtjeve ranjenog djeteta tako da jasno vidimo
koliko su nepravedni i kako raaju negativne emocije, a one su destruktivne i
za nas i za druge, tada emo vidjeti istinu u svakoj situaciji. Dakle, treba vidjeti
negativne emocije, istraiti negativne stavove iza njih, pa onda istraiti
negativne posljedice za nas i za druge.
Trebamo shvatiti negativne namjere i onda ih usporediti s istinitim i stvarnim
stavovima. Treba moliti Boga za pomo u tom procesu. Uvidjet emo da postoji
duh obilja i tada se neemo morati boriti s ogranienim egom i grabiti s jedne
strane, a s druge, to pokuavati negirati i obraniti. Varanje samog sebe
izraava nepovjerenje u pravednost Bojih zakona i mi tako zatvaramo vrata
obilju koje moemo imati kada bismo u njega vjerovali. Moemo sve dobiti ako
si dozvolimo primiti, pod uvjetom da to ne kri zakon ljubavi.
Kada se otvorimo u povjerenju, mi takoer moramo otpustiti ono to je
negativno u nama. Biti otvoren, u istini, znai ne braniti se od niega, biti
iznutra oputen, nenapet i ne bojati se niega to moe doi - iz nas samih ili iz
vana. Ako se na primjer bojimo i branimo od bola, mi nikako ne moemo biti u
otvorenom i oputenom stanju. Ako se branimo protiv nepoeljnog osjeaja ili
iskustva, mi automatski stvaramo negativne stavove.
Dakle, prvi korak prema otvorenom stanju je otpustiti negativnost u nama, da je
vie ne negiramo i da se je vie ne bojimo. Ljubav je jaa od negativnosti.
Tada moemo osjetiti i bol, i kako gubimo strah od sebe, bola i negativnosti,
postajemo sve otvoreniji za obilje. Vidjet emo da sudjelujemo u obilju tono do
onog stupnja do kojeg mislimo da ga zasluujemo. Na koju god prepreku da
naiemo, ako moemo vjerovati da je uz Boju pomo moemo savladati, to e
se i dogoditi. To nije arobna tehnika ili arobni tapi. To je zakoniti proces
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 121
koji nas ini potpuno odgovornima za na ivot.

Sumnje se jedino moemo rijeiti ako imamo povjerenje koje smo spremni
provjeriti. Ako samo sebi priznamo da sunjamo, a nismo to spremni dalje
istraiti da otkrijemo da li je stav iza te sumnje toan ili nije, mi se neemo
rijeiti sumnje, pa se ne moemo niti odrei negativnosti u nama. Moramo
shvatiti razmiljanje koje se nalazi iza prkosa ,nepovjerenja , ljubomore ,
neprijateljstva, itd. Treba ispitati razmiljanje i zakljuke koji idu s tim
osjeajima, zato to se ti neistiniti zakljuci o nama i drugima nalaze u
ranjenom djetetu i nisu istiniti.
Imamo sve vrste malih misli, svaki dan i svaki sat u danu. Mi ne obraamo
panju na njih, ali te misli mnogo znae. Nae misli i osjeaji stvaraju nae
djelovanje i naa iskustva. Oni stvaraju nae stanje tijela i psihe. Tako su
negativne namjere stvaralaki proces - negativno su kreativne, ali su
podjednako kreativne kao i kada gradimo pozitivno iskustvo. Ljubav poveava
samu sebe, ali i negativnost. Te negativne namjere ne samo da negativno
utjeu na nas, nego i na druge ljude. Ako to negiramo, tada ne vidimo i kada
negativnost drugih utjee na nas, a onda je to vrlo bolno stanje koje moemo
razrijeiti jedino tako da prepoznamo svoj udio u tom djelovanju. Znai, do one
mjere do koje nismo svjesni naeg utjecaja na druge, u istoj mjeri neemo biti
svjesni tueg utjecaja na nas. Tada emo ga, ili uveliavati, ili potcjenivati, a ni
jedno ni drugo nee biti tono i neemo znati to znai. Kolebat emo se
izmeu ogorenosti i krivnje. Nepoznavanje samih sebe mora nas uiniti
punima sumnje, koja nas, za uzvrat, ini slabima, preplaenima, pogreno
popustljivima i pogreno nepopustljivima.
Kada smo jasni u sebi, neemo biti uznemireni zbog negativnosti druge osobe i
njene destruktivnosti prema nama. Znat emo to se dogaa, moemo biti ljuti
zbog toga, ali neemo biti zbunjeni, slabi, krivi, preplaeni ili uniteni. Takoer,
kada druga osoba izraava svoj ivot, osjeaje, prava, a to se ne mora
podudarati s naim eljama, mi emo biti sposobni da to prihvatimo. Shvatit
emo koliko je na bijes neopravdan, pa e on nestati i mi emo moi dopustiti
drugima da budu ono to jesu, bez obzira svialo se to nama ili ne.
Ranjeno dijete u nama vie nee zahtijevati da bude sve po njegovoj volji i da
ne obraa panju na druge. Mi moramo postati svjesni tih zahtjeva ranjenog
djeteta i koliko su oni nestvarni i destruktivni, kao i zato su oni takvi. Tada se
vie neemo osjeati nesigurnima o tome kako bismo trebali reagirati u
odreenoj situaciji. Odnosit emo se prema drugima onako kako se odnosimo
prema sebi samima, a kako se odnosimo prema drugima, odnosit emo se
prema sebi. Tjeskoba koju doivljavamo kada se otvaramo prema drugima i
ivotu e polako nestajati i mi emo biti sve sposobniji za radost i obilje koje
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 122
nam je Bog namijenio. Kada moemo poduzeti korak rizika i povjerenja povjerenja u Boga - i otvoreno izraziti to povjerenje u Boji plan, tada emo
upoznati radost stvarnosti.
OBRAZAC EMOCIONALNE EKSPLOATACIJE

Govorili smo u prolim emisijama koliko je vano da prepoznamo iz kojeg dijela
nae linosti reagiramo, da li iz ranjenog djeteta ili iz Istnske linosti. Osim to
nam se vraa sve to inimo, vano je da prepoznajemo svoje djelovanje i
zbog toga to emo onda prepoznati kako drugi utjeu na nas, pa emo moi
"okrenuti drugi obraz", tj. neemo se dati uvui u tue drame i tako pozitivno
utjecati na druge spreavajui da se njihove greke pojaavaju, a moda i
naue neto.
Pravilo je da osoba koja potiskuje svoju negativnost, mrnju i bijes, ili svoje
ranjeno dijete, da onda te osjeaje pripisuje drugoj osobi. Ona svoje djelovanje
prekriva naizgled objektivnim injenicama, no ispod takve argumentacije idu
negativni osjeaji. To je sistem "dvostrukih poruka," koji, ako se ne prepozna,
izaziva da druga osoba takoer reagira iz ranjenog djeteta. Dakle, umjesto da
prva osoba probudi najbolje u drugoj osobi, ona nesvjesno izaziva u drugoj
osjeaj krivnje, pa ta druga osoba automatski odgovara pogrenom obranom,
dakle i ona djeluje iz ranjenog djeteta. Tada prva osoba ima "dokaz" da je ona
"ispravno" djelovala, jer je druga osoba loa. Ona tako legalno opravdava svoju
negativnost tuom negativnou, pa se ne mora mijenjati. Ona dobiva "dokaz"
da smije biti ogoreni "pravednik". Jednostavno reeno, obrazac emocionalne
eksploatacije se sastoji u tome da drugoga optuujemo za ono to sami
radimo. Ukradu ovjeku novce i optue ga da je lopov.
SLIKE ILI IMIDI

Do sada smo se radili na strukturama linosti, kao to su to maska,
negativnost, ili ranjeno dijete u nama i Istinskom linosti. Govorili smo o
prepoznavanju ranjenog djeteta u nama ili o negativnim namjerama u
nesvjesnom. Danas idemo korak dublje i govorti emo o podsvjesnom sloju.
Radi se o dubokom sloju linosti, koji za razliku od nesvjesnog sloja, ne
moemo mijenjati snagom volje krivo upotrebljenom. To je stoga to se u
podsvjesnom sloju linosti nalaze odreeni utisci koji su nastali pod utjecajem
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 123
okoline, ili iznenadnim neoekivanim iskustvima. Ti utisci ili stavovi su zakljuci

koje je donosilo malo dijete. Veinom su to pogreni zakljuci.
Malo dijete u nedostatku intelektualnog znanja reagira na neizbjena bolna
iskustva u ivotu tako da sve tumai crno-bijelo, a onda to znanje poopava.
To su vie emocionalne reakcije i opi stavovi o ivotu u jednom ili vie
podruja. Oni su potpuno nelogini, odnosno oni su logini za malo dijete
(primjer: majka odlazi u bolnicu; manipulativna majka ili otac...).
I kako godine prolaze, ti zakljuci i stavovi sve vie postaju nesvjesni, ali oni
imaju ogroman uinak na ivot neke osobe. Takav zakljuak emo nazvati
slikom ili imidem. Misaoni i emocionalni procesi koji proistjeu iz takvih slika
nisu u skladu s istinom i odgovorni su za stvaranje nesretnih okolnosti, tjeskobe
i zbunjenosti kasnije u ivotu. Primjerice osjeaj da ne moemo promijeniti na
ivot, ili nam se ini kako se neki odreeni dogaaji stalno ponavljaju u naem
ivotu bez oiglednog razloga za to. To su tek dva primjera, a postoje i mnogi
drugi. Naravno da mi u podsvjesnom imamo i pozitivne slike, ali one stvaraju
fleksibilne i oputene misaone i emocionalne obrasce.
Pogreni zakljuci stvoreni iz neznanja malog djeteta ne mogu ostati u
svjesnom umu, jer novo steeno intelektualno znanje proturijei starom
emocionalnom iskustvu. Zato osoba potiskuje emocionalno "znanje" sve dok ga
ne zaboravi. A znamo da to je emocionalno znanje skrivenije, to ono snanije
utjee na na ivot.
Kako emo znati da imamo takvu sliku u sebi? Kao prvo, injenica da ne
moemo prevladati odreene mane bez obzira koliko to mnogo eljeli i koliko
smo spoznali da su one pogrene, ukazuje da imamo takvu sliku u nama.
Svjesni trud da prevladamo takvu manu ne daje rezultata, jer su korijeni
nesvjesni, pa je stoga cijeli obrazac takvog razmiljanja i osjeanja sakriven od
intelekta.
Slijedei pokazatelj takve slike je ponavljanje odreenih dogaaja u neijem
ivotu. Slika uvijek oblikuje obrzac ili shemu na ovaj ili onaj nain - obrazac
ponaanja ili reakcije na odreene dogaaje, ili takoer da se odreeni
dogaaji ponavljaju tako da to izgleda kao da nema nita s naim djelovanjem.
U stvarnosti, osoba svjesno eli neto to je potpuna suprotnost slici. Ali ta
svjesna elja je slabija, budui da je ona nesvjesna uvijek jaa. Mi ne
shvaamo da nesvjesno blokiramo ostvarenje elje i zbog toga smo frustrirani.
Problem je da mi ne primjeujemo te obrasce, ili ako ih primjeujemo tada
smatramo da su sluajni ili okrivljavamo vanjske okolnosti i druge ljude. Bavimo
se varijacijama dogaaja, a ne shvaamo obrazac koji se ponavlja, ne vidimo
zajedniki nazivnik tih dogaaja koji je proizvela slika u nama.
Jedino rjeenje je da sliku uinimo svjesnom. Ako to ne inimo sukobi u naem
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 124
ivotu e se poveavati sve dok osoba upadne u takav bol da vie nee moi
okrivljavati vanjske okolnosti. Tada se ona okree prema unutra i prema Bogu i
to je funkcija krize.
Kada ozbiljno poelimo nai i razrijeiti slike, tada se treba moliti Bogu da nam
da vodstvo i pomo. Jer upravo su slike izvor naih nevolja, iako mi podsvjesno
mislimo da se tako titimo od nedaa u ivotu. Uzmimo jedan jednostavni
primjer. Mogue je da voda u kojoj kupamo dijete bude prevrua i dijete doivi
povredu. To dijete tada moe zakljuiti da je kupanje opasno i izbjegavat e
kupanje kad god je to mogue. Naravno da e zbog toga dolaziti u sukob sa
svojom okolinom. Roditelji prisiljavaju dijete da se kupa i dijete to svaki puta
doivljava kao daljnu povredu. U kasnijem ivotu osoba e na razne naine
racionalizirati taj svoj neistiniti zakljuak, iako u to vrijeme to vie nee biti
svjestan proces. Ali injenica da osoba ostaje neista, stvorit e nove sukobe,
drugi ljudi e je odbacivati i to e stvoriti nove lanane reakcije. Iako je ta
osoba intelektualno shvatila da je njen otpor kupanju nerazuman, ona i dalje
ima emocionalni otpor da se kupa ne znajui vie nita o dogaaju iz
djetinjstva. Ona e razviti odreene simptome povezane s kupanjem koje sebi
ne moe objasniti. Te nerazumne reakcije i tjeskoba koja se javlja predstavljaju
za tu osobu potekou koju ona ne moe snagom volje prevladati osim ako
pronae svoju sliku.
Ovo je vrlo jednostavan primjer, jer slike su u pravilu mnogo sloenije i
ukljuuju sloenije i profinjenije emocionalne reakcije. Osoba vie nije svjesna
originalnog i netonog zakljuka, odnosno vjerovanja iz djetinjstva. Kad se
jednom slika osvjesti i kad shvatimo netono vjerovanje malog djeteta moemo
se samo nasmijati takvom djejem nainu razmiljanja.
Kako moemo pronai nau sliku? Ne smijemo se opirati simptomima, nego
trebamo raditi s njima. Ti simptomi su naa nesposobnost da prevladamo
odreene mane i stavove, na nedostatak kontrole nad nepovoljnim
dogaajima koji se ponavljaju u naem ivotu, strahovima i otporima u
odreenim prilikama, itd. to se vie trudimo nadvladati te simptome snagom
volje, a bez da smo shvatili njihove uzroke, to e se oni vie pojaavati, a mi
emo se icrpljivati u nepotrebnim naporima. Jer simtomi su samo vrh ledene
sante i cijena pogrenih, i sada nesvjesnih zakljuaka iz djetinjstva.
Potragu moemo zapoeti tako da razmiljamo o prolosti i da naemo sve
probleme. Tada ih trebamo zapisati. Treba ukljuiti probleme svih vrsta. Ako
samo razmiljamo o njima neemo imati opu sliku koja e nam trebati da
bismo usporedili nae probleme. Taj pisani dio rada je vrlo vaan. Moda e
nam za to trebati nekoliko mjeseci. Tada dok razmiljamo o svim velikim i
malim nevoljama, ak i o onim najbeznaajnijim i najbesmislenijima, trebamo
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 125
poeti traiti zajedniki nazivnik. U veini sluajeva pronai emo postojanje

jednog zajednikog zakljuka, ponekad i vie njih. Svi neugodni doivljaji
povezani su sa slikom, neko barem na neki indirektni nain.
Zajedniki nazivnik nije lako pronai. U meditaciji, u ozbiljnom istraivanju
samih sebe, u provjeravanju sadanjih i prolih emocionalnih reakcija i uz
pomo molitve, otkrit emo, nako dugake i teke potrage, koji je zajedniki
nazivnik. To je tatina. Ali do tog iskustva se ne moe doi samo
intelektualnom spoznajom. To treba biti osobno iskustvo koje govori: "Ne elim
ivotne rizike; ne elim bol u ivotu; pa sam stoga tako zakljuio u djetinjstvu
da bih se obranio od bola i rizika u ivotu." Tada emo shvatiti da nam je to
krivo vjerovanje iz djetinjstva donijelo neizmjerno vie bola i nevolja, i to upravo
onih koje smo takvom obranom eljeli izbjei. Jedino kada se ponemo
suoavati s vlastitim pogrenim zakljucima i strahovima, i kada smo spremni
prihvatiti ivot onakvim kakav jest., na ivot e se poeti mijenjati na bolje.
Tada emo se moi pomalo poeti odricati samovolje kojom pokuavamo
kontrolirati ivot. Tako emo postajati poniznijima, jer emo poeti prihvaati
ivot kakav jest bez potrebe da se titimo od rizika i bola. Bol e se smanjivati
u naem ivotu u mjeri u kojoj neustraivo prihvatimo ivot kakav jest i
prihvatimo odgovornost za njega.
Zato je dobar poetak da napravimo pregled naeg ivota jasno nabrajajui
nae nevolje. I tada nastavljamo traiti zajedniki nazivnik. Katkada
najnepovezaniji dogaaji imaju zajedniki nazivnik, i kada to otkrijemo nali
smo trag slike. Ali zajedniki nazivnik nam jo nee omoguiti da u potpunosti
shvatimo cijeli ivot. Da bismo doli do same slike, do svih shvaanja naih
reakcija u dobu kada smo je oblikovali, morat emo temeljitije istraiti nau
podsvjest.
Jedini neprijatel s kojim se moramo suoiti je na vlastiti otpor, jer i on proizlazi
iz slike. Ne smijemo si dopustiti da on upravlja nama. Jer kako moemo doista
biti duhovna osoba koja ivi u istini, ako nama upravljaju nesvjesni i pogreni
zakljuci malog djeteta. Ti zakljuci su oblikovali sliku koja je odgovorna za svu
nesreu u naem ivotu. Dok smo bili mali, mi nismo imali izbor, a sada smo
odrasli i znamo bolje. Sada moemo eliminirati izvor nae nesree. Jer ta slika
privlai kao magnet odreene bolne dogaaje u naem ivotu. Nesvjesni
sustav vjerovanja malog djeteta i danas stvara nae ivotne okolnosti.
Za takav rad na sebi moramo sakupiti svu hrabrost i poniznost da se suoimo
sa ivotom kakvog smo nesvjesno oblikovali da bismo od sebe napravili novu
osobu. Za to nikada nije kasno, a preostale godine e predstavljati drugaiju
vrstu ivota, ivot u kojem emo biti slobodna osoba, umjesto one okovane
vlastitim pogrenim zakljucima koji nisu u skladu s Bojim zakonima. Bog je
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 126
donio savrene zakone i dao je svojoj djeci slobodnu volju. Zakoni su toliko
savreni da to mi vie ivimo protiv zakona, svjesno ili nesvjesno, to ivot vie
djeluje protiv naih interesa, sve dok ne dosegnemo toku gdje ih vie ne
moemo krititi, pa moramo kroz bolnu krizu promijeniti svoje ponaanje. Jer
samo prijanjanje uz Boga moe biti vjeno, a krenje Njegovih zakona mora
stoga biti ogranieno i konano.
Tako su nai pogreni zakljuci odgovorni za ispite ili kunje koje doivljavamo.
I da bismo bili sposobni otkriti nae slike, moramo biti strpljivi sa sobom, jer je
taj rad nemogue napraviti u kratkom vremenu. To je put i proces. Tako
prihvaamo svoju nesposobnost da brzo postanemo savrenijima, pa tako
onda i ponizno prihvaamo privremenu nesreu.
nampostoji
ogromna
razlika
u ravnodunom
prihvaanju
nesree
i nastojanju
da
se iz te nesree izvue smisao ili uenje. Put proienja je teak i dugotrajan.

On predstavlja shvaanje i kontrolu nae vlastite podsvjesti. Mi to inimo i za
Boga i za sebe. Ono to Bog eli za nas je uvijek u naem najboljem interesu,
tako da se mi uistinu ne rtvujemo za Boga, jer mi smo u Njemu, a On je u
nama. I ako emo Ga moliti da nam da snagu volje i hrabrost da bismo sebe
proistitli, On e odgovoriti na nae molitve.
PRONALAENJE SLIKA
Pronai slike ne moe biti jednostavan proces, zato jer ono to se nalazi u
podsvjesti je skriveno od nas. Zbog toga ne moemo kontrolirati svoje emocije,
shvatiti njihovo skriveno znaenje i shvatiti kako su te emocije utjecale na na
ivot. Tako mi u svojim emocijama nesvjesno krimo zakone, pa budui da
toga nismo svjesni, pitamo se i sumnjamo u Boju pravednost jer moramo
podnijeti toliko mnogo patnje, dok dajemo najbolje od sebe da budemo dobri i
pravedni. A razlog tome je to linost stvara u svom podsvjesnom krive
zakljuke ili slike. Jedini nain da bismo promijenili na ivot je da shvatimo to
je to u nama to donosi svu patnju. Za to e nam biti potrebna istinska
poniznost da prihvatimo privremeno stanje patnje, jer shvaamo da smo je
sami stvorili, ali i voljnost da radimo, da je prevladamo i da se borimo da bismo
shvatili kako smo je stvorili. To je primjer skladnog medusobnog djelovanja
pasivnosti i aktivnosti. Tako da ne moemo ekati da se na ivot sam
promijeni, nego moramo mijenjati sami sebe. Koja god da se nezgoda dogodi u
naem ivotu, mi imamo mo da je promijenimo. Imamo mo da promijenimo
na ivot, ali to ne moemo uiniti tako da samo mijenjamo vanjsko djelovanje,
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 127
nego i unutranje reakcije, pa e se mijenjati i vanjske okolnosti.

Moramo nauiti prihvatiti da smo na svim razinama naih emocija u ovom
trenutku nesavreni. Iako mi u naem umu to znamo, nae emocije to ne
znaju. Emocionalno elimo biti savreni i kada otkrijemo da to nismo, sve se u
nama buni priotiv te spoznaje. Jedan od mnogih simptoma tog bunta je osjeaj
krivnje. Kada pronalazimo nae slike, koje su uzroci nae patnje, moramo biti
svjesni da emo spoznati pogrena uvjerenja zbog kojih emo se prvo loe
osjeati. Ako zbog toga budemo osjeali krivnju, mi se neemo moi
promijeniti, jer osjeaj krivnje nije nita drugo nego neprihvaanje sebe kakvi
zaista jesmo u ovom trenutku. Kada se loe osjeamo prvo treba pitati sebe
"to osjeam", jer esto nismo ni svjesni osjeaja krivnje to nismo savreni.
ak ako smo ga i svjesni, mi ne znamo to taj osjeaj stvarno znai, pa ga
esto brkamo s poniznou i kajanjem. Kajanje je bol koji se jasno proivljava
jer smo povredili sebe i drugu osobu. Zato je potrebno jasno formulirati svoje
osjeaje i biti svjestan da se neugodna reakcija esto dogaa prije nego to
postanemo svjesni to smo to spoznali o sebi.
Formuliranje naih osjeaja u jasnu misao glavi je dio rada na sebi. Kada to
uinimo otkrit emo da se osjeamo krivima zato to smo pogrijeili. A onda se
ponovno trebamo pitati: "Zato se osjeam krivim kad grijeim?" Odgovor e
biti: " Zato to elim biti vie od onoga to jesam u ovom trenutku. Neto u
meni ne prihvaa vlastito neznanje ili sebinost, ili moju elju da to lake
prevladam." Ako na taj nain budemo analizirali nae emocije jako emo si
olakati taj proces traenja slika.
Kada ponemo traiti nae slike jako je vano da ne smijemo podruju
nesvjesnog pristupiti s moralizatorskim stavom, jer je korijen slike u djetinjstvu.
To znai da su to uvjerenja malog djeteta koje nije imalo znanje odraslog
ovjeka. Sjetimo se primjera iz prole emisije u kojem je dijete na osnovu
bolnog iskustva zakljuilo da je kupanje opasno. Pa ipak taj djetinjasti zakljuak
kasnije kontrolira iz nesvjesnog ivot odrasle osobe. Slika se sastoji i od mana
koje moemo svjesno jako dobro poznavati. Meutim, mi ne moramo znati da
te iste mane postoje na raznim slojevima linosti, na svjesnom, nesvjesnom i
podsvjesnom sloju. Ako mani pristupimo s moralizatorskim stavom - to ne bi
trebalo biti u meni - mi je neemo moi promijeniti.
Zato je najbolje potragu zapoeti tako da ponemo razmiljati o svojim
povredama, sukobima i problemima. Kao i o svojim unutarnjim stavovima, jer
oni proistjeu iz neznanja. Zapravo, to je ono to mane zapravo i jesu.
Razmislite kako emocionalno reagirate na odreene situacije i kada i kako se te
reakcije ponavljaju po nekom obrascu kroz va ivot. Ponite promatrati vaa
razoaranja koja, po svemu sudei nemaju nita s vaim djelovanjem i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 128
reakcijama. Nakon toga, kada prepoznate odreeni pravilni obrazac, bit ete
sposobni vidjeti vezu s vaim unutarnjim stavom kojeg do sada niste bili
svjesni.
Kada shvatimo da nae unutarnje reakcije proizlaze iz pogrenog vjerovanja ili
stava, tada imamo dvije mogunosti. Jedna mogunost je da pronaemo iste
mane za koje smo mislili da smo ih ve rijeili, ali to je ista pogreka samo na
dubljem sloju, pa je ponovno treba rijeiti. Druga je mogunost da naemo
u
sebi mane, dok na van imamo tono suprotne reakcije, i to one istinske, a ne
samo masku. Uzmimo na primjer jednu hrabru osobu. Meutim, razotkrivi
svoje skrivene emocionalne reakcije, ona se suoava s djelom linosti gdje je
kukavica. To otkrie je takav ok, i osoba misli da to nema smisla, jer smo mi
naueni misliti u okvirima "ili/ili", a ne "i/i". Treba shvatiti da u naoj linosti ima
proturjenih usmjerenja, ili motivacije, koja su sva na djelu stvarajui konflikte.
Ovakav rad na sebi spada u dubinsku psihologiju. Da bismo dobili tu bitku,
moramo nauiti duboku molitvu, duboku meditaciju i duboko razmiljanje. Prvo
duboko intelektualno razmiljamo u meditaciji i kada doemo do otkria o
svojim potisnutim reakcijama - bilo da otkrijemo da se one ponavljaju ili da
naemo neto to je suprotnost vanjskom ponaanju - trebamo razmisliti o
vanosti tih reakcija, znaenju i uinku na nas same i na druge. Trebamo ih
usporediti s duhovnim zakonom. Tada ih ponovno treba proivljavati i razmisliti
o svojim osjeajima onoliko koliko to moemo na objektivan nain. Nakon toga
se trebamo moliti Bogu za daljnje prosvjetljenje i snagu da promijenimo
pogrene reakcije, jer samo teoretsko znanje nee biti dovoljno da se
promijenimo. Rad zapoinje tek nakon takve spoznaje, a to je meditacija i
molitva. Jer mi smo toliko naviknuti odgurnuti neugodno znanje natrag u
podsvjest, pa treba raunati s time da tu naviku ne moemo brzo promijeniti.
Treba raditi s razumijevanjem da ne moemo odmah promijeniti privremenu
nesposobnost da drugaije reagiramo, jer znamo da je spori rast jedini mogui
nain. Trebamo uzeti nove spoznaje o sebi koje nisu laskave za nas, promotriti
ih iz raznih kutova, moliti se i meditirati o njima.
Nabrojimo sad korake u pronalaenju slika:
1. Preuzeti odgovornost za tekoe u vlastitom ivotu, priznati sebi da nismo
savreni.
pronai sve probleme i otkriti negativnu motivaciju u odreenom podruju
ivota tako da ponemo prevoditi skrivene emocije u jasne misli, pa ih tada
usporediti s duhovnim zakonom.
treba promatrati negativne crte u nama objektivno i suosjeajno, bez osude
moralizatorskim stavom, jer znamo koliko god bilo veliko zlo u nama da ga
moemo promijeniti.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 129
zapisati sve probleme, neugodne situacije i vidjet emo da se ponavlja isti

obrazac ( moram se brinuti za druge po svaku cijenu, ne smijem pokazati svoje
potrebe, autoriteti su nepravedni).
shvatiti obrazac i dijetemoti ga s duhovnim zakonom ili stvarnou .
Tu tek poinje pravi posao - pronai shemu, razumijeti je i promijeniti
emocije je dugotrajan posao. Meditirajte, molite, razmiljajte i ponovno
proivljavajte situacije u kojim se javlja obrazac - tako nae emocije sazrijevaju.
2. Otkriti svoj strah od povrede, odnosno bola.
Glavna prekretnica na putu je otkrie kako mi sami kreiramo svoj ivot. Jer
samo dok se osjeamo krivima kad uoimo nau pgreku, odgovornost za
vlastiti ivot izgleda preteka. Ali kada jednom prevladamo to stanje tako da
prihvatimo sebe onakvima kakvi trenutno jesmo, bez bunta, ljutnje i bez
pogrene vrste srama ili krivnje, tako da imamo hrabrosti biti ono to jesmo u
svakom podruju naeg ivota, odgovornost za na ivot uinit e nas
slobodnima. Shvaanje onoga to je u nama uzrokovalo nae probleme, brige,
nezadovoljstvo i nesreu, uinit e nas snanima i sigurnima, a to nam lana
sigurnost nije mogla dati. Bilo da smo sigurnost nalazili u odnosima s drugim
ljudima, potvrivanju na poslu, ili idejama. Taj osjeaj slobode i snage doi e
prije nego to emo moi promijeniti nae osjeaje, slike i unutarnje reakcije
koje su tako jako vezane navikama. Teko da postoji neka osoba koja ne eli
izbjei odgovornost za vlastiti ivot na ovaj ili onaj nain u nekom podruju
svog ivota, dok se istovremeno jedan dio nas buni zbog tog vlastitog odricanja
od slobode. Prvi korak prema toj spoznaji je da shvatimo kako, gdje i zato
smo si nametnuli neku ovisnost. Ako tada shvatimo unutarnju, negativnu
motivaciju, i kako nam je ona donijela mnogo vie patnje od one koju smo
takvim postupanjem htjeli izbjei, mi emo postati slobodni.
Treba takoer otkriti strah da budemo povrijeeni, strah od bola. Ta pogrena
strategija malog djeteta u nama uzkokuje sav bol u naem ivotu. To je kao
situacija neke osobe koja se toliko boji smrti da poini samoubojstvo. A to je
upravo ono to nam slike rade. Toliko se bojimo bola da stvaramo slike, koje bi
nas trebale spasiti od bola, a u stvarnosti stvaramo neizmjerno vie bola, nego
to bi ga trebali proivjeti bez tih obrana. Trebamo prihvatiti injenicu da smo
nesavreni i da patimo u mjeri u kojoj nismo savreni. to emo se vie
mijenjati, to e naa patnja postajati manja. to oputenije moemo pogledati u
sebe i svoju patnju, pronalazei uzroke i rjeavajui ih, to emo ih bre
prevladati. I tada emo imati pravilan stav prema bolu. Jedino prihvaanje bola
na taj nain - to je jedini zdravi nain, niti s mazohizmom, niti s buntom, niti
padajui pred njim i initi se napetim iznutra - bol e konano prestati biti bol.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 130
Kad bol potpuno prihvatimo tako da ga proivimo, tada emo ga i prevladati.

Slijedea toka na koju moramo obratiti panju kad radimo sa slikama je jaki
sram koji se javlja kad god otkrijemo neku svoju manu. To ak ne mora biti
neto to je objektivno sramno. Ali nakon to smo imali hrabrosti priznati nau
greku i drugima, taj osjeaj posramljenosti i neugodnosti potpuno nestaje. Jer
ono to je runo slabije je od nae iskrenosti koja je lijepa. Mi moemo imati
puno goru manu koju smo spoznali, i ak o njoj slobodno moemo govoriti s
drugim ljudima, ali puno manja mana dok nije u potpunosti spoznana i
prihvaena izaziva sram. Recimo da otkrijemo jaku ovisnost o jednom roditelju.
To je neto to smo spoznali, ali smo zanemarivali koliko mnogo i na koji nain
je to utjecalo na nas, i koliko smo jo uvijek ovisni slinim emocijama. I kada se
po prvi puta susretnemo . tim dubljim shvaanjem , ono uzrokuje osjeaj jake
posramljenosti. To je tipina reakcija na sliku kada je poinjemo duboko
shvaati. Ako to unaprijed shvatimo, puno emo olakati rad na sebi. Neemo
biti pod utjecajem dojma da se to dogaa samo nama. To je stoga to mi tako
emocionalno vjerujemo i zato se osjeamo tako posramljeno. To je stav
odijeljenosti od drugih ljudi koji smo izgradili zbog pogrene obrane iz
djetinjstva. Ali ako shvatimo da kroz takve osjeaje prolaze i drugi ljudi, moi
emo se konstruktivno baviti takvim osjeajima, umjesto da dozvolimo da oni
nama upravljaju. Jedino tako poet emo ruiti zidove koji nas zatvaraju u
usamljenost, strah, krivnju i laan sram.
Na taj se nain moemo razviti u slobodnu osobu, umjesto da nama vladaju i
da nas pokoravaju pogrena vjerovanja malog djeteta i lani sram. Za to nam je
potrebna hrabrost da vidimo ranjeno dijete u sebi, da ga prihvatimo i proivimo
njegove osjeaje, tj. da prihvatimo sebe onakvima kakvi jesmo u ovom
trenutku. Tada emo otkriti da smo ivjeli u fantomskom svijetu straha i srama,
koji uope nije stvaran, i da je svijet kojim vladaju Boji zakoni siguran i lijep.
TETNE POSLJEDICE SLIKA

Rekli smo da se slike oblikuju u ranom djetinjstvu, i da su to nezreli osjeaji i
kriva uvjerenja malog djeteta koje se je jedino na taj nain moglo nositi s
bolom. Te slike su odgovorne za nepotrebnu patnju, strah, sram i osjeaj
odvojenosti od drugih ljudi. One nas sprjeavaju da budemo sretni u ivotu
kojeg bismo onda bolje mogli upotrijebiti za duhovnu snagu i razvoj.
Mnogi ljudi trae rjeenje svojih tekoa vanjskim sredstvima, to god to bilo intelektualno znanje ili vanjski dogaaji - ali tako to ne moemo ostvariti. Jedini
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
je nain
da pogledamo
Page 131
u sebe . To znai
proi
kroz tunel u kojem
je tama , da
bismo izali na svjetlost. Dok prolazimo kroz tamu, mi spoznajemo vlastitu

odgovornost za nae tekoe, i to je bolno iskustvo, ali jedino tako moemo
stei istinsku neovisnost. Osloboenje ne moemo traiti izvana. Traei ga
izvana, mi smo ponavljamo dramu naih pogrenih rjeenja iz djetinjstva. Kada
ponemo traiti svoje slike, mi ne moemo a da neko vrijeme ne prolazimo kroz
zbunjenost i potrese, i da se ne susretnemo s naim otporima. Ali patnje se ne
moemo rijeiti ako je prvo ne iskusimo i shvatimo njeno pravo znaenje, njene
obrambene mehanizme kao i njihov smisao, bez obzira kako ih svjesno
objanjavali.
Sva sumnja i nepovjerenje koje imamo prema drugim ljudima u stvarnosti nije
nita drugo nego nepovjerenje prema nama samima. Kada ponemo otkrivati
zato ne vjerujemo sebi uvijek emo pronai da je uzrok u tome to ne ivimo
svoju istinu i da ne moemo prihvatiti tu injenicu. Tako da prvi korak mora biti
da jednostavno prihvatimo sebe onakvima kakvi sada jesmo. Srest emo se s
potrebom da budemo vie nego to jesmo u ovom trenutku i to je razlog da se
osjeamo nesigurno. Nai osjeaji ele da budemo savreni, a onda to opet
nesvjesno oekujemo od drugih. Nesvjesno mi razmiljamo: "Budui da nisam
iskren prema sebi zato to elim djelovati bolje i vee, meni se ne moe
vjerovati. I drugi su vjerojatno takvi." Uvijek osuujemo druge u mjeri u kojoj
elimo biti savreni, ak i ako toga nismo svjesni. Ako doista moemo u sebi
pronai takvo razmiljanje tako da ono postane svjesno, napravili smo veliki
korak. Meutim nije dovoljno da samo mislimo da je to vjerojatno ono to se
dogaa unutar nas, zato to to ima smisla. Potrebno je otkriti, osjetiti i doivjeti
to razmiljanje, i kako ono djeluje, na to se odnosi i na koji nain mi tako
reagiramo.
Nije potrebno rei da u poetku imamo veliki otpor da otkrijemo neto takvo u
nama. Izgleda puno lake ne vjerovati drugim ljudima i to onda racionalizirati
kojekakvim "dokazima". Ali jednom kada prevladamo taj otpor i upitamo sebe:
"to se uistinu dogaa u meni?", tada emo osjetiti olakanje jer se suoavamo
sa svojom istinom, bez obzira koliko ona moe biti neugodna kada se prvi puta
pojavi. Potovanje prema samima sebi koje nam mora nedostajati tako dugo
dok nesvjesno preziremo sami sebe, automatski e nestati, barem u nekoj
mjeri, ak i prije nego to emo biti u stanju promijeniti unutarnji stav, samo
zato jer smo imali hrabrosti da se suoimo s istinom o sebi.
Problem je to mi u odraslom dobu ne shvaamo to je uzrokovalo da stvorimo
takve pogrene zakljuke. Na intelekt je odrastao i promijenio se kroz
iskustvo, kroz ono to smo nauili. Ali dok u nama postoji slika, jedan dio nas
se nije promijenio. Slika nastaje tako da smo u jednom periodu djetinjstva
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 132
doivjeli ok. Mi obino zamiljamo ok kao iznenadno iskustvo s vrlo snanim i

neoekivanim utjecajem, kao primjerice nesreu. Ali ok se takoer moe
dogoditi, osobito djetetu, tako da ono postupno otkriva da je stvarnost neto to
je u suprotnosti s njegovim oekivanjima. Primjerice dijete ivi u uvjerenju da
su njegovi roditelji savreni i svemogui. Kada dijete shvati da to nije tako, ono
to doivljava kao ok. Kada dijete otkrije da njegovo vjerovanje nije istinito, ono
gubi sigurnost. Ono je preplaeno. To se djetetu ne svianpa e stoga, s jedne
strane, taj utisak odgurnuti u podsvijest, jer se osjea krivim da njegovi roditelji
nisu savreni, a s druge strane e izgraditi obrane ili lana rjeenja da bi se
obranilo od te situacije koja ga plai.
Ta situacija koja ga plai, bilo da se dogodila iznenadno ili postupno, je taj ok.
ok stvara mrtvilo. Nae tijelo, ivci i um postaju blokirani, a to moe ii tako
daleko da privremeno izgubimo pamenje, ili imamo neke druge simptome. To
e iskustvo potvrditi svi koji su iznenada izgubili voljenu osobu, ili doivjeli neku
drugu nesreu. Tako e dijete doivjeti ok zato to roditelji, svijet i ivot nisu
onakvi kako je ono oekivalo. Utisak koji je stvorio ok moe biti objektivno
nesrea, ali i ne mora biti, no zakljuak koji je donijelo dijete mora biti
pogrean. To je zato to djeca poopuju i projiciraju vlastita iskustva na sve
druge mogunosti. Roditelji djeteta su njemu cijeli svijet, pa stoga ono
zakljuuje nakon oka mora biti primijenjeno na druge i openito na ivot. To je
pogreni zakljuak koji stvara sliku.
Slika se dakle stvara kada je slika svijeta pogreno stvorena. Pogreni
zakljuci su:
a. poopivanje - nemaju svi ljudi iste nedostatke kao i djetetovi roditelji, i nisu
svi ivotni uvjeti slini onima koje je dijete otkrilo u svom vlastitom okruenju.
b. Obrambeni mehanizmi koje dijete odabire u svom jo uvijek ogranienom
shvaanju svijeta su pogreni, a jo su vie pogreni kada se primjene na
druge ljude i druge situacije osim onih u njegovom ranom okruenju.
To je nain kako se stvaraju slike. Naravno da se mi ne sjeamo svojih
emocija, reakcija I zakljuaka iz djetinjstva. Ne sjeamo se ih jer smo ih ve u
djetinjstvu potisnuli zbog oka, ali takoer jer smo bili posramljeni to nai
roditelji nisu bili ono to smo mi mislili da trebaju biti.
Kao dijete smo mislili da samo mi nemamo savrene roditelje, dok ih svi drugi
imaju, pa smo zbog toga sakrili svoj ok I od sebe, kako i od roditelja i od
drugih ljudi. Sram nastaje zbog tog uvjerenja da se to dogaa samo nama, pa
stoga potiskujemo cijeli emocionalni i misaoni proces. Budui da smo ga tako
sakrili sami od sebe, taj dio nae linosti nije mogao rasti zajedno s ostatkom
naeg bia. Taj dio se nije mogao mijenjati, prilagoivati i bolje uiti. Stoga ne
iznenauje da su zakljuci naih slika nezreli, jer ih je donosilo malo dijete. Oni
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 133
nisu u skladu s ostatkom linosti koji se razvijao.

