OPE TEME

Dragan Milanovi, Igor Juki, Sanja imek

INTEGRATIVNI PRISTUP U MODELIRANJU KONDICIJSKE, TEHNIKE I TAKTIKE PRIPREME SPORTAA

INTEGRATIVNI PRISTUP U MODELIRANJU

KONDICIJSKE, TEHNIKE I TAKTIKE PRIPREME
SPORTAA
Dragan Milanovi1, Igor Juki1, Sanja imek2
1
Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu
2
studentica poslijediplomskog studija Kineziolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

1. UVOD
Tijekom natjecateljske aktivnosti kondicijska, tehnika, taktika i ostali dijelovi pripremljenosti sportaa
predstavljaju sloenu, integriranu cjelinu i nikada se ne ispoljavaju izolirano. tovie, svaki od dijelova
pripremljenosti u nekoj mjeri ovisi od razine i strukture drugih pa na taj nain svi zajedno utjeu na postizanje
visokih sportskih rezultata 3,4,6,7,9. Primjerice, tehnika pripremljenost sportaa ovisi o razini funkcionalnih i
motorikih sposobnosti kao to su npr. snaga, brzina, izdrljivost, fleksibilnost, koordinacija i druge. Samo dobra
tehnika pripremljenost omoguit e potpuno ispoljavanje ovih kondicijskih sposobnosti u treningu i natjecanju.
Istodobno razina i struktura npr. specifine izdrljivosti tijesno je povezana s ekonominou tehnike, s razvojem
specifinih psihikih osobina kao to su tolerancija optereenja i umora i sposobnou realizacije jednostavnih
i sloenih taktikih zadaa u natjecateljskim uvjetima. Nadalje, efikasnost nauenih taktikih rjeenja uvjetovana
je odgovarajuim kondicijskim sposobnostima i s druge strane sposobnostima sportaa za prijem, obradu i
koritenje taktikih informacija, njegovom odlunou i brzinom pronalaenja odgovora na taktike probleme
igre.
Integralna pripremljenost omoguuje povezivanje svih sposobnosti, znanja i osobina tijekom natjecateljske
aktivnosti. Usklaivanje svih elemenata kondicijske, tehnike, taktike i psihike pripreme predstavlja najvaniji
dio sportske prilagodbe za uspjeno sudjelovanje na natjecanjima. Ne smije se dogoditi da se sposobnosti,
osobine i znanja koje su funkcionirale u nekom odijeljenom segmentu pripreme ne pojave u natjecateljskoj
aktivnosti, odnosno da nisu u njoj integrirane. Sintetiki odnosno situacijski nain treniranja ve tijekom treninga
objedinjuje pojedinane inioce u jedinstvenu i neponovljivu natjecateljsku efikasnost. Zbog toga je ova metoda
treniranja najbolji nain integralnog usavravanja sportaa.
Povezanost razliitih vrsta pripremljenosti uvjetuje potrebu suvremenog pristupa u modeliranju metodikih
postupaka i programiranju kondicijske, tehnike i taktike pripreme u viegodinjem i jednogodinjem ciklusu
treninga.

2. DEFINICIJE I KARAKTERISTIKE KONDICIJSKE, TEHNIKE I TAKTIKE PRIPREME

2.1. Kondicijska priprema sportaa

46

Kondicijska priprema sportaa usmjerena je na razvoj funkcionalnih (aerobne i anaerobne) i motorikih (snaga,
brzina, izdrljivost, gibljivost, koordinacija, agilnost, preciznost i ravnotea) sposobnosti 2,4,7,8. U programu
kondicijske pripreme sportaa najveu pozornost valja pokloniti onim kondicijskim sposobnostima od kojih
najvie ovisi uspjenost u konkretnom sportu. Odgovarajui trening za razvoj tako definiranog kompleksa
sposobnosti rasporeen je u pripremnom i u natjecateljskom razdoblju u skladu sa zakonitostima prepokrivanja
optereenja i razvojnim karakteristikama sportske forme. O efikasnom izboru vjebi, optereenja i metoda
trenanog rada ovise konani efekti s tim da tako definiran program kondicijskog treninga mora uvijek
odgovoriti na postavljene ciljeve svakog ciklusa.
Na kondicijske sposobnosti moe se djelovati analitiki - usavravajui svaku posebno ili sintetiki objedinjavajui vie njih u jedinstvenu kondicijsku pripremljenost 4,8. Analitiki je opravdano djelovati ukoliko
sporta ili skupina sportaa pokazuje izrazit deficit u razvijenosti odreene sposobnosti ili kretne karakteristike,
dok je u svakom drugom sluaju daleko efikasnije kondicijskom treningu pristupiti sintetiki.

