Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad Plivanje 2003
Seminarski Rad Plivanje 2003
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA
SEMINARSKI RAD
-PLIVANJETema: Sinhronizovano plivanje
Studentice:Kova Anela
Salin Irma
Derviagi Nejra
Mentor:
prof.Besalet Kazazovi
1.UVOD.........................................................................................................3
2.IZBOR PROBLEMA ISTRAIVANJA........................................................4
3.i 4.PREDMET I CILJ ISTRAIVANJA.....................................................5
5. HISTORIJA.............................................................................................6-9
6. SINHRONIZOVANO PLIVANJE............................................................10
7. PODJELA SINHRONIZOVANOG PLIVANJA.......................................11
8. PROPOZICIJE ........................................................................................12
9. PRIPREMA..............................................................................................13
10. DISCIPLINE SINHRONIZOVANOG PLIVANJA.................................14-15
11. IZVEDBA SINHRONIZOVANOG PLIVANJA......................................16
ABECEDA SINHRONIZOVANOG PLIVANJA................................17-19
RAZLIITI LIKOVI SINHRONIZOVANOG PLIVANJA..................20
USPRAVNE KOMBINACIJE U VODI .............................................21-30
KATEGORIJA SINHRONIZOVANOG PLIVANJA ..........................31
12. ZAKLJUAK .......................................................................................32
13. LITERATURA........................................................................................33
1.UVOD
Zamislite gimnastiarku koja nastupa pod vodom, plivaicu na etiri stotine metara
slobodno sa malo mogunosti da die, klizaicu koja figure, skokove i piruete izvodi u tako
nestabilnoj sredini kao to je voda.Vaterpolistu koji se izdie iznad povrine vode snagom i
vrstinom uz dodatnu eleganciju, balerinu koja nastupa u vodi uz koreografiju i muziku u
stalnom kontaktu sa publikom. Svemu tome dodajte gracioznost i arm i pomnoite sa dvije,
tri ili osam osoba koje usaglaavaju svaki dio pokreta. To vam je Sinhronizovano plivanje.
Ovu temu sam izabrala jer smatram da ljudi u BiH malo toga znaju o sinhronizovanom
plivanju. Sinhronizovano plivanje kao tema maturskog rada mi se svia, jer je veoma rijetka,
a uz sve to interesantna, zanimljiva kao i zagonetna...
Element znai najmanju cjelinu u sistematizaciji svih pokreta ili poloaja u plivanju.
Sinkronizirano plivanje je sport koji se sastoji od estetski oblikovanih i ritmiko plivakih
pokreta, poloaja, figura i sastava koje plivaice izvode u vodi u skladu s glazbom. To je
kombinacija plivanja, sportsko-ritmike gimnastike, baleta i plesa u vodi.
4. CILJ ISTRAIVANJA
Cilj ovog seminarskog rada je istraiti kroz dostupnu razliitu literaturu (pogledati izvore)
nastanak sinhroniziranog plivanja, njen historijski razvoj, elemente kao i neke od tajni
sinkroniziranih plivaica i samim tim prikazati koliko je vrlo zahtjevan sport koji od
natjecateljica trai snagu, odlinu plivaku tehniku, fleksibilnost te osjeaj za ritam i prostor.
5.HISTORIJA
Naziv Sinhronizovano plivanje ili Umjetniko plivanje se prvi put javlja jo u kasnom
19.vijeku, ali tada je bilo vezano za mukarce.
1891. godine, prvi put je u Berlinu odrano takmienje na kome su uestvovali samo muki
takmiari. Poslije toga imena kao Anette Kellerman, Katherine Curtis i Esther Williams, sve
su one pomogle da daju ovom sportu ime.
1907. godine, u Njujorku australijanka Anette Kellerman ampionka u plivanju zabavljala je
svojim umjeem publiku na bazenu. I tada je ovaj sport dobio ime Vodeni Balet.
Anette Kellerman
Poslije Curtis je bio ovjek koji je 1930. godine dao naziv ovom sportu Sinhronizovano
plivanje.
1946. godine u USA i 1948. godine u KANADI prvi put odrani ampionati.