Novoroene ili vrlo malo dijete poznaje samo najprimitivnije osjeaje. Ono
poznaje dobro i loe. Poznaje ljubav i zadovoljstvo, kada se ispuni njegova
elja, a osjea mrnju, ogorenost i bol kada se elja ne ispuni. Jedino kasnije
u ivotu ono naui da ne reagira samo u odnosu na vlastiti bol, nego da
objektivno reagira. Ali dok u sebi imamo sliku, mi nastavljamo reagirati kao
malo dijete u podruju ivota u kojem se nalazi slika, bez obzira koliko je naa
linost nauila zrelo prosuivati i osjeati u drugim podrujima. Tamo gdje
imamo sliku mi smo emocionalno nezreli i donosimo iste zakljuke,
emocionalno i nesvjesno, kao to smo to inili kao dijete, sve dok tu sliku ne
osvijestimo.
Zato treba raunati da emo u sebi otkriti zakljuke koji nisu u skladu s naim
svjesnim znanjem. To moe biti ok kada shvatimo na koji djetinjasti nain
emocionalno reagiramo. Ali kada znamo to moemo oekivati kada krenemo u
potragu za slikama neemo se iznenaditi kada u sebi naemo dijete kakvo smo
bili. Znat emo da to dijete nije moglo rasti u nama, jer je bilo gurnuto u
podsvijest, pa stoga nismo ni znali da ivi u nama.
Budui da slike djeluju iz podsvjesnog, one imaju mo da stvaraju nae ivotne
okolnosti. One utjeu da vidimo i zapaamo samo odreene stvari koje su
povezane sa zakljukom nae slike tako da neprestano potvrujemo svoje
netono vjerovanje. Na taj nain slika jaa u kasnijem ivotu. Zakljuci naih
slika se sukobljavaju s odraslim eljama i ciljevima u naem ivotu. Tako one
uzrokuju ne samo bolni nesklad, nego i brojne sukobe i probleme u postizanju
naih ciljeva, kao i stvaranju bolnih okolnosti u naem ivotu. Te slike snano
utjeu na to da ponavljamo dramu naeg djetinjstva tako da privlaimo
odreene ljude i iskustva u na ivot. to su ti osjeaji manje svjesni, to su
nae misli kompliciranije, jer dok su nesvjesni mi ih ne moemo kontrolirati i
prilagoditi stvarnosti i svjesnim proturjenim eljama. Tako nas nae slike i
njihovi zakljuci stalno vode u situacije koje svjesno ne elimo.
Na svjesnom nivou mi elimo da se ivot odvija u skladu s naim eljama. A
kada se to ne dogaa mi u sebi osjeamo kao dijete. To je nezrelost u
podruju gdje postoji slika. Zrela osoba zna da moe kontrolirati ivot samo
tako da prihvaa ono to ivot donosi, a ne tako da ivot slijedi njena
oekivanja. A tamo gdje imamo sliku, mi se ne prilagoavamo ivotu. Mi smo
ljuti i ogoreni tamo gdje se nae elje ne ispunjavaju. Ako se naa elja i
ispuni, esto to nije ono to smo oekivali, jer je na ostvarenje utjecalo i nae
nesvjesno vjerovanje. To ukljuuje i gubitak, ali nam se on ne svia. Tada
mislimo da je ivot nepravedan.
Govorili smo o sramu koji se javlja kada otkrijemo krivo vjerovanje. Tada
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 134
zanemarujemo da je taj zakljuak donosilo malo dijete i da je on potpuno u

skladu s djejom sposobnou shvaanja I razmiljanja. Naa odrasla
inteligencija se ne moe pomiriti da tako glupo reagiramo. Bit e nam to lake
prihvatiti ako znamo da smo u tom podruju nae linosti ostali dijete, zato to
je cijeli proces bio sakriven od nas u podsvjesnom, i takoer kada shvatimo da
svi koje poznajemo imaju takve slike u sebi. Ako smo razgovarali s djetetom od
4-10 godina, neemo biti iznenaeni njegovim razmiljanjem. To je vano da
shvatimo. Mnogi ljudi to ne shvaaju, pa rade Sizifov posao pokuavajui
prisiliti ivot da bude ono to oni misle da bi trebao biti, kao to su to inili kao
djeca. Kada ponemo traiti svoje slike tako da promotrimo svoje probleme ,
unutarnje sukobe I pogrene zakljuke, mi emo ponovno proivljavati
negativne osjeaje I usporeivati ih s ispravnim naelom. Ali nakon to to
temeljito shvatimo, morat emo nastaviti raditi dalje. Ne samo da moramo
pronai podruje gdje smo odigravali svoje slike, idui od jednog obrasca do
drugog, ve bismo morali nanovo procijeniti na ivot, naroito situacije koje
naizgled nemaju nita s naim djelovanjem. Zdravi razum I logika e nam rei
o mnogim iskustvima za koja smo se pitali to uope imamo s time, ili nismo
nita uinili, a ipak nam se to dogodilo. Ali nakon to smo pronali svoje slike
bit e nam jasno kako smo privukli odreeno iskustvo. U prvom trenutku to
otkrie moe biti okantno, ali ne mora biti uvijek. esto takva spoznaja znai
olakanje. Ali olakanje mora uvijek uslijediti, ak i ako u potpunosti ne
razumijemo svu povezanost. Kada vidimo povezanost naizgled sluajnog
dogaaja i nae slike. Olakanje mora doi jer od trenutka kad shvatimo kako
smo nesvjesno oblikovali na ivot, kako smo uzrokovali dogaaje za koje smo
do sada vjerovali da nemamo nita s njima, osjetiti emo sigurnost jer nismo
bespomona rtva okolnosti. Shvatit emo da ne postoji nepravda i to e nas
uiniti snanima i sigurnima. Takoer emo shvatiti da su nae nesvjesne elje,
usmjerenja i stavovi, ili ranjeno dijete, upravljali naim ivotom u velikoj mjeri. I
kada toliko toga postane svjesno, mi postajemo sposobni svjesno kontrolirati,
upravljati i usmjeravati na ivot. To e nam omoguiti da ivotu pristupimo s
radou i snagom. Imat emo sigurnost o kojoj prije nismo mogli ni sanjati, jer
je sve dobilo svoj smisao. To e nam izgledati kao da prvi put imamo vrsto tlo
pod nogama.
SUKOB SVJESNIH I NESVJESNIH ELJA
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Smisao
ivota
Page 135
je razvoj
i proienje
. A proistiti
sebe
moemo
samo
ako
upoznamo sami sebe. Da bismo bili sposobni da to uinimo bez izgovora i

otpora potrebna nam je istinska poniznost - poniznost da prihvatimo sebe kakvi
trenutno jesmo. To je borba da prihvatimo na ispravan nain dio negativnosti u
nama prije nego to emo moi promijeniti nae osjeaje. Nae osjeaje i
emocionalne reakcije ne moemo promijeniti snagom volje. Osjeaje moemo
promijeniti tek nakon to smo uvijek iznova imali poniznosti da shvatimo njihovu
negativnost. Zato uvijek iznova moramo prepoznati to je to pogreno u naim
unutarnjim reakcijama da bismo mogli postii promjenu u naem ivotu.
Kada govorimo da poznajemo sebe rijetko u potpunosti shvaamo to to znai.
Sigurno znamo neto o naim svjesnim ciljevima i reakcijama, naem ukusu,
nekom crtama linosti, itd. Razmislite o tome koliko razliito reagiramo na
druge ljude danas i u prolosti. Koliko smo se promijenili. Budui da naa
linost ima mnogo slojeva, od povrinski do onih najdubljih koje se ne oituju
vidljivo u vanjskom ponaanju, trebamo mnogo raditi na sebi da bismo se
doista upoznali i mogli uspjeno upravljati samima sobom.
Prvi i najvaniji korak u upoznavanju sebe je otkriti nae elje. To ne znai
samo vane elje i ciljeve u ivotu, nego one male koje se skrivaju iza svake
nae reakcije. Svako nevani dogaaj tokom dana, kada se osjeamo
neskladno, ljuto, iritirano, ili radosno i optimistino, sadri u sebi elju. Da
bismo u tim malim naoko nevanim dnevnim dogaajima otkrili skrivene elje, i
tako formirali nove navike, potrebna nam je tehnika i uvjebavanje. Kao prvo
moramo nauiti voditi dnevni pregled. Slijedei korak je, umjesto da si samo
priznamo "Ljut sam, ili sam pun nade, ili nesretan, ili radostan u odreenoj
prilici", da se upitamo zato se tako osjeamo, bez obzira koliko razlog moe
biti oigledan s obzirom na druge ljude i situacije.
Trebamo se upitati koja elja stoji iza odreenog osjeaja ili reakcije. Upitajmo
se "to ja uistinu elim s obzirom na situaciju koja me sada ljuti ili se je bojim?
Ljut sam zato to bih elio da bude drugaije. to je to to uistinu elim? Ili
sam radostan jer je moja elja bila ispunjena? to je ta elja? Trebamo
napraviti naviku od takvog ispitivanja sebe.
Svjesnost znai biti svjestan onoga to se dogaa u meni, jer jedino tako mogu
ivjeti u istini. Tada imam izbor da biram izmeu tame i svjetla u sebi. Ako
nismo svjesni unutarnjih reakcija, mi onda to sebi objanjavamo vanjskim
okolnostima, a to je varanje samog sebe. Sve zlo u nama proizlazi od toga da
varamo sami sebe, to automatski znai da onda varamo i druge. To se u
psihologiji naziva racionalizacijom, tj. opravdavanjem neega to ne vidimo u
sebi.
Svaki dan treba promatrati svoje reakcije na takav nain. To e nam pomoi da
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 136
upoznamo sebe i da ispravo odluujemo. Slijedei korak je tada da otkrijemo

zato imamo takve elje. Jer nae svjesne elje se mogu razlikovati od naih
nesvjesnih elja. O tome smo dosta govorili, o eljama malog djeteta u nama
kojih nismo svjesni, a koje stvaraju sukobe i bolna iskustva. Problem je u tome
to dobre elje ili namjere prekrivaju od nae svjesnosti negativne elje i
namjere. Jako je vano da to otkrijemo. Koliko god imali dobre i plemenite
motive, ako ne vidimo i one negativne, rezultat mora biti neto to e nas
razoarati, a neemo biti svjesni zato je to takoo ak i prije nego to se
proistimo do takvog stupnja da e sebini, tati i motivi iz straha presti
postojati u nama, injenica da smo ih svjesni i pored plemenitog motiva,
negativni motivi e izgubiti mo da utjeu na nas i nae djelovanje i elje e
postati proienije. Tako nam se nee dogaati da smo eljeli neto dobro, a
ipak je to donijelo nezadovoljavajui rezultat.
Razlog je taj da mi zanemarujemo da u nama postoje razliiti motivi vezani uz
plemenite elje. Problem je u djejem gledanju crno-bijelo, odnosno da dobar
motiv automatski iskljuuje negativan motiv. Trebamo razlikovati dobar i lo
motiv tako da ih u poetku samo budemo svjesni. Samo smo promatra onoga
to se dogaa u nama. Mi ne moemo snagom volje mijenjati nae osjeaje,
ne moemo sebe prisiliti da drugaije osjeamo. To smo esto naglaavali, jer
ih na taj nain samo potiskujemo - ovo ne bih smio osjeati - guramo ih u
nesvjesno gdje samo jaaju i racionaliziraju se, pa izbijaju svom snagom u
frustrativnim situacijama. I tako varamo sami sebe.
Probajte sebi rei: "elim to i to. Svjesna elja je dobra. Ali prepoznajem i
sebini motiv. init u iz pozitivnog motiva, ali se neu zavaravati da sam
osloboen sebinosti, tatine, ili neke druge negativnosti. Molit u se Bogu da
mi pokae zato tako osjeam. Sad si ne mogu pomoi da tako ne osjeam."
Promatrajui sebe na ovakav nain, negativni osjeaji e s vremenom slabiti i
pretvarati se u pozitivne.
Osjeaji puno vie kreiraju na ivot nego samo misli. U osjeajima lei puno
vie snage nego u mislima. Uvjerenja, miljenja i stavovi, ako ih ne slijede
osjeaji, mogu se puno lake promijeniti nego kad su povezani s jakim
osjeajima. Najjae svjesno uvjerenje ili misao nisu nita u usporedbi sa
slikama koje su uvjerenja i osjeaji u podsvjesnom. Ali kako osjeaje
prevodimo u jasne misli, mi ih dovodimo u svijest i tako oni negativni gube na
jaini. Teko je promijeniti i misli u koje nisu ukljueni posebno jaki osjeaji. A
koliko je teko promijeniti stav u koji su ukljuene jake emocije. Zato ustrajemo
na miljenjima ak i kad im novo steeno znanje proturjei. Tako da mijenjanje
povrnih miljenja zahtijeva napor i poniznost, jer se ne moemo prisiliti da
mislimo drugaije. Miljenje jedino moemo promijeniti ako razmiljamo o
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 137
njemu, savjetujemo se, vaemo, razlikujemo i odabiremo, a to je mukotrpno

traenje istine. Potrebna nam je poniznost da bismo uope postavili u pitanje
da li smo u pravu. Ranjeno dijete u nama se opire tome i doivljava to ivotno
ugroavajui. Ako ne prepoznamo taj otpor, mi se radosn
moi mijenjati .
Osjeaji koji su jai od misli, njih jo manje moemo mijenjati snagom volje.
Trebamo se pomiriti s time da emo neko vrijeme promatrati njihovo postojanje
i uiti na njima da razlikujemo dobre i loe motive. A to znai da emo ivjeti u
istini sa sobom, ak ako ta istina u ovom trenutku ne moe biti laskava za nas.
Tako rastemo kroz ovaj proces prihvaanja samih sebe kakvi smo sada.
Na taj nain, polako, korak po korak, postajati emo sve svjesniji onoga to se
dogaa u nama i kako je to povezano s vanjskim okolnostima, a nai negativni
osjeaji e se organski mijenjati u pozitivne. I to e biti naa najvea pobjeda.
To e biti veliko olakanje, ali do kojeg ne moemo doi preko noi. Radei
tako na sebi mi ne samo da emo shvatiti na ivot, probleme i sukobe, ve
emo shvatiti nae slike i kako su one oblikovane. Da bismo pronali te slike
moramo djelovati s dvije strane:
trebamo ispitati nae djetinjstvo i nae tadanje reakcije
i trebamo ispitati nae sadanje reakcije i zelje u odnosu s dnevnim
dogaajima.
Tada e i jedne i druge oblikovati jednu cjelovitu sliku. Kad sada tragamo za
naim eljama, shvatit emo zato su jedne snanije od drugih, neke su
suprostavljene, dok druge kruto teku u jednom smjeru, a sve su na nekoliko
razina nae linosti, i sadre dobre i loe motive. Shvatit emo zato su bile
sakrivene od nae svjesnosti.
Moe se dogoditi da barem u nekim podrujima naeg unutarnjeg ivota ne
znamo to elimo. To moe djelovati tako da nas zbuni, esto nas moe i
uznemiriti. Zbunjeni smo zbog toga to su te elje suprostavljene ili/i
nepoeljne, pa e trebati puno truda da sve to otkrijemo. Na poetku moe
izgledati zastraujue da ne znamo to elimo, a na van imamo tako jasne
ciljeve. Ali iznutra se nalazimo u zbrci i ne znamo to elimo, pa na van imamo
prejake elje. Tu emo u sebi obino nai dosta suprostavljenih i nepoeljnih
elja, koje imaju iza sebe razliite motive. Naa odrasla inteligencija nije mogla
sebi priznati da u sebi nosimo djeje elje koje su meusobno suprostavljene.
Potiskujui te elje mislili smo da smo ih se rijeili. Meutim, upravo te
suprostavljene elje su uzrok naih razoaranja, sukoba i neispunjenja. Jedini
je izlaz iz toga da smognemo hrabrosti i strpljenja da zapitamo sebe u to
elimo u svakoj pojedinoj dnevnoj reakciji.
U poetku to samo treba zabiljeiti. Trebamo izbjegavati da prosuujemo i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Nrocjenjujemo
Page 138
kao
primjerice
: "ali to je glupavo , to nije
mogue , itd ." Takav
pristup nas sprjeava da bilo to promijenimo. Trebamo znati da skriveni

osjeaji nemaju nita zajednikog s naim vanjskim zdravim razumom. Moramo
znati da taj dio u nama nije mogao rasti jer smo ga drali potisnutim zbog slika.
Taj dio upravo eli dvije ili vie elja koje se meusobno ponitavaju. Ranjeno
dijete u nama eli nemogue, a prikriva to razumnim vanjskim eljama, dok u
nama sve kipi. A budui da su slike kao magneti, mi neprestano privlaimo
neprilike koje su u skladu s unutarnjim nesvjesnim sukobima. Svjesno elimo
dobro, no na nesvjesnom nivou postoji strah od ispunjenja, ali ne elimo osjetiti
taj strah, pa ga potiskujemo. A to su elje i osjeaji nesvjesniji, to oni imaju
vei uinak u naem ivotu. Dosljedno tome, mi dobivamo tono ono to
svjesno ne elimo, ve ono to elimo nesvjesno. Kad kupujemo ljubav,
dobivamo upravo ono to smo takvim kupovanjem eljeli izbjei.
Kada radimo na sebi mnogi nai skriveni osjeaji dou na povrinu. I to
postajemo svjesniji naih osjeaja, mi emo biti obazriviji i paljiviji prema
drugim ljudima. Negativni osjeaji vie nee izbijati punom snagom u
frustrativnim situacijama, i mi neemo povreivati druge ljude, naroito nama
bliske ljude. to vie postajemo svjesni sami sebe, to emo vie razumjeti
druge ljude, pa im neemo suditi i tako emo postajati sve manje sebini, a
vie emo voljeti sebe i druge.
AUTORITETI U NESVJESNOM
Roditelji ili zamjena za roditelje, svi stariji, a kasnije i uitelji, predstavljaju
autoritet za dijete. Prvi sukob u ivotu dijete ima s autoritetima, jer oni
sprjeavaju ispunjenje mnogih njegovih elja. Zbog toga djetetu taj autoritet
izgleda neprijateljski. Bez obzira koliko mnogo ljubavi, topline i panje dijete
dobiva, bez obzira koliko su te zabrane opravdane, to za dijete predstavlja prvu
prepreku u ivotu. S druge strane, autoritet takoer moe biti pretjerano strog,
ili pretjerano popustljiv, da navedemo samo ta dva ekstrema.
Dijete razdire sukob, jer s jedne strane, ezne za roditeljskom ljubavi, dok se s
druge strane opire i buni protiv zabrana autoriteta. Dijete osjea da je taj
autoritet neto neprijateljsko i zbog toga se osjea frustrirano. Osim toga esto
postoji vie od jedne enje: nestrpljivost da bude odraslo, da ga nitko ne
ograniava, kao to to pogreno vjeruje. Ali kako dijete odrasta, autoritet se
mijenja; umjesto roditelja i uitelja, autoritet sada predstavlja drutvo, vlada,
poslodavac, moni ljudi o kojima moe ovisiti, pa i brani partner, itd.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Osoba
nesvjesno
Page 139
prenosi
iste osjeaje
iz djetinjstva
u odraslo
doba . Autoriteti
je sada ograniavaju kao odraslu osobu. Isti problemi i sada postoje na

drugaiji nain: kao dijete je bila rastrgana izmeu elje da bude voljena i
prihvaena, a to je bunt prema autoritetima onemoguavao - ili je dijete tako
vjerovalo. Osoba jo uvijek nosi taj osnovni sukob u sebi: s jedne strane
otvoreni bunt protiv ogranienja, a s druge strane, strah da bude odbaena.
Rjeenje tog sukoba koje je stvorilo malo dijete mora biti pogreno.
Razlikujemo dva osnovna rjeenja, dva tipa, ili mogunosti reagiranja prema
autoritetima, s mnogim varijacijama - a esto se te dvije reakcije meusobno
mijeaju i prisutne su u jednoj osobi. U jednom periodu, jedna reakcija moe
prevladati, a u drugom periodu to moe suprotna krajnost. Ili ista osoba moe
reagirati razliito u raznim podrujima svojeg ivota. Rijetko emo nai jedan
ekstrem u jednoj osobi, jer obino postoji mjeavina.
Prvi tip linosti mogli bismo nazvati buntovnikom ili prekriteljem pravila.
Prekritelj pravila je psiholoki opis i ne treba ga doslovno shvatiti. Taj tip je
uvijek protiv, ma o emu se radilo. Osoba se otvoreno buni i prua otpor
autoritetima. Ona osjea autoritete kao neprijatelje, jer joj oni zabranjuju elje.
Dok ju autoriteti u tome sprjeavaju, ona to doivljava kao nepravdu i kao neto
to je openito tetno. Ako je to osoba koja izraava svoje osjeaje i inae je
odvana, to je nain kako ona rjeava svoje strahove, ona e se otvoreno boriti
i pobuniti. Ta pobuna se moe dogoditi u najblaem obliku u osobnim
stavovima, ili u jaem obliku kao pobuna protiv drutva kroz lanstvo u
ekstremnim manjinskim strankama, ili u kriminalu. Najsnaniji oblik ovog stava
moemo nai u osobi koja ini antidrutvena djela. Najblai oblik je onaj koji ne
mora biti vidljiv drugim ljudima. Ali u osobi postoje isti osjeaji u podsvjesnom,
pa e takva osoba imati vanjske sukobe jednako kao i otvoreni buntovnik.
Drugi tip linosti mogli bismo uvjetno govorei je zagovaratelj pravila. To je
osoba koja je odustala od pobune jer je kao dijete osjeala da e biti sigurnija
ako se ne buni, pa se pomirila s autoritetom, bez obzira koliko ga ne voljela. Ta
lana sigurnost dovodi osobu da postane u ekstremnom sluaju snaan
zagovaratelj pravila, ali to moe initi na mnogo manje vidljiv nain.
Zagovaratelj pravila, da bi osigurao svoju poziciju i sigurnost, te da bi sakrio
vlastitu pobunu - a to je u najdubljem smislu isto to ini prekritelj pravila
protiv kojeg se bori, mora postati krajnje suprotan prekritelju pravila. to se on
vie boji svojih buntovnih osjeaja, to e biti otriji prema prekritelju, jer u
njemu vidi ono to ne eli vidjeti u sebi. Upravo strah da ne vidi u sebi ono
protiv ega se tako estoko bori ini ga dvostruko "dobrim". To ne znai da
zagovaratelj pravila ne moe biti uistinu dobra osoba, isto kao i buntovnik.
Meutim, i jedan i drugi reagiraju nesvjesno i nezrelo. Ali su unutarnji motivi
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 140
zagovaratelja pravila ukorijenjeni takoer na strahu i ne mogu donijeti pozitivne

rezultate.
Govorili smo o tome kako nae nesvjesno snano utjee na nesvjesno druge
osobe, mnogo vie nego svjesno prepoznati stav ili djelo. Drugim rijeima, ako
imamo odreene stavove, a nismo svjesni da ih imamo zbog straha, jer smo ga
potisnuli, ti stavovi e imati daleko vei uinak na druge ljude, nego kad smo
svjesni da se bojimo. Na nesvjesni strah budi takoer nesvjesni strah u drugoj
osobi, pa e ona automatski pojaati svoj obrambeni, ili napadaki
stav . To
ovisi o osobi, da li se povlai ili napada kad se osjea ugroenom. Tako e
zagovaratelj pravila, nesvjestan svog straha, osobito loe djelovati na
prekritelja pravila. Prekritelj pravila osjeat e se manje buntovno ako je
zagovaratelj pravila voen zdravim, svjesnim i zrelim motivima. Tada
zagovaratelj pravila nee ii protiv ovjeka, nego za istinom.
Postoje mnoge nijanse i varijacije u oba ta dva ekstremna tipa. No, oba su
ekstrema jednako pogrena, jer e buntovnik uvijek buniti, bez obzira da li je to
potrebno ili nije, a zagovaratelj zakona e slijepo slijediti pravila, ak kad su
ona pogrena.
U veini sluajeva je jedno usmjerenje malo vie prevladavajue. U nekim
sluajevima, ali rjee, je jedno usmjerenje prevladavajue. Ali u veini je to
mjeavina. Da bismo otkrili kako reagiramo na autoritete trebamo sebe pitati u
kojim prilikama, ili s kojim tipovima ljudi, prevladava jedno usmjerenje, a kada
ono drugo.
Te dvije krajnosti stvaraju zaarani krug: to je vei bunt kod prekritelja
pravila, zagovaratelj postaje ei i nepopustljiviji, da bi se zatitio od vlastitih
strahova i pobune. Kao rezultat toga i bunt i otpor kod prekritelja pravila
moraju postati jo snaniji. On nije svjestan da njegov otpor nije vie okrenut
protiv pravila kao takvih, ili protiv autoriteta, ve zapravo protiv lanog stava u
podjednakom nesvjesnom zagovaratelju pravila.
Ovo je vrlo teka tema jer je stav prema autoritetima nesvjestan i oituje se u
profinjenim emocionalnim reakcijama. Meutim ako pogledamo u sebe
moemo lako otkriti koji se stav preteno odnosi na nas i u kojim podrujima je
jedan nain reagiranja jai od onog drugog. Tada moemo razmiljati o uinku
koji taj unutarnji stav ima na na ivot, sukobe, kao i na nau okolinu i nama
bliske ljude.
Ako spadate vie u kategoriju buntovnika trebali biste postati svjesni razlike
izmeu istinskih autoriteta i onih manje savrenih, jer i autoriteti su samo ljudi,
pa ne mogu biti savreni, a to nesvjesno oekujemo od njih. Problem je to
nae ranjeno dijete prenosi nesvjesni stav i na najvii autoritet, na Boga. Tada
smo neprestano u sukobu iznutra, jer na svjesnom nivou znamo da je Bog
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 141
ljubav, ali u naem nesvjesnom je on tada neprijatelj. To esto moemo uti

kada ljudi govore da je Bog nepravedan i tome slino. Kada spoznamo taj stav
u sebi, na otpor prema autoritetu kao neprijatelju e automatski slabiti. Znanje
o tome e nam pomoi da izgradimo pravilan stav u sebi, pa emo moi
prepoznati pogrenu vrstu autoriteta, bez da to u nama digne bunt , jer emo
moi shvatiti njegove motive i biti sposobni suosjeati. Moi emo shvatiti jer
smo sline motive nali i u sebi. To je proces osvjetavanja. Tada emo moi
prepoznati nunost zakona i reda, pa stoga i autoriteta, iji je zadatak da
podupire zakon i red. Vie neemo oekivati da autoriteti budu savreni, a na
bunt e slabiti u mjeri u kojoj emo to shvaati, u mjeri u kojoj smo uvidjeli
zato smo tako negativno reagirali na neke pogreke autoriteta. Nauit emo
da ne reagiramo automatski protiv ikoga i iega, samo jer se radi o autoritetu. I
tada emo moi prepoznati lane autoritete, jer neemo vie slijepo reagirati.
Ako ste otkrili da ste skloni tome da budete vie na strani zagovaratelja previla
trebali biste se sjetiti perioda u djetinjstvu kada ste se bunili i opirali autoritetu.
Kada budete to istraivali, prije ili kasnije ete otkriti period kada ste odluili
promijeniti i pokoriti onome to nam je izgledalo kao jaa sila, odnosno
autoritet. Sigurno je da to niste uinili samo zbog straha, tu je bilo i pozitivnih
motiva koje sad takoer trebate pronai. Kada doete do te toke, napravili ste
veliki korak.
Kako budete dalje istraivali pomalo ete shvaati reakcije koje drugi ljudi imaju
prema vama. Samoispravna strogost koja vas ponekad obuzima - potpuno
nesvjesno - prema vaoj brai i sestrama buntovnicima, e se smanjiti. Vaa
reakcija e se promijeniti u mjeri u kojoj prepoznate vlastite motive bazirane na
strahu od vlastite pogreke. Tako ete napraviti in snage iz ina slabosti, ili
kako to znamo rei, iz pogreke ete napraviti uenje ili napredak.
Shvatit ete da upravo zato to se nalazite na strani autoriteta, dvostruko
odgovorni da ne odbacite buntovnike, ve da svojim razumijevanjem izvuete
osobu iz njezine pogreke. A to jedino moemo uiniti ako prvo razumijemo
sebe, pa neemo izvlaiti korist iz bunta.
Sjetimo se da se Isus druio s carinicima i ostalim grjenicima. Svi ti ljudi su
osjeali tu kvalitetu u Njemu. Oni se s njim nisu bunili ne samo zato to su
osjeali Njegovu istinsku dobrotu, ve i Njegovo razumijevanje razloga zato su
bili takvi. Oni su osjeali da ih On ne prosuuje, on se druio s njima, usprkos
injenici da se On, naravno, suprotstavljao njihovim djelima i pogrenim
stavovima. On se ak mogao smijati s njima pogrenoj vrsti autoriteta. Isus je
vrsta autoriteta za kojom bismo morali teiti. To znai da se ne sudimo, ak niti
nesvjesno.
Naravno da prekritelji pravila kada postanu opasni za dobrobit drugih ljudi, da
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
moraju
nauiti
Page 142
lekciju . Kriminalce
treba
sprjeavati
da nastave
initi svoja
djela
kroz zakonske ustanove. Kada se to dogodi, to je zato to je predugo na njega

utjecala pogrena vrsta autoriteta koja ga je jo dublje gurnula u tamu, umjesto
da ga je od tamo izvukla. Sav jad, stvarni problemi kao to je to kriminal,
nepravde bilo koje vrste, proizlaze iz tih zaaranih krugova i da bi se oni
prekinuli treba nai njihove korijene. Ali to je uvijek bolan postupak, posebno
ako ih se ne trai iznutra u motivima, nego ih se pokua rijeiti vanjskim
sredstvima. Zato treba nai nesvjesne emocionalne reakcije u nama da se
lavina ne bi pokrenula. Na taj nain, svatko od nas moe sudjelovati na
sprjeavanju i prekidanju zaaranih krugova prije nego to se oni bolno oituju.
ISPRAVNA I POGRENA VRSTA POZITIVNOG

RAZMILJANJA
Nauili smo da u linosti postoje dvije strukture: Istinsko ja - to je dio nas koji
tei prema Bogu i koji eli savrenstvo za cijelu nau linost; to je suosjeanje,
samilost, potovanje, divljenje, njenost, zatita, pomo, ljubaznost i istina, ili
kreativno dijete u nama; i maska i negativnost - koji sadre sve nae mane i
slabosti, i neznanje, ili ranjeno dijete u nama. Biramo neznanje jer ono nam
dozvoljava da izbjegnemo odgovornost kada krimo Boje zakone, pa se ne
moramo mijenjati.
Zato se Istinska linost nalazi neprestano u ratu s ranjenim djetetom. Rekli smo
da najvee bitke koje emo ikada voditi su one bitke izmeu svjetla i tame u
nama. Svaka pobjeda nae negativnosti dovodi do rasta i sree. Meutim, mi
esto elimo postii sreu na lak nain koristei se raznim tehnikama.
Pozitivno razmiljanje je uistinu bitno za osobu koja eli duhovno rasti.
Meutim, ono se esto pogreno shvaa i pogreno primjenjuje. Naravno da je
oblikovanje pozitivnih misli poeljno, jer su one u skladu s Bojim zakonima, i
jer one imaju pozitivan uinak na na ivot. Za nas je veliko iskuenje da sve
neugodno gurnemo u podsvijest gdje to ini neizmjerno veu tetu od bilo koje
najgore svjesne misli. Kada je misao svjesna tada se moemo s njome baviti i
suoiti se s njome i provjeriti da li je u skladu s Bojim zakonima. Osoba koja
nekritiki primjenjuje tehniku pozitivnog razmiljanja ini upravo ono najgore.
Ona se toliko trudi da ne gaji niti jednu negativnu misao, tako da je sklona
gurnuti sve takve misli u podsvijest i tako zanemaruje sukob u sebi. Ona tada
ne ivi u svojoj istini, vara samu sebe, i ivi la, to je najtetnije to moemo
uiniti. Mi moemo kontrolirati svoje misli snagom volje, kao to moemo
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 143
kontrolirati i svoja djela. Ali to ne moemo uiniti sa svojim osjeajima.