Razvoj funkcionalnih i motorikih sposobnosti sportaa treba stalno kontrolirati. Treneri moraju imati
odgovarajuu dokumentaciju o provedenim kondicijskim treninzima to e osigurati ponavljanje uspjenih
trenanih ciklusa i postignutih natjecateljskih rezultata.

2.2. Tehnika priprema sportaa

OPE TEME

Meunarodni znanstveno-struni skup KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagrebaki velesajam, Zagreb, 21. i 22. veljae 2003.

Zadaa tehnike pripreme sportaa svodi se na uenje struktura kretanja u konkretnom sportu do razine
stabilizirane i automatizirane izvedbe tehnikih elemenata. Tehnika pripremljenost javlja se kao rezultat
primjene programa tehnike pripreme. Ona se ne smije promatrati izolirano ve kao nedjeljivi dio cjelokupnog
trenanog procesa u kojem je tehnika priprema i program njenoga razvoja u uskoj vezi sa sportaevim
kondicijskim i psihikim mogunostima, te s razinom njegovih taktikih znanja 3,7,8. Proces uenja tehnike u
svezi je s prijemom, obradom i koritenjem osnovnih i dopunskih informacija. Ove informacije pomau stvaranju
predodbe o izvedbi kretanja ili pruaju informacije o pogrekama koje su uinjene tijekom izvedbe nekog
tehnikog elementa. Ponavljanje tehnikih zadataka uz stalnu kontrolu izvedbe znaajno doprinosi uvrivanju
potrebne razine tehnikog djelovanja u konkretnom sportu.

2.3. Taktika priprema sportaa

Taktika priprema je usmjerena na uenje i usavravanje motorikih znanja o vrstama, oblicima i nainima
djelovanja tijekom situacijskog treninga i natjecanja u jednostavnim i sloenim taktikim situacijama. Kao
rezultat taktike pripreme javlja se taktika pripremljenost koja sportau omoguuje da prepozna taktiku
situaciju i da pronae odgovarajua rjeenja za taktike probleme. Ona mora biti u skladu sa individualnim
osobitostima sportaa i vanjskim okolnostima u kojima se natjecanje odvija. Taktiko djelovanje u tijesnoj je
svezi s kondicijskom i tehnikom pripremljenou. Ove komponente sportske forme daju presudan peat
uspjenom taktikom djelovanju.

3. POVEZANOST KONDICIJSKE, TEHNIKE I TAKTIKE PRIPREME

Kondicijska, tehnika i taktika pripremljenost jednog sportaa su osnovni inioci njegove ukupne efikasnosti.
injenica je da se slabosti u jednom podruju vrlo teko mogu nadoknaditi odnosno kompenzirati viom razinom
u drugom podruju pripremljenosti. to je via razina sportske pripremljenosti manje se mogu nadoknaditi
nedostaci u nekom od podruja integrirane pripremljenosti.
Kondicija, tehnika i taktika se mogu definirati, mjeriti i razvijati izolirano, ali u uvjetima natjecanja ove tri
komponente sportaeve pripremljenosti nastupaju zajedno uvijek sinergijski to znai da ukupnu akcijsku
efikasnost sportaa ne ini jednostavna suma ovih komponenata nego njihova interakcija daje kvalitetu vie.