1952. godine u Helsinkiju prvi put se na olimpijskim igrama, kao demonstracioni sport,
pojavilo sinhronizovano plivanje.
1954. godine Meunarodna plivaka federacija FINA prihvatila je ovaj sport pod svoje
okrilje.
Prvo svjetsko prvenstvo u sinhronizovanom plivanju odrano je u Beogradu
Doprinos o tome je dao Franc Senica,koji je i danas aktivan u ovom sportu.
1984.godine.-Sinhronizovano plivanje je uvrteno u redovano program olimpijskih igara.
6.SINHRONIZOVANO PLIVANJE
Sinhronizovano plivanje je vodeni sport koji ukljuuje elemente plivanja, gimnastike i
plesa.On podrazumijeva plivanje primjenom svih sportskih tehnika plivanja uz izvoenje
odreenih akrobatskih likova u vodi,odnosno formiranje i rasformiranje figura uz muziku i
ritam. Iako je na veini natjecanja pravilima dozvoljen nastup i mukarcima, sinhronizovano
plivanje se uglavnom smatra enskim sportom te ga u velikoj veini prakticiraju i u njemu se
natjeu samo ene. Ovaj vrlo zahtjevni sport od natjecateljica trai snagu,odlinu plivaku
tehniku,fleksibilnost te osjeaj za ritam i prostor. Kako se dio figura izvodi sa glavom ispod
vode,potrebna je i sposobnost dueg zadravanja daha.
o
Bazeni u kojima se odrava takmienje moraju biti najmanje 20x30 metara i
u dijelu 12x12 metara i minimum 3 metra dubine.
Temperatura je 26 C 1
9.PRIREMA
12
Prilikom izvedbe takmiarke obino nose nosnice, to rade da im voda ne ulazi u nos. Kosa je
svezana u punu sa elatinom da bi ostala na svom mjestu. Naoale se ne nose jer se smatra
da ometaju takmiarke i oduzimaju umjetniki dojam izvedbe. Takmiarke takoer nose
posebne kostime i ukrase za glavu koji su dekorisani tako da odravaju tip muzike uz koju
plivaju. Kostimi i muzika se ne ocjenjuju direktno, ali ulaze u ukupnu izvedbu i umjetniki
dojam. Jaka ona minka se esto nosi, ali ipak nije obavezna ve da bi pomogla da se
prikau emocije koje vladaju prilikom izvedbe. Podvodni zvunici omoguuju plivaicama da
uvijek uju muziku.
2. DUBL(dvije takmiarke)
14
4. TIM(4-8 takmiarki)
Solo plivai imaju 2 min. za tehniku ili 3 min. za revijalnu izvedbu. Revijalni dueti imaju 3
min. i revijalni timovi imaju 4 min. za izvedbu. Ove izvedbe sadre tjelesne i rune pokrete.
Ocjene za izvedbu su bazirane na tehnikom mjerilu i umjetnikom dojmu. U tehnikom dijelu
izvedbe od plivaica se zahtjeva da prezentira izvedbene elemente koji sainjavaju izvedbu.
Ovi elementi su razliiti za juniorska i seniorska takmienja. Revijalna izvedba nema nikakvih
zahtjevajuih elemenata te se ona sastavlja od strane plivaa i trenera. Izvedba takoer moe
da sadri podizanja ili bacanja u kojima grupa plivaica podie ili izbacuje drugu plivaicu
iz vode s tim da se dno bazena ne smije nikad koristiti. Tip izvedbe i nivo takmienja
odreuju duinu trajanja izvedbe. One obino traju 2 min. do 4,5 min. u solu, duetu ili prema
muzici s tim da je solo najkrai, a timsko najdue. Plivaice su sinhronizovane jedna prema
drugoj ili prema muzici. Prilikom izvedbe plivaice ne smiju koristiti dno bazena za podrku i
zavise od ploveih pokreta nogu i ruku. Izvedbe se boduju na skali do 10 sa poenima za
umjetniki dojam i tehniki dio. Plivaice se takoer mogu takmiiti revijalno izvodei
tehnike elemente pred sudijama. U zavisnosti nivoa takmienja plivaice e izvoditi
slobodnu izvedbu(nije potrebna odreena koreografija) ili u tehnikoj izvedbi(sa ve
utvrenim elementima) figura(skup pozicija koji se izvodi individualno pred sudijama).