Mi svi znamo da je grijeh mrziti, ali ako se mrnja jo uvijek nalazi u nama, mi
to ne moemo prestati osjeati snagom volje. Ili ako ne volimo neku osobu, mi
se ne moemo prisiliti da je volimo, bez obzira koliko mi to mnogo eljeli.
Promjenu u naim osjeajima moemo postii samo tako da prvo priznamo
sebi svoje negativne osjeaje i inimo iz Istinske linosti. Ako negiramo
negativne osjeaje u sebi, a pokuamo initi dobro, mi to neemo biti u stanju.
Drugim rijeima, negativni osjeaji e izbiti kada se budemo najmanje nadali,
jer inimo iz straha od svoje negativnosti, a ne iz istine.
Rekli smo da treba te osjeaje vidjeti, prihvatiti i initi iz Istinske linosti. Uz
daljnju potragu za negativnim namjerama i njihovim znaenjem , ti e osjeaji
slabiti i organski se mijenjati. O tome smo dosta govorili.
Ako smo ipak toliko zaokupljeni s pozitivnim razmiljanjem u opasnosti smo, s
jedne strane, zbog snage volje krivo upotrebljene, da pretjerano reagiramo, a s
druge strane, da zanemarimo negativne misli i tako ne prihvaamo trenutnu
istinu o nama, pa tako te misli rastu u nama i rade protiv nas, to se ne bi
dogodilo da ih nismo potisnuli.
Svakako da bismo trebali gajiti pozitivno razmiljanje, umjesto da se
preputamo mranim mislima. Trebamo promotriti negativne misli, ali na
objektivan i smiren nain, bez osjeaja krivnje, tako da nai osjeaji uvijek budu
povezani s tim mislima, ili s nainom kako bismo mi eljeli da nae misli i
osjeaji budu. Moramo nauiti promatrati svoju negativnost i prihvatiti njezino
sadanje postojanje, jer znamo da je ono samo privremeno, pod uvjetom da
radimo na sebi. Prihvaanjem nae nesavrenosti u ovom trenutku, stvaramo
mogunost da je mijenjamo.
Potreba da budemo sretni, koja je prirodna, moe doi iz Istinske linosti, ali iz
ranjenog djeteta. Ako dolazi iz ranjenog djeteta, tada to elimo postii bez da
se trudimo i da za to platimo cijenu. Istinska linost u nama zna da sve ima
svoju cijenu. Ta cijena su napori koje moramo napraviti na Putu:
samospoznavanje, prevladavanje naih mana, uenje duhovnih zakona i
njihova primjena u svakodnevnim malim situacijama. Ranjeno dijete eli doi
do sree vanjskim sredstvima bez pokoravanja sebe. A da bismo pokorili
negativnost u nama i razrjeavali je, to znai teak rad na upoznavanju samih
sebe, iskrenost prema sebi da bismo vidjeli iz kojeg dijela nae linosti dolazi
naa motivacija. Ranjeno dijete u svojoj tatini eli biti savreno, bez da
naporno radi da bi to postiglo. Tako da i Istinska linost i ranjeno dijete ele
sreu, ali na razliit nain. Istinska linost zna da jedino ako ivimo u skladu s
Bojim zakonima i u svojim emocionalnim reakcijama i mislima, da tada
moemo ostvariti vanjsku sreu. Ranjeno dijete u nama eli sreu bez da plati
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
cijenu
Page 144
za nju .
Sve potekoe u naem ivotu su rezultat krenja zakona zbog negativnosti u

nama u nekom podruju naeg ivota, a esto u mnogim podrujima. Zrela
osoba je spremna platiti cijenu i prihvatiti djelovanje Bojih zakona. Ona se
nee probati izvui, a da ne plati cijenu.
Meutim, pogreno primijenjeno i shvaeno pozitivno razmiljanje eli prebrzo
imati vanjsku sreu samo tako da naui kontrolirati svoje misli, ali to nije
dovoljno. Negativnost u nama olako prihvaa takve tehnike brzog postizanja
sree.
Prvi korak prema pozitivnom razmiljanju je da preuzmemo odgovornost za
potekoe u naem ivotu jer znamo da smo ih sami, iako nesvjesno, stvorili.
Rekli smo da zbog slika u naem podsvjesnom, da one kao magnet privlae u
skladu s neistinitim vjerovanjem bolna iskustva i dogaanja u naem ivotu.
Slike ine da ponavljamo traume naeg djetinjstva sve dok to ne shvatimo u
bolnoj krizi.
Mnogi ljudi snano pokuavaju prakticirati pozitivno razmiljanje. Ali budui da
nisu u stanju vidjeti svoje negativne misli u podsvjesnom, koje snano kreiraju
ivot, oni optuuju druge, ivot i Boga za svoje nedae u ivotu. Svi znamo da
je Bog ljubav, ali mi emocionalno nismo nauili tu istinu ako ne vidimo kako
emocionalno krimo Njegove zakone. To to to ne vidimo, znai da nismo voljni
platiti cijenu tog krenja. Plaanje znai prihvaanje sadanjih tekoa, znajui
da su one privremene, jer je Bog ljubav i On eli da su sva Njegova djeca
sretna.
Do sree moemo doi samo ako prihvatimo da zbog dara slobodne volje mi
odluujemo, ali moramo prihvatiti posljedice naih nesvjesnih odabira. I ako se
ne pokuavamo rijeiti naih odabira pukom kontrolom naih misli. Srea nam
ne moe doi tako dugo dok ne prihvaamo i bol, koji onda postaje toliko
grozan da ga ne elimo osjetiti. Jedino prihvaanjem tog bola, moemo izbjei
veliki bol koji je rezultat krize.
To ne znai da bismo se trebali prestati boriti prihvaajui patnju bez da
shvatimo njen uzrok u nama. To znai i iz potekoa uiti, kao i iz sree. Taj
uzrok jedino moemo pronai tako da spoznajemo sebe. Trebamo u sebi
pronai manu koja je odgovorna za vanjsku tekou i razrijeiti je znajui da
vanjsko oitovanje te mane ne moe preko noi nestati. To razrjeavanje mane
je proces organskog rasta. I tako dugo dok to traje trebamo prihvatiti svoje
potekoe i bol na ponizni nain tako da traimo uzroke u nama. To je istinski i
najbolji nain da prakticiramo pozitivno razmiljanje.
Najvei bol u naem ivotu stvara nesvjesni i netoni sustav vjerovanja u
naem nesvjesnom. To znai da drugi ljudi i okolnosti naeg ivota nisu ono
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 145
to bismo mi eljeli da budu. Otpor tome prihvaanju stvara najvei bol u

naem ivotu. Strah, tatina i samovolja predstavljaju otpor da prihvatimo ivot
kakav jest i to stvara bol koji nas iscrpljuje i dovodi do krize - patnje, nesree i
bolesti. Prihvaajui tekoe kao dio rasta i sazrijevanja, bol prestaje biti
iscrpljujui. Bol koji se proivljava prestaje biti bolan i prerasta u pozitivan
osjeaj. Takoer kada prihvatimo druge ljude i ivot kakav jest , mi moemo
jasno vidjeti da li emo se boriti ili neemo. Tek kada prihvatimo neto kakvo
jest, tek tada se to moe promijeniti. Samovolja, dakle, ivot mora biti ono to
ja elim ili je to katastrofa, predstavlja otpor uenju i uenje se pojaava, bol
raste sve dok ne nauimo. ivot su testovi, ispiti, kunje, i onaj koji se ne opire
ivotu, ini posao zbog kojeg je tu, proiuje sam sebe. I takva osoba e imati
sretan ivot, ali to ne znai ivot bez tekoa, nego ispravan stav prema
tekoama. Srea ili nesrea postoje samo iz naeg kuta gledanja, s duhovnog
aspekta to je samo uenje.
Prihvaajui bol u naem ivotu kada on doe polako emo shvaati da se
nemamo ega bojati i da postoji toliko mnogo toga emu se moemo veseliti.
Na osjeaj vremena e se postupno promijeniti, i to ne samo intelektualnim
znanjem, ve s dubokim osjeajem da su periodi bola kratki kada uimo iz
njega. Shvatit emo da nije vano da imamo potekoe, ve kako mi
podnosimo te tekoe. Ako se neprestano bojimo bola u naem ivotu tako da
se stalno elimo osjeati dobro, mi tada ustrajavamo na naoj samovolji i
strahu, pa stoga i tatini, mi moramo gubiti na kvaliteti naeg ivota. A to znai
da ne moemo nai mir, sklad i sreu iznutra i izvana. Ali oni koji prihvaaju bol
kao sastavni dio ivota, iji vlastiti mali bolovi i povrijeena tatina nisu toliko
vani, i koji neprekidno ne misle "ako pokaem svoje istinske osjeaje, to e
ljudi misliti? Mogao bih biti povrijeen ili bih mogao neto ugroziti.", oni
dobivaju novu kvalitetu ivota. Takvi ljudi e pronai sklad u sebi jer ive u
istini, i dobit e potovanje i ljubav drugih ljudi, koje ne bi mogli dobiti tako da
ustraju na samovolji i strahu. To je psiholoko tumaenje Isusove reenice:
"Onaj tko eli dobiti svoj ivot, izgubit e ga. A onaj koji ga se spreman odrei,
on e ga dobiti."
Stoga je od najvee vanosti kada smo na Putu da se odreknemo svoje
samovolje, ili svog ivota, a to znai da smo sposobni prihvatiti bol u naem
ivotu kad se on pojavi. Pogreno shvaena primjena pozitivnog razmiljanja
pokuava izbjei ovaj dio duhovnog razvoja kroz bol.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
ISCRPLJUJUI
Page 146
I ISCJELJUJUI
BOL
Gdje god imamo svoje slike, pogrene zakljuke, svjesno i nesvjesno neznanje,
mi ne ivimo u istini i mi povreujemo sami sebe i druge. Kad god imamo takve
blokove unutar nas, jedini nain da sebi pomognemo je da ih sagledamo i
ponemo razrjeavati. Prvi je korak da se susretnemo s istinom, a to nije
ugodno. Cijeli taj sustav je stvoren da bi nas zatitio od bola, meutim, budui
da nije temeljen na istini, on nas ranjava. U odraslom dobu nismo svjesni te
injenice, ali nesvjesno, ranjeno dijete jo uvijek misli da nas taj sistem titi i
postoji veliki strah da se odreknemo te vrste pseudo zatite. Taj otpor u nama
da vidimo istinu, koji je nesvjestan, stvara najvei bol u naem ivotu. Napustiti
masku osjea se kao ugroavanje ivota. Zato je sagledavanje istine, ili
odricanje od iluzija bolan proces.
To je razlog da vjerujemo da to ne moe biti ispravan nain. Budui da
vjerujemo da je istina uvijek neto lijepo i skladno, onda je doivljavanje upravo
suprotnog pokazatelj neeg loeg. To krivo vjerovanje da moemo zaobii taj
nesklad u nama i biti sretni je u suprotnosti s reenicom da e nas istina
osloboditi. Moramo shvatiti ta lana rjeenja u sebi prije nego to emo moi
ostvariti sreu. Ako smo zasadili otrovnu biljku u naem vrtu, i tako pokvarili
dobre biljke, mi se je jedino moemo rijeiti tako da je iupamo vlastitim
trudom. Taj rad ba nije ugodan, jer otrov moe privremeno utjecati na nas dok
dotiemo biljku, ali to ne moemo izbjei.
Zato moramo pretrpjeti bol na ovaj ili onaj nain, prije nego to emo se moi
osloboditi onoga to u nama uzrokuje bol. Moramo razlikovati dvije osnovne
vrste bola, onaj koji nas unitava i onaj koji nas obnavlja. Postoji vrsta bola koji
dovodi do bolesti, i to je silazna krivulja. A postoji i drugaija vrsta bola - koja je
esto jaa - i koja se odvija s procesom ozdravljenja - a to je bol obnavljanja.
To je esto, ne uvijek, nunost prije nego to moe doi do potpunog
ozdravljenja. To je onda uzlazna krivulja.
Primjerice, prije nego se podvrgnemo operaciji, prvo imamo onu vrstu bola koji
nas ini bolesnim, koja se esto javlja puno prije nego to tono znamo da
neto nije u redu s nama. Tada to na lijenik otkriva i operira nas. Tada u
procesu ozdravljenja trpimo potpuno drugaiju vrstu bola. Svi znamo da
zarastanje rane boli. Isto se odnosi i nau psihu. Mi imamo izbor da ostanemo
na silaznoj krivulji, u stanju u kojem patimo od simptoma, ali odbijamo doi do
uzroka simptoma. To bi znailo podvrgnuti se operaciji, otkriti pogrene
zakljuke i pogreke, i tako neko vrijeme trpimo bol koja nas obnavlja. Sama
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 147
operacija bi bila bol od suoavanja s onim to je pogreno u nama.

Trebamo pristupiti bolu u naem ivotu tako da prestanemo kukati i saalijevati
sami sebe zbog simptoma i suoimo se sa stvarnim uzrocima bolnih iskustava.
Stalno se nalazimo u iskuenju da se bavimo simptomima, odnosno
posljedicama naih pogreaka, umjesto da pristupimo operaciji, ili jaem bolu,
kada otkrivamo nae pogreke. Jednom kada proemo kroz operaciju, vrijeme
bola se smanjuje ako imamo hrabrosti da to uinimo. Ali dok ostajemo na
silaznoj liniji, tj. rjeavamo simptome, a to znai mijenjanje onog to je
posljedica - a to su drugi ljudi i okolnosti ivota, mi ostajemo zaokupljeni svojim
simptomima i trpimo iscrpljujui bol. Ta vrsta bola je mnogo gora od zdravog
bola obnavljanja koji osjeamo kad se suoavamo s naim nesavrenostima.
esto mislimo da je puno lake okrivljavati sebe, druge ljude, svijet, ili Boga, za
nae potekoe, umjesto da uzroke potraimo u sebi. to emo se vie
suoavati s naim unutarnjim pogrenim shvaanjima, nerazumijevanjem i
neistinama, to emo bre ostvarivati sreu u naem ivotu. To znai uiti i iz
bola i iz sree, odnosno iz ivota napraviti terapiju, to ivot u stvarnosti i jest.
Gdje god krimo boje zakone ili istinu, ako ne djelima, rijeima ili mislima,
onda u naim nesvjesnim osjeajima, mi sprjeavamo nau sreu. Rije zakon
znai - esto nesvjesno - neto to nas sprjeava ili se moramo pokoriti. U
naem nesvjesnom to predstavlja autoritet koji je jai od nas i stoga ga se
bojimo, pa je neprijateljski. Ta emocionalna povezanost s pojmom zakona je u
potpunosti suprotna njegovom istinskom znaenju. Zakon u svom istinskom
smislu nema nita zajedniko sa silom ili prinudom, upravo suprotno. im
nastupi prinuda - bilo da dolazi izvana ili iz nas samih - u to trenutku je
prekren Boji zakon. Jer Boji zakon je unutarnja sloboda. Mi je moemo stei
samo tako da se oslobaamo svojih unutarnjih pogreaka. Negiranje dijela nas,
naih pogreaka, je nasilje koje mi vrimo sami nad sobom jer ne ivimo sa
svojom istinom. Kada se suoimo s pogrekama, jer ih samo tako moemo
rijeiti, mi dobivamo unutarnje bitke. Tko god je doivio i najmanju pobjedu,
onaj koji je prevladao otpor i pronaao istinu ili spoznaju u sebi, ak i one
neugodne, ili radije upravo takve, doivio je osjeaj mira, snage i sree. To je
ono to doivljavamo kada se okrenemo prema unutra, umjesto prema van.
EMOCIONALANA ZRELOST
Emocionalna zrelost je, prije svega, sposobnost i mogunost da volimo.
Naravno da je emocionalna zrelost relativna, ona je pitanje stupnja. Ali kad
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
postoji
strah
Page 148
da
budemo
povrijeeni
razoarani
kao
i strah
od
ivota ,
emocionalna zrelost postoji u mjeri u kojoj u linosti ne postoji strah ili ranjeno
dijete. Emocionalna zrelost suprotnost je sebinosti. Netko moe biti krajnje
nesebian u malim vanjskim stvarima, ali to moe biti maska za emocionalnu
sebinost. Takva osoba se moe odrei imovine i biti nesebina u tom
podruju, ali se istovremeno moe bojati ljubavi i rizika da bude povrijeena, pa
tako ona ne daje ljubav drugima. Emocionalna zrelost znai da se ne bojimo
platiti cijenu postojanja. I ta "cijena ivota" ukljuuje i povremene povrede i
razoaranja. Zrelija osoba to zna, prihvaa, nije prestravljena i shvaa da raste
kroz potekoe, jer kada se povlaimo od ivota u usamljenost i okreemo od
drugih ljudi, mi ne samo da povreujemo druge, nego i sami sebe.
Emocionalna zrelost znai da se ne bojimo svojih vlastitih osjeaja, zato jer ako
imamo negativne osjeaje, na strah od njih nee uiniti da oni nestanu.
Upravo suprotno, jedino kada se suoimo s tim negativnim osjeajima, tada
moemo shvatiti od kuda oni dolaze, i samo ih tada moemo kontrolirati, a ne
da ih potiskujemo, pa tako oni rastu. Tada se takoer neemo bojati svojih
pozitivnih osjeaja, jer neemo mariti zbog povremene povrede i radije emo
hrabro riskirati, umjesto da ne pokazujemo svoje pozitivne osjeaje. Jer ako
moemo pokazivati svoje pozitivne osjeaje drugima, dajui im toplinu, ugodu i
njenost, to e biti vanije od onoga to bi nam se moglo dogoditi kasnije.
Emocionalno zrela osoba je sposobna upustiti se u proces odluivanja, tj.
vidjeti da svaka odluka ima pored pozitivnog i mogui negativni ishod. Nakon
takvog traenja istine, ona je spremna platiti cijenu za odluku koju je donijela.
Emocionalna zrelost znai da znamo to elimo, da elimo ono to moemo
imati i da smo za to voljni platiti cijenu. Odrei se egoizma na svim razinama
naeg bia i zbog toga biti spreman istraiti nae nesvjesne reakcije, za koje
smo rekli da mogu biti suprotne svjesnim eljama, znai emocionalnu zrelost.
Tako nae vanjske reakcije postaju jedno s naim najdubljim reakcijama.
Da bismo sazrijevali trebamo pronai onaj dio nas u kojem jo vladaju nezreli
osjeaji malog djeteta, pa smo stoga sebini. To e nam esto u poetku biti
kao ok, jer su te rekcije toliko razliite od naih iskrenih svjesnih vanjskih
reakcija. Bilo da su te vanjske reakcije do sad uistinu bile iskrene, jer je to bilo
najbolje to smo mogli, ili su one svjesno varanje, ta vanjska maska mora biti
razrijeena da bismo mogli pogledati ispod nje u nau negativnost. Tu emo
nai mnoge osjeaje i namjere koji su dijametralno suprotni naem svjesnom
uvjerenju o nama samima. Do sada nam maska nije donijela ono to smo
eljeli, ili ono to smo mislili da emo dobiti. I to nas je ljutilo. Maska pokuava
sakriti ono to je iza nje. Tako smo se osjeali prevarenima i iskoritenima,
meutim nismo shvaali da to nije istinska ili bezuvjetna dobrota, nego je bila
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 149
dobrota iz prisile, straha, pa stoga pogrena. Meutim, tada se moe dogoditi

da odemo u drugu krajnost i ponemo iivljavati negativne osjeaje ispod
maske, vjerujui da smo tako u istini sami sa sobom. Mi naravno moramo
prihvatiti i taj sloj u nama, ali on nije naa najdublja istina. Trebamo istraiti to
se nalazi iza bunta, ljutnje i drugih negativnih osjeaja tako da ih konstruktivno
proivimo. To su simptomi koje treba proivjeti, a ne potiskivati , a rezultat su
neznanja o ivotu. Tad emo sve vie biti svjesni svoje Istinske linosti,
odnosno istine o nama.
Odgovore emo pronai samo ako budemo imali hrabrosti pogledati ispod
maske, suoiti se i prihvatiti nae negativne osjeaje i namjere, bez da
ostanemo u naoj negativnosti. Kao to smo shvatili da je maska pogrean
zakljuak malog djeteta, tako je to i negativnost Tada emo biti sposobni da
budemo u istini sami sa sobom bez da preuveliavamo nau negativnost.
Takoer emo shvatiti da naa prola nesebinost nije bila uinkovita, jer je bila
lana. Takav nain rada na sebi vodit e nas u emocionalnu zrelost, ili u
sposobnost da volimo i dajemo.
Najbri put da se oslobodimo sebinosti je ako se prikazujemo onakvima kakvi
zaista jesmo, ak ako to znai i neko malo ponienje. To je davanje ljubavi u
najdubljem smislu. To je stoga to se drugi ljudi osjeaju podjednako nesigurno
kao i mi. Ako nas vide toliko savrenima kako im to pokazuje naa maska,
njihov e kompleks manje vrijednosti jo narasti, pa e prezirati sebe jo vie.
Tada e oni oko sebe staviti jo vri oklop, koji e ih jo vie razdvojiti od
drugih ljudi, podjednako kao to i mi pokuavamo biti neovisni, jaki i toliko
savreni. S druge strane, ako se pokaemo onakvima kakvi uistinu jesmo, sa
svojim slabostima, to e im dati poticaj da oni to isto uine. Tako emo dobiti
ono ega smo se odrekli. To je duhovni zakon: prvo se moramo odrei onoga
to elimo dobiti. Mi smo se odrekli toga da elimo ljubav drugih jer smo toliko
savreni, odrekli smo se svoje tatine i samovolje. A drugima smo dali poklon
tako da smo umanjili njihovu usamljenost. To je tako jednostavno, ali u poetku
nije lagano. I gdje postoji problem koji ne moete rijeiti, probajte to uiniti na
ovaj nain. Nemojte u tome pretjerivati, jer niti jedna krajnost nije zdravlje.
Treba samo skinuti masku, biti prirodan i nenametljiv. Tako emo otkriti tko
uistinu jesmo u ovom trenutku i budimo ta osoba. Tako dajemo najvei dar
drugom ljudskom biu.
SLIKE - OPRAVDANA I NEOPRAVDANA KRIVNJA
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Ranjeno
dijete
Page 150
u nama
je sve
neznanje
, sve
pogreke
, sva
udaljavanja
od
istine u svakom moguem obliku. Zato jer je istina Bog. Kada smo na Putu mi
u svojim slikama nalazimo krutost, nepopustljivost i smetnje. To nazivamo
nezrelou. U tom djelu nae linosti ostajemo takvi kakvi smo bili kao dijete.
Bez namjere da budemo loi, kada ranjeno dijete preuzme vlast, mi u
nedostatku znanja, zrelog uvida i mudrosti inimo zlo. To proizlazi iz vjerovanja
ranjenog djeteta u nama da e nas traenje istine o nama i egoizam zatititi od
povrede, ili nam donijeti eljene rezultate. Ako moemo uoiti tu osnovnu
pogreku u naim slikama, napravit emo veliki napredak. To nije lako, zato jer
nismo svjesni svoje emocionalne sebinosti. Moemo biti svjesni svojih
strahova, ali ne shvaamo da ti strahovi dolaze od toga to se bojimo biti
povrijeeni. Tada se povlaimo od drugih ljudi, jer pokazati svoje osjeaje
uvijek izgleda kao rizik. Kada budemo traili svoje slike, tj. pogrene zakljuke
postat emo svjesni zajednikog nazivnika: "U mom neznanju ja vjerujem da e
me sebinost zatiti od povrede i donijeti nagradu. Na koji sam nain bio
sebian? Na koji je nain moj zakljuak bio sebian? Koji je ispravan
zakljuak?". Ako budemo promotrili svoje probleme na taj nain - nakon to
pronaemo svoje do sada skrivene emocije i reakcije, mi emo se moi
promijeniti, a to e onda donijeti promjenu i u naem vanjskom ivotu.
U svim slikama postoje zajednike osobine. Jedino se kod svakog pojedinca
razlikuje omjer jedne osobine prema drugoj. U svakoj slici emo nai: osjeaj
manje vrijednosti, osjeaje krivnje, neprijateljstvo, mrnju, ogorenost,
djetinjastu sebinost, strah i nekoliko drugih negativnih crta. Kod manje
razvijene osobe te se osobine otvoreno pokazuju i one dovode do trenutnih
uinaka. Kod razvijenije osobe, te se osobine ne pokazuju, ali drugi e osjetiti,
pa e one donijeti neizravne posljedice. Mi nesvjesno odabiremo sakriti te
negativne osobine, to se dogaa kada smo u maski, jer mi shvaamo da ako ih
iivimo da je to pogreno, ali ne shvaamo da je i drugi nain podjednako
pogrean i da on donosi loe posljedice. Jedino je rjeenje da se postupno
oslobodimo sebinosti.
Presudna toka u tome je preuzimanje odgovornosti za sve to nam se
dogaa. To znai da mi u odraslom dobu imamo mogunost izbora, tj. moemo
djelovati iz ranjenog djeteta ili iz Istinske linosti. Da bismo to mogli, ego je
jednim dijelom neprestano okrenut prema unutra i promatra nae osjeaje.
Prihvaa negativne osjeaje i trai namjere, i tumai novom fragmentu djeteta
kojeg je situacija dovela u svijest, to je istina da bi dijete moglo rasti, ali bira iz
Istinske linosti. Iako ne osjeamo u cijelosti pozitivno, mi se odluujemo initi
dobro, a nai negativni osjeaji e s vremenom slijediti djela. Tako dugo dok
pokuavamo negirati te negativne osjeaje, mi ih potiskujemo i nismo u svojoj
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 151
istini. To moe, s jedne strane rezultirati pretjeranim umorom i napadima

zlovolje, ili s druge strane, pretjeranom suprotnom reakcijom koju okolina
doivljava kao ugroavanje, to takoer moe biti nesvjesno. U oba sluaja to
proizvodi osjeaj krivnje, jer nismo u svojoj istini.
Tako dugo dok pokuavamo odgurnuti od sebe te osjeaje zbog vanjske ili
unutarnje prisile, mi ne moemo uspjeti. To "moram", ne samo da ukazuje na
to da sami sebe prisiljavamo da budemo bolji nego to u tom trenutku jesmo, a
prisila ne moe maknuti nepoeljne osjeaje - samo ih gura u podsvijest - nego
mi imamo pogrean motiv ili namjeru. Drugim rijeima, mi elimo biti bolji a da
to ne zasluimo radom na sebi. elimo brzo odstraniti nepoeljne osobine, zato
jer nas one ne prikazuju u dobrom svjetlu. Takav je motiv dokaz sebinosti koje
se elimo na taj nain rijeiti. Zato takav motiv ne moe uspjeti, bez obzira
koliko mi sebe prisiljavali. Ali ako se elimo osloboditi sebinosti , zato jer
iskreno uzimamo u obzir drugu osobu, zato jer elimo donijeti ljubav u svoju
okolinu, bez obzira na mogunost da moemo biti povrijeeni, tada je motiv ist
i na kraju emo uspjeti.
Ne postoji slika gdje nema krivnje. Postoje dvije vrste krivnje. Postoji
opravdana i neopravdana krivnja. esto koristimo neopravdanu krivnju da se
ne bismo morali suoiti s pravom krivnjom. Duboko u sebi znamo da je ono
zbog ega sebe okrivljavamo smijeno. Tako zadajemo sebi bol da ne bismo
morali osjetiti pravi bol. To je nesvjesni proces proizvodnje bola koji iscrpljuje.
Tako izbjegavamo da se suoimo s onim to bismo trebali u sebi prihvatiti i
promijeniti. Mi to ne elimo uiniti, pa nesvjesno traimo neto za to ne
moemo biti okrivljeni. Sve se to dogaa nesvjesno. A istinska krivnja moe biti
neizmjerno slabija od neopravdane krivnje koju upotrebljavamo kao zid iza
kojeg se skrivamo.
Veina krivnji koje osjeamo je neopravdana. To je krivnja to nismo savreni.
Pohvalno je da elimo postati savreni, no to pokuavamo postii na pogrean
nain, umjesto da probamo zamijeniti mrnju, ogorenost i agresiju s ljubavlju i
nesebinou. Ali prije nego to emo to moi napraviti, prije svega moramo
prihvatiti svoje sadanje stanje razvoja i svoju sadanju nesposobnost da
osjeamo drukije, ne elei odjednom biti vie od onoga to jesmo u ovom
trenutku. Ako se osjeamo krivima to smo jo uvijek ono to jesmo, mi
sprjeavamo upravo onaj cilj do kojeg elimo doi, a to je da budemo bolji ljudi,
sposobniji za ljubav. Neopravdana krivnja je takoer kada sebe okrivljujemo da
nismo savreni i ona sprjeava na razvoj.
S tom krivnjom bismo se trebali hrabro susresti. Opravdana je krivnja je kada
povrijedimo druge ljude iz svog neznanja jer vjerujemo da je sebinost naa
zatita, bez obzira koliko to nenamjerno inili. Zdrav i konstruktivan stav prema
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
opravdanoj
Page 152
krivnji
bio bi da sebi priznamo
: "Bio sam slijep
i sebian . Bio sam
previe prestraen da bih volio. Priznajem da sam povreivao ljude s tim

stavom. Nije vano da li sam taj bol nanio djelima, rijeima, mislima ili
emocionalnim reakcijama, ili onim to nisam napravio. Istinski se elim
promijeniti. Uspjet u uz Boju pomo. Da bih to napravio moram vidjeti izravne
i neizravne povrede koje sam uinio drugima." Zamolimo Boga da nam da uvid
da razumijemo te povrede koje smo nanijeli drugim ljudima. Trebamo imati
hrabrosti da preuzmemo odgovornost za njih bez tatine i pogrene krivnje koja
bi uveliala nau pogreku, pa bismo se osjeali beznadno.
Postoje tri mogue pogrene reakcije kad spoznamo povrede koje smo nanijeli
drugima: ili beznadnost s pogrenom krivnjom koja dovodi do oajanja zbog
sebe; ili opravdavanje sebe i okrivljavanje drugih zbog stvarnih i zamiljenih
pogreaka drugih koje su nas "prisilile da reagiramo na taj pogrean nain", ili
da jednostavno ne elimo vidjeti jer se bojimo svake svoje nesavrenosti koju
ne moemo uklopiti u svoju masku. Naravno, te reakcije se mogu izmjenjivati.
Trebamo biti svjesni svake od njih. Bol koju emo osjetiti kad spoznamo da
smo povrijedili drugo ljudsko bie jest zdrava bol jer emo izgubiti strah i
sebinost. Ako doista moemo osjetiti bol zato to smo nehotice povrijedili
drugu osobu i ako to moemo rei toj osobi, tada e nam to dati
samopotovanje i mir u dui.
Korijen neopravdanog osjeaja krivnje je u tome to se prikazujemo boljima, a
da taj stupanj nismo radom na sebi, ili ak loijima nego to jesmo da ne bismo
morali ponijeti odgovornost, pa ne ivimo u istini i tako varamo sami sebe.
Zdravije je initi greke i biti svjestan da moda u tom trenutku ne moemo
bolje, nego varati sebe da ne grijeimo.
Govorili smo kako nastaju negativni osjeaji u djetinjstvu. Ponovimo da dijete
zbog nesavrene ljudske ljubavi u svom neznanju udi za iskljuivom ljubavi,
koju mu ne bi mogao dati niti Bog, a kamoli ovjek. Dijete se osjea odbaenim
to njegovi roditelji vole jedno drugo, ali i druge. Ljubav za kojom dijete ezne
ne moe nikad biti zadovoljena. Frustracija i osjeaj odbaenosti uzrokuje
mrnju, ogorenost, neprijateljstvo i agresivnost upravo prema ljudima koje
najvie voli. Dijete se osjea ugroeno zbog svojih osjeaja i gura ih u
podsvijest. Meutim, negiranje mrnje stvara osjeaj krivnje koji se pokuava
rijeiti tako da se dijete poinje ponaati suprotno od onoga to osjea i tako
nastaje maska. Ali osjeaj krivnje ostaje i javlja se strah od kazne, opet
nesvjestan. Daljnja reakcija je osjeaj da ne zasluujemo sreu. Osjeamo da
kada bismo bili sretni da bi kazna bila puno vea. Nesvjesno izbjegavamo
sreu u nadi da emo tako okajati negativne osjeaje i tako izbjei kaznu.
Strah od kazne i strah da ne zasluujemo sreu stvara jo kompliciraniju
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 153
reakciju - poinjemo kanjavati sami sebe, jer to izgleda manje poniavajue. I

budui da ti sukobi ljubavi i mrnje, krivnje i straha od kazne, postoje u svakoj
ljudskoj linosti - jedino stupanj moe varirati - prinudna elja da kaznimo sami
sebe zbog pogrenih i nesvjesnih zakljuaka do nekog stupnja postoji u
svakom ljudskom biu.
Tako linost kanjava sebe na mnogo razliitih naina. To se moe dogoditi
kao fizika bolest koju proizvodi psiha. To se moe dogoditi u obliku razliitih
nezgoda, potekoa i neuspjeha i sukoba u svim podrujima ivota. U svakom
pojedinanom sluaju podruje ivota ovisi o osobnoj slici koju je dijete
oblikovalo. Tako, ako slika postoji, primjerice, u odnosu na zvanje i karijeru,
ona e biti ojaana tom prinudnom eljom za kanjavanjem sebe, tako da e se
potekoe u tom podruju stalno pojavljivati. Ako, primjerice, slika postoji na
ljubavnom podruju, dogaat e se isto.
Dakle, ako nemamo uspjeha u nekoj opravdanoj elji i ako naemo neki
obrazac koji se stalno ponavlja - kao da mi nita nemamo s time, kao da nam
se dogaa okrutna sudbina - moemo biti sigurni ne samo da postoji slika, tj.
pogreni zakljuak u podsvjesnom, nego i potreba za kanjavanjem sebe. A to
sve se pokuava na svjesnom nivou izbjei tako da sebi postavljamo
tako
visoke standarde po kojima u stvarnosti ne moemo ivjeti, a to su standardi
maske.
Jedini nain kako se neega moemo rijeiti jest da to iznesemo na vidjelo,
odnosno da budemo svjesni tih zaaranih krugova u sebi. Jer ista ta stara
mrnja nalazi se jo uvijek u nama, i to je razlog da se neprestano osjeamo
krivima. Da je to stvar prolosti, odnosno da smo je razrijeili u odraslom dobu,
mi ne bismo osjeali krivnju, ak ako te krivnje nismo svjesni. Meutim, osjeat
emo se potiteno i klonut emo duhom, kanjavat emo sebe kad god ne
ispunimo nemogue standarde nae maske i javljati e se osjeaj manje
vrijednosti. Svi osjeaji manje vrijednosti imaju svoj korijen u nemogunosti da
ivimo visoke standarde nae maske.
Na posao na putu proienja je pronai i osjetiti gdje, u odnosu na koga
imamo takve osjeaje i pogrene zakljuke. To mora postati osobno iskustvo
prije nego to emo biti u stanju razrijeiti slike. Intelektualno znanje nam
pomae u tome kako to trebamo uiniti praksom u malim svakodnevnim
situacijama. Shvatiti emo da smo kao dijete mogli imati takve osjeaje,
stavove i potrebe, jer bolje nismo znali. Danas znamo bolje. To znai da
moramo nauiti biti tolerantni sa svojim negativnim osjeajima, moramo ih
shvatiti da bismo vidjeli kakav uinak imaju na na ivot. Vidjet emo kako nai
osjeaji nisu u skladu s intelektualnim znanjem. Tako e se ti skriveni osjeaji
zapoeti postupno mijenjati. Nai osjeaji oekuju da dobijemo vie nego to
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
smo
spremni
Page 154
dati , a to je da dobijemo
ljubav
od drugih . A ljubav
prvo moramo
dati da bismo je dobili.
PSIHOLOKO OBJANJENJE SEDAM NAJVEIH