3.1. Povezanost kondicijske i tehnike pripreme

Utjecaj kondicijskih sposobnosti na tehniku kretanja sportaa
Funkcionalne i motorike sposobnosti neophodni su preduvjeti za svaku vrstu ljudskog kretanja pa sukladno
tome i za svaku vrstu sportske aktivnosti. Trajanje, koliina, jaina, broj ponavljanja razliitih struktura kretanja
odreuju vanost pojedinih kondicijskih sposobnosti. to je sportska aktivnost sloenija u njoj nastupa vei broj
razliitih funkcionalnih i motorikih sposobnosti. Izvedba tehnikih elemenata u pojedinim sportskim granama
zahtijeva sasvim odreenu razinu i strukturu kondicijskih sposobnosti 2,4. Tako naprimjer dobra pokretljivost
trupa i snana muskulatura nogu omoguuju izvoenje uspjenih finti u sportskim igrama. Dobra pokretljivost
skonog zgloba omoguuje precizniji i snaniji udarac u nogometu ili karateu. Vea gibljivost u pojedinim
topolokim regijama tijela i visoka razina opih koordinacijskih sposobnosti omoguit e kvalitetnije izvoenje
sloenijih motorikih aktivnosti s promjenom pravca i brzine kretanja. Visoka razina eksplozivne snage tipa
skonosti, sprinta i bacanja utjecat e na efikasnije izvoenje struktura kretanja bez i s loptom u sportskim
igrama, ali naravno i u atletskim skokovima i bacanjima. Opa i specifina izdrljivost omoguit e efikasno
suprotstavljanje umoru i utjecat e na visoku efikasnost izvedbe tehnikih elemenata u svim dijelovima tijeka
natjecanja. Dobra kondicijska pripremljenost prolongirat e pojavu lokalnih umora i umora CS-a pa tako i
do smanjenja broja motorikih pogreaka u izvoenju tehnikih zadataka.
47

OPE TEME

Dragan Milanovi, Igor Juki, Sanja imek

INTEGRATIVNI PRISTUP U MODELIRANJU KONDICIJSKE, TEHNIKE I TAKTIKE PRIPREME SPORTAA

Utjecaj tehnike na koritenje kondicijskih sposobnosti

Tehnika znanja omoguavaju racionalno koritenje biolokih potencijala sportaa. To znai da kvaliteta trkaeg
koraka, skoka, bacanja, promjene pravca kretanja i drugih sportskih tehnika znaajno doprinosi racionalnijem
koritenja steenih kapaciteta snage, brzine, agilnosti, gibljivosti, izdrljivosti i drugih kondicijskih sposobnosti.
Razina tehnike izvedbe pojedinih struktura kretanja ima veliki utjecaj na racionalno koritenje kondicijskih
sposobnosti najee u kasnijim fazama natjecanja kada se javlja umor. Poznato je, da je za dobro koordinirane
i ispravno izvedene tehnike pojedinih motorikih zadataka sportau potrebno znatno manje aktiviranje
energetskih rezervi. Ukoliko sporta racionalno i efikasno koristi svoju tehniku onda moe u natjecanju
sudjelovati sa puno veim ulaganjem funkcionalnih i motorikih sposobnosti. Vrijedi i obrnuto, visoka razina
kondicijskih sposobnosti koju u tom trenutku nema suprotstavljeni sporta-i omoguuje sportau efikasnije
koritenje tehnikih znanja i uspjeniju kontrolu tijeka sportske borbe. To znai da e kondicijski visoko
pripremljen sporta i u stresnim uvjetima natjecanja pod vidom pritiska vremena ili rezultata moi zadrati visoku
razinu koncentracije, sigurnosti i kvaliteta tehniko-taktikog djelovanja. Integrirajui rad na kondiciji i tehnici
u pojedinom sportu mogue je uspjeno provoditi program specifine kondicijske pripreme
Specifina kondicijska priprema
Specifina kondicijska priprema integrira kondiciju i tehniku sportske grane pa je stoga usmjerena je na razvoj
i odravanje najvanijih kondicijskih sposobnosti koje su usko povezane sa tehnikim zahtjevima sporta 2,4,6,7,9.
Za razliku od bazine, specifina kondicijska priprema se provodi koritenjem vjebi koje su vrlo sline ili
identine strukturama kretanja koje ine tehniku sportske grane. Po specifinim vjebama odmah se moe
prepoznati sport u okviru kojeg se provodi ovaj program kondicijskog treninga. S obzirom da je broj
ispoljavanja pojedinih kondicijskih sposobnosti vrlo velik, njihovo usavravanje zahtjeva diferencirane metode.
Primjerice, u usavravanju specifinih brzinskih svojstava sportaa trener se susree s problemom poveanja
razine apsolutne brzine, brzine reakcije, startne brzine s usavravanjem specifinih formi brzine pojedinih
kretanja ciklikog i aciklikog karaktera. Poveanje specifine gibljivosti lokomotornog aparata povezano je
s razvojem aktivne i pasivne fleksibilnosti u opoj i bazinoj kondicijskoj pripremi. Razina specifine eksplozivne
snage tipa skonosti, bacanja, udarca ili sprinta usko je povezana s ranijim razvojem primarne jakosti, apsolutne
snage u programima ope i bazine kondicijske pripreme. To se odnosi i na druga specifina kondicijska obiljeja,
najvie na dimenzije izdrljivosti, zatim na koordinacijske sposobnosti, agilnost i preciznost. Zakljuno,
specifina kondicijska pripremljenost predstavlja razinu onih funkcionalnih i motorikih sposobnosti koje se
manifestiraju u uvjetima specifinih energetskih procesa, vrsta kontrakcija miia i specifinih modaliteta
kretanja u konkretnoj sportskoj grani.
Obiljeja specifinih kondicijskih vjebi5:
Struktura zahtjeva
- potrebno je istodobno rijeiti vie glavnih zahtjeva koji se tiu kondicije, koordinacije, tehnike i taktike, te
psihike pripreme
- najvie utjecati na najvanije sposobnosti i one u kojima su pojedini sportai pokazali deficite u odnosu na
modelne karakteristike pripremljenosti.
Optereenje
- potrebno je ciljano dozirati optereenja koja se i u strukturi i u dinamici podudaraju s tehnikom sportske grane
- primjena odreenih tipova energetskog i ivano-miinog optereenja
- opasnost od postavljanja prevelikih zahtjeva koji se tiu jednostrano optereenih miia, tetiva, ligamenata,
zglobova i kosti