Umjetniki dio nosi 60%, a tehniki dio nosi 40%.
slovo A
slovo B
slovo C
slovo D
17
slovo E
slovo F
slovo H
slovo G
slovo I
slovo J
18
slovo K
slovo L
slovo M
slovo N
19
20
Zvijezda I: povezuje tokove pokreta kao to su podizanje koljena, udarac nogom, dogiranje.
Pri tome pokreemo noge u svim smjerovima, tako poboljavamo pokretnost kukova i
zateemo miie.
1. Frontalno podizanje noge
Stopala stoje razmaknuta za irinu kukova. Podignuti desno koljeno ispred tijela. Zatim
podii lijevo koljeno i dalje raditi vjebu mijenjajui noge i svaku nogu podii 8 puta. Stopalo
podignute noge treba da bude okrenuto prema dolje. Ruke podizati, ali suprotno u odnosu na
noge.
2. Udarac nogom
Poeti kao pod 1. desnu nogu nakon treeg podizanja koljena ispruiti tj. napraviti udarac
nogom. Ponoviti isto sa lijevom nogom - tako naizmjenino sa obje noge 8 puta.
21
22
4. Skakanje
Skoiti i pri tome noge i ruke na strane otvoriti. Korak 3 i 4 ponoviti 4 puta, a onda sve
ponoviti sa lijevom rukom i nogom preko desne noge i ruke.
23
2. Koljena naprijed
Lijevu i desnu nogu kao kod 1. podii pod uglom, a onda desno podignuto koljeno podii
naprijed da bi pripremili udarac unazad. Ruke suprotno njihati od nogu.
4. Korak naprijed
Kada je prethodni pokret zavren onda izvesti desnom nogom istup nazad. Samo noni prsti
dodiruju tlo. Istovremeno obje ruke paralelno podii naprijed i ispruiti.
25
27
3.Podizanje koljena
28
29
5.Konj za ljuljanje
Nakon posljednjeg udarca okrenite se u desno i podignite desno koljeno frontalno da bi
pripremili konja za ljuljanje. Noga oslonac je savijena, ruke su u pokretu prilikom okreta.
6. Konj za ljuljanje
Prilikom sputanja desne noge lijevu brzo podii. Ruke iskoristiti protiv otpora vode i cijelo
ponoviti 4 puta. Cijelu kombinaciju jedanput lijevom nogom, a zatim naizmjenino sa obje
noge 4 puta ponoviti.
30
31
12.ZAKLJUAK
Iz kasnih godina 19.-tog vijeka nam dolazi diferenciran vodeni sport, definisan uz
pomo slavne Australijanke Anette Kellerman, koji je dobio ime Vodeni balet. Vremenom se
modificirao, da bi se 1930. godine definisao pod nazivom Sinhronizovano plivanje. Prvo
svjetsko prvenstvo odrano je u Beogradu, a na Olimpijskim igrama, prvi put se pojavio
1984. godine. Sinhronizovano plivanje je vodeni sport koji ukljuuje elemente plivanja,
gimnastike i plesa. Koristi sve sportske tehnike plivanja i danas se natjeu samo ene, to ne
iskljuuje mogunost da se natjeu i mukarci, ali nije u praksi. Imamo dvije vrste
sinhronizovanog plivanja i etiri osnovne takmiarske discipline. Tokom izvedbe umjetniki
dio nosi 60%, a tehniki 40%. Pokreti po abecednom redu nam prikazuju osnovne pokrete,
koje koristei u skupinama dvije ili vie takmiarki dobivamo razliite likove. Kategorije koje
susreemo u ovom sportu su pioniri, kadeti, juniori i seniori.
U Bosni i Hercegovini je ovaj sport nezastupljen i nema odgovarajue literature, s toga
smo koristile sve izvore, na drugim jezicima, koji su nam bili dostupni. Smatramo da se o
ovom sportu treba daleko vie uti, jer je izolovan od oiju javnosti. Sport je isuvie lijep da
bi se proputala prilika da i mi imamo sportistkinje ovakvog tipa.
32
13.LITERATURA
33