POGREAKA ILI GRIJEHA
Ono to teolozi nazivaju grijehom je vanjsko oitovanje, ili u djelu, ili u misli,
psiholoke iskrivljenosti ili nezrelosti. Drugim rijeima onaj dio nas koji nije u
istini, ili ranjeno dijete, proizvodi grijeh. Psiholoka pozadina e uvijek pokazati
zajedniki nazivnik, a to je nezrelost dijela linosti, a to je nesposobnost
povezivanja s drugim ljudskim biem, nesposobnost komunikacije i voljenja.
Najire gledano, grijeh je nedostatak ljubavi. Nezrelost nikada nije sposobna
voljeti. Ona je slijepa, egocentrina i sebina. Ona ne moe razumjeti druge.
Ona znai odvajanje od drugih. Kad smo se ogradili zidom od drugih mi ne
volimo, pa smo stoga u grijehu. U psiholokim okvirima to je neuroza.
Prva velika pogreka je TATINA. O tome smo puno govorili, ali ponovimo
kratko. Tatina govori:"Ja sam bolji od drugih". To je neprestano takmienje s
drugima, traenje greaka drugima da bismo se osjeali bolje. Tatina je uvijek
zamjena za osjeaj manje vrijednosti i osjeaj neprimjerenosti. Uinak tatine
vodi u odvajanje od drugih.
Druga velika pogreka je POHLEPA. Ako zavidimo drugima na neem to mi
nemamo, mi to radimo iz neznanja. Mislimo da to neto imamo da bismo bili
sretni i zaboravljamo da se srea moe postii samo unutarnjom promjenom, a
ne vanjskim sredstvima. Neznanje je u tome to zanemarujemo unutarnji
uzrok, a to je da imamo u skladu s naim vjerovanjem - i svjesnim i
nesvjesnim. Shvatili smo da ako nam neto nedostaje u ivotu, pod uvjetom da
je elja zdrava, da je to rezultat sukoba svjesne i nesvjesne elje u nama.
Moda to se nesvjesno bojimo ispunjenja onog to svjesno najvie elimo.
Stupanj frustracije zbog neispunjenja elje ukazuje na jainu straha od
ispunjenja u nesvjesnom. Dakle, to vie elimo neto, a ne moemo to
ostvariti, to je vei strah od ispunjenja u nesvjesnom. Da bismo postigli to to
elimo moramo osvijestiti taj strah u nesvjesnom. Takoer, moemo biti
nesvjesni onoga to uistinu elimo. Ono za im eznemo moe biti
kompenzacija za istinske potrebe, a kojih ne moramo biti svjesni. Zbog toga, mi
moemo zavidjeti i eznuti za onim to drugi imaju, zato to ne moemo rijeiti
nae vlastite probleme koji nas sprjeavaju da sebe ispunimo. Pohlepa, isto
kao i zavist, odvajaju nas od druge osobe, kao i od naeg Istinskog ja. A to je
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
suprotno
od ljubavi , komunikacije
Page 155
i povezanosti
s nama
bliskim
ljudima . To nas
ne ujedinjuje, nego razdvaja. Sve je to unutarnja sljepoa koja vodi prema

vanjskoj sebinosti i odijeljenosti.
Trea velika pogreka je STRAST. To znai bilo koju vrstu strastvene elje u
duhu sebinosti. To je djetinjasti stav "elim imati i primati, bez da dajem"
Osoba moe biti voljna davati, pod uvjetom da dobiva to eli, ali je naglasak
na sebinosti - dajem da bih dobio. Istinsko davanje znai da dajem jer
smatram da je dobro dati, a bez da oekujem da mi bude vraeno. Strast znai
pohlepu. Lako sebe moemo prevariti tako da sakrijemo tu sebinu potrebu da
dobijemo, pa se pokoravamo i izigravamo rtvu. inimo nesvjesno tako da
bude po naoj volji. Tamo gdje neto moramo imati po svaku cijenu, to je
strast.
Takoer moemo sebe prevariti ako jako elimo neto to je samo po sebi
konstruktivno. Ta pretjerano jaka potreba, koje moemo ili ne moramo biti
svjesni, postoji jer nismo prepoznali stvarni razlog zbog kojeg ne moemo
ostvariti tu elju. Stvarni razlog je nesvjesna negativna namjera u nesvjesnom
koja je u suprotnosti sa svjesnom eljom. Zbog tog neznanja potreba raste do
neizdrivih razmjera i mi postajemo jo frustriraniji zbog neispunjenja nae
elje, a nismo svjesni zbog ega. Da bismo ispunili tu nau elju moramo
osvijestiti negativnu namjeru. Drugim rijeima, ako nismo svjesni da se
nesvjesno bojimo ispunjenja nae elje, to e prerasti u strast.
Strast tada dovodi do stvaranja zamjenskih ili lanih potreba - potrebom za
moi, slavom, novcem, da se svidimo drugim ljudima, ili neto drugo. Rekli smo
da nas lane potrebe nikada ne mogu ispuniti, one su kao droga - to je vie
troimo, sve je vie trebamo, a sve smo prazniji.
etvrti veliki grijeh je LJUTNJA. Ljutnja je obrana od bola, zamjena za bol. Kad
bismo osjeali bol ne bismo se trebali ljutiti. Zbog tatine, zbog osjeaja manje
vrijednosti, mi se osjeamo ponieno kada smo povrijeeni i to nam daje snagu
da povrijedimo nekog drugog. Biramo ljutnju da ne bismo osjetili bol, jer nam to
izgleda manje sramno. To nas postavlja iznad druge osobe, radije nego, kako
to nama izgleda, ispod nje. Tako skrivamo da smo povrijeeni. Zbog tatine, mi
laemo da nismo povrijeeni. Tako su tatina i ljutnja povezani. Tako varamo
sami sebe. To opet uzrokuje negativne uinke, dok priznavanje i ivljenje
prema istinskim osjeajima to ne ini. Bol, ako je osloboen ljutnje, ne moe
negativno utjecati na druge, pa nam se nee ni vratiti. Ali ako bol nije svjestan,
ili ako je pomijean sa posljedinom ljutnjom, on postaje destruktivan. Bilo da
se ljutnja pokazuje u rijeima i djelima, ili je samo osjeamo, nema razlike. Ako
osjeamo bol mi se ne odvajamo od druge osobe; kad smo ljuti to inimo. Tako
da istinski osjeaji nisu prepreka ljubavi i komunikaciji, a zamjenski osjeaji
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 156
jesu. Zamjenski osjeaji su uvijek destruktivni, a mnogi kao ljubomora, zavist i

strast sadravaju u sebi ljutnju. Ljutnja je esto potisnuta. Tada treba prvo
osvijestiti ljutnju, koju jo moemo nazvati ogorenost, mrnja, neprijateljstvo,
da bismo mogli postati svjesni bola.
Ako ne osvijestimo ljutnju, jer nam visoki standardi maske zabranjuju taj
osjeaj, osjeat emo uvrijeenost. Uvrijeenost je jo udaljeniji osjeaj od bola
nego ljutnja, pa je jo tetniji. Izigravamo rtvu, stvaramo lanu patnju da bismo
kaznili drugu osobu zbog koje smo uvrijeeni, a potajno, nesvjesno uivamo u
umjetno stvorenom bolu - to je taj iscrpljujui bol, umjesto da osjetimo bol to
druga osoba nije savrena. Tako stvaramo dramu punu samosaaljenja da ne
bismo ivjeli stvaran ivot koji sadri i bol. Nesvjesno kanjavamo svoje
roditelje, sada premjetene na drugu osobu, svojom "nesreom".
Uvrijeenost stvara osjeaj odbaenosti koji kulminira u osjeaj ogorenosti. Tu
je na djelu tatina koja nije zadovoljena. Postoji nedostatak poniznosti, jer
nesvjesni osjeaji ne dozvoljavaju da nas netko odbaci. Na taj nain elimo da
nas svi prihvate ili da nas prihvati osoba koju smo odabrali. I ne moemo
podnijeti da naa elja ne bude zadovoljena. Drugim rijeima, postoji
samovolja, znai mora biti kako mi elimo, jer inae postajemo ogoreni. Da
bismo prevladali takve osjeaje prvo moramo postati svjesni samovolje i
prihvatiti da nas nikada svi ljudi nee voljeti, ili biti onakvi kakvi mi mislimo da
trebaju biti. Tada trebamo prepoznati tatinu povezanu sa samovoljom. Tada
emo prevladati strah koji se javlja kao posljedica da naa elja nee biti
ispunjena. im se odreknemo elje, strah e nestati, a s njim i naa
ogorenost. Ogorenost uvijek sadri klicu mrnje, ne nuno prema toj
odreenoj osobi, ali je to ipak ona mrnja iz djetinjstva
U nama neizbjeno postoji potreba za moi kad smo ogoreni zbog
odbacivanja, ili mi to samo tako doivljavamo. Osjeaj govori: "Ako ne uini
ono to ja elim, a to u ovom sluaju znai da budem voljen i prihvaen, ja ti
zbog toga zamjeram." Taj osjeaj treba prepoznati, pa on nee iz nesvjesnog
upravljati s nama i postupno e se mijenjati. to vie budemo tako radili,
osvjetavali negativne osjeaje, to vie emo biti svjesni da nas drugi nikada
ne odbacuju zbog naih nedostataka - kakvi god oni bili - osim u rijetkim
sluajevima kada postajemo agresivni zbog vlastite nesigurnosti. I tada nas
drugi ne odbacuju zbog nae Istinske linosti, nego zbog loe odabrane maske.
Sve maske su loe, ak i one oigledno ugodne. Nas odbacuju zbog naeg
vlastitog straha od ivota, razoaranja, osjeaja manje vrijednosti i nesigurnosti.
Dakle, mi sami sebe odbacujemo jer ne ivimo u svojoj istini, nesvjesno
preziremo sebe, pa to onda automatski i nesvjesno preuzimaju drugi. Misli,
stavi i osjeaji, svjesni ili nesvjesni, su zarazni, tako da mi neprestano utjeemo
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 157
jedni na druge.
Zdrava ljutnja je ona koja je pravedna. Ona nam pomae da se obranimo. Ona
nam pomae da se borimo za ono to je dobro i istinito - bilo da se radi o
nama, nekom drugom, ili o principu. Razlikovati je moemo samo prema tome
kako je osjeamo. Pogrena ljutnja nas ini napetima, krivima i nestrpljivima.
Zdrava ljutnja nas ne prisiljava da se opravdavamo. Kratko traje. Ona nas ne
slabi i ostavlja nas slobodnima i ne izaziva zbunjenost .
Peta velika pogreka je NEZASITNOST. Potreba koja nije ispunjena due
vrijeme moe kao kompenzaciju, pored drugih zamjena, izazvati nezasitnost.
Ako nismo svjesni svojih istinskih potreba, mi ne moemo ispuniti sami sebe i
ne moemo biti sretni. Ako uzroke potraimo u sebi, mi emo biti u stanju da to
rijeimo. Ali postoje mnogi pogreni naini koji donose privremeno olakanje od
unutarnjeg pritiska, kao to je to ovisnost o drugoj osobi, alkoholizam i droga,
da navedemo samo neke.
esta velika pogreka je ZAVIST. O zavisti smo puno govorili. To je osjeaj da
smo neopravdano zakinuti, jer nemamo ono to drugi imaju, ma to to moglo
biti. Mislimo da bismo ostvarili sreu da to neto imamo. Zanemarujemo da
uvijek imamo u skladu s onim to svjesno, a jo vie nesvjesno vjerujemo. Ne
znamo da srea dolazi kao rezultat dubokog rada na sebi da bismo prevladali
nae mane. Zavist emo prepoznati u reenicama: "Blago njemu; lako tebi" i
tome slino. Osoba je ogorena i ljuta, pa drugoj osobi uvaljuje osjeaj krivnje i
tako je kanjava.
Sedma velika pogreka je LIJENOST. To je ravnodunost, apatija i bezvoljnost.
To predstavlja lano rjeenje povlaenja od ivota i ljubavi, a rezultat je
potiskivanja osjeaja. Tamo gdje postoji apatija, postoji i odbacivanje ivota.
Tamo gdje postoji ravnodunost, postoji i lijenost srca koje ne moe osjetiti i
shvatiti druge - pa se stoga ne moe ni vezati s njima. Nita ne proizvodi vie
jalovosti od lijenosti, ili bezvoljnosti, ili povlaenja, bilo koje ime tome dali.
Osoba koja ima pozitivan i konstruktivan stav prema ivotu ne moe biti lijena.
Netko tko nije previe zabrinut sa svojom sigurnou, nee se povlaiti, pa
stoga nee postati apatian. Lijenost uvijek ukazuje na sebinost. Onaj koji se
previe boji za sebe nee riskirati da se otvori drugim ljudima, jer se boji
povrede. U lijenosti nikada ne dajemo ivotu, samima sebi i drugima priliku. To
negira ivot i to jedino moemo rijeiti ako sagledamo da je takva sebinost
nezdrava. Zbog straha da ne budemo povrijeeni, mi postajemo ravnoduni
prema ivotu.
to smo dublje u svojim sukobima i problemima, a koji krajnje nastaju zato to
ne elimo izai iz njih i promijeniti sebe - oni postaju sve tei. to se vie
odupiremo suoiti se s problemima i promjeni, to nae potekoe postaju vee.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 158
To se nastavlja sve dok na vanjski ivot ne postane toliko nepodnoljiv da nas

ta nesrea ne natjera na promjenu. Meutim, mi moemo prihvatiti promjenu
prije nego to ivot postane nepodnoljiv. Ako voljno prihvatimo svaku tekou,
jer znamo da su tekoe ubrzani rast, do velikih tekoa nee ni doi. To znai
uiti u svakoj potekoi. Promijeniti kut gledanja iz onoga koji pati, a ne zna
zato, u onoga koji u svakoj patnji trai smisao i ui. Tada e i bol i radost biti
poticaji za na duhovni napredak.
STRAH OD SREE
elja za sreom postoji u svakom ovjeku. To je primarni osjeaj i postoji u
nama od trenutka roenja. Dijete eli ispunjenje svojih elja odmah i na nain
kako ono to eli. Rekli smo da je dijete egocentrino i nije sposobno za zrelu
ljubav. Ranjeno dijete u nama osjea jo uvijek onako kako smo osjeali dok
smo bili dijete, dakle, dio nas eli trenutno ispunjenje svojih elja i to na nain
kako mi to elimo. Srea, kao i svaka istina, moe biti iskrivljena u svoju
suprotnost. Tako i svako ispravno shvaanje moe biti iskrivljeno u pogreno
shvaanje. Srea, pogreno shvaena, se izraava: "Jedino ako mogu imati
ono to elim, na nain na koji ja elim i kada to elim, mogu biti sretan. Bit u
nesretan ako se to ne dogodi kako ja hou." Osim toga, pri tome oekujemo
apsolutno odobravanje, divljenje i ljubav od svih. A kada se to ne dogodi, mi to
doivljavamo kao tragediju, kraj svijeta. Ne moemo biti sretni. Svakako, to
nikada nije intelektualno uvjerenje, ali tako to osjeamo - sve izgleda beznadno
i raspoloenje nam varira u raznim stupnjevima oaja.
Ranjeno dijete u nama razmilja u okvirima crno-bijelo. Ne postoji nita
izmeu, ili postoji srea ili nesrea. Ako se stvari dogaaju u skladu s naim
oekivanjima, onda je to srea. Ali i ako najmanja stvar krene protiv nae volje,
svijet je crn.
Takva reakcija potjee iz djetinjstva. Kada je dijete gladno vie od nekoliko
minuta, za njega su te minute kao vjenost. Ne samo zbog toga to dijete
nema pojam o vremenu, nego i zato to dijete ne zna da e period gladi brzo
zavriti. Tako se dijete nalazi u apsolutnom oaju, kao to to moemo vidjeti
kod djeteta koje plae kao da je kraj svijeta. Dijete izraava svoju ljutnju, bijes i
nesreu. Meutim, u odraslom dobu se ti osjeaji prekrivaju razumnim i
racionalnim ponaanjem.
Dijete vrlo rano osjea da sreu koju eli ne moe ostvariti, pa ono osjea
ovisnost o okrutnom svijetu koji mu ne daje ono to eli. Taj iskrivljen i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 159
primitivan pristup srei je u stvari potreba za moi nad drugima, pokoravanjem

drugih i odobravanjem. Drugi su ovdje da ispunjavaju nae elje, kao nai
roditelji u djetinjstvu, a budui da ta elje ne mogu nikada biti ispunjene, mi se
osjeamo stalno frustrirano.
Jasno da se mi ne moemo sjetiti tih svojih osjeaja iz djetinjstva , ali ih
moemo otkriti u nama danas. Prvo moramo otkriti gdje to ranjeno dijete u
nama jo uvijek postoji, s istim eljama, osjeajima i reakcijama. Tek tada
dospijevamo na toku u naem razvoju od koje poinjemo mijenjati neostvariv
pristup srei i poinjemo graditi zreo pristup. Sve dok ne doivimo to dijete u
nama, mi ne moemo shvatiti odreene sukobe u nama koji su posljedica tog
netonog poimanja sree.
Kako dijete sve vie raste ono shvaa da ne moe vladati drugima i dobivati
odobravanje, pa poinje sakrivati takve svoje elje od drugih, a na kraju i od
samog sebe sve dok ih vie nije svjesno. Ali to potiskivanje ima svoju cijenu osoba pokuava postati svrena odmah i sada bez napornog rada na sebi. To
je sebian cilj jer osoba ne tei savrenstvu da bi bolje voljela i davala, nego da
dobije divljenje i odobravanje, da bi tako mogla upravljati drugim ljudima. Osim
toga, osoba postaje nesposobna da vidi svoje nedostatke - da prihvati sebe
takvu kakva jest u odreenom trenutku, pa ona ne moe biti istinski ponizna tj.
da prihvati sebe kao jo nesavrenu kao nita bolju, niti mnogo loiju od
ostatka ovjeanstva.
Tako frustracija postaje dvostruka - ne moemo vladati drugima i ne moemo
biti odmah savreni - i to raa osjeaj nesposobnosti, podreenosti,
samosaaljenja i krivnje. Dijete jo ne zna da nitko ne moe postii takvo
savrenstvo, a u odraslom dobu taj nesvjesni zakljuak mogao bi se ovako
izraziti: "Kad bih mogao biti savren, imao bih to elim. Budui da nisam
savren, nita ne vrijedim." Tako nastavljamo sebe kanjavati to nismo
savreni, a svaki novi neuspjeh uzrokuje dodatni oaj i krivnju, poveavajui
loe miljenje o nama samima.
Istovremeno, s duge strane u osobi postoji i druga reakcija - osoba ne moe
podnijeti cjelokupnu krivnju pa okrivljava druge i svijet. I tako nastaje zaarani
krug: mogao bih biti sretan na nain na koji ja elim, tako da me u potpunosti
vole i odobravaju mi, da rade ono to ja elim, tada bih mogao biti savren.
Budui da mi to ne daju, oni su krivi to ja nisam savren. Tako osoba
okrivljava svijet s jedne strane, a sebe s druge strane.
Takav pogrean pristup srei - jedino mogu biti sretan ako je sve po mome neizbjeno uzrokuje pogrean pristup ljubavi. Zreli pristup srei bi glasio - ja ne
ovisim o vanjskim dogaajima, bez obzira kakvi oni bili. Uim i iz bolnih i
sretnih okolnosti. To znai da smo shvatili da ivot sadrava i sreu i nesreu.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 160
Zrela osoba ne doivljava to kao kraj svijeta kada se susretne s bolom, a to se

dogaa emocionalno nezrelim osobama. Ona zna da izbjegavanje bola ima
visoku cijenu - bol izbjegavanja je jo gori od bola koji se pokuava izbjei, ali
ona niti ne pokuava proizvesti bol da ne bi osjetila svoju bespomonost - a
nezrele osobe to esto rade i to nazivamo elja za nesreom.
Pogrean pristup ljubavi je slijedei osjeaj, odnosno oekivanje: "Onaj tko me
voli, taj mi odobrava sve to inim, divi mi se, i ja ga posjedujem onako kako
vladar posjeduje svoje podanike." Partner postaje objekt, a ne ravnopravan
subjekt. elimo posjedovati drugu osobu. Ispravan pristup ljubavi bio bi: "Ja
volim, bez obzira da li me ti voli ili ne." Naravno, to je ideal na najvioj razini i
mi ne moemo sebe prisiliti da tako osjeamo. Ako to ipak pokuamo, to e
samo poveati osjeaj neuspjeha i krivnje. To je kada snagu volje krivo
upotrijebimo da bismo bili dobri, a bez rada na sebi. Ako nismo voljeni i
nemogue nam je voljeti za uzvrat, to jednostavno treba sebi priznati bez
krivnje. Ako smo sagledali svoju djetinjastu elju za vladanjem, mi emo biti
sposobni da smireno, bez zamjeranja i ogorenja prihvatiti da nas neka osoba
ne voli. Tad emo biti sposobni da damo, a da ne oekujemo da nas zbog toga
vole.
Pogrean pristup srei takoer dovodi do razoaranja, jer je nemogue prevariti
ivot, i tada dijete odluuje: "Budui da ne mogu izbjei nesreu, onda u u njoj
uivati. Tako u se osjeati manje ponieno. Ja izazivam nesreu, kanjavam
sam sebe, pa dakle, nisam potpuno bespomoan." Nije potrebno rei da nikada
niti jedna od ovih misli nije svjesna. Mi jedino moemo ui u trag ovakvim
osjeajima dubokim radom na sebi - tako da prevodimo nae osjeaje u jasne
misli. Tada emo pronai obrasce prema kojima na profinjeni i skriveni nain
izazivamo ljude i dovodimo do odreenih situacija u kojima smo onda
povrijeeni tako da moemo nakupljati nesretne sluajeve, nepravde, povrede i
bol. Problem je u tome da se uitak koji proizlazi iz nesree koju izazivamo
nikada ne moe osjetiti kao istinski uitak. Da se to moe, to onda ne bi bilo
lano rjeenje. Zbog toga patimo, dok istovremeno uivamo u odreenim
znaajkama nesree, primjerice u samom izazivanju na takav profinjeni nain
da nam nitko nita ne moe dokazati, ili u samosaaljenju koje proizlazi iz
nesree, itd. Kada bismo analizirali nae osjeaje kod svakog nesretnog
ishoda, nali bismo taj unutarnji glas koji kae "ne", bez obzira koliko svjesno
eljeli sretni ishod. Unutarnja nespremnost za sreu prekrivena je vanjskom
spremnou.
Ta samodestrukcija i samokanjavanje - a to je zapravo elja za nesreom rezultat je duboko ukorijenjenih osjeaja krivnje. Kada god ne ivimo istinu
naa Istinska linost, ili naa savjest, to zna i zato osjeamo krivnju. Najvei
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 161
osjeaj krivnje proizlazi iz nakupljanja nesree i to je temeljni osjeaj krivnje iz

kojeg proizlaze svi ostali osjeaji krivnje. To je stvarna krivnja.
Trebamo nauiti analizirati nau masku ili Idealiziranu linost - to elimo biti,
koji su nam ciljevi i zato imamo te ciljeve. Analizirajui naa matanja, prole i
sadanje elje , uvijek emo nai isti zajedniki nazivnik : elju za savrenstvom
da bismo mogli biti sretni i da bismo vladali u takvom svojem svijetu. Sigurno je
da mi svjesno nemamo elju vladati drugima, ali su nai osjeaji takvi. elimo
biti savreni da nam drugi ljudi rade ono to mi elimo. elimo da nas vole i
odobravaju svi bez iznimke. elimo biti savreni da bismo bili bolji i vredniji
divljenja nego drugi ljudi. Ako pogledamo u nae osjeaje shvatit emo da se
tako ponaamo, iako nikad svjesno nismo izrazili elju da vladamo drugim
ljudima. To emo pronai u sebi kada nas primjerice netko neljubazno odbije, ili
nas odbaci na neki drugi nain. Tada moemo shvatiti da nas ne mora svatko
voljeti, odobravati nam, a ako to ne znamo, tada emo se jako loe osjeati.
Ako nas to pretjerano pogodi, tada je elja za vladanjem nad drugima na djelu.
U mjeri u kojoj otkrijemo elju za vladanjem u nama i nauimo se je svaki puta
dobrovoljno odrei, u toj emo se mjeri odrei i izazivanja nesree, nevolja i
jada. Nije lako doi do toke da uistinu moemo doivjeti sve ove osjeaje tako
da oni prestanu biti samo teoretsko znanje. Tako dugo dok tu sklonost za
vladanjem vidimo samo u drugima, ali i ne u samima sebi, ni to nam nee
pomoi. Nuno je da uloimo sav svoj trud da prevladamo otpore i bolne
spoznaje da bismo pronali te osjeaje u sebi. Kada ih pronaemo, proivimo i
usporedimo sa istinom, mi smo nali klju promjene.
Ta djetinjasta potreba da kontroliramo ivot, ili potreba za vladanjem postoji u
svakome. Meutim, moe se oitovati razliito kad razliitih ljudi. Postoje
mnoge varijacije, od osobe koja u velikom stupnju nakuplja nevolje, dok neka
druga moe otvorenije izraavati svoje zahtjeve za vladanjem. Vanjsko
ponaanje i intelektualno uvjerenje nisu pokazatelj ove karakteristike ranjenog
djeteta u nama. Ta karakteristika je temelj svih slika u nama.
Kada bismo mogli prihvatiti sebe sa svojim najdubljim osjeajima, i to ne samo
intelektualno, tada bismo shvatiti da smo jednako nesavreni kao i drugi ljudi,
da nas neki vole, drugi ne vole, neki nam odobravaju, a drugi ne, mi bismo
uistinu postigli razinu zrelosti kojom bismo prestali nakupljati nove nevolje.
Meutim, veina ljudi jo uvijek jako pati kada ne dobije odobravanje od
svakoga. Ne moe sebi i drugima priznati ni najmanju pogreku da ne bi u
pitanje doveli svoju masku. Naputanje maske izgleda previe zastraujue i
doivljava se kao gubitak sree. Ranjeno dijete reagira u nama, a mozak to
pokuava opravdati racionalnim argumentima, no to nam ne donosi mir. Mir
moemo stei jedino ako odluimo vidjeti, suoiti se i odrei tog djetinjastog
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 162
pristupa srei, vladanju i savrenstvu. Moramo postati svjesni ranjenog djeteta

u sebi, jer ako ono ostane sakriveno od nas, ono e nastaviti unitavati na
ivot, bez obzira koliko se mi trudili na vanjskim razinama. Trebamo u svakoj
patnji traiti smisao, umjesto da je produujemo zbog osjeaja da je patnja
besmislena. Tako e svaki bol ukazivati na vane spoznaje o nama samima, i
tama u nama e se smanjivati. Jer tama je uvijek neznanje. U trenutku kad
doemo do spoznaje, bol prestaje, i spoznaja postaje izvor radosti .
RAZUM, VOLJA I EMOCIJE - TRI TIPA LINOSTI

Postoje tri osnovna tipa linosti s obzirom na razum, volju i emocije. Mi smo
radili razne podjele linosti do sada, a danas emo govoriti o tipovima linosti s
drugog aspekta. Tako postoji linost koja upravlja svojim ivotom i svojim
reakcijama uglavnom s razumom. Postoji drugi tip koji to radi uglavnom s
emocijama. A trei to radi s voljom. Naravno da je rijetko da netko bude ba
isti tip, obino u linosti postoji mjeavina, ali u nekim sluajevima je prevlast
jednog usmjerenja oita. U idealnoj linosti ove tri znaajke skladno surauju.
Ali budui da nitko nije savren, ta usmjerenja se katkada upotrebljavaju tako
da tamo gdje bi trebao primjerice prevladati razum, prevladaju emocije i
obrnuto.
Ponimo s linou koja preteno koristi razum, a zanemaruje ostala dva
usmjerenja. Takva osoba upravlja svojim ivotom uglavnom kroz proces
razmiljanja i zakljuivanja, a esto je sklona tome da zanemari emocije. Ona
se boji emocija, pa stoga negira svoje emocije i tako se odrie svoje intuicije.
Oni koji se boje svojih emocija ne mogu vjerovati u svoju vlastitu intuiciju, zato
to vjeruju zbog straha da je intuicija neto to je neopipljivo, neto to se ne
moe dokazati. esto osoba razuma tajno omalovaava emocionalan tip
osobe. Ona je ponosna to je toliko racionalna. Volju, koja ne mora biti i
samovolja, koristi sa zakljucima do kojih je dola razmiljanjem, a rijetko
zajedno s emocijama i intuicijom. Osoba razuma je esto tzv. intelektualac.
Ona je esto znanstvenik, ili ateist. esto je sklona materijalnoj strani ivota, a
zanemaruje duhovnu. Ali bilo bi previe pojednostavljeno tvrditi da su svi
razumski tipovi manje duhovno razvijeni nego primjerice emocionalni tip
linosti. Oni se jedino razlikuju u pristupu. Razumskom tipu e biti mnogo tee
doivjeti duhovnu stranu svog bia, a emocionalni tip e se susresti s drugim
potekoama. Nadalje, razumski tip e imati velike potekoe da intuitivno
prosudi druge ljude, kao i samoga sebe. Volju e oba tipa koristiti jednostrano.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 163
Tip razuma koristi volju da bi unaprijed neto smislio, esto previe oprezno
pokuavajui kontrolirati ivot, dok je emocionalni tip ponesen svojim
emocijama, pa svoju volju koristi nesvjesno, jer ne zna kuda e ga njegove
emocije dovesti. Kada su ta dva usmjerenja usklaena u jednoj linosti tada
linost nalazi srednji put izmeu ta dva ekstrema i koristi volju ovisno o situaciji.
Volja bi trebala biti sluga razumu i emocijama.
Lako se moe vidjeti da tip razuma ide kroz ivot proputajui veliku koliinu
ivotnog iskustva, i to ini veinom zbog straha i tatine. On se boji da bi ga
emocije mogle dovesti do iskustava s kojima se ne bi mogao nositi. Strah od
nesigurnosti i rizika uvijek ide s emocionalnim ivotom, dok razum ima uvijek
sve na svom mjestu.
Emocionalni tip je podjednako jednostran. Kao to se razumski tip ponosi
svojom racionalnou, tako se emocionalni tip ponosi da je samo on sposoban
da osjea, ali ne i drugi. Takav tip takoer potajno omalovaava tipove koje
oznaava kao intelektualce. Ali i ovaj tip je takoer ekstreman i tako se
podjednako udaljava od istine kao i razumski tip. Tono je da su emocionalni
tipovi skloni tome da imaju dobru intuiciju i da se ponekad manje boje osjeaja i
unutarnjeg iskustva, nego tip razuma. Loa strana ovog tipa je da nasuprot
razumskom tipu, koji previe kontrolira ivot, ovaj tip esto gubi kontrolu nad
ivotom. Takva osoba gubi iz vida injenicu da je razum takoer vaan.
Emocionalni tip je svako malo ponesen nekontroliranim osjeajima koji ga
bacaju iz ravnotee. Tako on ne gubi samo kontrolu nad sobom, nego ne vidi
ono to je najvanije za njegov ivot. Zbog njegovog prenaglaavanja
emocionalne strane, on zanemaruje podjednako vano djelovanje razmiljanja
koje slui da bismo mogli bolje razlikovati i odabirati. Jedino ako bude koristio
svoj intelekt, on e biti sposoban obuzdati svoje emocije koje teku u raznim
pravcima, i koje ne moraju biti negativne. Jedino tada moe pravilno koristiti
svoju volju. Inae, nekontrolirane emocije moraju donijeti katastrofu u njegov
ivot, isto kao i u njegovu okolinu. to se netko due preputa emocijama, sve
mu se tee oduprijeti tom iskuenju, pa upada u bujicu svojih osjeaja i gubi
svijest o tome to ini. Takva osoba ne moe a da ne bude sebina i
destruktivna jednom kada izgubi vlast nad sobom pod utjecajem svojih emocija,
iako je ta vrsta sebinosti razliita od one kod razumskog tipa i kod tipa kod
kojeg prevladava volja. Vano je da shvati da je ono na to je ponosan
krajnost, i da to ne moe biti prednost. Takoer je vano je da pone gajiti
proces razmiljanja i planiranja, pa e to biti poetak mudrosti.
Emocionalni tip, naravno koristi volju, ali to ini bez odgovornog, svjesnog
planiranja i razmiljanja. On se neprestano gubi u svojim emocijama, pa upada
u kaos. Tako osoba gubi ravnoteu u ivotu, upravo kako to ini i razumski tip,
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 164
ali na suprotan nain.