48

Djelovanje treninga
- usavravanje pojedinih kondicijskih, koordinacijskih, tehnikih, taktikih i psihikih sposobnosti
karakteristinih za sport
- podizanje specifine izdrljivosti i sposobnosti specifinog optereenja u snazi, brzini i izdrljivosti.
- specifina integracija kondicije i tehnike

Vrijeme
- preteno u pripremnom (kasnije faze) i natjecateljskom periodu
- trening za razvoj specifinih sposobnosti te za postizanje vrhunskih rezultata
Primjeri
- sloene vjebe (tipine za sportsku granu)
- specifine vjebe za kondiciju i tehniku kretanja u obrani i napadu te u individualnoj taktici
- poseban specifini trening za pojedine igrae te za dijelove ekipe u skladu sa zahtjevima sporta i obiljejima
njihove pripremljenosti.

OPE TEME

Meunarodni znanstveno-struni skup KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagrebaki velesajam, Zagreb, 21. i 22. veljae 2003.

3.2. Povezanost kondicijske i tehniko-taktike pripreme

Utjecaj kondicije i tehnike na taktiku efikasnost
Uspjenost taktikog djelovanja u znatnoj mjeri ovisi o razini kondicijskih sposobnosti i razini izvedbe tehnikih
elemenata. To vrijedi jednako i za individualne i za ekipne sportove. Uspjeno taktiko djelovanje mogue je
samo ako za to postoji optimalna razina kondicijskih sposobnosti i tehnikih znanja. Taktika igre ili bilo kojeg
sportskog nadmetanja trai od sportaa veliko ulaganje energije i snage u zadanom vremenu. To znai da brzo,
snano i dugotrajno taktiko djelovanje ne moe biti mogue bez odgovarajuih funkcionalnih i motorikih
sposobnosti. Kako se natjecanje pribliava kraju postoji mogunost da se zbog pomanjkanja npr. eksplozivne
ili repetitivne snage ili aerobne izdrljivosti smanji efikasnost tehniko-taktikog djelovanja 6,8. Zbog ogranienja
u kondicijskoj i tehnikoj pripremljenosti mogu vrlo esto i dobre taktike odluke zavriti neuspjehom jer sporta
nije u stanju taktiki zadatak izvesti dovoljno brzo, snano ili precizno pa dodanu loptu npr. moe oduzeti protivnik.
Zbog svega nevedenog, sportski treneri moraju uvaiti odnos kondicije, tehnike i taktike te u provedbi trenanog
procesa usmjeriti panju na njihov integrirani razvoj. Ovaj nain najlake i najbolje je mogue provesti kroz
program situacijske kondicijske pripreme.
Situacijska kondicijska priprema2,3,5,9
Situacijska kondicijska priprema predstavlja skup programa za razvoj onih funkcionalnih i motorikih
karakteristika koje su usko povezane sa izvoenjem struktura situacija koje ine taktiku u konkretnog sporta.
U situacijskim uvjetima nastupa uvijek iroka lepeza funkcionalnih i motorikih sposobnosti pa se zbog toga
situacijska kondicijska priprema najvie pribliava modalitetima integralne sportske pripreme. Valja naglasiti
da se poveani esto prepokrivajuia intenzitet i ekstenzitet optereenja ostvaruju kroz situacijske vjebe
parcijalnog ili globalnog tehniko-taktikog djelovanja. Usavravanje situacijske izdrljivosti jako je povezano
s prethodno provedenim programima razvoja ope, bazine i specifine izdrljivosti i predstavlja finalizaciju
razvoja ove vane sposobnosti. Najvia razina razvoja bilo koje motorike sposobnosti se postie kroz situacijske
modele treniranja. U situacijskim kondicijskim vjebama optereenje koje je vee od natjecateljskog moe se
postii dodatnim vanjskim optereenjem (prsluci, pojasevi, manete) ili podizanjem intenziteta kroz intervalni
trening (8 5 minuta koarka ili 6 10 minuta rukomet) kao i produeno trajanje optereenja (4 15 minuta
koarka i 2 40 minuta rukomet) u cilju prepokrivanja trajanja utakmice.
Situacijske kondicijske vjebe simuliraju jednostavne i sloene taktike zadatke pri emu se nikada ne smije
izgubiti iz vida razina aktiviteta protivnika jer se ove vjebe realiziraju u odnosima 1:1 ili uz sudjelovanje veeg
broja suprotstavljenih sportaa na nain da protivnik u prvoj fazi djeluje poluaktivno, a kasnije sve aktivnije do
najvieg intenziteta.
Obiljeja situacijskih kondicijskih vjebi5:
Struktura zahtjeva
- tijek vremena i radnji kada je natjecanje blizu
- stavljanje teita na oteavanje natjecateljskih uvjeta putem:
- poveavanje ekstenziteta optereenja, reduciranja intenziteta ispod intenziteta natjecateljskog optereenja
- poveanje broja i trajanja podraaja u tehniko-taktikim vjebama
a