Oba se tipa podsvjesno boje svojih suprotnih krajnosti, pa ostaju u svojoj
krajnosti. To je, takoer, pogrean zakljuak. Osoba osjea ili nesvjesno misli
da je njena krajnost bolje ivotno rjeenje od one suprotne krajnosti. Razumski
tip se boji da ne izgubi kontrolu, pa tako ne samo da gubi glavni dio ivotnog
iskustva, nego takoer ljepotu i sreu . Emocionalni
tip se boji da e
obuzdavanjem i vjebanjem svojih emocija, propustiti neto vrijedno u ivotu.
Oba zakljuka su pogrena, zato to jedino u skladnom srednjem putu lei
potpuno rjeenje.
U obje kategorije postoje tipovi koji su oiti predstavnici kategorije. Ali
uobiajeno je da te dvije krajnosti nisu tako oite. Razlog lei u tome da osoba
moe biti previe emocionalna, ili previe intelektualna, u nekom znaajkama
svoje linosti, dok u drugim moe biti uravnoteenija, ili ak sklona suprotnoj
krajnosti. Kod neke druge osobe to ne mora biti toliko oigledno, jer je njena
istinska priroda prekrivena maskom. Tako, primjerice, u osnovi emocionalna
osoba, zbog svojih strahova bira intelektualnu masku koja je strana njenoj
prirodi. Takva osoba moe prema van izgledati vrlo mirno i puna kontrole, dok
u njoj bjesne emocije i nema unutarnjeg mira.
U treu kategoriju spada tip volje koji je potpuno razliit od prva dva tipa. Volja
bi trebala biti sluga, nikada gospodar. U idealnom sluaju, volja bi trebala
podjednako sluiti u procesu razmiljanja, kao i u izraavanju emocija. Tip volje
od sluge ini gospodara, jer osoba sve postie snagom volje, bez da pri tome
previe razmilja i osjea. Ona takoer nesvjesno omalovaava razumski i
emocionalni tip. Takva osoba e razmiljati ili osjeati: "Razumski tip je samo
intelektualac. To je tip osobe koji krasno govori, koji ima prekrasne teorije, ali je
potpuno nerealan. S time nita ne moe postii u ivotu. Ja sam taj koji sve
postie." A to se tie emocionalnog tipa, tog jo vie omalovaava, jer on
postie jo manje od intelektualnog tipa. On je u pravu kad prosuuje druga
dva tipa, ali je i on u krivu, jer misli da je njegova krajnost bolja od druge dvije
krajnosti. Tip volje uvijek je u utrci za opipljivim postignuima i to e takvu
osobu uiniti nestrpljivom, pa nee postii nita. Tako e jo manje razmiljati i
povezivati svoje razmiljanje s emocijama, to bi je vodilo u mudrost, bez koje
ne moe postii ono to eli, a ako i postigne eljeno, ona to nee koristiti na
pravilan nain, pa e ponovno izgubiti.
Takva osoba ne samo da je sklona neopreznosti, nego se takoer ne uputa u
proces razmiljanja koji bi joj pomogao da upozna sebe i druge, ili shvati
smisao ivota. Takoer zanemaruje i emocionalnu stranu, jer se boji svojih
emocija. Ona prihvaa svoje emocije samo tako dugo dok ih moe kontrolirati,
tako dugo dok joj one slue, jer bi inae mogle ometati ostvarenje cilja. Rijetko
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 165
se preputa osjeajima, osim ako zna kuda je vode i tako nije spontana i
iskrena. Tako gubi vaan dio ivotnog iskustva.
Sva ta tri tipa su krajnosti i teko bi bilo pronai osobu koja ima toliko
prevladavajue karakteristike da bi bila isti tip. Kod veine ljudi dvije
karakteristike prevladavaju, dok je trea manje zastupljena. Ali postoje i mnogi
ljudi u kojima djeluju sve tri znaajke. Problem je u tome da tamo gdje bi trebao
djelovati razum, djeluju emocije, i obrnuto, pa tada niti volja ne djeluje tamo
gdje bi trebala. Kod zrelije linosti te tri znaajke djeluju tako da se skladno
nadopunjavaju.
I ova podjela bi nam trebala pomoi da bolje sagledamo sami sebe. Bez obzira
koje karakteristike prevladavaju u nama, trebali bismo teiti uravnoteenju. To
znai da ako smo preteno razumski tip, morali bismo vie obratiti panju
naim emocijama tako da moemo razviti intuiciju koja e onda biti dobar vodi
naem razumu. Ako smo preteno emocionalni tip, trebali bismo vie panje
posvetiti promiljanju da ne budemo robovi naih emocija gubei iz vida to
uistinu elimo. I jedino tada emo moi upotrebljavati nau volju na
konstruktivan nain. Tip volje esto koristi svoju volju kao samovolju, jer mora
biti kako on eli pod svaku cijenu, a ostala dva tipa ine to jednako pogreno.
Emocionalni zanemaruje razmiljanje, pa ne moe ispravno odabrati, a tada i
krivo koristi volju. Razumski tip koristi volju da bi kontrolirao ivot.
Snaga slobodne volje pokazuje koliko emo napredovati u svom razvoju. Ako
svoju slobodnu volju koristimo iz ranjenog djeteta, ona e slabiti i mi emo imati
sve vie problema i osjeaj bespomonosti e jaati. Najvanija stvar pri
koritenju snage volje u ispravnom smjeru je da sami sebi obeamo da emo je
koristiti u skladu s Bojim voljom. Ako doista budemo htjeli znati to je Boja
volja, mi emo se potruditi da traimo istinu u svakom problemu kojeg imamo.
Moliti emo Boga da nam pokae istinu i shvatiti emo da nam je cijelo vrijeme
odgovor bio blizu, ali ga nismo vidjeli jer to nismo htjeli. Bojali smo se odrei
naih uvjeta za postizanje sree i mislili smo da to bolje znamo od Boga. No,
kada doista odluimo vidjeti istinu, pa makar ona i ne bila ugodna za nae
planove, mi emo je vidjeti. Kada to uinimo, na problem e se poeti
rjeavati i mi emo doivjeti mir i radost. Gdje god budemo ispravno koristili
svoju snagu, da se borimo i prevladamo nae potekoe, bit emo dovoljno
snani da to uinimo. Kada god bude ispravno da se prepustimo situaciji i ne
borimo se protiv nje, pronai emo mir u tome. Isto tako e na razum skladno
suraivati s emocijama, i mi emo ispravno upotrebljavati svoju volju u skladu s
Bojom voljom, i postajat emo sve sretniji. Jer ono to elimo postii, mi to
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 166
stvarno i moemo. A ako je naa elja usklaena s Bojim zakonima, tada

emo postii sreu.
EMOCIONALNA OVISNOST O DRUGOJ OSOBI I/ILI

OSOBAMA
Emocionalnu ovisnost o drugoj osobi ili ljudima bismo mogli jednostavno
definirati kao neprestano odricanje od samog sebe, svoje istine, da bismo
izbjegli bol odbacivanja. To je djelo ranjenog djeteta u nama, dijela nas koji jo
nije odrastao i koji ne zna da nije bespomoan i ovisan o drugima.
Novoroenad i mala djeca su uistinu bespomona i ovisna o svojim
roditeljima. Ali ranjeno dijete u nama to ne zna, i ne eli znati, da to nije istina.
Malo dijete ovisno je o roditeljima koji ga tite, hrane i maze. Oni zadovoljavaju
pored osnovnih fizikih potreba i djetetove potrebe za zadovoljstvom i radou.
Kao odrasla osoba mi smo sposobni da kroz vlastiti trud i napor da se
pobrinemo za stan, hranu i sigurnost, kao i za zadovoljstvo i sreu. U svim tim
podrujima moramo uspostaviti kontakte, suradnju i komunikaciju s drugim
ljudima da bismo zadovoljili svoje potrebe. To meusobno djelovanje je
potpuno razliito od pasivnosti i ovisnosti malog djeteta. Potpuno odrasla osoba
upotrebljava svoje snage, inteligenciju, intuiciju, talente i fleksibilnost da bi se
uskladila s drugima u davanju i primanju.
Meutim dijete eli trenutano zadovoljiti svoje potrebe, jer nema razvijen
intelekt koji bi mu pomogao da izdri frustraciju i odloi ispunjenje potrebe.
Dijete ne moe samo zadovoljiti svoje potrebe i oekuje da to uine njegovi
roditelji. Kada je dio naeg razvoja sprijeen, i zbog potrebe djeteta za
iskljuivom ljubavi, kao i zbog roditeljskih greaka, mi ekamo drugu osobu,
sada zamjenskog roditelja, da ispuni nae potrebe i da nam da dozvolu za
sreu i zadovoljstvo. Kada dijete trpi zbog neispunjenja
svojih potreba , njegova
psiha doivljava ok zbog nedostatka zadovoljstva, pa dijete ezne za
ispunjenjem. ok sprjeava rast dijela linosti, jer se neugodni osjeaji guraju u
podsvijest, i linost neujednaeno sazrijeva. Dio linosti ostaje na nivou malog
djeteta i taj dio nazivamo ranjenim djetetom u nama. Odrasla osoba i dalje
ezne za ispunjenjem koje oekuje od drugih ljudi, jer nije svjesna dijela svoje
linosti - ranjenog djeteta koje je jo uvijek ovisno od drugima. Na intelekt
zanemaruje injenicu da je rasplakano, zahtjevno, ljuto i bespomono dijete jo
uvijek u nama. Mi sebe smatramo u potpunosti odraslima. Dok na nesvjesnoj
razini, na kojoj se ranjeno dijete nalazi, mi nismo svjesni da smo odrasli, i da
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
uvje
ne trebamo
Page 167
roditeljsko
doputenje
, ili ak i zamjenskog
roditelja
da nam
bude izvor zadovoljstva i ivota. Ne znamo da smo sposobni da sebe ispunimo

i da budemo sretni.
U tom dijelu naa linosti potpuno smo nesvjesni duha obilja i da sve moemo
imati i postii, te da za sve ima dovoljno, kad bi i taj dio nas u to vjerovao. Zato
se osjeamo ovisno o drugima i vanjskim uvjetima da bismo mogli ispuniti nae
elje i potrebe. Zbog takvog pogrenog uvjerenja , mi ekamo ispunjenje iz
pogrenih izvora. To ekanje odrava nae potrebe trajno neispunjenima. to
su nae potrebe due neispunjene, to one postaju jae. to su one jae, to je
vea naa ovisnost i nada, i to su vei nai pokuaji da zadovoljimo druge koji
bi trebali ispuniti te nae potrebe. Postajemo sve oajniji, to vie pokuavamo
na taj nain ispuniti nae potrebe, to manje uspijevamo u tome. Mi
iznevjerujemo sebe, svoju istinu, i ono najbolje u nama. Tako potreba i elja za
ljubavlju postaje jaa od toga da budemo u istini sa samima sobom, i mi
porobljujemo sami sebe sve vie. U trenutku kada postoji presnana elja, ili
nesposobnost da se odreknemo te elje, mi djelujemo iz straha, i to stvara
prisilu. To ne mora uvijek biti dovoljno snano da bi se nazivalo ropstvom,
meutim to se svodi na isto, jer postajemo neiskreni sami prema sebi na sitne
naine. Nesvjesno sami sebe preziremo i odbacujemo jer ne ivimo svoju
istinu, a to miljenje o nama samima nesvjesno preuzimaju i drugi, pa nas
odbacuju. Ne odbacuju nas zbog naih stvarnih mana, nego zato to mi sami
sebe odbacujemo. ak i ako smo buntovni, to je stoga to zapravo negiramo
strah da sami sebe porobimo, pa se vidljivo suprotno ponaamo.
Osim toga, mi vrimo pritisak na druge da nam daju ono to mi mislimo da nam
treba, pa nam dugi to onda nisu spremni dati. Nisu nam spremni dati niti ono
to bi nam inae drage volje dali, jer bi to bilo i na njihovu dobrobit i radost, jer
vrimo pritisak na njih. I tako nastaje zaarani krug. Frustracija se ponavlja i mi
vjerujemo da su drugi krivi to nam ne daju ono to nam treba. Postajemo puni
ljutnje i bijesa, a to stvara osjeaje krivnje. Tad poinjemo sakrivati nae
negativne osjeaje, tako da nas ta druga osoba od koje oekujemo ispunjenje
ne bi napustila. Situacija se svakom frustracijom komplicira i mi upadamo u
zamku pogrenih shvaanja i oekivanja koje slijede negativne emocije.
Nalazimo se u besmislenoj situaciji u kojoj eznemo za ljubavlju i prihvaanjem
od osobe koju mrzimo i na koju smo ogoreni, zato to nas ostavlja tako dugo
vrijeme neispunjenima. Emocionalno smo opet ponovili rano djetinjstvo, sad sa
zamjenskim roditeljem ili autoritetom, nesvjesni da vie nismo malo dijete i da
imamo izbor.
Budui da nae potrebe ostaju tako dugo neispunjene, mi poinjemo sumnjati
da imamo pravo biti sretni i ispunjeni. Poinjemo prave potrebe zamjenjivati s
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 168
lanim, i sve smo nezadovoljniji. to vie sumnjamo u sebe, to vie postajemo

ovisni o vanjskom autoritetu - zamjenskim roditeljem. Tako se poinjemo
osjeati sve ovisnijima i bespomonijima, i ujedno jako posramljenima. Sram
nastaje jer se odriemo svoje istine da bismo dobili priznanje, zadovoljstvo i
samopotovanje od druge osobe.
Svaki puta kada prisiljavamo druge ljude da budu, osjeaju i ine ono to mi
trebamo i elimo, kaemo drugoj osobi "mora". Naravno da to ne pokazujemo
otvoreno, jer znamo da emo naii na neodobravanje ili ak odbacivanje.
Budui da prisila izaziva u nama sram, skrivamo je, i zbog toga nemamo snage
otvoreno traiti tako da nas druga osoba moe i odbiti, a da se mi zbog toga ne
ljutimo. to vie "prisiljavamo" druge ljude, to imamo manje snage i osjeamo
se vie bespomono. inimo se ovisnim o drugima, a to izaziva opet mrnju.
Nasuprot tome, ivljenje u naoj istini ostavlja nas i druge slobodnima. Tada
kontakt s drugima postaje radost koja izaziva ljubav.
Postoje razliite metode koje koristimo da bismo druge prisilili da nas vole i da
nam daju to nam treba. One ukljuuju poputanje u razliitim stupnjevima,
pasivan otpor, prkos, povlaenje, odbijanje suradnje, vanjsku agresiju,
zastraivanje, uvjeravanje kroz lanu snagu i preuzimanje autoritativne uloge.
to smo manje svjesni pro reakcija ranjenog djeteta u nama , to vie slabimo i
udaljujemo se od svoje istine.
Da bismo poeli zdravo reagirati trebamo dozvoliti drugima da budu ono to
jesu, umjesto da od njih oekujemo da nas ispune, i kojima zamjeramo da to
ne ine. Moramo shvatiti da postavljamo zahtjeve i oekivanja drugima koja
nitko osim nas ne moe ispuniti. Sve to trebamo i za im eznemo, ukljuujui
tu i stvarnu ljubav, se nalazi u snazi naih osjeaja pomou kojih moemo
davati i primati ljubav. Jer tako dugo dok smo ovisni o drugoj osobi kao da smo
dijete, negirajui sebe kao odraslu osobu, mi sebe porobljujemo u istinskom
smislu. to to vie radimo, to moemo manje primati i davati, i sve manje
moemo osjeati nae istinske osjeaje. Umjesto njih javljaju se sve vie strah i
ljutnja, a njih moramo pustiti van konstruktivnim proivljavanjem. To onda
stvara mjesto za pozitivne osjeaje. Meutim, zbog nesvjesne potrebe da
budemo savreni, mi radije opet nesvjesno odigravamo te osjeaje i bojimo se
pozitivnih osjeaja.
to vie druge optuujemo za nae negativne osjeaje (loe se osjeam zbog
tebe...), to moramo vie ivjeti u strahu. Tada opet pokuavamo izbjei taj
strah da izrazimo negativne osjeaje, jer se bojimo da e nas drugi napustiti. I
tako postajemo sve ovisniji o drugima, strah raste, i zaarani krug patnje je
zatvoren.
Naelo je da nita to ne moemo otpustiti, ne moemo dobiti. Ili drugaije
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
reeno
, da ono to moramo
Page 169
imati
po svaku
cijenu
je samovolja
, tako da ako i
dobijemo eljeno to nee biti ono to smo eljeli. To kod ovisnosti znai da ako
drugu osobu prisilimo da nam da ljubav, to nee biti ljubav, jer ljubav i prisila
nikada ne idu zajedno. Ljubav se moe samo slobodno dati. Dakle: "Mora me
voljeti i dati mi ono to trebam." je prisila i mi tako ne moemo dobiti ljubav.
Tako ne dajemo drugim ljudima pravo da izaberu koga e voljeti i prihvatiti. ak
im ne dajemo pravo da pogrijee, a da ih zbog toga ne odbacimo. Tu slobodu
elimo za sebe, ali je ne elimo dati drugima. Tad se ne moemo niti
konstruktivno obraniti, jer emocionalno drugima ne dajemo to pravo. Kada
budemo pogledali u sebe, pronai emo sve te osjeaje, i na osjeaj
pravednosti e nam pomoi da se odreknemo onoga za to se tako oajniki
drimo, ak i dok jo uvijek emocionalno vjerujemo da na ivot ovisi o tome da
prisilimo druge da osjeaju i rade ono to mi elimo.
Jednom kada ponemo tako raditi, uzimajui u obzir esto posrtanje i vraanje
u staro stanje, koje uvijek na novo mora biti razmotreno da bi se iz posrtanja
neto nauilo, napravit emo ogroman korak prema osjeajima nae Istinske
linosti u kojoj nema slabosti, tjeskobe, straha i ljutnje. Da bi nae Istinsko ja
moglo doi sve vie do izraaja, moramo pronai ono podruje naeg ivota u
kojem ima najvie straha, ogranienja i tjeskobe. Upitajte sami sebe to je to
to elite od drugih, kada se toliko bojite da budete ono to jeste. Jasno
formulirajte sami sebi to god pronaete da trebate od drugih. Tada emo
shvatiti da je to bila upravo prisilna potreba kojom smo porobljivali, oslabljivali i
paralizirali sami sebe. Prisila je elja koje se ne moemo odrei, pa makar bili
svjesni da nam teti. To se naroito dogaa u zaljubljenosti kada ranjeno dijete
u nama misli da e umrijeti ne bude li ta druga osoba voljela i nas. Primijenimo
naelo da sve ono to ne moemo izgubiti, da ne moemo ni imati, na sve
situacije. To znai odrei se samovolje koja je uvijek povezana sa strahom i
tatinom. Kada u tome uspijemo, dobit emo novu snagu koju smo do sada
gubili da mijenjamo ono to ne moemo mijenjati, a to su drugi ljudi. Postat
emo slobodni, ako oslobodimo druge naih oekivanja i dozvolimo im da budu
ono to jesu. Ukoliko dozvolimo drugima da budu ono to jesu, bilo da nama to
odgovara ili ne, do te mjere emo pronai naa vlastita prava. Potreban nam je
neprestani proces rasta da bismo pronali ova prava. Proces e se sastojati u
tome da se vie neemo povlaiti i sami sebe degradirati. Pronai emo
istinsku obranu protiv zloupotrebe i zato emo se dobro osjeati. Polako emo
moi zamiljati dobra i zdrava rjeenja u naem ivotu i osjeat emo radost i
zadovoljstvo. Otputanjem i odustajanjem od nae unutarnje prisile, doivjet
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
.rog
ljepotu
Page 170
slobodne
veze
u kojoj
nitko
nikoga
ne prisiljava
ni na to . U
takvim vezama je onda ljubav mogua, jer ljubav je uvijek sloboda.
ELJA DA BUDEMO VOLJENI

U svakoj osobi postoji elja da bude voljena. Ta elja je opravdana i zdrava i
omoguava nam da budemo kreativni, jer nedostatak ljubavi umrtvljuje
stvaralaki potencijal. Meutim, da bismo ostvarili tu elju, mi esto izabiremo
pogrean nain. To radimo zbog toga to je ta elja djelomino nesvjesna. Sve
dok je ne dovedemo potpuno u svijest, mi je ne moemo konstruktivno
ostvariti, pa onda ona stvara frustracije i druge probleme. Zato je ta elja
esto nesvjesna?
Rekli smo da dijete ezne za iskljuivom ljubavi. To znai da dijete eli ljubav
24 sata na dan, da se ne mora truditi i prolaziti kroz tekoe. Djetetu se
pokazuje da je takva elja za iskljuivom i neogranienom ljubavlju pogrena,
pa dijete osjea krivnju zbog takve svoje elje. Istina je da je iskljuiva i
neograniena ljubav nestvarna, a elja za njom nezrela. Meutim, dijete tada
zakljuuje da je elja za ljubavlju sama po sebi pogrena. Ispravan zakljuak bi
bio da shvatimo da je elja za takvom vrstom iskljuive ljubavi pogrena, ali da
imamo pravo eznuti za time da budemo voljeni. To se moe dogoditi pod
uvjetom da mi sami nauimo voljeti na ispravan i zreli nain.
Budui da smo u djetinjstvu pogreno zakljuili da je enja da budemo voljeni
neto ega bismo se trebali sramiti, mi guramo tu enju u podsvijest. A budui
da ta enja nije vie svjesna, ona stvara mnoge nesretne posljedice.
Mi, naravno, moemo misliti da kod nas ta elja nije nesvjesna, jer smo je
potpuno svjesni. Mi moemo biti svjesni te enje do neke mjere, dok su je
drugi potpuno nesvjesni. Ali, ak ako smo je i svjesni do neke mjere, mi smo
samo djelomino svjesni nae unutarnja tuge, neispunjene enje i unutarnje
borbe koju pokazujemo da bismo: a) prekrili tu tugu i b) borili se za
nadomjestak ljubavi, odnosno za kompenzaciju ili drogu - psiholoku ili fiziku.
Jer svaka kompenzacija ukazuje na tu nesvjesnu enju za tim da budemo
voljeni. Kada bismo osjetili neispunjenu potrebu, tada bismo je i konstruktivno
mogli rijeiti i tako rasti. Zbog toga i prevodimo nae osjeaje u svjesne misli da
bismo ih osvijestili i tako doli do naih stvarnih neispunjenih potreba. Inae
stvaramo lane potrebe, kao to su to kompenzacije svih vrsta - trebamo ih sve
vie, a sve smo prazniji. Ta nas borba iscrpljuje i uzrokuje reakcije koje
sprjeavaju ba onaj cilj koji elimo postii (prisiljavanje drugih da nas vole da
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 171
ne bismo osjetili koliko smo neispunjeni, i zbog toga oajni). Tada ne

shvaamo da to stvara probleme, kao to niti ne shvaamo prirodu tih naih
problema.
Usprkos naem sramu zbog enje za ljubavlju, i kao posljedicu tog srama da
mi potiskujemo tu enju, mi ne moemo potpuno zanijekati tu nau potrebu za
ljubavlju. Potreba je prisutna, ali zbog njenog negirana mi je iskrivljujemo. Taj
iskrivljen nain je odgovoran da tu potrebu ne moemo zadovoljiti. Mi duboko u
sebi vjerujemo: "Pogreno je traiti da budem voljen. Nemam prava biti voljen,
jer ja toga nisam vrijedan. To je razlog zbog kojeg niti ne dobivam ljubav." Ali
mi se nastavljamo boriti na svoj pogrean nain da bismo zadovoljili svoju
potrebu da budemo voljeni, ali postiemo
samo to da nas jo manje vole .
Jedino ako se odreknemo tog pogrenog traenja ljubavi, shvatit emo da nae
Istinsko ja moe biti voljeno i da e biti voljeno. I tako prekidamo zaarani krug
- da prisiljavamo druge da nas vole, pa to oni nisu spremni, a onda ih mi jo
vie prisiljavamo..... i tako u unedogled.
Koji je to pogrean nain? Zamjena ili kompenzacija elje da budemo voljeni je
elja da dobijemo odobrenje, da budemo bolji od drugih, da zadivljujemo druge
ljude i da budemo vani. To nam se ini nekako manje sramnim. Stalno idemo
kroz ivot dokazujui se, kako bismo dobili potovanje, divljenje i odobravanje.
Ta zamjena moe poprimiti razliite drugaije oblike. Ljudi se moraju slagati s
nama, slijediti nae korake, ili mi moramo dokazati drugima da se s njima
slaemo, ili miljenju odreenih ljudi, ili s onime to mislimo da oni misle - to
uvijek nije isto. Sve to, i mnoge druge stvari su tek puki nadomjesci za nau
enju da budemo voljeni.
esta sklonost prilagoivanja, da budemo "posluno dijete" je dio tog sukoba.
Mnogi ljudi mogu imati pomalo od svega toga, neke sklonosti e se oitovati u
odreenim situacijama, dok e druge sklonosti dolaziti na vidjelo u drugim
situacijama i ljudima. Postoji puno kompenzacija za nau enju za ljubavlju
koje ne moemo sve pobrojati.
Situacija u nama izgleda ovako: mi nismo svjesni originalne elje. Na poetku
nismo svjesni ni zamjenske elje - borbe za dokazivanjem. Kako budemo radili
na sebi, postajat emo sve svjesniji te stalne sklonosti da se borimo da bismo
dobili priznanje i odobrenje. Ali jo uvijek nismo svjesni to ta borba sve znai.
Prinuda da neto dokaemo postoji u svima, samo se stupnjevi razlikuju. Tako
dugo dok ne shvatimo prirodu te prisile, mi neemo biti u stanju da je rijeimo,
pa stoga se neemo niti moi odrei te prisilne borbe. Ovo znanje nam je
potrebno da bismo u sebi potraili tu tugu jer smo neispunjeni, pa emo je moi
i osjetiti. Tada emo shvatiti da nas borba za odobravanjem, ili da neto
dokaemo, ini egocentrinima, tatima, arogantnima, nadmonima, ili
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
nezdravo
pokornima
Page 172
, a to nas na kraju mora
uiniti
ogorenima
. To doprinosi
da nas ljudi ne vole tamo gdje bi nas mogli voljeti da nemamo te zamjenske
potrebe. Ako dozvolimo sebi da osjetimo originalnu enju da budemo voljeni i
ako se ne budemo bojali navodnog "ponienja" i "slabosti", koju ta enja
podrazumijeva, kao i da se ne bojimo osjetiti tugu zbog neispunjenja te enje
koja e imati iscjeljujui uinak na nas, mi emo doprinijeti naem osjeaju
ispunjenosti. Shvatiti emo da smo vrijedni ljubavi, ali ine vanjski zamjenski sloj
linosti koji smo stvorili. Neemo se vie zadovoljiti sa tetnim
samosaaljenjem da ne moemo biti voljeni, nego emo dovoljno odrasti da
odbacimo pomalo te zamjenske i tetne potrebe koje nas sprjeavaju da
dobijemo ono to trebamo i moemo dobiti, ali samo ako se potrudimo da
budemo ono to jesmo, bez da se lano predstavljamo.
tovie, shvatit emo da je naa borba potpuno beskorisna. Sve to nije
istinsko nikada ne moe donijeti uspjeh. A zamjenske potrebe koje formiraju
nae ponaanje nikada nisu istinske. ak i ako povremeno uspijemo dobiti ono
za to se borimo - divljenje, odobravanje, to god to bilo -to nas nee ispuniti,
nego e nas ostaviti nezadovoljnima. Moramo biti razoarani, jer nikada ne
moemo dobiti do one mjere do koje bismo to eljeli, zato to to ne moe biti
stalno i od onoliko puno ljudi koliko bismo to eljeli. Ali, iznad svega, zbog toga
to to nije ono to uistinu elimo, a to je ljubav. Taj sukob je najdublji uzrok
naoj frustriranosti i nesrei.
Mi se borimo kao da nam je ivot u pitanju - a iznutra i jest. Moramo prepoznati
taj sukob prije nego to emo moi pronai originalnu elju da budemo voljeni,
kao i tugu to nismo voljeni koliko bismo mogli biti. Prisjetimo se kako
neprimjereno jako reagiramo kada se dogodi da se netko ne slae s nama. Ali
ako smo duboko uvjereni da nas netko voli svim svojim srcem i dobrotom,
pokazujui nam to kao toplinu i njenost, neslaganje nije vano. Svatko od nas
moe se prisjetiti takvih situacija.
Nakon to osjetimo te emocije u sebi, shvatiti emo da se borimo za neto to
ne elimo i to nikada neemo moi dobiti u mjeri koliko to elimo. Takoer
emo shvatiti da ta borba izvlai iz nas ono najgore u nama. Trebamo vidjeti
to je to izalo na vidjelo. Ta spoznaja e biti manje bolna, a vie e nas
osloboditi, jer emo vidjeti zato nismo dobili ljubav. Shvatiti emo da to nije
bilo zbog toga to smo takvi kakvi jesmo i da si ne moemo pomoi. To e nam
dati snagu i hrabrost. Vidjet emo da se nai neuspjesi u borbi za potpunim
odobravanjem nisu dogodili zbog toga to nismo dovoljno vrijedni ljubavi, nego
zato to to mi duboko u sebi pogreno vjerujemo. I to je ono s ime se bojimo
suoiti, pa ne elimo dublje spoznati sami sebe. Izgleda nam krajnje
posramljujue: 1) da uope elimo ljubav, 2) da je ne moemo dobiti kako
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 173
vjerujemo. Lake nam je da sebe odbacimo zbog svojih nedostataka, nego da

se suoimo s nesvjesnim uvjerenjem da elimo ljubav, ali da nismo voljeni na
nain i u mjeri u kojoj to elimo. Duboko u sebi mi znamo razlikovati izmeu
zdrave i zrele ljubavi i one nezdrave, nezrele i slabe "ljubavi". Ali mi nismo
svjesni da mi onemoguavamo zrelu ljubav za kojom eznemo sa zamjenama
ili kompenzacijama.
Taj sram je toliko velik i on je esto taj bezdan kojeg se plaimo. Taj sram je
odgovoran za tolike nae mane. Samo ako zakoraimo u taj ponor mi se
moemo osloboditi nakon to prevladamo taj na poetni strah i sram. elja da
budemo voljeni, je sama po sebi kreativna, ako je oslobodimo djetinje
iskljuivosti i jednostranosti.
Prvi je korak da postanemo svjesni da ova elja postoji i do koje mjere ona
postoji. Moramo postati svjesni do kojeg stupnja se osjeamo nevoljeno.
Moramo postati svjesni kako to pokuavamo kompenzirati tako da osjetimo one
osjeaje koji se bore da dobijemo odobravanje. Moramo biti svjesni prisile da
se dokazujemo (vidi me mama, tata) u bilo kojem sluaju. Svakodnevne
reakcije, mnoge profinjene naine na koje se nai osjeaji izraavaju, moramo
u potpunosti doivjeti. U naem dnevnom pregledu i promatranju samih sebe
moramo se usmjeriti na to "dokazivanje" kako smo dobri, pametni, ili kako se
profinjeno prilagoavamo drugima zbog dobiti ili straha. Sve to moramo istraiti
i doivjeti u svojim osjeajima, jer intelektualno znanje o tome nee biti
dovoljno da neto promijenimo. Tada emo shvatiti da iza cijele te fasade stoji
naa elja da budemo voljeni.
Za vrijeme tog procesa nauiti emo kako da odustanemo od toga da se
borimo da bi se dokazali. Napuit emo emocionalno kako da se odreknemo te
unutarnje iscrpljujue borbe. U mjeri u kojoj otpustimo i odreknemo se te borbe,
iskusit emo novu snagu. Odbacit emo ogroman teret koji smo do sada nosili.
Kako e naa borba za dokazivanjem oslabiti, mi pripremamo put za pravu
ljubav. Shvatiti emo da je jedina prava ljubav ona koja nam je slobodno dana.
Prvo emo dozvoliti drugim ljudima da nas ne trebaju voljeti, ako oni tako
odaberu. To nas moe rastuiti, ali nas nikada nee uiniti napetima. Ta tuga
e biti osloboena samosaaljenja, jer je istinski osjeaj koji nas iscjeljuje, pa
nas ne ini nezadovoljnima. Iznutra, mi stalno elimo prisiliti druge da nas vole.
A ljubav se ne moe iznuditi. Ali ranjeno dijete u nama to ne vidi. Kada
prepoznamo te emocije one govore: "Ti me mora voljeti." Slabija osoba s
nezdravim motivima se moe privremeno pokoriti, ali to nije ono za im teimo.
A to ne moemo imati dok druge prisiljavamo da nas vole. Zato jer snanu i
zrelu osobu ne moemo pokoriti, jer ona djeluje samo u slobodi. Mi ne moemo
potivati osobu koju smo pokorili. Moemo potivati osobu samo koja nas
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
slobodno
voli . Tako
Page 174
da mi prvo
moramo
osloboditi
druge
doputajui
im , prije
svega, da nas ne vole, ako oni tako izaberu. To ne znai da zbog toga trebamo
biti sretni, ali ako se suoimo s tugom, ona e nas iscijeliti. Nagrada e biti
ogromna, ako nam tada netko slobodno ponudi svoju ljubav.
Kada govorimo o tome da prisiljavamo druge da nas vole, to se ne odnosi na to
da to svjesno radimo. To se dogaa u naim osjeajima i ako ih prevedemo u
jasne misli, vidjet emo da se to upravo dogaa. Tako emo nauiti
velikoduan unutarnji in davanja slobode drugima, ne samo da smiju biti u
krivu, ili da se ne slau s nama, ili da imaju svoje slabosti koje ne moramo
odobravati, ve i takoer da nas ne vole. I tako emo dobiti dar slobodne
ljubavi koju i zasluujemo.
ODNOS PREMA TEKOAMA - STRAH OD ODGOVORNOSTI

Mogli bismo rei da su vanjske tekoe preslika unutarnjih. Zbog toga mi ne
moemo ukloniti vanjske potekoe bez da vidimo i rijeimo unutarnje
potekoe. To je kao da pokuamo maknuti simptom bez da smo otkrili uzrok.
Te unutarnje potekoe su neistiniti sustav vjerovanja i negativne emocije koje
su veinom nesvjesne. Taj dio linosti nazvali smo ranjenim djetetom u nama i
rekli da taj nezreli dio nas moe rasti samo ako ga iznesemo na vidjelo.
Svjetlom istine moramo osvijetliti tamu u nama. To inimo tako da neprestano
traimo istinu u onome to nam ivot donosi. Tako radimo iz ivota terapiju.
Istinu traimo tako da naroito u tekoama prevodimo nae osjeaje u svjesne
misli da bismo pronali negativnu namjeru ispod njih. Vidjet emo da je upravo
ta negativna namjera u nesvjesnom privukla odreenu tekou u na ivot.
Tekoa dolazi da bismo doveli u svijet upravo odreeni dio ranjenog djeteta, ili
tame u nama, da bismo ga mogli transformirati i tako rasti. Tekoe su ubrzano
uenje ili rast, a nisu kazna, nego posljedica. Tekoa je ponovno kreirana
trauma iz djetinjstva da bismo je sada razrijeili. To znai da u odraslom dobu
stvaramo odnose i okolnosti kojima emocionalno ponavljamo nae djetinjstvo.
Zato je vano da emocije prevedemo u jasne misli da bismo to mogli
prepoznati. Jedino nas prepoznavanje naih emocija moe dovesti do dijela
nas kojeg nazivamo ranjenim djetetom, jer je taj dio nas na nivou
etverogodinjeg djeteta, i emocionalno i intelektualno, i kojeg se odrasli dio
nas srami kad izbije na vidjelo, pa ga opet potisne. Potiskivanje negativnog
dijela nas kota nas puno vie nego to to moemo i zamisliti. Gubimo energiju
na to da bismo varali sami sebe i pokuavamo biti savreni - naravno u naim
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 175
emocijama - bez da smo trudom i radom na sebi postigli. To je pokuavanje da

se stalno dobro osjeamo rezultira upotrebom raznih nadomjestaka,
psiholokih ili fizikih, i tako stvaramo lane potrebe koje ine da se osjeamo
sve praznijima i praznijima.
Nai stavovi, uvjerenja, misli i osjeaji stvaraju na ivot, ili kako to neki
nazivaju sudbinu. Mogli bismo na ivot opisati kao krajolik kroz koji prolazimo.
Postoje grmlje i gutare, uski grebeni i litice. Povremeno je kretanje zamorno i
neugodno, a put je strm i stjenovit. U neko drugo vrijeme nalazimo se na livadi
odmora i svjetla, dok nismo spremni na slijedeu prepreku . Prepreke su
neistiniti stavovi, uvjerenja, misli i osjeaji. Ukratko, kako smo to esto
jednostavno formulirali, ivot su brda i doline.
to su takvi stavovi, uvjerenja i pogreni zakljuci nesvjesniji, to oni postaju
moniji. To je i logino jer sve to je u svijesti moe se provjeriti u svjetlu istine,
pa stoga i promijeniti. Prepreke se razlikuju po svojoj biti, snazi i pojavljivanju
ovisno o tome to predstavljaju - koliko su snana naa pogrena uvjerenja i
to je povezano s njima.
Jedna takva prepreka koja se nalazi u svima nama je strah od "otputanja" da
ne bude po naoj volji, ma o emu se radilo. To znai slijediti istinu, pa makar
to znailo zakoraiti u ponor. Kada ne moemo otpustiti svoju samovolju, to
ne znai automatski da elimo neto tetno, kad ne moemo prihvatiti
nesavrenost na zemlji, kad na ivot i drugi ljudi nisu ono to bismo mi eljeli,
nama izgleda kao da smo upali u ponor. To ne znai da mi tako svjesno
mislimo, ali ako pogledamo u nae osjeaje, vidjet emo da je to tako. U nama
postoji snaan strah da to god da se dogodi u suprotnosti s naom eljom,
mora znaiti opasnost. To se ne odnosi na sve stvari i na nau cjelokupnu
linost, niti na sva podruja naeg ivota. Dovoljno je da to postoji u nekim
podrujima naeg ivota.
Trebamo postati svjesni tog ponora u nama, a tada emo pomalo postajati
svjesni da on nije stvaran, pa emo ga malo po malo razrijeiti. To se jedino
moe dogoditi ako zakoraimo u taj prividni ponor. Drugim rijeima, ono to
nam izgleda toliko teko za odrei se i to nam izgleda kao opasnost, uistinu
uope nije opasnost. Recimo da netko drugi ne prihvaa nas ili naa djela - to
samo po sebi nije prijetnja. Problem je u tome to ranjeno dijete u nama
oekuje prihvaanje od svih i svakoga. Tek kada prihvatimo da nam nikad svi
nee odobravati i prihvaati nas, mi se neemo osjeati ugroeno. Tek tada
emo moi uvjeriti sebe da nam se ne dogaa nita tetnoga. Da ono to nas
je inilo napetima, punim straha i tjeskobe, da je to bio samo privid.
Ovdje ne govorimo o tome da se trebamo neega odrei, niti o strahovima s
kojima se moemo konstruktivno suoiti. Govorimo o profinjenim strahovima i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
frustracijama
Page 176
koje ne moemo
u potpunosti
shvatiti
i koje tako esto
pogreno
racionaliziramo - pogreno objanjavamo. Recimo da se nama bliska osoba ne

slae s nama ili ima odreene mane, i mi se zbog toga osjeamo napeto i
tjeskobno. Ako prevedemo te osjeaje u jasne misli vidjet emo da nam se ini
da je kraj svijeta, jer mislimo da ona druga osoba nije ono to mi mislimo da
nam treba. Zato osjeamo opasnost. I to je taj iluzorni strah koji nas ini tako
prestraenima.
Govorili smo da ranjeno dijete u nama eli biti svemogui vladar koji odreuje
kakav bi svijet i drugi trebali biti, pa da bismo onda mogli biti sretni. To dijete u
nama eli sve na svoj nain: kako ono to eli i kada to eli. Ali to ide dalje od
toga. To takoer podrazumijeva da imamo potpunu slobodu bez odgovornosti.
Mi ne moramo biti svjesni, a esto i nismo, da elimo ba to. Ali ako istraimo
svoje reakcije i upitamo sebe to one uistinu znae, kada doemo do njihovih
korijena, sigurno emo nai da taj dio nas eli ba to. Mi elimo dobroudan
autoritet iznad nas koji e upravljati naim ivotom na nain kako mi to elimo.
Mi elimo potpunu slobodu, mi elimo donositi odluke. Ako se to pokae
dobrim, to je naa zasluga. Ali ako se dogodi loe, tada je kriv netko drugi. Mi
elimo birati, ali ne elimo platiti cijenu za lo odabir. I ne elimo uvidjeti tu
povezanost, jer elimo taj autoritet uiniti odgovornim jedino za negativne
stvari.
Ako osvijestimo tu misao ili stav, vidjet emo da oni znae upravo to: mi elimo
slobodu bez da preuzmemo odgovornost za nju. elimo Boga koji nam ugaa i
udovoljava, poput roditelja koji razmazi svoje dijete. Ista oekivanja imamo i od
drugih ljudi. Jako je vano da pronaemo u sebi taj dio ranjenog djeteta koji
eli slobodu bez odgovornosti. To se ne mora odnositi na neka povrna
podruja naeg ivota, ali se odnosi na najdublji stav prema ivotu u cjelini. A
to je utopija. Mi ne moemo biti slobodni, a da istovremeno nismo odgovorni.
to je vea sloboda, to je vea odgovornost. A ako ne elimo prihvatiti
odgovornost do stupnja do kojeg smo sposobni, mi moramo izgubiti slobodu.
To nam je poznato kada se radi o poslu, politici, praktiki u svemu. Ali nismo
svjesni da imamo takav stav prema ivotu u cjelini.
Ranjeno dijete to ne vidi, jer to ne eli vidjeti. Ono to eli na oba naina. I ovce
i novce. Ali to vie elimo izbjei prihvaanje rezultata naih odabira, dakle,
elimo prevariti ivot, to okolnosti naeg ivota postaju tee. Uenje se
ponavlja u sve teim okolnostima sve dok ne nauimo. I to je takoer naelo.
Tekoe su rezultat izbjegavanja plaanja pravedne cijene, elje da imamo
slobodu bez odgovornosti. To inimo uvijek kada okrivljavamo druge, ili ivot,
za probleme u naem ivotu.
A cijena koju plaamo je ogromna. Cijena je stalan napor koji odlazi na
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 177
pokuaje da ivot prisilimo da bude ono to mi mislimo da nam treba, odnosno,

da kontroliramo ivot. Kada bismo mogli vidjeti taj unutarnji trud u naim
osjeajima, mi bismo se zgrozili, zato to bismo svu tu snagu mogli upotrijebiti
sasvim drugaije u konstruktivne svrhe. Otpustiti tu utopiju i prihvatiti potpunu
odgovornost za svoj ivot ini nam se toliko zastraujue da i taj strah
potisnemo. Ali ostaje osjeaj ponora i bespomonosti protiv kojeg se opet
borimo, i to crpi nau snagu.
Odrei se utopije, znai odluivati, a ne biti odgovoran za posljedice naih
odabira, kako to ranjeno dijete u nama eli, barem u nekim podrujima naeg
ivota, ini nam se kao da emo upasti u ponor. I tako se mi borimo protiv te
opasnosti svom svojom snagom koju na taj nain bacamo kroz prozor.
Odricanje od utopije nam izgleda kao krajnja bijeda, svijet postaje bez nade za
sreu, jer je ne moemo dobiti na na nain. Tako pojam sree, u ovom dijelu
naeg nesvjesnog uma, znai krajnje savrenstvo na sve naine. Jedini nain
na koji moemo otkriti iluzornost ovog straha je da si prvo predoimo, osjetimo i
doivimo njegovo postojanje u nama u razliitim reakcijama u malim
svakodnevnim situacijama, a onda uskoimo u njega. Otkriti strah da ja nisam
savren, da drugi i svijet nisu savreni, a da ja ipak mogu i smijem biti sretan.
Znai otkriti taj strah, prihvatiti ga, pa emo tek onda vidjeti da on nema osnove
u realnosti. Jedino prihvaanjem onoga ega se bojimo moemo razrijeiti
strah.
ivot jest donoenje odluka. I kada ne odluujemo, i to je odluka. Donosei
neovisne odluke, mi moramo initi i greke. Ranjeno dijete u nama koje eli
utopiju misli da nikada ne smijemo napraviti pogreku. Jasno da mi to svjesno
ne mislimo, ali se nae emocije tako ponaaju. injenje pogreke znai
padanje u ponor. Tek kada prihvatimo da nismo savreni i u naim emocijama,
padanje u ponor e se pokazati rjeenjem, a ne unitenjem. Tada emo vidjeti
da nije nikakva tragedija to smo napravili pogreku, dok dijete u nama misli da
je kraj svijeta, ako pogrijeimo. Stoga, ne bismo trebali donijeti niti jednu
neovisnu odluku za koju nismo odgovorni. I trebali bismo zapamtiti da bjeimo
od odgovornosti kad god okrivljavamo druge i ivot za ono to nam se dogaa.
Druga je krajnost prihvaanje patnje u ivotu bez da traimo njen smisao.
Nije dovoljno da intelektualno prihvatimo ovo znanje, moramo ga sami iskusiti.
To jedino moemo napraviti kroz trud da u svakodnevnim malim stvarima
otkrijemo strah od ivota - u strahu od donoenja odluka, ili u strahu da
prihvatimo posljedice naih odluka. Tada emo vidjeti vezu izmeu naih
pogrenih stavova i vanjskih dogaaja koji su nam do sada izgledali kao da
nemaju veze s nama. Jednom kada shvatimo taj strah i kako je on proiren u
mnogim aspektima naeg ivota, napravili smo ogromni korak prema stvarnoj
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 178
slobodi i istinskoj neovisnosti.

To e nas onda osloboditi od naeg osnovnog straha od ivota. Tako emo
prestati tratiti nau snagu i to e na vidjelo iznijeti nau kreativnost, koja se nije
mogla pojaviti dok je u nama bio strah. Ii emo kroz ivot s potpuno novim
stavom, kao slobodno bie bez straha. Nesretni dogaaji kroz koje moramo
proi pokazat e se kao lijek za nas i to e nam posluiti da se oslobodimo, a
ne da filozofijom i djelovanjem ranjenog djeteta u nama sami sebe
porobljujemo. Shvatit emo da se nemamo ega bojati. Mi nismo rtva drugih
ljudi, ne moramo prisiljavati druge da budu savreni, jer nam njihova
nesavrenost ne moe nauditi.
Govorili smo o tome da nae nesvjesno utjee na nesvjesno drugih ljudi, i
obratno. Tako da ovisno iz kojeg dijela nae linosti mi djelujemo, to e utjecati
na isti dio linosti u drugoj osobi. Ono to izlazi iz nae Istinske linosti, naeg
stvarnog Ja, utjecat e na Istinsku linost u drugoj osobi. Ono to izlazi iz
maske, utjecat e na masku, ili na obrambeni mehanizam, u drugoj osobi.
Primjerice, ako smo srameljivi i utimo, to u drugoj osobi stvara slian uinak,
iako to ona moe izraziti popuno na drugi nain. Ako nismo istinski i spontani,
ili ako djelujemo
iz razine
tatine , druga
osoba
e automatski
odgovoriti
u toj
maniri. Ako smo nesputani, pronai emo takav trenutni odgovor u drugoj
osobi. Sve to trebamo napraviti je da to promatramo sami sebe, da bismo
ustanovili iz kojeg dijela sebe reagiramo. Jedino tada emo moi razumjeti
reakciju druge osobe. Na to nas je Isus upozoravao svojom reenicom: "Budite
svjetlost svijeta". Probudimo najbolje u drugoj osobi tako da inimo iz Istinske
linosti.
OLAKO OEKIVANJE BRZIH REZULTATA

Mnogi ljudi vjeruju, ili maglovito osjeaju, da nakon to su nekoliko mjeseci, ili
ak godina radili na ovom putu spoznavanja samih sebe, da im potekoe i
ivotni problemi vie nee dolaziti. To je potpuno nerealno oekivanje ranjenog
djeteta u nama da ako budemo "dobri", da emo dobiti iskljuivu ljubav, ili
stalno raj na zemlji. Istina je da e se vanjski problemi postupno smanjivati, ali
ne smijemo na napredak mjeriti prema pojavljivanju tekoa u naem ivotu, ili
po periodima sree. Takvo oekivanje u nama treba osvijestiti, jer inae dovodi
do jo vie bola i osjeaja bespomonosti u naem ivotu.
Svatko od nas ima ranjeno dijete u sebi i esto tek vea kriza u ivotu dovodi
do razrjeavanja tih duboko ukorijenjenih problema. Tek kroz tekoe
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
postajemo
svjesni
Page 179
znaenja
unutarnjeg
konflikta . Teko
moemo
pretpostaviti
da bi nai problemi trebali nestati nakon nekoliko relativno povrinskih

spoznaja. ak i neke vrlo duboke spoznaje ne mogu nas spasiti od povremenih
ivotnih oluja. Zato jer i osnovne spoznaje do kojih smo doli nakon kratkog
vremena u upoznavanju sebe moramo povezati s mnogim svojim crtama koje
jo nismo prepoznali. Jo uvijek ne povezujemo neke svoje crte s ranjenim
djetetom u nama. Zato to ranjeno dijete jo uvijek upravlja iz podsvijesti s
nama, ak iako smo napravili dobar napredak. Ni samo vrijeme nije pokazatelj.
Netko tko ima snanu vanjsku volju nee moi brzo napredovati ako su
unutarnji otpori jaki. Takve osobe e trebati due vrijeme da bi napredovale,
nego ljudi koji nemaju takve unutarnje otpore.
Ako smo tek polovino spremni vidjeti sami sebe, kako moemo oekivati
stvarnu promjenu i naem ivotu. No, neosvijeteno dijete u nama neprestano
se cijenka sa ivotom - ja tebi ovo, ti meni ono - no to ne funkcionira. ak i oni
koji su najvie voljni, esto njihov unutarnji otpor sprjeava stvarni uvid. Dijete
u nama, dakle nae emocije jo uvijek, vie ili manje, djeluju kao i prije.
Pretpostavimo da smo se suoili sa sobom u mjeri koja je bila mogua za nas
u odreenom vremenu. Dakle, prihvatili smo i proli kroz manje ili vie sve to
nam je ivot donosio. Kao prvo, taj proces suoavanja sa samima sobom moe
jedino biti postupan. Nitko se ne moe suoiti sa cjelokupnim sobom unutar
kratkog vremena. Zamislimo ivot kao spiralu u kojoj rjeavamo nae neistinite
stavove, uvjerenja, emocije i misli na sve dubljoj razini. Jer uvijek nam dolaze
problemi koji su nam primjereni - nikada nam ne dolazi nita prerano ili
preteko. Zato je ivot put ili proces, i najbolja terapija, ako prihvatimo ono to
on nosi. Zato nam se esto ini da ponavljamo greke, ali radi se o istoj greci
na sve dubljem sloju. A ponavljamo greku dok ne nauimo. Pretpostavimo
dalje da smo doli do toke gdje prilino jasno sagledavamo nae ranjeno
dijete. ak i ta spoznaja nije dovoljna da bi dovela do trenutne promjene. Zato
jer spoznaja i promjena nisu jedno te isto, iako je spoznaja nuan preduvjet za
promjenu. Konano smo sposobni vidjeti kako nai osjeaji nerazborito i
nerealno reagiraju - i to je veliki korak naprijed. Ali biti e nam potrebno due
vrijeme u kojem emo prepoznavati te osjeaje prije nego to emo moi
stvoriti nove obrasce reagiranja. Tada se dogaa polagana promjena uz pomo
stalnih i iskrenih prepoznavanja djetinjastih i destruktivnih osjeaja. To je toliko
zdrav proces uenja da ivimo u svojoj istini, da se ponekad mogu dogoditi i
vee vanjske promjene. Ali istinske promjene se dogaaju iznutra, i to je ono
to se rauna.
Ta unutarnja promjena se najbolje vidi u tome da se nae reakcije na probleme
i tekoe mijenjaju. To se poinje dogaati kad unutarnji otpor prema
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 180
suoavanju sa samima sobom nestane. I u nama nestane strah da vidimo bilo

koju tamu u nama. To znai da prihvaamo sebe takvima kakvi jesmo u
trenutku s poniznou. Zbog toga smo do neke mjere uspjeli promijeniti neke
svoje unutarnje reakcije. A tamo gdje se one jo nisu promijenile, mi ih jasno
vidimo i svaki puta kada se pojave mi uimo sve dublje o tome zato nezrelo
reagiramo. Sve jasnije vidimo svoje pogrene pretpostavke i kakva bi naa
reakcija trebala biti, i kakva e jednom i biti. ak i tada, u naem ivotu se
pojavljuju tekoe. Ali te tekoe nas vie ne mogu oboriti, pretjerano
uznemiriti, preplaiti ili zabrinuti. Malo po malo, prestajemo se bojati tekoa u
naem ivotu. Pristupat emo hrabro tekim periodima u naem ivotu znajui
da je to ubrzano uenje. I svaki puta kada nauimo vanu lekciju o sebi, mi
emo postajati snanija i sretnija osoba. Ono to me ne ubije, ini me jaom.
Doi e vrijeme, kada ono to smo smatrali potekoom , prestati biti za nas
potekoa. To je jedini nain kako moemo nauiti da savladamo ivot. Da su
problemi sami nestali, mi nikada ne bismo nauili da ih se trebamo prestati
bojati. Tako kada savladamo ivotne probleme, oni prestaju biti prijetnja za
nas.
To u praksi znai da kada se pojavi fragment ranjenog djeteta, tada ego
objanjava tom dijelu da sve ega se boji jest u krajnjoj analizi bol u ivotu. Taj
novi dio nas koji je ivot podigao u svijest je jo uvijek neuko malo dijete.
Objanjavanjem i prihvaanjem straha, taj dio nas raste. Tako se tama
osvijetljena istinom pretvara u svjetlo. To je proces u kojem ego postaje
terapeut ranjenom djetetu u nama i tako rastemo. Terapija se sastoji u tome da
prihvaamo sve svoje osjeaje, koje konstruktivno proivljavamo, pa se oni
transformiraju u svoju suprotnost. Takoer prihvaamo strah tako da sebi
objasnimo da se nee dogoditi katastrofa, nego samo bol. Tako izbjegavamo
da branei se od bola stvorimo mukli i iscrpljujui bol. To je proces rasta koji
traje cijeli ivot. Jer katkada trebamo biti ve dovoljno zreli da bismo dotakli
dublja pogrena uvjerenja u nama, ili dublje traume.
Zbog toga, oekivati da e nai problemi nestati kada smo tek napravili manji
dio posla kojeg trebamo napraviti, da e problemi nestati, je potpuno
nestvarno. Jedini nain na koji moemo mjeriti na napredak je nain na koji
reagiramo na probleme koje nam ivot donosi, to spoznajemo svaki puta i
kako rastemo nakon svake nesree i nezgode. Bilo da se radi o velikoj
potekoi ili maloj, a koja nas je prije pretjerano jako potresala, nae jedino
mjerilo napretka je kako reagiramo na tekou, a ne da li one postoje u naem
ivotu ili ne. Dakle, jedino mjerilo je da li reagiramo na padove u naem ivotu
na smireniji i konstruktivniji nain.
Potekoe e se poeti smanjivati i rjee dolaziti tek nakon to smo promijenili
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
LINOSTI neistine
Page 181
tako da smo ih prvo spoznali , nauili
od njih , shvatili
kako
su
nastale, bez obzira koliko su one s poetka potisnute. To je posao na otkrivanju

slika iz djetinjstva. Kako to razumijevanje raste, svaka nesrea gubi svoj
pretjerani uinak na nas, i tako savladavamo tekoe koje nam dolaze. Jedino
e razmjerno dugaak period rasta, rada i napredovanja u upoznavanju nas
samih, postupno i malo po malo oslabiti te vanjske potekoe s, moda,
povremenim velikim krizama koje e se pojavljivati u naim ivotima. Te krize
su rezultati pogrenih odabira, a rezultat se pokazuje tek u kasnijem periodu.
to je osoba vie radila na sebi, svjesnija je svojih odabira, to e se posljedice
tih odabira bre pojavljivati.
To, da nema brzih rezultata, odnosno arobnih tehnika, ne bi nas trebalo
obeshrabriti, jer se mi sa svakim korakom mijenjamo i postajemo zadovoljniji.
Nae unutarnje pobjede dovode do porasta potovanja nas samih jer ivimo u
istini sve vie i vie. Jasno je da u pravilu ponemo traiti istinu nakon to su
nas pritisnule ivotne tekoe koje elimo rijeiti. I da bismo to postigli, mi se
moramo potruditi da ostvarimo tu promjenu. Jer glavne promjene izvana dolaze
nakon to doemo do znaajnih promjena iznutra. Da bismo utvrdili da li se
stvarno trudimo da ostvarimo promjenu u sebi, mi moramo biti iskreni prema
samima sebi. Jer vrlo je lako sebe zavarati kada se radi o tome. Primjerice, mi
se moemo silno truditi da pomaemo drugima samo da bismo izbjegli da se
suoimo sa svojom tamnom stranom. Mi naravno trebamo pomagati drugim
ljudima, i to e donijeti rezultat ako nam je motiv bio da dajemo, ali ako to slui
kao izbjegavanje rada na sebi, onda mi varamo sami sebe. Da bismo otkrili
svoje motive, trebamo ii u duboku meditaciju i molitvu.
Oekivanje da e nae tekoe prestati zato to smo na putu je jednako
pogrena kao i ideja da e se zbog puta pojaviti nove tekoe. ivot sam po
sebi je kola. Program te kole odreuje na unutarnji ivot, ili nae ranjeno
dijete i Istinska linost. Dakle, svjetlo i tama u nama. Posao je osvijetliti tamu u
nama. Ritmika promjena vanjskih uvjeta, ili kako smo to jednostavno rekli brda i doline u ivotu, su karakteristika svaijeg ivota, bila osoba na putu ili ne.
Samo oni koji su na putu e imati drugaiji odnos prema potekoama, pa e
postupno nauiti savladati i kontrolirati sebe, pa takoer i svoje ivote. Oni e
imati dublje i smislenije iskustvo ivota i u svemu e nalaziti smisao.
Osoba koja se suoava sa sobom, poinje drugaije shvaati ivot. Biti e
jasno da svatko dobiva u skladu sa svojim sposobnostima. Vie nas nee uditi
da manje razvijena osoba ima naizgled lagani ivot. Do one mjere do koje
emo biti svjesni znaenja naih tekoa, te potekoe e biti 1) lake za
rijeiti, 2) biti e konstruktivnije, 3) one e nas ojaati, umjesto da nas oslabe.
Tekoe nas slabe ako ih ne rjeavamo. One su rezultat krivih zakljuaka i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 182
osjeaja koji stvaraju iluzije. Iluzije stvaraju strahove i napetosti. Napetosti i

strahovi ako due traju, dakle, ako se ne rjeavaju, tada nas slabe i iscrpljuju.
Kriza koja se moe pojaviti u naem ivotu kao vrhunac naih iskrivljenja se
tada pokazuje na jasan nain. Mi smo tada spremni da se s njom suoimo na
konstruktivan nain, umjesto da padnemo u duboki oaj. Ne samo da emo se
nauiti bolje nositi s tekoama, ve takoer i sa sretnim periodima. esto smo
govorili da ako se obranimo od bola u naem ivotu, da tada ne moemo
osjetiti niti sreu, jer se branimo od toga da osjeamo nae osjeaje. ivot
postaje uravnilovka, nema neke nesree, ali nema niti sree. Kao da smo
anestezirani. To je rezultat straha od bola koji je takoer potisnut. Jaaju
zamjenske ili lane potrebe, a njih trebamo sve vie - vie divljenja, vie moi,
vie novaca itd. Nema vie istinske radosti. Nismo svjesni koji je smisao ivota,
a to je uenje ljubavi, pa se ne znamo nita bolje nositi s dobrim dogaajima
nego s onim nepovoljnima. Ali kada nauimo prihvatiti na ivot kakav on jest,
dakle i potekoe kao priliku za uenje, radost e se takoer poveavati u
naem ivotu.
POZITIVNE I NEGATIVNE NAMJERE U ELJAMA

Kada bismo uvijek mogli uskladiti svoju volju s Bojim zakonima, mi bismo tada
mogli uivati u srei u svakom moguem podruju. Da bismo to mogli, pored
mnogo drugih uvjeta o kojima smo govorili, potrebna je sposobnost da imamo
elje. Kada je god ta sposobnost sprijeena, bilo svjesno ili nesvjesno, mi ne
moemo ispuniti nae elje. Govorili smo esto da na svjesnom nivou mi
moemo eljeti to ispunjenje svom svojom snagom, ali faktori u nesvjesnom
sprjeavaju ispunjenje te elje.
Utvrdimo razliku izmeu zdravih i nezdravih motiva u elji. Mi moemo imati
savreno opravdanu elju, ali ona ipak moe biti nezdrava. Nezdrave elje ine
nas napetim, a to je uvijek povezano sa strahom. To je razlog to neka uenja
govore o tome da ne bismo trebali imati elje. No, nemogue je biti iv, a
nemati elje. Jedino to trebamo razlikovati to jednu elju ini zdravom, a
drugu nezdravom.
Kao prvo, kad god elimo neto u ime tog samog, to je zdravo. Ali kad god
elimo neto kao sredstvo za postizanje cilja, to moe biti nezdravo. A kada se
to dogodi, mi postajemo napeti zbog te elje i javlja se strah. Primjerice, ako
elimo financijsku sigurnost da bismo uivali u tom stanju, u tome nema nieg
nezdravog. Ali ako elimo financijsku sigurnost zato da bismo impresionirali
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 183
druge, ili da bismo smanjili na osjeaj manje vrijednosti, tada je to nezdravo.

To postaje potreba za neim drugim, a ne za financijskom sigurnou. Tada je
cilj iskrivljen da bi sluio drugoj potrebi, a ne potrebi koju je taj cilj trebao
ispuniti da je bio zdrav. Mi moemo biti potpuno nesvjesni takvog naeg
negativnog motiva. Mi moemo samo osjeati napetost da ispunimo takvu
lanu potrebu. Lano objanjenje zato je tako vano ispuniti takvu elju,
prekriva ono to u stvarnosti elimo i od nas i od drugih ljudi. Taj skriveni motiv
uvijek uzrokuje strah da neemo dobiti ono to mi mislimo da trebamo. to je
taj motiv nesvjesniji, to je elja manje zdrava i to e ona vie sprjeavati njeno
ispunjenje.
Moemo sebe pitati to je s onim ljudima koji upotrebljavaju svoje bogatstvo da
bi imali mo nad drugim ljudima, da bi bili vani, a ipak uspijevaju ostvariti
svoje elje. Za to postoje mnogi razlozi, ali navedimo samo jedan. Moe biti da
takva osoba ima manje savjesti. Rekli smo da je savjest to jaa, to smo
svjesniji svoje Istinske linosti, dakle to smo vie osvijestili i proradili ranjeno
dijete u nama. to je naa savjest jaa, to ona jae biljei nae pogreke. Mi
ne moemo sebe vie tako lako prevariti, tako da e osjeaj krivnje zbog
negativnog motiva sprjeavati ispunjenje elje. Kod manje razvijene osobe, taj
glas savjesti je uutkan i ne djeluje. Dakle, njena sposobnost da eli moe
djelovati i kod neistog motiva. to su neisti i sebini motivi svjesniji, to
sposobnost da elimo postaje jaa. Jer to je pogreni motiv nesvjesniji, to je
monija zabrana.
Naa Istinska linost biljei tono sve nae elje sklonosti i motive, iako mi toga
ne moramo biti svjesni. Ako imamo pogrene motive, koji mogu sluiti sami
sebi i na tetu drugima - koliko god oni bili profinjeni - kao rezultat se javljaju
destruktivne reakcije. Te destruktivne reakcije zabranjuju elju, ili utjeu na
ispunjenje neke druge elje, i to moe i ne mora biti svjesno. Duboko u sebi mi
znamo da neto nije u redu, pa osjeamo da to ne zasluujemo. Kanjavamo
sami sebe tako da nesvjesno blokiramo ispunjenje elje.
Dakle kada elimo neto, a motiv je pogrean - da impresioniramo druge, da
sebe uinimo veima i "boljima" i da nam drugi zavide, tada ta elja nije cilj sam
po sebi, cilj je prikriven dobrim razlogom i prekriva onaj sebini. Vidimo dakle
da pogrean i tetan motiv neke elje ne mora biti otvorena zloa ili materijalna
teta koju elimo nanijeti drugoj osobi. Naa tatina i potreba da budemo iznad
drugih, ak i kada to inimo tako da toga nismo svjesni, dovoljni su da izokrenu
nae motive i uine ih nezdravim. Ne moemo ispuniti elju i osjeamo se
frustrirano. Moe se dogoditi da potreba da kaznimo sami sebe ne mora
sprijeiti elju koja ima nezdravi motiv, no moe utjecati na ispunjenje druge
elje,
a
toga
nismo
svjesni.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 184
Potrebno je da shvatimo koje su nae istinske elje. Tada emo esto shvatiti
da ono to smo svjesno mislili, da ak niti to ne elimo u potpunosti. U nama
postoji dio koji eli to ispunjenje, a drugi dio se boji tog ispunjenja. Vano je
tada osvijestiti taj strah od ispunjenja elje i vidjeti ega se to bojimo.
Kada kanjavamo sami sebe zbog pogrenih motiva to je samo jedan razlog za
sprjeavanje ispunjenja elje. Drugi je razlog taj to nismo spremni platiti cijenu
za ono to elimo. Nesvjesno nismo spremni platiti cijenu, ne onu vanjsku nego
onu istinsku. esto prenaglaavamo onu vanjsku cijenu da bismo kompenzirali
sklonost da ne platimo cijenu u dubljem i stvarnijem smislu. Tako na svjesnom
nivou neto silno elimo, dok iznutra nesvjesno to ne elimo iz odreenog
razloga. to je snaniji taj nesvjesni dio, to se na van vie trudimo da
ostvarimo elju. Nismo svjesni da ne smatramo ispunjenje elje vrijednim ako
moramo platiti odreenu cijenu. Primjerice, diplomirati bez da to trudom i radom
zasluimo, ili eljeti ljubav a da to postignemo bez napornog rada na sebi i
odnosu. elimo neto to ne elimo platiti.
Kada god smo neega nesvjesni, to nazivamo nezrelou. A nezreli ljudi ele
nemogue. Dijete ne zna da sve ima svoju cijenu. Nezreli dio nas se nada da
moemo dobiti neto bez da platimo cijenu za to. Sve dok ne postanemo toga
svjesni, mi odgaamo ispunjenje nae elje.
Moramo pronai to nesvjesno razmiljanje, moramo ga tada istraiti tako da
pitamo sami sebe: "to elimo?; Zato neto elimo?; Koju cijenu moramo
platiti da bismo ispunili odreenu elju?; Da li smo u potpunosti i bez rezervi
spremni platiti tu cijenu?" Ne bismo sebe trebali prevariti da jesmo kada to
emocionalno nismo spremni. Jer dok doista nismo spremni platiti cijenu, bez
prinude, to ionako nee djelovati.
Kada provjeravamo svoje emocije u odnosu na odreenu elju mi traimo to
to u nama sprjeava ispunjenje. Jasno je da pored osjeaja da to ne
zasluujemo i nae nesklonosti da platimo cijenu, postoji veliki broj drugih
razloga. Ali navedena dva su najvaniji, a svi ostali izravno i neizravno
proizlaze iz njih.
Osjeaj da neto ne zasluujemo je osjeaj manje vrijednosti. To je rijetko
osjeaj koji je zasnovan na onom to mi svjesno mislimo o sebi. Mi esto niti
ne znamo zato imamo takve osjeaje manje vrijednosti i zbog ega se
osjeamo beznadno. Da je to neto to ne moemo promijeniti, mi bismo se
tome prilagodili i tada bi osjeaj manje vrijednosti nestao. Ili, mi bismo to
promijenili, ako se moe mijenjati. Ali budui da ne znamo zbog ega se
osjeamo manje vrijedni, mi se osjeamo beznadno. Jer niti jednu sigurnost
nije tako teko podnositi kao nesigurnost.
Mi nikada nemamo osjeaj manje vrijednosti zbog neega to ne moemo
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 185
krozijeniti . Stvarni razlog osjeaja manje vrijednosti su male nesavrenosti koje

su rezultat pokuaja da prevarimo sami sebe. Dakle, kada god prevarimo sami
sebe, to biljei naa Istinska linost i dok taj proces nije svjestan, to proizvodi
osjeaj manje vrijednosti. to smo manje svjesni da varamo sami sebe, to
emo se vie osjeati manje vrijednima i neemo znati zato. Zbog toga je
krajnja iskrenost prema sebi samom najvanija crta linosti koja je na Putu. Biti
na putu ne znai biti savren, nego iskren prema sebi. To takoer znai da
vidimo ranjeno dijete ili negativnost u nama bez da okrivljavamo sami sebe i da
se osjeamo manje vrijednima.
Ako se vratimo na primjer financijske sigurnosti u sluaju kada imamo pogrean
motiv, kada elimo impresionirati druge. Taj e pogreni motiv izazvati osjeaj
manje vrijednosti u nama, iako je cilj nae elje bio da uklonimo osjeaj manje
vrijednosti. Moemo rei da je uzrok osjeaju krivnje u nama to to varamo
sami sebe. Varamo sami sebe u pogledu naih motiva: zato elimo ili inimo
odreene stvari. I tako upadamo u zaarani krug - zbog pogrenog motiva mi
se osjeamo manje vrijedni, pa onda pokuavamo jo pojaati takav motiv.
elimo biti bogati da bismo ublaili kompleks manje vrijednosti, a onda
pokuavamo biti jo bogatiji. Jedini nain da prekinemo takav zaarani krug je
da spoznamo nae motive i elje, kao i ono to uistinu elimo.
Iskrenost prema nama samima e nam dati snagu, sigurnost i samopotovanje.
To znai biti svjestan pogrenih motiva, stavova i osjeaja, ali i znanje da to ne
moemo odjednom promijeniti. Dakle, vidimo svoje pogrene misli i osjeaje,
ali inimo iz Istinske linosti. Osjeaji e se postupno sami mijenjati i rasti, a
pogrene misli trebamo provjeravati i traiti istinu. Te spoznaje upotrebljavamo
u svojim svakodnevnim promatranjima naih reakcija. Trebamo biti svjesni da
to ne moemo odjednom promijeniti. Rast se odvija kroz takva promatranja iz
razliitih kutova i aspekata.
to je spoznaja negativnosti u nama vea, to bi trebalo biti vee nae
olakanje. No, ako nas spoznaja o naim negativnostima deprimira, onda treba
otkriti gdje i kako je na stav pogrean. Kada to razjasnimo, spoznaja o naoj
negativnosti donijet e nam osloboenje i radost.
Mnogi ljudi vjeruju da im za spoznavanje samih sebe i istraivanje svoje
podsvijesti treba neko duboko znanje i da e tada otkriti neto o sebi to je
zapanjujue. Meutim, kada krenemo u tu potragu trebamo znati da to to
traimo nije neto o emu nemamo slutnju. To je puno jednostavnije. Ono to
traimo nalazi nam se upravo pred nosom u naim malim svakodnevnim
reakcijama i osjeajima i to uope nije nesvjesno. Mi smo toliko navikli da na
njih ne obraamo panju - kako reagiramo na druge ljude, ili na odreene
situacije u ivotu, itd. - umjesto da nauimo istraiti te reakcije i upitati sami
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 186
sebe to one znae. to lei iza osjeaja u naizgled nevanim svakodnevnim

ponovoinoga
? Koji osjeaj zapaamo na poetku, a to lei iza njega, itd. Tako
emo postupno napredovati do onoga to je sakriveno na dubljim razinama.
Istraivanje podsvijesti dogaa se jednako postupno kao i rast.
Nije lako traiti istinu o sebi, kao i onu nau iskrivljenu i privremenu istinu. Ono
to nam danas moe izgledati istinito - a to moe biti istinito na odreenoj
razini, to vie ne mora biti istinito sutra ili na dubljoj razini kada steknemo
dublje znanje, ne samo openito, ve i o sebi samima. Jedino kako budemo
polako odstranjivali slojeve lanosti, poluistine, iskrivljenja i zbunjenosti, naa
Istinska linost e dolaziti do izraaja. Tako uimo traiti istinu o sebi i malo
pomalo poinjemo uivati u ivotu. Nauili smo takoer uivati u ovom
ozbiljnom i iskrenom radu na sebi, bez da oekujemo i traimo da se dogode
uda, trikovi ili preice na putu.
POTREBA ZA PRIZNANJEM, IZDAJA