Vei od natjecateljskog optereenja

49

OPE TEME

Dragan Milanovi, Igor Juki, Sanja imek

INTEGRATIVNI PRISTUP U MODELIRANJU KONDICIJSKE, TEHNIKE I TAKTIKE PRIPREME SPORTAA

- poveanje intenziteta kroz intervalne naine treniranja

- poveanje ukupnog optereenja putem dodatnih vjebi
Optereenje
- Optereenje trenanog rada je velikog opsega podraaja ili intenziteta esto veeg od natjecateljskog.
Djelovanje treninga
- povezivanje pojedinanih komponenata postignua u integriranu pripremljenost
- direktna fizika, psihika, tehnika i taktika priprema za zahtjeve natjecanja
- doprinos izgradnji i stabiliziranju natjecateljskih postignua/rezultata
- ubrzavanje sloenog fizikog i psihikog procesa postizanja i odravanja sportske forme
Vrijeme
- kraj pripremnog razdoblja
- preteno u natjecateljskom razdoblju
- trening za postizanje vrhunskih rezultata
Primjeri
- trening utakmice, s posebnim akcentom na pojedine faze igre
- te-ta vjebanje pod oteanim uvjetima (npr. bez bloka, smanjeni broj igraa)
- te-ta vjebanje s dodatnim optereenjima (npr. dopunskim obrambenim zadacima nakon uspjenog
zavretka napada protivnika, koritenje vanjskih optereenja na tijelu igraa (pojas, prsluk))
- poveanje psihikog optereenja (npr. davanje prednosti u poenima protivnikoj
- momadi na poetku utakmice)
- poveanje optereenja putem skraivanja pauze nakon prekida (npr. brzo ubacivanje sljedee lopte od strane
trenera umjesto servisa)

4. PRAKTINE IMPLIKACIJE KONDICIJSKE I TEHNIKO-TAKTIKE PRIPREME I

PRIPREMLJENOSTI SPORTAA U SPORTSKIM IGRAMA4

50

Tijekom natjecanja izvode se razliiti oblici obrambenih i napadakih aktivnosti. U njima nastupaju sve
komponente treniranosti sportaa. to je situacija sloenija, tehniko-taktiko djelovanje dobiva na vanosti.
Bioloki potencijali sportaa dolaze u jednostavnijim tehniko-taktikim akcijama do punog izraaja. I u
sloenijim situacijama, ukoliko je izvedba dovedena do razine automatizma, ovi potencijali se takoer u potpunosti
iskazuju. Jednom rijeju, i tijekom realizacije tehniko-taktikih zadataka i pri ocjenjivanju uspjenosti sportaa
u njima nastupaju s odreenim proporcijama i kondicijska i tehnika i taktika komponenta pripremljenosti.
U praksi se mogu dogaati vrlo razliiti pristupi u poimanju i vrednovanju ovih komponenata. Pretpostavimo
da u drugom poluvremenu rukometne utakmice protivniki igra nekoliko puta izigra naeg igraa. Jedan
trener bi iz toga trebao zakljuiti da je taktika pripremljenost nedostatna i da ne postoji sposobnost pronalaenja
odgovarajuih taktikih rjeenja na protivnikovu igru. Drugi, kondicijski trener u toj situaciji vidi pad izdrljivosti
i ivano-miine reaktivnosti iz ega zakljuuje o nedostatku kondicijske pripremljenosti. Prema tome, prvi
trener nakon utakmice odreuje dodatnu tehniko-taktiku pripremu sportaa u kojoj se koriste vjebe
perfekcioniranja pojedinih obrambenih aktivnosti i njihova korekcija tijekom uvjebavanja. Nasuprot tome
kondicijski trener e primijeniti vjebe za poveanje nelaktatne izdrljivosti i miine reaktivnosti primjenom
kratkih i ponovljenih sprinterskih vjebi. U prvom primjeru glavni trener nee dovoljno skrbiti o kondicijskim
aspektima treninga, a u drugom kondicijski trener ne vodi dovoljno rauna o tehniko-taktikoj efikasnosti
igraa. Znai da oba trenera analiziraju igraevu efikasnost tijekom utakmice i modalitete treninga nakon nje
previe analitiki, sa velikim odstupanjem od stvarnih potreba koje igrau mogu priskrbiti situacijsku uspjenost.
Ove razlike u procjeni uinka koje ovise o promatrau (glavni i kondicijski trener) treba izbjegavati tako da
se u vrednovanju uinka igraa i cijelog tima koristi integralni pristup koji istodobno uvaava sve elemente
igraeve pripremljenosti. Razlozi zbog kojih je na igra bio vie puta izigran od protivnikog igraa ne mogu
se promatrati izolirano, nego integralno jer njegova inferiornost moe samo ponekad biti posljedica pojedinog
deficita, a mnogo ee je posljedica njegove nedovoljne globalne pripremljenosti.

5. POVEZANOST KONDICIJSKE, TEHNIKE I TAKTIKE PRIRPEME U VIEGODINJEM

I JEDNOGODINJEM CIKLUSU
5.1. Viegodinji ciklus treninga (dugorono planiranje i programiranje)
Tehniko-taktika priprema sportaa ima u razliitim etapama viegodinje pripreme i u razliitim periodima
godinjeg ciklusa ima sasvim odreenu dinamiku. Tijekom prve i druge etape viegodinje pripreme tehnikotaktiko usavravanje nema primarno znaenje. U funkciji razvoja treniranosti uenje i stabilizacija motorikih
znanja kasnije dobiva na znaenju. Tijekom kadetskog staa dolazi do ekplozije u primjeni programa
tehniko-taktikog usavravanja. Tada dolazi do potpune simbioze kondicijske, tehnike, taktike i psihike
pripremljenosti (Slika 1.).

OPE TEME

Meunarodni znanstveno-struni skup KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagrebaki velesajam, Zagreb, 21. i 22. veljae 2003.

X visoki zahtjevi na sustave za prijem,

preradu, zadravanje i koritenje
motorikih informacija. Konsekventni
tehniko-taktiki trening i
razvoj koordinacijskih sposobnosti.
Y Visoki zahtjevi na energetske procese
i razvoj funkcionalnih i motorikih
sposobnosti. Konsekventni
kondicijski trening.

Program specifine i
situacijske pripreme
Program viestrane i
bazine pripreme

Slika 1. Novi model dugorone sportske pripreme (Milanovi, 2001, modificirano prema Martinu, Carlu i
Lehnertzu, 1991)

Kod razliitih autora mogu se zamijetiti naglaene specifinosti u modeliranju pojedinih etapa dugorone sportske
pripreme. Prvo se autori razlikuju u definiranju pojedinih etapa, a takoer i u raspodjeli pojedinih programa
kondicijske pripreme kroz etape sportske karijere. Platonov (1997.) sportsku karijeru definira kroz pet glavnih
etapa dugorone sportske specijalizacije (slika 2.).
U skladu sa zakonitostima dugoronog planiranja i programiranja mijenja se odnos pojedinih programa
kondicijske pripreme u pojedinim etapama. U prvim etapama najvei je udio programa ope i bazine pripreme.
U funkciji pribliavanja etapi u kojoj sporta postie maksimalna sportska dostignua poveava se udio
programa specifino-situacijske pripreme.
Broj sati trenanog rada usmjerenog na razvoj i odravanje kondicijskih sposobnosti stalno se poveava i postie
vrijednosti koje znae da sporta u cilju postizanja vrhunskih sportskih rezultata mora prosjeno dnevno
kondicijski trenirati i vie od dva sata.