Vidjeli smo u proloj emisiji da razlog za osjeaj manje vrijednosti taj to ne
ivimo u naoj istini i zbog toga se javlja osjeaj krivnje, a nije nam jasno zbog
ega se osjeamo krivima. Podsvjesno naa Istinska linost biljei kako
varamo sami sebe, jer ne moemo podnijeti da nismo savreni, i zbog toga ne
elimo vidjeti taj dio nae linosti koji ini greke i ne ivi u istini. Tada
pokuavamo osjeaj krivnje kompenzirati tako da dobijemo panju, divljenje i
odobravane. Svatko od nas ima to iskustvo da ma koliko dobili odobravanja, da
to vrlo kratko traje i mi se ipak nakon toga osjeamo jednako neispunjeno kao i
prije.
Potreba za odobravanjem postoji u svakom ljudskom biu, pa je to masovna
slika ili imid. Sad ne govorimo o tome da svakome treba zdrava podrka i
odobravanje. Govorimo o bolesnoj potrebi da nam uvijek i svi odobravaju.
Govorimo o ovisnosti. To je rezultat je pogrenog zakljuka malog djeteta da
ono takovo kakvo jest nije vrijedno ljubavi. Kada bismo preveli taj zakljuak u
svjesnu misao ona bi glasila: "Ako dobijem panju, odobravanje i divljenje,
onda sam vrijedan i u svojim oima, i u oima svijeta. Ako je ne dobijem, onda
sam manje vrijedan." To nije svjesna misao, ve nesvjesni emocionalni stav.
Tko god pogleda u sebe, nai e ga u veoj ili manjoj mjeri. Budui da je to
slika, ona je samo iluzija. Rad na sebi znai oslobaanje od iluzija, a to je
bolan proces, jer ranjeno dijete u nama vjeruje da emo pomou iluzija izbjei
bol. Niti jedna iluzija nam nikada ne moe donijeti sklad, mir i slobodu. Sve to
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 187
nije istina mora stvarati probleme u naem ivotu. Ova slika proizvodi mnoge
tetne posljedice i lanane reakcije tetnih ishoda za nas same, isto kao i za
ljude oko nas.
Podsvjesno negirajui potrebu za odobravanjem esto idemo u drugu krajnost,
u bunt i prkoenje, i tako uvjeravamo sami sebe da nam nije vano miljenje
drugih ljudi. No, upravo jaina bunta pokazuje koliko nam je upravo stalo do
miljenja drugih ljudi, ali mi to ne elimo sebi priznati. Mi varamo sami sebe, jer
ne elimo vidjeti tu ovisnost, a to najvie uzrokuje osjeaj manje vrijednosti. Mi
esto ne moemo ugoditi drugima i ostati u istini sami sa sobom. Niti moemo
ugoditi svim ljudima. esto i bunt i pokoravanje postoje u istoj linosti, o tome
smo ve govorili. Koliko e biti jaka ta potreba za odobravanjem ovisi o
karakteristikama linosti i njenoj okolini. Slika je rijetko svjesna, budui da su
sve slike manje ili vie potisnute. Stupanj ovisnosti o tuem miljenju, njegove
posljedice i na koji nain se neka osoba odnosi prema zahtjevima slike su
obino potpuno nesvjesni.
Radei na sebi, prije ili kasnije, mi emo otkriti taj dio nas koji vapi da bude prvi
i poseban. Moemo sebi objasniti da je to ponos, ali morat emo ii dublje od
toga. Zato osjeamo taj ponos? Shvatit emo da vjerujemo da ako smo
posebni za druge, da e tada taj na osjeaj manje vrijednosti nestati, a ako se
svi sloe s onim to mi inimo, vjerujemo i mislimo, onda emo moi cijeniti i
sami sebe. Naravno, da to ne mislimo svjesno, ali ako prevedemo nae
osjeaje u svjesne misli svaki puta kad ne dobijemo odobravanje, vidjet emo
da oni znae upravo to.
Tako koristimo ponos kao obranu, kao sredstvo za postizanje cilja. Kako
budemo radili na sebi, otkrit emo, da i mi imamo ponos. Ako tada kaemo sebi
da taj ponos ne bi trebao postojati u nama, mi emo ga samo ponovno
potisnuti. Moramo ii dalje i pitati sebe da shvatimo zato je taj ponos u nama.
Morat emo shvatiti da taj nam ponos slui da neto dobijemo, ili da nas spasi
od katastrofe. Tek kada to shvatimo, tek tada emo se moi osloboditi ponosa,
tatine i potrebe da budemo vani, posebni, jer emo shvatiti da za to nema
potrebe.
Da bismo sve to shvatiti, prvo moramo otkriti taj dio ranjenog djeteta koji je
uvjeren u taj pogreni zakljuak. Moramo ii tako daleko da doista u sebi
ujemo unutarnji glas djeteta koje vriti i zahtijeva odobravanje. I to naroito u
dogaajima gdje je taj glas posebno snaan. Tada trebamo preispitati svoje
osjeaje - to oni znae i koje su elje ispod njih. Tada i jedino tada emo
postati svjesni tog glasa i masovne slike u sebi.
U tim osjeajima na jednoj strani postojimo mi, a na drugoj ostatak svijeta.
Postoje mnogi profinjeni osjeaji koji e nam ako ih tako osvijestimo razotkriti
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 188
da se upravo to dogaa u nama. To shvaanje ima veliku vanost. Ali, to je

samo poetak potrage i shvaanja mnogih povezanosti. Vidjet emo kako je to
pogreno shvaanje u osnovi mnogih sukoba i problema. Sve dok to shvaanje
ne osvijestimo, mi ga ne moemo mijenjati. Ne moemo vidjeti njegove tetne
uinke, pa nam nedostaje poticaja da ga mijenjamo. Tako prvo moramo vidjeti
u sebi tu potrebu za odobravanjem, a onda tek moemo povezati tu potrebu i
njene tetne uinke u razliitim sukobima. Tad emo vidjeti mnoge nae
probleme u novom svjetlu. Shvatit emo koliko sukoba i problema smo mogli
izbjei da smo bili svjesni tog pogrenog shvaanja.
Postoje mnogi oblici i naini na koje mi podsvjesno izraavamo tu sliku. Zato su
i njena vanjska oitovanja razliita. Drugim rijeima, mi traimo divljenje na
razliite naine. Jedna osoba moe vjerovati da e joj materijalno bogatstvo
donijeti vei status kod drugih ljudi. Nekome drugome vrijednosti slue za
divljenje i odobravanje. To nadalje mogu biti neko osobito postignue ili talent.
Kod drugih to moe biti karakter, dolinost, vjernost i inteligencija. U postizanju
tih ciljeva je ono to je pogreno je motiv za odobravanjem, a ne cilj - osobni
rast i zadovoljstvo koje iz toga proizlazi. Kod veine su ta sredstva mjeavina
mnogih osobina. ak postoje osobe koje koriste nesreu kao sredstvo za
stjecanje simpatija, a simpatija znai odobravanje. Ali o toj rentnoj neurozi
drugom prilikom.
Pogreno uvjerenje u toj slici je da smo bez odobravanja drugih izgubljeni.
Duboko u sebi vjerujemo da cijeli na svijet stoji ili se rui zbog onoga to drugi
misle o nama. Tako ta iluzija dovodi do toga da povremeno prodajemo sami
sebe, ili one koje najvie volimo. To se dogaa na mnoge profinjene naine i
jedva da postoji osoba koja to barem jednom nije uinila. Trebamo pronai
podruja naeg ivota u kojima je ta slika jae izraena - bez obzira koliko je
profinjena, sakrivena ili prekrivena vrijednim motivima i vjerojatnim
racionalizacijama. to je taj dio u nam dublje potisnut, bit e nam tee da ga
pronaemo u nama, ali emo ga pronai ako to uistinu elimo.
Pronai emo ovisnost o javnom miljenu, bez obzira koliko ona bila profinjena.
Onda trebamo pronai zato nam je potrebna ta ovisnost i ponos, ili zato
mislimo da su nam potrebni. Iskristalizirajte pogrean zakljuak. Polako emo
se poeti oslobaati lanca koji nas je drao zarobljenim. Shvatit emo da smo
bili zarobljenici privida. Taj proces treba nastaviti promatranjem naih
emocionalnih reakcija u malim svakodnevnim situacijama koje treba prevoditi u
svjesne misli da bi ih mogli razumjeti. Trebamo provjeriti svoja pogrena
uvjerenja po kojima smo tako dugo ivjeli. Formuliranjem emocionalnih reakcija
u rijei, mi doivljavamo istinu ove slike.
Promotrimo jedno iskustvo koje se rijetko povezuje s ovom slikom, a koje je
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 189
svatko iskusio u ivotu. To je tuga i razoaranje zbog toga to smo osjeali da

smo izdani. I to se upravo odnosi na osobu ili osobe kojima smo najvie dali od
sebe. A ta osoba, ili osobe, optuuje nas za izdaju, da bi sebe opravdali.
Ukradu ovjeku novce i proglase ga lopovom. To je shema emocionalne
eksploatacije o kojoj smo ve govorili. To je optuivanje onog koji je bio izdan
da je napravio upravo onu stvar koju je toliko bolno iskusio kao rtva, pa je
povreda dvostruka. Izdaju ne bi bilo tako teko podnijeti da ta osoba nije uz to
bila optuena da je poinila ono to njoj rade. Osoba postaje duboko nesigurna
zbog te strategije prijevare koja slui da bi se nekom naizgled legalno neto
oduzelo. To je kada netko uzima od vas, ali ne eli ponijeti odgovornost za ono
to radi, pa vara.
esto smo ovdje govorili kako tama u nama privlai odreena iskustva, a da mi
ne vidimo tu povezanost. Ne razumijemo zato nam se dogaaju takve
nepravde, pa one postaju jo bolnije. Oni koji rade na sebi polako poinju
shvaati tu povezanost vanjskih dogaanja s naim unutarnjim krajolikom.
Vidimo sada kako ta slika, koja je ojaana jo naim osobnim slikama, moe
privui jedan takav bolan dogaaj kao to je to izdaja. Tamo gdje u nama
postoji ta slika, mi se borimo da budemo na prvom, posebnom mjestu, tako da
moemo dobiti sve to mislimo da nam treba. Da bismo to postigli, naa djela
e biti sve samo ne dolina i ispravna - ona e morati biti sebina - a esto
emo izdati upravo onu osobu ili uvjerenje kojima elimo biti vjerni. Da bismo
dobili to odobravanje, mi smo u iskuenju da uinimo upravo ono to ne elimo
uiniti. Ali, iskuenje postoji.
Budui da mi ne elimo initi takva nedolina djela, mi se neemo predati
iskuenju. Mi ga nejasno osjeamo, ali ga potiskujemo jer se bojimo takvih
osjeaja i iskuenja. Mi ne elimo priznati da oni postoje u nama. Naa nam
savjest ne dozvoljava da djelujemo u skladu s tim iskuenjem, niti nam doputa
da postanemo u potpunosti svjesni. I tada u mjeri u kojoj potiskujemo svoju
lou stranu, u toj mjeri previe naglaavamo svoju dobru stranu.
Koji je rezultat tog sukoba? Zbog toga to nismo svjesni tog sukoba u nama i
unutarnje borbe, tamna strana u nama privlai nepovoljne vanjske dogaaje,
ak i ako je pozitivna strana pobijedila u naim vanjskim djelovanjima. Kad god
se odvija bitka u nama, ak i ako dobra strana pobijedi u naim djelovanjima i
dobrim namjerama, ako bitku u nama ne osvijestimo, vanjski dogaaji e se
dogaati kao da je pobijedila naa sebina strana. Vanjski ishodi moraju
odgovarati na ono to je nesvjesno.
To emo moi shvatiti jedino ako budemo imali i hrabrosti traiti, vidjeti i osjetiti
tu negativnu stranu u nama, a koje se toliko bojimo i protiv koje smo se toliko
borili, ali na krivi nain, tako da smo je negirali u sebi, pa je onda ona
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 190
neprepoznata upravljala naim ivotom. I ona e nam uzrokovati nevolje sve

dok se ne suoimo s njom, prihvatimo je i dozvolimo da ona postoji. Ne na
nain da joj se predamo, ili da je niti ne pokuamo promijeniti nakon to smo je
spoznali, nego da shvatimo da ona postoji u nama. Kada to napravimo,
moemo pitati sebe zato ta negativna sklonost postoji u nama. Zato to
iskuenje postoji? Odgovor e biti da je to stoga to elimo posebnu poziciju u
oima svijeta da bismo sami sebe uvjerili da su nai osjeaji manje vrijednosti
neopravdani. Emocionalno vjerujemo da moramo uiniti sve da to postignemo,
a onda i tu sebinost potisnemo. A nae emocije su takoer djela, samo to se
kod njih posljedica i uzrok ne pokazuju tako brzo, kao to to ine vanjska djela.
Ipak svaka misao i pono, bilo da su svjesni ili ne, su odreeno djelo. A to su
oni nesvjesniji, to su vee njihove posljedice, pa su stoga i vie zbunjujue.
Suoavajui se s negativnom stranom, mi iskazujemo najhrabriji osjeaj koji
postoji - osjeaj iskrenosti prema samima sebi. Stoga se ne moramo sramiti te
bitke u sebi. U tu bitku uputaju se samo najhrabriji. Ta e bitka biti to
uinkovitija to e vie biti osvijetena. Jednostavno emo se suoiti s
injenicom da smo pogreno vjerovali da na emocionalni opstanak ovisi o
miljenju drugih ljudi, a on ovisi samo o naem miljenju o nama samima. Izlaz
nije niti u lanom pokoravanju, ili da budemo buntovnici. Srednji put, ili istinu,
neemo nai tako da se pitamo to bismo trebali napraviti. Odgovor se nalazi u
iskrenom suoavanju sa samima sobom da bismo nali istinu o sebi shvaanje naih osjeaja, motiva, elja i strahova. Potovanje nas samih ovisit
e o tome koliko poznamo sami sebe. Ispravan put e se pokazati kada vie
neemo morati nita dokazivati nikome drugome, ili samima sebi. Nai
unutarnji motivi e se promijeniti, a ne nuno naa vanjska djela. Tako emo
malo pomalo upoznavati sami sebe da bismo sve uspjenije upravljali sami
sobom, odnosno ivjeli po Bojim zakonima, zakonima istine.
SLIKA ILI LANI UTISAK O RODITELJIMA

Ponimo danas opet od ljubavi, odnosno od sposobnosti za ljubav. ovjek koji
nema ljubavi umire. No, ljubav koju primamo nije najvanija, nego je to ljubav
koju imamo u naim srcima, ili stupanj nae sposobnosti za ljubav. Ta ljubav u
naem srcu je pokretaka sila koja daje smisao naem ivotu. Bez te
sposobnosti za ljubav nai bi ivoti bili prazni, besmisleni i plitki.
U svima nama postoji enja da budemo voljeni, no mi esto brkamo tu enju
s naom sposobnou da volimo. Meutim, to su dvije potpuno razliite stvari.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 191
Mi moemo osjeati elju da budemo voljeni, a da pri tome nismo spremni ili
sposobni dati ono to elimo dobiti. Jer to je ta potreba da nas drugi vole
vea, to je vie mogue da ona prekriva nau sebinost ili strah da volimo. to
smo vie tjeskobni, zarobljeni i ovisni, to emo biti manje sposobni da volimo, i
to emo se osjeati manje ispunjeno. Jer jedino kada budemo sposobni voljeti,
tek tada moemo postati slobodni i tako ispuniti nae potrebe.
Promotrimo danas kako na sposobnost za ljubav djeluje utisak u nesvjesnom o
naim roditeljima. To su nai prvi utisci ili slike. Rekli smo ve da je djetetovo
znanje o ivotu ogranieno, pa je stoga njegovo emocionalno iskustvo o
njegovim roditeljima vrlo iskrivljeno. Drugim rijeima, u ekstremnom sluaju
dijete emocionalno doivljava svoje roditelje ili kao dobre ili loe, snane ili
slabe, ili kao ljude kojima se treba diviti ili ih prezirati. Ali ak ako to nije tako
ekstremno iskustvo, dijete doivljava samo neke znaajke i sklonosti svojih
roditelja, ali ne vidi ostatak njihove linosti. Takvi ogranieni utisci daju
pogrenu sliku roditelja. To je esto potpuno nesvjesna slika - i koja moe biti
potpuno u suprotnosti sa svjesnim intelektualnim razmiljanjem - i ona utjee
na nae poimanje nas samih i drugih ljudi, kao i na naa djela i nae reakcije.
Budui da ona nije istinita, ona smanjuje nau sposobnost za ljubav, to znai
da vidimo sebe i druge ljude istinito.
Ta pogrena slika utjee na nain kako prihvaamo i odnosimo se prema sebi
samima i prema drugim ljudima. U podruju ivota gdje imamo najvie
problema, moemo biti sigurni da postoji veza izmeu tih problema i naeg
utiska o jednom ili oba roditelja, ili jo nekoga tko je bio s nama u naem
ranom okruenju. Ti pogreni utisci jo i danas utjeu na nae reakcije.
Da bismo to promijenili, prvo moramo postati svjesni to uistinu osjeamo
prema ljudima u naoj obitelji, ili prema onima koji su nam vani. Moramo
osvijestiti te osjeaje i usporediti ih s naim intelektualnim znanjem. Onda
trebamo poeti razmiljati da li ih doivljavamo kao iva, pogreiva ljudska
bia, ili kao necjelovite, ograniene znaajke njihove cjelokupne linosti. Kada
se osjeamo povrijeeno ili ljuto zbog jednog ili oba roditelja, da li ih
doivljavamo kao ranjive, nesavrene ljude, ili su oni u naim emocijama neto
fiksno i vie robotsko nego ljudsko bie. To zapravo znai da svako ljudsko
bie ima puno proturjenih znaajki. Meutim, nae ranjeno dijete ne vidi da
nai roditelji nisu niti crni, niti bijeli, nego da i oni imaju pored Istinske linosti i
ranjeno dijete u sebi. Stoga mi ne zapaamo stvarnost ljudskog bia koje je
bilo na roditelj. Mi intelektualno moemo savreno dobro znati da ljudi mogu
biti i dobri i loi, ali mi emocionalno ne doivljavamo tu istinu, pa stalno dijelimo
ljude u crne ili bijele, a to se naroito odnosi na nae roditelje. Nae
emocionalno iskustvo je ili/ili. Zato ti emocionalni utisci naroito utjeu na nama
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 192
najbliskije osobe, odnosno mi ih ne vidimo u njihovoj cjelovitosti, mi ih stvarno

ne vidimo.
Tako dugo dok istinito ne vidimo sebe i druge, mi ne moemo istinito reagirati,
pa stoga ne moemo biti slobodni, neovisni i snani. Naravno da smo mogli
puno postii na mnoge naine, nektamo gdje imamo problema mi nismo
osvijestili i razrijeili ovu pogrenu sliku o naim roditeljima. Zato je prvi korak
da pitamo sami sebe, "kako ja doivljavam moje roditelje? Da li ih doivljavam
kao ljudska bia u njihovoj proturjenosti, slijepim pjegama, i njihovim
mnogostrukim pomijeanim crtama?". Da li moda osoba koje smo se najvie
bojali u naem djetinjstvu jo uvijek ivi u nama, dok se ona u stvarnosti puno
promijenila, tako da mi danas glumimo nekog tko ne moe biti povrijeen, tko
nije ranjiv, i to samo zato to nas je ta osoba povreivala u djetinjstvu. Taj
fantom iz naeg djetinjstva danas stvara debeli zid oko nas, za koji mi
nesvjesno vjerujemo da e nas zatiti od bola, a u stvarnosti nas prijei da
ivimo punim ivotom.
Drugi korak, nakon to smo se upitali to uistinu osjeamo prema nama bliskim
osobama, je da se upitamo kakvi su nai roditelji uistinu bili, pa ih onda
pokuati razumjeti u cjelini njihovih bia. Trebamo shvatiti njihove ivote,
njihove unutarnje i vanjske borbe, kao i njihovo djetinjstvo, onoliko koliko
znamo o njemu, to ih je uinilo takvima kakvi su bili, koje su bile njihove
povrede i frustracije. Trebamo svoje roditelje pokuati zrelo shvatiti kao to
bismo zrelo shvatili neku drugu osobu, s onoliko nepristranosti i objektivnosti
koliko moemo, a ne samo na osnovu izoliranih znaajki koje je vidjelo malo
dijete. Ako vidimo samo odreene znaajke, a izostavimo druge, to uvijek
dehumanizira osobu. ak i ako veliamo nae roditelje, to ih takoer ini
neljudskim zbog nestvarnog velianja. Ne prihvaamo ih u njihovoj ljudskoj
dimenziji, u njihovoj stvarnosti. U stvari ih odbacujemo onakve kakvi su bili.
Same znaajke koje smo doivjeli kao djeca mogu biti istinite, ali smo mi na
osnovu njih zakljuivali na cijelu osobu. Samo ako moemo sagledati neku
osobu u njenoj cjelovitosti, tada emo moi razumjeti i nae povrede. Jedino e
se kroz to shvaanje razrijeiti jo skriveni bol i ljutnja da bismo konano mogli
voljeti njih i sebe.
Ogroman je strah u nama da preispitamo realnost vienja naih roditelja.
Moemo osjeati krivnju to ne prikazujemo nae roditelje kao svrena bia. Mi
osjeamo da je to naa dunost kao djeteta da to nastavimo initi. Ako ih ne
idealiziramo, tada se to moe poistovjetiti s nepotovanjem, prijezirom,
zamjeranjem, ili mrnjom, i to je sve nesvjesni emocionalni stav. Moe biti da je
ispod tog velianja strah, a ispod njega mrnja. Moemo se obraniti da
osjetimo tu zastraujuu mrnju malog djeteta tako da veliamo svoje roditelje.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 193
I to ne samo zbog miljenja drugih ljudi, nego zbog toga to ranjeno dijete u
nama jo uvijek treba roditelje.
Drugi razlog za idealiziranje roditelja -0 da su oni bili jedina zamjena za ljubav,
sigurnost i prihvaanje koje smo ikad poznavali. Nesvjestan je stav "da ako me
roditelji ne vole, onda me nitko nee voljeti"- nesvjesno mislimo da se tada
moramo odrei te ljubavi, sigurnosti i prihvaanja. Dakle, ako umanjimo
vrijednost naih roditelja, izgubit emo jedino to je u naem ivotu vrijedilo.
Nije udo da se toliko opiremo preispitati nau sliku o naim roditeljima. Isto
tako imamo razloga da odemo u drugi ekstrem i da odbacujemo svoje roditelje.
Jer ako oni ne vrijede, tada ni bol koji su nam nanijeli nije stvaran. Bojimo se
da ako ih vidimo kao realne ljude, da emo morati osjetiti bol koju su nam
nanijeli, i tako e se poveati na osjeaj manje vrijednosti. Sve su to
emocionalne reakcije koje nisu osvijetene. Naravno, mogu biti i drugi razlozi,
ali ih svatko mora pronai sam u svojem radu na sebi.
Tipino je za ranjeno dijete u nama da sve eli staviti u neki izmiljeni red, da
se svatko uklapa na svoje mjesto. Svaki je takav utisak statina slika i to nam
daje odreeni utisak reda i sigurnosti. Baviti se sa stvarnou koja je
fleksibilna, proturjena i za koju ne postoje kruta pravila, je neto to nas plai
jer to ne moemo kontrolirati. A ivot i druge ljude je nemogue kontrolirati, a
da pri tome ne platimo cijenu koja se nikako ne isplati.
Zato kada ponemo provjeravati ljude iz naeg ranog okruenja i kada ih
budemo eljeli shvatiti u njihovoj stvarnosti, osjetit emo otpor prema tome, a
ispod otpora strah. Opazimo ga. Budimo ga svjesni. Shvatimo njegovu vanost.
Tu se nalazi klju za rjeenje mnogih naih problema za koje nismo mogli ni
pomisliti da su povezani sa slikom naih roditelja. Kada se suoimo s naim
otporom, tako da traimo u meditaciji i molitvi istinu o njemu, tada e taj otpor
postupno oslabiti.
Psiholoki rad na sebi nije nita drugo ve otkrivanje istine o nama samima i o
drugima. esto smo govorili o tome da druge vidimo u mjeri u kojoj vidimo
sebe. Da ne moemo otkriti istinu u drugima, ako ne vidimo istinu o sebi. Ali
nakon to smo na putu spoznavanja samih sebe doli do odreene koliine
istine o nama samima, moramo tada vidjeti i istinu o drugima, naroito nama
bliskim osobama, da bismo mogli doi do vie istine o nama samima. elja da
vidimo istinu o drugima i njihovim ivotima, o njihovim linostima u cijelosti, dat
e nama uvid o vlastitom ivotu i tome to nama upravlja. To je shvaanje
potrebno da bismo prekinuli s negativnim obrascima u naem ponaanju.
Koji puta nije lako preispitati sliku naih roditelja iz raznoraznih razloga.
Meutim, ako to budemo eljeli, mi emo uspjeti. Naa iskrena volja da vidimo
nae roditelje kao cjelovita bia oitovat e se u iskrenoj molitvi, na koju emo
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 194
dobiti odgovor. Boji putovi su toliko prekrasni. Moda sretnemo osobu koja e
nam dati nove informacije o njima, ili emo najednom uoiti neke detalje kojima
nismo pridodavali panju, a koji e upotpuniti sliku. Neki dogaaji e poprimiti
novo znaenje koje e nam omoguiti da ponovno procijenimo linost naih
roditelja na objektivan nain. To nee ukloniti injenice koje smo doivjeli, ali e
taj doivljaj imati drugo znaenje za nas.
U trenutku kada shvatimo svoje roditelje, osjeaj odbaenosti
e nestati , ak
ako su oni bili okrutni prema nama. U shvaanju to ih je uinilo krutima, mi
emo shvatiti da kao njihov problem i moda emo po prvi puta shvatiti da to
nema nikakve veze s naim osjeajem da ne vrijedimo. Do sada smo to znali
intelektualno, ali emocionalno emo se osjeati manje vrijednima tako dugo
dok: a) osjeamo da su nas nai roditelji odbacili jer nismo bili vrijedni ljubavi,
b) zbog tog osjeaja manje vrijednosti mi nismo mogli reagirati tako da bismo
se osjeali vrijednima i sigurnima u sebi.
U djejem shvaanju roditelji su nekako nadmona bia. Djeci ne pada na
pamet da su oni ljudska bia koja imaju svoje vlastite probleme i koji se bore s
vlastitom zbunjenou o ivotu. Kada se pojavi stvarno unutarnje shvaanje
ove istine, na osjeaj odbaenosti mora nestati. Shvaamo da njihove greke
nemaju nita s nama i naom vrijednosti. Djelo ostaje isto, ali ga sada ne
tumaimo na stari nain. U trenutku kada roditelje doivimo kao ivu stvarnost naravno s njihovim manama, ali ih doivljavamo u njihovoj dinamici, utisci i
reakcije u nama se moraju promijeniti. To ne znai da moramo u potpunosti
shvatiti i znati o njima. Nikad to nitko ne zna, ak ni o ljudima koji su nam jako
bliski. Ono to trebamo promijeniti je kruta emocionalna slika u nama i tako e
oni postati iva ljudska bia. Shvatit emo barem neke njihove probleme.
Shvatit emo da su djelovali najbolje to su znali i umjeli, kao to to i mi danas
inimo. U trenutku kada doemo do tog shvaanja, mi vie neemo odbacivati
sami sebe. Da bismo prihvatili sami sebe, pored svih drugih uvida, najvaniji je
uvid o naim roditeljima kao ljudskim biima.
MORALIZIRANJE I PRETJERIVANJE
Neprestano govorimo o tome kako je vano da budemo svjesni onog to
osjeamo da bi se nai osjeaji mogli razvijati. Recimo danas neto o tome to
moemo oekivati jednom kada osvijestimo nae osjeaje. Nakon to
prestanemo potiskivati nae osjeaje, ne samo da emo pronai negativne
osjeaje kao to su to neprijateljstvo, ogorenje, ljubomoru, zavist, agresivnost
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 195
itd., ve emo pronai odreene emocionalne stavove koji prevladavaju u psihi.

Vano je prepoznati te emocionalne stavove, to oni znae s aspekta zrelosti,
te kako oni proizvode negativne osjeaje zbog kojih se svjesno ili nesvjesno
osjeamo toliko krivima.
Prvi emocionalni stav je sklonost moraliziranju - sa samima sobom, pa stoga i s
drugima. esto se takvo moraliziranje ne pokazuje drugima, ali iznutra postoji
do nekog stupnja u svakom ljudskom biu. Ve smo govorili o maskama zbog
kojih imamo pretjerane zahtjeve i oekivanja prema samima sebi, pa stoga i
prema drugima, kao i o krutim standardima prema kojima bismo trebali ivjeti.
A ako oekujemo od sebe da budemo savreni, posljedica toga e biti
moraliziranje. Moraliziranje je negiranje istine prema kojoj teimo, ono nas ini
nesnoljivima i arogantnima, moraliziranje nas sprjeava da budemo ponizni i
da prihvatimo sebe onakvima kakvi jesmo u ovom trenutku naeg razvoja, pa
zbog toga i da volimo sami sebe. A bez toga nije mogue da potujemo sami
sebe.
Vano je da u radu na sebi pronaemo sve te osjeaje i da ih doivimo.
Moraliziranje moe postojati u vrlo suptilnim oblicima, ak i kod onih ljudi koji se
otvoreno bune protiv moraliziranja. to je loe u moraliziranju? Naravno, da su
nam pravila i zakoni potrebni jer ovjeanstvo jo uvijek nije toliko razvijeno da
bi moglo ivjeti bez takvih vanjskih zakona. Zato su zakoni na ovom stupnju
razvoja zatita i nunost. Ali, druga suprotnost je da oekujemo da budemo
potpuno bez negativnih impulsa i osjeaja i da odbacujemo sebe zato to oni u
nama postoje, zato jer nismo savreni. To neprihvaanje nas samih onakvima
kakvi smo u ovom trenutku razvoja, potie nas da skrivamo ono to ne
odobravamo od nas samih kao i od drugih. Kad god kriza iznese na vidjelo
negativnost u nama, mi moraliziramo i tako odbacujemo dio sebe, ili ranjeno
dijete. Potrebno je da budemo svjesni negativnog dijela sebe, ali je tetno i
nepotrebno da tada sebi zabranimo da osjeamo ono to trenutno osjeamo jer
vidimo negativnost, a onda ne volimo sebe u cijelosti - kao to je est sluaj ak i ako mi toga ne moramo biti svjesni.
Tako dugo dok se ispravno ponaamo zato jer se bojimo posljedica
neispravnog ponaanja, naa dobrota i ispravnost proizlaze iz moraliziranja i
stoga nisu istinske. Mi varamo, i stoga ne moemo uvjeriti ni druge, a ni sebe.
Mi prisiljavamo sebe da budemo dobri, jer se bojimo da nismo savreni, pa se
bojimo loih posljedica. Dobrota i ispravnost trebale bi proizlaziti iz unutarnjeg
rasta i uvjerenja, a ne krutom primjenom pravila, to je moraliziranje.
Kada smo dobri zbog straha, mi postajemo nesigurni. Radije se drimo pravila,
nego da istinu potraimo u sebi. A to nas onda ini jo nesigurnijima. To stvara
zaarani krug. Drugim rijeima, ako ne vjerujemo vlastitim procjenama, tada se
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 196
bojimo svoje vlastite negativnosti koju pokuavamo obuzdati krutim pravilima.

Rjeenje nije u iivljavanju negativnosti, kao ni u drugom ekstremu, u
obuzdavanju negativnosti krutim pravilima, nego uoavanju negativnosti.
Trebamo samo promatrati svoju negativnost - pogrene, djetinjaste, neistinite i
iskrivljene reakcije i pristupe. to ih vie promatramo, bit emo sposobniji
nauiti zato oni nisu u skladu sa stvarnou i istinom. Treba shvatiti na koji
nain su oni pogreni, neprimjereni, destruktivni, nekorisni i nestvarni. Tada
usporedimo pogrene reakcije s onima ispravnim, bez da se pokuavamo
prisiliti da tako osjeamo. Samo ih treba usporediti i shvatiti zato su pogrene
neproduktivne, a ispravne produktivne. U potpunosti trebamo prihvatiti da jo
nismo sposobni osjeati i reagirati na eljeni nain, i bez krivnje i ikakve prisile,
u potpunosti trebamo prihvatiti sami sebe kakvi jesmo, ali sa znanjem o naoj
nezrelosti. Ako to napravimo, bez da budemo ljuti i nestrpljivi sa sobom, polako
e se nai osjeaji zapoeti mijenjati.
Dakle. postupak se sastoji u tome da jednostavno dozvolimo osjeajima da se
pokau, bez da ih pokuamo promijeniti. Znamo da snagom volje ne moemo
mijenjati nae osjeaje. Ne moemo sebi zabraniti da osjeamo kako
osjeamo. Jednostavno trebamo prepoznati te osjeaje. Dok to inimo, uimo
prihvatiti sebe s negativnim osjeajima. To e vie napraviti za potovanje nas
samih, nego sve prisilne tenje za savrenstvom, koje ne moemo odmah
postii. Samim promatranjem djetinjastih reakcija, snaga tih reakcija e se
smanjiti. Postat emo sposobni da promatramo takve osjeaje bez da
odbacimo sami sebe, pa stoga i bez moraliziranja. Sumnje u nas same e se
smanjivati i konano nestati, jer poinjemo prihvaati sebe.
Vidimo negativnost u sebi, bez da pretjerujemo u ocrnjivanju samih sebe. Tako
nee jedna nesavrenost imati mo da sebe emocionalno potpuno odbacimo.
To nije i intelektualno znanje, nego emocionalno osjeanje katastrofe zbog
neke nae greke. Upravo zbog te emocionalne reakcije, mi se pretjerano
bojimo svojih negativnih osjeaja. A to ih se vie bojimo, to emo vie
moralizirati. to su zahtjevnije norme savrenstva nae Idealizirane slike ili
maske, to emo vie moralizirati, a to nije naa Istinska linost. Posljedica je
sve vee otuenje od nas samih zbog krutosti, straha, nesnoljivosti i
nesigurnosti. A onda to esto projiciramo na druge.
Gdje god smo nezreli i emocionalno uznemireni, tu emo pronai taj dio nas
koji se kruto dri pravila i zbog toga moralizira. Tu znaajku nae linosti nam
esto nije lako uoiti. Ona se moe pokazati samo u odreenim podrujima
naeg ivota, i moe se oitovati na vrlo neizravne naine. To jedino moemo
pronai tako da prevodimo svoje emocije u jasne misli. Tada emo uoiti kako
odbacujemo sebe to nismo savreni, kako ne prihvaamo sebe samo zato to
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 197
postoje i negativne emocije u nama. Umjesto da pokuavamo brzo odgurnuti

takve osjeaje, trebamo nauiti da prihvatimo sami sebe usprkos tih negativnih
osjeaja. Trebamo nauiti vidjeti svoje istinske vrijednosti, kao i nae mane. To
je jedini nain. Ako pokuamo negirati te negativne osjeaje, to dovodi do
potiskivanja, pa lana slika o nama samima samo raste. To ne dovodi samo do
toga da varamo sami sebe, nego i do toga da se otuujemo od svoje Istinske
linosti ili stvarnog Ja. A to sve proizvodi moraliziranje, kao i svu krutost koja je
povezana s moraliziranjem.
Tako da mi vie vjerujemo u pravila, nego sami sebi. A ta nesigurnost onda
dovodi do toga da i pravila pogreno primijenimo. To onda samo poveava
nau zbunjenost i nesigurnost. Budui da ne moemo prihvatiti da smo
pogreiva ljudska bia, koja esto ne znaju odmah sve odgovore, mi se
sramimo da ne znamo sve odgovore i osjeamo se nevrijedno. Stoga, prvo to
moramo nauiti na putu upoznavanja samih sebe je da shvatimo da je
nemogue ivjeti bez greaka i da esto ne znamo odgovore. Ako to nauimo,
a pored toga moemo voljeti sami sebe, tada e se postupno poeti mijenjati
nai osjeaji, nae reakcije e se promijeniti, a slijedit e i zdravo povjerenje u
nae spontane reakcije. Postat emo puno blai sa sobom i vie neemo
trebati savrenstvo da bismo mogli sebe potovati.
Ova tema zahtijeva intenzivan rad na sebi. Veina ljudi osjea se nesretno
kada ne moe rijeiti problem, kada ne moemo primijeniti svoja poznata
pravila i zakone na situaciju koja nas mui. Prvo moramo otkriti to nas mui.
To sama po sebi, nije toliko neugodna situacija, ve je to uloga koju mi u tome
igramo - kad ne ispunimo naa idealizirana oekivanja o nama samima, a ona
pretpostavljaju da mi uvijek savreno reagiramo i da trenutno znamo sve
odgovore. Kad se to pokae nemoguim, ispod nae gorine i samosaaljenja,
mi sebi ne opratamo nesavrenost. Mi moraliziramo sami sa sobom. Mi
osjeamo da smo u cijelosti loi, iako to ne moramo to svjesno misliti. Trebamo
uoiti kada moraliziramo sami sa sobom jer ne opratamo sebi da nismo
savreni. Moda e prvi korak biti u tome da postanemo svjesni unutarnje
krutosti i nesnoljivosti sa sobom i drugima. Mnoge depresije i oaj temelje se
na neispunjenim oekivanjima koje ne moemo postii.
Uz moraliziranje uvijek ide i pretjerivanje, to se moe, ali i ne mora, oitovati
kao dramatiziranje. Kako emo postajati svjesni svojih osjeaja, ne samo da
emo pronai negativne osjeaje, nego i moralizatorski stav u nama, a otkrit
emo i kako pretjerano reagiramo u odnosu na stvarnost. To se odnosi kako na
negativne, tako i na pozitivne situacije. To je posljedica emocionalne nezrelosti,
ili djetinjeg stava ili/ili. Ili je crno, ili je bijelo. Ta neistinita procjena stvara
emocionalnu uznemirenost, nezrelost i loe zdravlje, moralizatorski stav, kao i
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 198
nesrazmjerne emocionalne reakcije.