Slika 2. Raspodjela programa

kondicijske pripreme u etapama
viegodinjeg ciklusa treninga
(modificirano prema Platonovu (1997.):
1. program ope kondicijske pripreme,
2. program bazine kondicijske
pripreme, 3. program specifinosituacijske kondicijske pripreme

51

OPE TEME

Dragan Milanovi, Igor Juki, Sanja imek

INTEGRATIVNI PRISTUP U MODELIRANJU KONDICIJSKE, TEHNIKE I TAKTIKE PRIPREME SPORTAA

Imajui u vidu ovo poveanje, moemo zakljuiti da se poveavanje ukupne koliine trenanog rada u kasnijim
etapama sportskog usavravanja ostvaruje na temelju znatnijeg prirasta specifino-situacijskih sadraja
kondicijske pripreme i naravno tehniko-taktikih priprema broja natjecanja.

5.2. Godinji ciklus treninga (kratkorono, tekue i operativno planiranje i

programiranje)
Planiranje i programiranje treninga u godinjem ciklusu temelji se na svim naelima i pravilima u konstrukciji
pojedinih perioda, etapa, mikrociklusa i pojedinanih treninga.
U godinjem ciklusu treninga najvei broj sadraja, optereenja i metoda kondicijske i tehniko-taktike
pripreme rasporeuje se u skladu s razvojnim stanjima treniranosti i sportske forme. U prvim fazama
dominantnu ulogu imaju programi kondicijske pripreme, a u kasnijim fazama pripremnog perioda i tijekom
natjecateljskog perioda glavnu ulogu imaju programi tehniko-taktike pripreme. Tada se oblikovani i usvojeni
tehniko-taktiki programi prilagoavaju uvjetima u kojima e se odvijati sama natjecateljska aktivnost.
Najvanije je da u zavrnoj fazi kondicijske i tehniko-taktike izobrazbe sporta moe uspjeno izvoditi i
najsloenije natjecateljske zadatke u skladu sa dinamogenim i ergogenim karakteristikama sporta (slika 3).
Sporta ulazi u sportsku formu i postie vrhunske rezultate na osnovu integriranog koritenja svojih kondicijskih,
mentalnih, psihikih, tehnikih i taktikih komponenti ukupne pripremljenosti.
U pogledu krivulja optereenja u prvim etapama godinjeg ciklusa dominira ekstenzitet optereenja
karakteristian za programe ope i bazine pripreme. U kasnijim etapama smanjuje se koliina trenanog rada,
poinju dominirati intenzitet i uestalost optereenja u skladu sa specifinim i situacijskim obiljejima sportske
aktivnosti. Broj se natjecanja i nastupa poveava jer je potrebno osigurati visoku razinu sportske forme u
planiranim razdobljima natjecateljske sezone. U natjecateljskom periodu primjetan je daljnji pad ukupne koliine
trenanog rada. Poveava se udio programa specifine i situacijske kondicijske pripreme i rada na tehnici i
taktici uz stalnu dinamiku izmjene optereenja i rastereenja to pozitivno djeluje na odravanje i tempiranje
sportske forme za najvanija natjecanja. U odnosu na pribliavanje terminima glavnih natjecanja poveava
se komponenta specifinoga optereenja s naglaskom na intenzitet trenanih vjebi koji je blizak natjecateljskim
optereenjima.

Slika 3. Proporcije kondicijske K (V-B-viestrano-bazina, Sp-Si-specifino-situacijska) i

tehniko-taktike T (N-natjecateljska, D-dopunska) pripreme u godinjem ciklusu treninga.