Primjerice, mali kompliment, koji je sam po sebi nevaan, moe nam uljepati
dan. Prolazno odobravanje moe utjecati na nae raspoloenje. Po istom
principu, svaka mala kritika ili neodobravanje moe u potpunosti pokvariti nae
raspoloenje. Ono prvo nesrazmjerno podie nae raspoloenje, a ovo zadnje
ga nesrazmjerno smanjuje. U oba sluaja, mi se diemo ili padamo samo zbog
jedne znaajke - bilo tone ili netone - ovisno kako neka druga osoba
razmilja o nama. Ili emo se vezati na to hoe li nacionalna momad dobiti
utakmicu ili e izgubiti. U prvom sluaju, emocionalno mislimo kako smo divni i
krasni, voljeni i bez greke, a u drugom sluaju se osjeamo da smo zbog male
kritike potpuno loi. To je teko uoiti, jer mi intelektualno znamo da je to
besmisleno, pa kad god se pojavi takva emocionalna reakcija, mi je potisnemo.
Tada pripisujemo te osjeaje nekim drugim faktorima koji nisu niti upola toliko
odgovorni, ili jednostavno zanemarujemo razlog zato smo tako emocionalno
reagirali. Mi potiskujemo nae osjeaje i ono to ih je izazvalo, i tako se
udaljavamo od stvarnosti. Vie ne vidimo sebe u odnosu na svijet u istini.
Jedna mana iskrivljuje nau percepciju, pa smo mi ili svijet, ili bijeli ili crni. Tako
se ne moemo nositi s kritikom na konstruktivni nain. Umjesto da potraimo u
sebi da li je kritika, pa makar i 1%, osnovana, mi idemo u obranu kao da nam
je ivot u pitanju, samo zato jer moramo biti savreni.
Jedan znak zrelosti je da se nosimo s kritikom i frustracijom na konstruktivni
nain. Zrela osoba je to u stanju napraviti jer ona ivi u stvarnosti. Ona ne
oekuje od sebe da bude svrena, ona prihvaa sebe u cijelosti. Stoga, ona
zna da je kritika ne ini skroz loom ili skroz pogrenom. Drugim rijeima, kada
naiemo na kritiku ili smo frustrirani, jer neto ne moemo odmah postii, zbog
naih vlastitih neuspjeha, ili neuspjeha drugih ljudi, mi emo to moi prihvatiti.
Znat emo da s tom jedno znaajkom nije u pitanju nae cjelokupno postojanje,
da je to samo jedna naa znaajka. Tada emo poet vjerovati u sebe i u to da
smo sposobni da to prihvatimo, te da smo sposobni uiti iz takvih iskustava.
Tako nas kritika ili nepovoljan dogaaj nee zgaziti, ve e nam dati nove
spoznaje i shvaanja o nama samima i drugim ljudima. Dakle, neemo se vie
bojati kritike, frustracije, ili neuspjeha, kao katastrofe od koje se neprestano
moramo braniti. Takve su obrane, kada nema potrebe za njih, tetne i za nas,
kao i za druge ljude. Stvaraju povrede, umjesto da uimo iz njih. Bez tih
obrana, nae e srce biti otvoreno i oputeno, i uvijek emo biti otvoreni na
nova iskustva stvarnosti. S tako postavljenim temeljima, kao rezultat se mora
pojaviti potovanje i pouzdanje. Pravilnim odnosom prema naoj ljudskosti, sa
svim njenim neuspjesima i uspjesima, mi gradimo na kamenu.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 199
OBRAMBENI MEHANIZMI
Reakcija da branimo sebe je toliko postala naa druga priroda da veinu
vremena nismo svjesni da se branimo. A kada se branimo, mi smo preplaeni,
osjeamo se ugroeno i u opasnosti. Sigurno postoje opasne situacije kada je
strah opravdan i mi imamo sposobnost da se nosimo s njima. Ako budemo
doista napadnuti, sve nae sposobnosti e se usmjeriti na opasnost. Da bismo
se mogli nositi s trenutnim hitnim problemom, mi emo usmjeriti sve nae
sposobnosti na taj problem. Te sposobnosti u psihologiji nazivamo sposobnost
za rekciju bijeg ili napad.
Kada mozak signalizira alarm zbog opasnosti cijelo tijelo priprema se za
obranu, bilo da je to bijeg iz opasne situacije, ili napad, da spomenemo samo
te dvije krajnosti. Priprema tijela je ubrzavanje rada srca i metabolizma,
disanja; miii se zateu i spremaju za akciju, koncentracija se poveava. Taj
sindrom stresa je rezultat djelovanja hormona. Hipofiza aktivira svojim
hormonima nadbubrenu lijezdu, a njeni hormoni dovode do poveanja eera
u krvi i ubrzanja metabolizma. Ako ne reagiramo zbog bilo kojeg razloga potiskivanja ili straha, primjerice - stupa u akciju inhibitorni sistem i oslobaaju
se brojne supstance ( noradrenalin, glikosteroidi) koji djeluju na
kardiovaskularni sistem, vazomotorni sistem i metabolizam. Ako stres i dalje
traje sve se vie oslobaaju hormoni nadbubrene lijezde (glikosteroidi) i
imaju vrlo tetne posljedice za zdravlje: razaranje proteina vanih za ivot,
izazivaju zadravanje vodi i soli, krvna masa se jako poveava, a noradrenalin
suava krvne ile (visok tlak), tetno djelovanje na timus - lijezda koja
oslobaa "T"-limfocite bitne komponente imunog sistema.
Dakle, jednostavno govorei, ako postoji opasnost, primjerice da se pojavi
ovjek koji bi nam mogao nauditi, na mozak signalizira opasnost i cijeli
organizam mobilizira svoje snage za obranu. Meutim, ako se taj ovjek ne
pojavljuje tada i opasnost ne jenjava. Nastaje produeni stres koji truje
organizam. Kad bi se taj ovjek pojavio, mi bismo rijeili situaciju, bilo da se
obranimo ili pobjegnemo, ali to bismo rijeili i tada bismo se opustili. Takvu
reakciju nazivamo konstruktivnim stresom, jer inae s naim normalnim
sposobnostima i opaanjima ne bismo mogli postii ono to je potrebno da
bismo se zatitili, dok je produeni stres tetan za zdravlje.
U prosjenom ivotu, takve stvarne opasnosti se jako rijetko dogaaju. Tvari
koje izluuje na hormonalni sustav nee nam natetiti, ako nai obrambeni
mehanizmi djeluju samo u tim rijetkim sluajevima kada se pojavi stvarna
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 200
opasnost. Nakon to ta opasnost proe i nakon to se na sustav vrati na

normalno djelovanje, taj se otrov upija i rastvara. Taj je otrov neophodni
stimulans u tom trenutku, ali ako bi situacija trajno ispunjavala na sustav, teta
bi se morala dogoditi.
Kada se zbog psiholokih i zbog iracionalnih i nestvarnih razloga branimo, na
hormonalni sustav to ne uzima u obzir. Otrovna tvar se poinje izluivati u
trenutku kada se poinjemo plaiti. Kad se branimo, mi smo preplaeni. Zato je
vano prepoznati nestvarne strahove, jer e inae, prije ili kasnije doi do
oteenja razliitih organa. To je fiziki aspekt stresa.
to se tie mentalne strane, kad se nalazimo u stvarnoj opasnosti, nae e se
cjelokupne mentalne sposobnosti automatski usredotoiti - uz pomo otrovnog
stimulansa - na problem. Da bismo to mogli napraviti, mi se neemo moi
usredotoiti ni na to drugo osim gorueg problema. Sve mudrosti i misli, koje
su inae vane za skladni i smisleni ivot, bit e iskljuene. Ako se to dogaa u
trenucima stvarne opasnosti, to onda poveava snagu naih misli da rijeimo
problem. Kada stvarna opasnost proe, nai se procesi razmiljanja mogu
ponovno usredotoiti na mnoge strane ivota.
Meutim, ako smo stalno u stanju obrane, tamo gdje zapravo nema opasnosti,
razvoj i djelotvornost naih mentalnih procesa se smanjuje, mi reagiramo
nezrelo i ogranieno, ak i ako imamo visok kvocijent inteligencije. Mi vie ne
moemo vidjeti da nezrelo reagiramo, ne vidimo istinu o sebi i drugima, i o
ivotu. To nas sprjeava da vidimo svoje potencijale u donoenju zrelih odluka.
To se dogaa jer je na cjelokupni mentalni sustav orijentiran na nestvarnu
opasnost da nas obrani od nje, pa se ne moe baviti s rjeavanjem
svakodnevnih ivotnih situacija. U stvarnoj opasnosti mi odabiremo svrsishodnu
reakciju - bijeg ili napad. Slina procedura odvija se u lanom alarmu. Mi tada
odabiremo lano rjeenje agresivnosti, ili/i se povlaimo od ivota, ili/i
odabiremo popustljivost koja na kota naeg potenja. Ako realno ne vidimo
situaciju zbog straha od opasnosti, mi tada odabiremo pogrenu reakciju. I to je
pogrena odluka ili greka. Mi se tada stalno nalazimo u situaciji rata, s
glavnim dijelom naih sposobnosti usredotoenih na obranu, i ne moemo se
vie nositi s ivotom na primjereni nain.
U naim emocijama, kada se suoimo sa stvarnom opasnosti mi teko da
imamo vremena i prostora za osjeaje drugaije nego to su strah i ljutnja. U
rijetkim sluajevima stvarne opasnosti, dobro je da tako osjeamo jer nam ta
dva osjeaja daju snagu da bismo se obranili. Svi drugi osjeaji se povlae u
tom trenutku i orijentiraju se na taj problem. Da u takvim trenucima imamo
druge osjeaje, naa obrana ne bi bila efikasna. Kad stvarna opasnost mine,
nai
osjeaji
se
vraaju
u
na
emocionalni
sustav.
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 201
Meutim, ako smo stalno u stanju obrane, prevladavajui osjeaji su strah i

ljutnja. Kad god smo povrijeeni, mi pogreno vjerujemo da je to napad na nas.
To opet pogreno predstavlja napad na nas. Jer u veini sluajeva kada nas
drugi ljudi povreuju, oni se brane, oni nas ne ele povrijediti. Onda mi to
doivimo kao opasnost i zaarani krug meusobnog povreivanja se nastavlja
prelazi u osobni rat - a tu je onda stalna nestvarna opasnost.
Kada pogreno prepoznamo neto kao opasnost, dakle, neto smo prepoznali
kao napad na nas jer smo povrijeeni, primjerice, kada dugi ljudi nisu ono to
mi mislimo da bi trebali biti, mi u trenutku potiskujemo tu povredu - a to je
primarni osjeaj - mi tada doivljavamo ljutnju i neprijateljstvo da ne bismo
osjetili bol. Dakle, ljutnja postaje obrana od bola. Mi se poinjemo braniti, bez
obzira koje lano rjeenje odabrali. Ne nalazimo se vie u istini. Ne samo to
povreda koju smo doivjeli nije opasna po ivot i ne zahtijeva obranu koju smo
pokrenuli, nego to je obrana neizmjerno tetnija od same povrede. Ali i zato
to nismo svjesni povrede nego samo svoje ljutnje. A to varanje nas samih
stvara osjeaje krivnje zbog kojih ne potujemo sami sebe.
Problem takve tetne obrane je u tome to je to postala naa druga priroda - mi
takvih pogrenih obrana vie nismo svjesni. Mi se branimo kao da nam je ivot
u opasnosti. Takoer osjeamo katastrofu kad god neto nije takvo kakvim mi
mislimo da mora biti, kada nije u skladu s naim eljama. Izgleda, kada se
prevede u jasne misli, da ako neto nije u skladu s onim to mi elimo, mi ne
moemo biti sretni. Ne elimo sreu, ako nije po naem. Jasan primjer
samovolje. A sve to je za nas nepoeljno ne mora biti opasno. Ali je ipak
obrambeni mehanizam, upravo po svojoj prirodi, proces odbijanja opasnosti.
Ako te procese koristimo za stvarnu opasnost, to onda ima smisla. Ako to ne
uinimo, na cjelokupni sustav ispada iz ravnotee. To znai da pretjerano
reagiramo na opasnost kada je u stvarnosti nema. Psiha je izbaena iz
ravnotee zbog stalnog osjeaja tjeskobe.
Kada se nai osjeaji preteno ograniavaju na strah i ljutnju, to vie ne
ostavlja mjesta za osjeaje ljubavi, topline, panje, razumijevanja i suosjeanja.
Drugim rijeima, u trenucima opasnosti mi se povlaimo u sebe i spremamo se
za napad ili povlaenje. Mi vie ne pokuavamo premostiti jaz izmeu nas i
drugih ljudi, mi ne komuniciramo, jer se zatvaramo. Kad se manje ili vie stalno
branimo, zbog pogrenog uvjerenja da je svaka povreda, frustracija, kritika ili
odbijanje, opasnost od koje se moramo braniti, mi ograniavamo svoje
osjeaje, kreativnost, komunikaciju, nau sposobnost da volimo i da
razumijemo, da osjeamo i da se izraavamo. Ukratko, na duhovni ivot je
duboko oteen i oslabljen. Sami sebe ograniavamo i privlaimo u na ivot
upravo ono to smo takvim obranama htjeli izbjei - drugi e nas povreivati
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 202
jo vie jer ih nesvjesno odbijamo. Zato se moramo jo vie braniti i tako

nastaje zaarani krug u nama i izmeu nas i drugih, koji stalno poveava
obrambene mehanizme i tako stvara da obje strane uzajamno odbijaju jedna
drugu. Ukratko, ivot potvruje naa pogrena uvjerenja.
Ponovimo da su stvarne opasnosti za koje su potrebni ovakvi mehanizmi
obrane za smrtnu opasnost izuzetno rijetke u normalnom ivotu. Ovaj
obrambeni mehanizam je uroen i ak e i dijete znati kada ga upotrijebiti.
Meutim, to vie neprimjereno koristimo te obrambene mehanizme, to emo
manje biti sposobni da se obranimo u stvarnoj opasnosti. Mi smo tada
paralizirani i bespomoni, zapravo lako postajemo plijen - samo zato to
pogreno vjerujemo da smo bespomoni, kada to zapravo nismo. To nikada ne
moemo rijeiti pojaanom obranom, ali to moemo rijeiti ako se prestanemo
braniti kada za to nema potrebe.
Takve pogrene obrane javljaju se naroito kada smo izloeni kritici,
odbacivanju, frustraciji zbog neeg to ne moemo postii ili dobiti. Kada smo
optueni zbog neeg istinitog, poluistinitog ili neistinitog, mi osjeamo smrtnu
opasnost. Jasno da bismo to spoznali trebamo prevesti nae osjeaje u jasne
misli. No, ak nas i neopravdana kritika ne moe dovesti u opasnost pod
uvjetom da je na stav prema njoj zreo i realistian. Ne dogaa li se esto da
kritika protiv koje se branimo, da ona prijeti da e razotkriti neto s ime se ne
elimo suoiti? Neto to ne elimo mijenjati, ili se bojimo da e nas drugi zbog
toga odbaciti. Koji god da su razlozi za takvu obranu, mi bjeimo od istine.
Branimo se od istine, iako moe doi od drugih ljudi koji su jednako nesavreni
kao i mi. Mi se branimo tako da drugoj osobi onda ukazujemo na njene greke,
koje ona takoer ne eli vidjeti. Tako dvije strane ukazuju stinu onoj drugoj - i
svaka moe do neke mjere biti istinita - dok istovremeno ne eli vidjeti istinu o
sebi.
Mi pogreno vjerujemo da ako se razotkriju neke nae mane da e drugi imati
pravo da nas odbace i da nas ne vole. A to ne moemo podnijeti, pa se
branimo kao da nam je ivot u opasnosti, da bismo sauvali njihovu ljubav kao
bia vrijedna ljubavi. A drugi ljudi nas nikada ne odbacuju samo zbog neke
nae stvarne mane, nego zato to varamo da bismo prikrili neku manu.
Otvoreno i odgovorno pokazivanje naih mana dovodi do prihvaanja, jer nas
se ljudi ne boje zbog nae navodne savrenosti, dok e obrana zbog straha od
razotkrivanja dovesti do prijezira, odbacivanja, straha i do toga da se i druga
osoba pone braniti. Naa tama izazvala je tamu u drugoj osobi.
Kad god se ovako pogreno branimo, na cilj ne moe biti istina. U stvarnoj
opasnosti, ta stvarna opasnost je istina tog trenutka. A u nestvarnoj opasnosti,
istina je negdje drugdje. Mi se u takvim trenucima ne pitamo: "Gdje je istina?
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 203
Da li je to ispravno? Ima li u tome zrnce istine?" Mi ne traimo istinu. Mi

tvrdimo da smo mi u pravu, ili je katastrofa. To su dva bazina stava ili stanja
svijesti: samovolja ili traenje istine.
To je ogranieno vjerovanje "ja protiv druge osobe", koje nas sprjeava da
vidimo istinu. Postoji velika razlika da li se branimo da bismo dokazali da smo
mi u pravu - branimo nae nepoeljne osobine, ili to inimo u ime istine i
pravde. Ako se krivo branimo, mi bjeimo od istine, dakle i od samih sebe i
ivota. To proizvodi izlike, otuenje od nas samih i drugih, i do izolacije. Kada
se branimo na taj nain, mi ne samo da oteujemo nae fiziko tijelo, ve
ograniavamo i svoje misli, opseg naih osjeaja, pristupe, kreativnost, duhovni
ivot, nau sposobnost da se neovisno veemo s drugim ljudima, nau
unutarnju slobodu, nau zaokupljenost istinom, pa stoga i nau sposobnost da
volimo i potujemo sami sebe i druge.
Tako tetu koju nanosimo sami sebi, i onima oko nas, kao i nesklad i
odijeljenost koja se stvara zbog pogrene obrane, nije mogue niti opisati u
njenom potpunom uinku. Tako ne moemo ispuniti svoje niti tue potrebe.
Osloboenje koje doivljavamo kada se prestanemo pogreno braniti, nije
mogue opisati. To se jednostavno mora proivjeti da bi se osjetila ta radost.
Trebamo naprosto tei s ivotom - otpustiti i primiti to god nam doe. Budi
volja Tvoja. Sve to doe, u tome trebamo traiti istinu. U tom bazinom stavu
prema ivotu nae reakcije e se promijeniti. Ako samo nauimo promatrati,
opaati i shvaati - pa stoga i konano se prestati krivo braniti -oslobodit emo
se iluzija. Ne postoji vea potekoa i vei zatvor od privida, iluzija ili lai. Ne
postoji nita destruktivnije od ljudi koji se bespotrebno brane. Ne postoji nita
to stvara vie nesklada, neistine, neprijateljstva i razdora u osobnom, isto kao
i u javnom ivotu, od lane obrane. Kad se nje oslobodimo, cijeli na ivot e
se promijeniti i postati ispunjen, kao to to Bog i eli za nas.
UZAJAMNOST ili DAVANJE I PRIMANJE - OTVORENOST

Da bismo neto postigli, ma o emu se radilo, mora postojati sinteza
kreativnosti, mate i ideja, s jedne strane i izvrenja s druge. Dakle, uvijek prvo
postoji duhovno stvaranje, a onda materijalno stvaranje. Ta dva stava - ideju i
izvrenje - nazivamo uzajamnou. Uzajamnost je naelo stvaranja bilo o
emu da se radi. To je kretanje prema ujedinjenju. Kreativnost proizvodi ideje,
a naporan rad, trud, ustrajnost i disciplina ih provodi u djelo. Kreativni smo
kada smo emocionalno i duhovno otvoreni i imamo disciplinu da te ideje
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 204
ostvarimo. Kada nemamo disciplinu, tada se nismo spremni suoiti s

potekoama, pokuajima i pogrekama. A kada nismo kreativni, to je zbog
toga to potiskujemo svoje osjeaje, pa smo zgreni zbog straha. Ta dva stava
u osobi se poinju usklaivati kada osoba krene na put razvoja. Zdrava i
uravnoteena osoba, koja je nala sebe, je kreativna i u toj kreativnosti nalazi
svoje zadovoljstvo i ispunjenje.
Ta neravnotea je naroito vidljiva u podruju meuljudskih odnosa. Kako se
esto dogaa da poetni stvaralaki in meusobnog privlaenja spoji dvoje
ljudi u ljubavi odnos koji se izgubi jer smo zanemarili naporni rad na
razrjeavanju problema, budui da djetinjasto vjerujemo da bi sve trebalo tei
glatko i bez naeg truda. Da bi dolo do uzajamnosti mora postojati skladno
meusobno davanje i primanje, uzajamna suradnja i pozitivna otvorenost.
Meutim, u svakom ovjeku postoji strah da se otvori drugom ljudskom biu, ali
postoji sram da se to vidi u sebi i prizna, jer pogreno vjerujemo da moramo biti
savreni. Radije biramo kontrolu, jer se tako osjeamo sigurnijima, ali ona je
proizvod straha i stvara zgrenost koja onemoguava kreativnost. U mjeri u
kojoj kontroliramo ivot, mi onemoguavamo uzajamnost. To ne znai da u
nama ne postoji potreba za bliskou, ali i to potisnemo, zatvaramo se, a iza
zidova je usamljeno. No, to nam izgleda kao manja prijetnja.
Kako se razvoj nastavlja, ta enja postaje snanija i svjesnija. Postoji voljnost
da se osoba otvori, ali ona se jo uvijek boji tog otvaranja. Pogreno misli da je
njena enja stvarna spremnost za odnos. Kada se to ne dogodi, jer njen
nesvjesni strah blokira ostvarenje enje, ona to pripisuje manjku sree da
sretne pravog partnera. Kada se partner i pojavi, on nije ono to je osoba
oekivala, odnosno partner je upravo onakav kakav je u naem nesvjesnom
oekivanju. Neuspjeh u odnosu pokazuje da osoba nije spremna na istinsku
uzajamnost.
Mnogi ljudi naizmjenino prolaze periode usamljenosti i periode neuspjenih
odnosa. Razoaranje koje slijedi iz toga jo pojaava nesvjesni strah od
otvaranja, i toga da teemo sa ivotom. Bol i zbunjenost su rezultat tog stanja.
Kada bol postane prejak, odnosno kada je kriza ispunila svoju funkciju, osoba
postaje spremna da spozna unutarnji uzrok kolebanja izmeu zatvaranja i
otvaranja. Uzrok bolu je nedostatak svjesnosti o stvarnom znaenju kolebanja.
Kada osoba u samoi bude spremna da se otvori u relativnoj sigurnosti tako da
ona prepozna tekoe s kojima se susretala kada je bila u odnosu, ona je
napravila veliki korak naprijed. Ali, na jednoj toki razvoja, svaki pojedinac,
shvati znaenje ovog bolnog kolebanja izmeu usamljenosti i bolne
povezanosti, a tada on postaje sposoban za otvorenu uzajamnost i ispunjenje,
za meusobnu suradnju. To znai naputanje lane sigurnosti, jer smo spremni
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 205
za uenje u odnosu, spremni smo pokuati i riskirati uzajamnost, ljubav,

zadovoljstvo i sigurnost u otvorenosti.
Jako zrela osoba je spremna biti u relativnoj uzajamnosti - ne u mati, ne u
enji, ne u "to ako" situacijama. Takva osoba stvara postojani odnos
zasnovan na stvarnoj uzajamnosti. Ti razliiti stupnjevi uzajamnosti, od
najmanje do najvee, mogue da se preklapaju u jednoj osobi u raznim
podrujima ivota, ali i u razliitim periodima.
Uzajamnost, odnosno otvorenost za razmjenu - davanje i primanje, moe
postojati u mjeri u kojoj se ne bojimo drugih ljudi. Drugih ljudi se bojimo, jer se
bojimo vidjeti svoju tamnu stranu. Dakle u mjeri u kojoj smo osvijestili tamu u
nama, i tako je i u najveoj moguoj mjeri pokorili, u toj mjeri sposobni smo za
uzajamnost. Kada smo svjesni te destruktivnosti u nama, mi neemo nesvjesno
utjecati na destruktivnost u drugoj osobi, pa se ona nee zatvarati. Ako je
nismo svjesni, to e utjecati negativno na odnos, i mi emo se osjeati
neispunjeno. Najvei strah u nama je vidjeti tu nesvjesnu destruktivnost u
nama i tako premostiti jaz izmeu svjesne dobrote i nesvjesne destruktivnosti.
Jer jaz u nama utjee i na jaz izmeu nas i drugih ljudi. Toliko mnogo snage
ulaemo da bismo negirali zlo u nama, a dok to inimo mi ne moemo biti
ispunjeni i sretni. Klju je svjesnost o svim dijelovima nae linosti. Samo tako
nee zlo u nama upravljati sa nama.
Ako ne moemo prihvatiti zlo u nama, pa nesvjesno oekujemo da prvo
moramo biti savreni prije nego to moemo prihvatiti, voljeti i potovati sami
sebe, mi tada imamo ista oekivanja prema drugoj osobi. Dakle, ona mora biti
svrena, ili je ne moemo voljeti, pa je odbacujemo u cijelosti. Ili je bijela, ili je
crna. Naravno, to je rijetko svjestan stav, ali ako prevedemo nae emocije u
svjesne misli, vidjet emo da upravo tako osjeamo i mislimo. Takav na
nesvjestan stav stvara zid odijeljenosti izmeu nas i dugih, pa to stvara plitki
odnos kojem nedostaju dubina i zadovoljstvo, i u kojem se tek djelomino
razotkrivamo. Mi nismo svjesni nae netolerancije, kritinosti i odbijanja da
prihvatimo drugu osobu u njenoj cjelovitosti, pa nismo svjesni ni da to radimo i
sa samima sobom. Doista je onda teko prihvatiti zlo u drugima, koji
upotrebljavaju obranu koja je destruktivnija od onoga od ega se brane u sebi.
Naa nesposobnost da se nosimo s destruktivnim ponaanjem drugih prema
nama, odraava na nedostatak svjesnosti o tome kada i kako mi radimo istu
stvar - moda samo na drugaiji nain. Kada budemo svjesni naih reakcija
prema drugima, tada emo biti svjesni to radimo sebi. Negirajui neprihvatljive
dijelova sebe, mi pojaavamo mrnju prema nama samima i produbljujemo
rascjep u sebi. Tako princip uzajamnosti prvo mora biti primijenjen na nas
same, na prihvaanje sebe, a onda emo u mjeri u kojoj smo to uspjeli
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 206
napraviti sa sobom, biti u stanju da uinimo i s drugima. Tada emo nauiti da i

u odnosima ostanemo otvoreni jedno prema drugom.
SAMOVOLJA ILI OTPUTANJE

Cilj i svrha naeg razvoja je sve vee usklaivanje nae volje s Bojom voljom
da bismo bili sretni u mjeri u kojoj smo postigli to usklaenje. To znai uti
Boga u svom srcu - to je krajnji cilj razvoja. Da bismo to mogli moramo se
odrei strahova, nepovjerenja, pogrenih shvaanja i sumnji. Ali to takoer
znai odricanje od stava koji kae: "Ja jedino mogu biti sretan ako taj i taj
napravi ovo ili ono, ili mi ivot odgovara na nain kako sam ja to zamislio." I
onda nam odricanje od samovolje izgleda kao skok u ponor, jer izgleda da se
moramo odrei neeg dragocjenog bez ega nije mogue ivjeti. U naim
odnosima je lako promotriti taj unutarnji pritisak koji kae "mora me voljeti", a
koji onda stvara upravo suprotan odgovor. Ljubav nikada ne moe biti
iznuena, makar drugoga "lovili na med", ipak je ispod strah da ne moemo
ivjeti bez te osobe - dakle to je prisila.
Osoba koja radi na sebi, sretat e se neprestano s tom napetosti u sebi, tim
strahom i tim ustrajavanjem. Ta napetost je uvijek rezultat borbe tame i svjetla
u nama. Da bismo u tome uspjeli moramo proi kroz ono to smo stvorili, a to
je bol i zbunjenost, praznina i strah. Kakvo god da je to stanje mi ga moramo
prihvatiti, tako da ga moemo istraiti, razumjeti, pa tako i razrijeiti. Trebamo
znati da je to stanje samo privremeno, jer e inae otpor prema otputanju, ma
o emu se radilo, biti prejak. Ta odluka prema otputanju mora se esto
ponavljati. To znai da se moramo odrei elje, ali to ne znai odrei se je
zauvijek. Privremeno se moramo odrei od tko, to, gdje, kada i kako
ispunjenja elje. Jer inzistiranje na ispunjenju nae elje na odreeni nain,
esto ometa njeno ispunjenje. Ako budemo imali povjerenja u Boju volju, elja
e se ispuniti ali u drugaijoj emocionalnoj klimi, i to na puno bogatiji nain.
Tako da je esto tono, da neto moemo dobiti tek nakon to smo se toga
odrekli. Odrekli smo se inzistiranja koje je bilo rezultat straha da ako ne bude
po naem da e to znaiti katastrofu, a to je samovolja.
Mogli bismo rei da je to generalna dvojba koja proizlazi iz sukoba u kojem se
ili borimo protiv bola, praznine i straha od usamljenosti, ili postajemo beznadni i
negativno raspoloeni. To se rijetko odnosi na sva podruja naeg ivota, ali se
sigurno odnosi na neka. Primjerice, mi moemo biti dominantni i agresivni da
bismo pokorili druge, bilo istom silom, pametnim uvjeravanjem ili neiskrenom
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 207
manipulacijom. Na taj nain "nosimo" se s nepovjerenjem u ivot i vlastitom

prikrivenom beznadnosti. Ili idemo u drugu krajnost gdje postajemo pretjerano
pokorni, jer se elimo slagati s drugima, o njima ovisiti, a ne biti neprijateljski
raspoloeni, da bismo druge pomou utjerivanja krivnje natjerali da nam slue.
Tu postoji prikrivena elja da dominiramo. Prilikom rada na sebi treba pronai
takva prikrivena "rjeenja", odnosno namjere. Ta rjeenja su privid nae
uspjenosti ivljenja, odnosno izbjegavanja da osjetimo unutarnju prazninu, i
kada to shvatimo bit emo dovoljno motivirani da to promijenimo. Jer ne
moemo na ovaj nain dobiti stvarno ispunjenje, zapravo ga takvim
"rjeenjima" sprjeavamo.
Pretpostavimo da elimo da budemo u ljubavi s drugim ljudskim biem, ali
nismo sigurni da to moemo postii kroz njegovu slobodnu volju.
Pretpostavimo da tada ponemo vladati kroz posesivnost, dominaciju,
ljubomoru, prisilu i zahtjevnost. To moemo initi otvoreno ili prikriveno.
Takoer moemo odigravati pretjerano "slabu" osobu i kroz druge igre koje
proizvode krivnju. Ako nas druga osoba djelomino uistinu voli, ali nas
djelomino i neurotino treba, ili nas eli iskoristiti, ona e se pokoriti naim
pravilima, ali e nam istovremeno i zamjerati i okrivljavati nas, mrziti nas i
prkositi zbog toga, iako i ona igra nae igre. Tako, da ak i ako "uspijevamo", to
nas nee ispuniti, jer se stalno borimo protiv tih reakcija za koje smo
suodgovorni. To stvara zaarani krug koji osnauje nau negativnu sliku o
svijetu.
A to e se dogoditi ako imamo hrabrosti otpustiti uzde i suoiti se sa strahom
da emo izgubiti tu osobu ako prestanemo manipulirati. Ako je i izgubimo, to
smo izgubili? Zar to znai da zauvijek moramo biti sami? Zar se nee nai
netko tko e nas voljeti zbog nas samih, bez da zbog straha glumimo nekog tko
nismo, a to jo vie umanjuje nae samopotovanje. Ali ako ta osoba ostane s
nama, dobit emo neizmjernu radost da nas druga osoba eli voljeti slobodno
bez naih manipulacija i dominacije. Stvorit emo povjerenje u odnosu koje e
se bazirati na naoj vjeri da smo vrijedni ljubavi takvi kakvi jesmo.
Znanje o naem bogatstvu podrazumijeva, kao prvi temeljni korak, da budemo
dovoljno snani, dovoljno velikoduni, dovoljno ponizni, dovoljno iskreni i da ne
upotrebljavamo silu na druge, bez obzira koliko mi to profinjeno radili. Jer
ironija je u tome da esto ono to bismo slobodno dobili postaje nepristupano
kada upotrijebimo silu. Raste na osjeaj vlastite nevrijednosti, i pojaava se
osjeaj da moramo krasti, ostajemo siromani, jer samo oni koji ive svoju
istinu osjeaju da zasluuju bogatstvo.
Bogatstvo koje je neophodno za ivot u srei u kojem imamo ljubav, jedino
moemo stvoriti kada toliko potpuno dajemo koliko elimo dobiti. Spremnost da
11/12/2007 02:53:40 AM
TRAIMO ISTINU
Page 208
se odreknemo samovolje poet e nam davati ono to nam je uistinu potrebno

da bismo bili sretni. Postajemo sve sposobniji da bez lanog osjeaja krivnje
vidimo svoje nedostatke, ogranienja, pogreke i negativnosti zbog kojih krimo
Boje zakone, pa tako nismo najdublje poteni. Ako nam je najdublje ao zbog
toga, ako prepoznamo da tako nanosimo bol drugima i nama samima, i ako ih
iskreno elimo promijeniti, a da ne izbjegavamo strpljiv i teak rad na sebi,
poniznost i bol od neophodnog suoavanja sa samima sobom, mi emo biti na
Putu. Nauit emo donositi razne odluke, uvijek traei istinu. Svaki gubitak e
se pokazati kao privid. Sve emo vie biti voeni istinskim razmatranjima, ne
strahom od neodobravanja, o ovisnosti o dobrom miljenju drugih ljudi, niti
zbog straha da ne moemo podnijeti trenutno neispunjenje. Stvarana ljudska
bolest je rezultat toga to ne koristimo svoje potencijale za stvaranje dobrog
ivota. Shvatit emo da nema suprotnosti izmeu naeg ispunjenja u
najdubljem smislu i interesa drugih ljudi. To stanje svjesnosti u kojem uvijek
traimo istinu e sve vie opaati, doivljavati i postizati neogranieno obilje
koje nam Bog eli dati. Na ivot e postajati sve bogatiji, jer e se bazirati na
istini i ljubavi.
11/12/2007 02:53:40 AM

Carl Jung - Tražimo Istinu

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Carl Jung - Tražimo Istinu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TRAIMO ISTINU

UITI VOLJETI SEBE

MASKA ILI IDEALIZIRANA SLIKA - EFEKTI

tako poinje izgradnja lane linosti - maske. Odrastanjem svijest o lanoj

Maska se poinje stvarati u djetinjstvu kao reakcija na vjerovanje da takvi kakvi

dodaje krivnja to se predstavlja boljom nego to jest. Takva unutarnja klima

pretvaranja koje je nesvjesno i li polusvjesno. Masku moemo prepoznati tako

ove maske poinje vrlo laganim procesom pokazivanja Istinskog ja.

Sa sadanjom boli pokuajte usporediti situaciju sa svojim roditeljima - ono to

Potreba za ljubavlju, koja ne moe biti ispunjena, uzrokuje mrnju i

suprotnosti s istinom, a nastali su zbog bolnih iskustava djeteta. Maska i

da pronalazimo isprike ili okrivljavamo druge, ali niti da se ne osjeamo

Dajem svoje najbolje ivotu i zasluujem najbolje od ivota.

Boja volja - izbor da se poveemo s ljubavi i istinom - duboko mijenja na

Emocionalni rast i njegova funkcija

smo nam omoguava da se konstruktivno obranimo ako nas netko hoe

i emocionalnih osobina. Jedne se nee suprotstavljati onim drugima. A to e

Kako postii stvarnu promjenu osjeaja

samosaaljenja i bez straha da emo biti povrijeeni. Sve e u ivotu dobiti

Nesvjesni utisci i zakljuci ili imidi

Kako pronai imide?

istinito vrednuju, dok se to automatski dogaa kad se otvaraju drugom

Ponovno stvaranje traumi u djetinjstvu

balon . Tad ete

potekoama. Nauit ete raspoznavati slinosti u odnosima izmeu vaih

Kriza - terapeut i uitelj

ljubomoru, pohlepu, neiskrenost i dr. i poteno ih priznamo, tada riskiramo

ne vrijedim .", je uvijek

Ako nauimo istraiti i najmanju sjenu iz svakodnevnog ivota tako da istraimo

krivnje kad za to nema nikakvog vidljivog povoda. Moda osjeate da bi va

na drugi nain na ovu situaciju, koja mi se ini nepravednom, i na koju

bol to vas odreena

ogorena djeca. To opet poveava sposobnost za pozitivne osjeaje, potrebu

neugodno zbog neega to vam se dogodilo. Dakle, provjerite svoje reakcije

zahtijevanje da se ispune nae djeje potrebe da nam to sada ivot nadoknadi

OSJEAJ STIDA ILI SRAMA

onoga to uistinu mislimo i osjeamo, poinjemo sakrivati ono to jesmo iza

naih prijatelja . Onaj koji je sposoban

oni postoje . Za nekoga

e biti tee otpustiti

okolnosti koje nas ne ispunjavaju. To treba biti uinjeno iskreno, ustrajno sa

ono to mi ne eli dati. Ako to ne mogu postii samo snagom, tad u se

stav : "Ne vjerujem

mi treba bez da vrim pritisak, varam i manipuliram." Hrabrost omoguuje da

upotrijebiti tu priliku da se zblie s drugima.

neto to e upotrijebiti protiv vas, ili e to iskoristiti da bi se prikazali boljim od

onaj dio nas koji nazivamo

1. Kao prvi korak u tom procesu je pronai, utvrditi, spoznati, prihvatiti, i

"lo " bude kanjen

lina itd . Da ovdje nema

bi se odrekli takvih reakcija.

AKTIVNO I PASIVNO ZLO

to vie dokazujemo da je drugi u krivu, sve vie se stvara razdor i nikako ne

oite potrebe za hrabrou i trenutnog otpora sagledavanju ire istine od one

Jedino u istinskom zajednitvu zaljubljenosti i ljubavi moemo u svom partneru

BITI NA PUTU POMOU SAMOSPOZNJE

nama. Jer, ljudska je osobina da sami sebe varamo. I to je najvea potekoa.

obeanje samima sebi da emo spoznati negativnost u sebi. To je najvea

nama, koje su odgovorne za sve loe to nam se dogaa.

Katkada se u terapijama dogodi - ako se osobu prebrzo vodi, to je pogreka

KAKO PRONAI NEGATIVNOST U SEBI

Ono to se spoznaje kad smo ve puno radili na sebi je da svjesno elimo

izgovora, neemo se moi mijenjati. A initi dobro drugim ljudima je povazano s

osobi , jer joj pomaemo