52

U godinjem ciklusu treninga primjenjuju se razliiti tipovi kondicijske pripreme sportaa. U programiranju se
odreuju proporcije pojedinih kondicijskih programa koji osiguravaju stabilnu kondicijsku pripremljenost na kraju
pripremnog perioda i pretpostavke da se ona odri kroz vei dio natjecateljskog razdoblja. Razvojni kondicijski
program zastupljen je podjednako u svim etapama pripremnog perioda (45-60%) jer treba osigurati podizanje
kondicijskih sposobnosti u podruju funkcionalne i motorike pripremljenosti. Odravajui kondicijski program

tijekom pripremnog perioda sve vie sudjeluje u ukupnoj koliini kondicijskog rada. Najvie je zastupljen u
natjecateljskom razdoblju (40%) kada je potrebno na zadanoj razini odravati steene kondicijske sposobnosti.
Preventivni kondicijski program ima zadau smanjivati broj i teinu ozljeda sportaa i ublaavati negativne
reakcije na forsirana trenana optereenja. Zato je ovaj program zastupljeniji u prvim (40%), u odnosu na kasnije
etape (10-20%) godinjeg ciklusa. Regeneracijski kondicijski programi imaju zadau ubrzati procese oporavka
nakon treninga i natjecanja. U interakciji s nemotorikim sredstvima sportske pripreme iako relativno najmanje
zastupljen, podjednako je rasporeen u svim dijelovima pripremnog (5-10%), a neto vie u natjecateljskom
(15%) razdoblju.

OPE TEME

Meunarodni znanstveno-struni skup KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA

Zagrebaki velesajam, Zagreb, 21. i 22. veljae 2003.

Tablica 4: Proporcije zastupljenosti pojedinih tipova kondicijskih programa u godinjem cikusu (modificirano
prema Juki, 2002)
Periodi
Etape

Natjecateljski
period

Pripremni period
Viestrana

Bazina

Specifina

Situacijska

Preventivni
kondicijski programi

40 %

25 %

20 %

10 %

20 %

Razvojni kondicijski
programi

50 %

60 %

50 %

45%

25 %

Odravajui
kondicijski programi

5%

10 %

20 %

35 %

40 %

Regeneracijski
kondicijski programi

5%

5%

10 %

10 %

15 %

6. ZAKLJUAK
U strukturi kompleksnog djelovanja u natjecateljskim uvjetima kondicija, tehnika i taktika ine nedjeljivu cjelinu
i nastupaju uvijek u interakcijskom odnosu. Uvijek je potrebno pronai najbolju proporciju pojedinih programa
pripreme sportaa jer samo na taj nain trenani proces moe dati potpuni uinak.
Proporcije pojedinih programa sportske pripreme i posebice potprograma kondicijske pripreme vano je
uskladiti s osnovnim principima i pravilima periodizacije i razvojnih faza sportske forme u viegodinjem i
jednogodinjem ciklusu. Za stvaranje potpune i visoke treniranosti sportaa valja koristiti sadraje, optereenja
i metode integralnog treniranja uz uvaavanje opih i specifinih znaajki kondicijske, tehnike i taktike
pripreme i broja i vrsta natjecanja.
Integralna pripremljenost omoguuje povezivanje svih sposobnosti, znanja i osobina tijekom natjecateljske
aktivnosti. Usklaivanje svih elemenata kondicijske, tehnike, taktike i psihike pripreme predstavlja najvaniji
dio sportske prilagodbe u viegodinjem i jednogodinjem ciklusu.

7. LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Juki, I. (2002). Proporcije razliitih tipova programa kondicijskog treninga u dugoronoj sportskoj pripremi u
sportskim igrama. Ljetna kola kineziologa, Rovinj, 2002.
Malacko, J. (2002.) Osnove sportskog treninga. Sportska akademija, Beograd.
Metvejev, L.P. (2000). Osnovi suvremenog sistema sportivnoj trenirovki. FIS, Moskva.
Milanovi, D., D.Vuleta, (1998). Povezanost kondicijske, tehnike i taktike pripreme rukometaa. 22. Seminar za
rukometne trenere, Zbornik radova, HRS, Pula, 29-44.
Milanovi, D. (2001). Predavanja iz predmeta Teorija treninga. Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Mller, E. i sur. (1999.) Science and Elite Sport. E&FN Spon. London.
Platonov, V. N. (1997.) Obaja toerija podgotovki sportsmenov v olimpijskem sporte. Olimpijska literatura, Kijev
Schnabel, G. i sur. (1994.) Trainingswissenschaft. Sportverlag, Berlin
eljaskov, C. (1988.) Osnovi na sportnata trenirovka. NSA Press., Sofija.

53