4.

GRAEVINE ZA KORITENJE VODA

4.1.PROVODNICI VODE
Provodnici vode su hidrotehnike graevine za transport vode.
U tablici su prikazane podjele provodnika prema konstrukciji, namjeni i uvjetima teenja.
PREMA KONSTRUKCIJI
kanali
tuneli
PREMA NAMJENI
kanali
tuneli
oteretni kanali
kanali za
navodnjavanje
kanali za odvodnju
plovni kanali
derivacijski kanali
za HE

cijevi (cjevovodi)

tuneli za vodoopskrbu tuneli

za navodnjavanje tuneli za
odvodnju i drenau tuneli za
kanalizaciju dovodni,
odvodni i reverzibilni tuneli
hidroelektrana
obilazni tuneli
plovni tuneli

PREMA UVJETIMA TEENJA

SA SLOBODNIM VODNIM LICEM
Kanali
Tuneli
Cjevovodi kanalizacija
(ovisno o rjeenju
povremeno i pod tlakom)

cijevi (cjevovodi)
niskotlani derivacijski
cjevovodi zamjenjuju
dovodne kanale i
tunele
sifoni - spajaju dionice
kanala ili tunela
visokotlani cjevovodi
kao dovodni objekti HE
cjevovodi kao
evakuacijski objekti
vodovod i odvodnja

POD TLAKOM
Cjevovodi
Tuneli

Tablica 4.1. Podjela provodnika vode prema konstrukciji, namjeni i uvjetima teenja

4.1.1. CJEVOVODI
Cjevovod je sustav povezanih cijevi i ureaja koji slue za provoenje i/ili raspodjelu
(distribuciju) vode, plina, nafte i sl.
Cijev je uplji graevni ili strojarski proizvod, obino krunog presjeka ali moe biti, ovisno
o namjeni, i drugih presjeka (eliptinih, jajolikih i sl.). Proizvodi se u razliitim veliinama i od
razliitih materijala. Proizvodi se tvorniki te doprema i ugrauje na mjestu koritenja
(cijevi manjih dimenzija). Dimenzije cijevi (duljina, promjer, debljina stjenke i dr.) uglavnom
su normirane.
U hidrotehnikoj se praksi cijevi koriste za izradu tlanih cjevovoda za transport i distribuciju
vode (vodoopskrba, navodnjavanje, hidroelektrane) te cjevovoda za odvod voda (odvodnja
otpadnih voda i oborinskih voda), koji mogu biti s teenjem sa slobodnim vodnim licem i
povremeno pod tlakom.

[Type text]

Page 41

Cijevi se proizvode od razliitih materijala:

armiranobetonske, prednapregnute armiranobetonske,

eline (avne i beavne),
lijevano eljezne, nodularni lijev duktilne,
od umjetnih materijala raznih vrsta (plastika i drugi sintetiki materijali)

U cjevovode se ovisno o svrsi i veliini cjevovoda ugrauju zatvarai (zasuni, ventili), muljni
ispusti, zrani ventili, povratni, redukcijski i sigurnosni ventili. Ugraena oprema osigurava
pouzdano koritenja cjevovoda, doziranje vode te otvaranje i zatvaranje cjevovoda u
sluajevima kvarova, pregleda, dogradnje i sl.
Cjevovodi se izvode iznad terena, u rovu, u tunelu ili u graevinama. Veina cjevovoda se
izvodi ispod povrine terena (zatrpavanjem u rovu), a ostala se rjeenja primjenjuju u
zavisnosti od veliine, svrhe i terenskih uvjeta (konfiguracija terena i njegova svojstva).

[Type text]

Page 42

Tlani cjevovodi
Tlani cjevovodi su linijski sustavi provodnika s teenjem iskljuivo pod tlakom. Koriste se za
potrebe:
-hidroelektrana vodoopskrbe
-odvodnje otpadnih voda
-hidrotehnikih melioracija. Tlani cjevovodi izvode se
-nadzemno, podzemno, podvodno,
-u graevinama (branama).
Trasa se cjevovoda postavlja sa stajalita topografije, geolokih i geomehanikih svojstava zemljita,
funkcionalnosti, sigurnosti i ekonominosti to vodi ka najkraoj trasi. Trasu je preporueno
definirati sa to manje vertikalnih lomova, koje treba izvesti zakrivljeno s minimalnim radijusom 3D
kod nadzemnih cjevovoda ili 100D kod podzemnih cjevovoda (D- promjer cijevi).

elini nadzemni cjevovodi

Izvode se od elinih beavnih cijevi (promjera do 600 mm; duljine 6 8 m, unutarnji tlak 10
15 bara), ili zavarivanjem elinih limova kod veih profila. Tvorniki se izrauju cilindri koji se
poprenim varenjem spajaju na gradilitu. Kod promjera veih od 3 m zbog uvjeta
transporta u tvornici se izvode u polucilindrima i na gradilitu se zavare uzduno i popreno.
elini cjevovodi manjih profila popreno se spajaju na naglavak ili prirubnicom, a cjevovodi
veih profila zavarivanjem.
Nadzemni elini cjevovodi se izvode iznad tla, fiksiraju se vrstim tokama (sidrenim
blokovima) i oslanjaju na sedla. (slika 4.1:2)

Slika 4.1::2 Tlani cjevovod izvedba iznad tla osnovne sheme

(1 i 2 - sidreni blok (vrsta toka), 3 sedlo, 4 obujmica (prsten), 5 toplinski kompenzator)

[Type text]

Page 43

Na svakom lomu (vertikalni i horizontalni) postavlja se sidreni blok, a izmeu je

cijev u pravcu. Udaljenost sidrenih blokova ne prelazi 150 200 m. Zadatak sidrinih
blokova je prenijeti na tlo sve sile koje se javljaju uzdu cjevovoda.
Cijev se izmeu blokova oslanja na sedla (pomini leajevi) postavljena na 6 15 m
razmaka. Sedla imaju zadatak omoguiti nesmetano uzduno pomicanje cjevovoda i
prenijeti na tlo primarno normalnu silu.
Na isti se nain izvodi i cjevovod slobodno poloen u tunelu i prati trasu tunela.

Slika 4.1::3

Sidrenje cjevovoda: 1 cijev, 2 obujmica, 3 temelj sidrenog boka, 4 - sekundarni

armirani beton sidrenog bloka

Slika 4.1::4 Sidrenje cjevovoda: 1 cijev, 2 temelj sidrenog bloka, 3 sekundarni beton sidrenog
bloka, 4 obujmica (prsten) sidrenog bloka, 5 dilatacijski kompenzator, 6 obujmica na sedlu, 7
temelj sedla, 8 klizni leaj

[Type text]

Page 44

Armiranobetonski cjevovodi
Armiranobetonski cjevovodi se koriste za manje tlakove i vee protoke. Klasino armirani
primjenjuju se do tlakova 2 3 bara, a prednapregnuti i kombinirani (AB cijev obloena unutra
elinim limom) i do 30 bara.
U pravilu se izvode podzemni (u rovu i zatrpani). Minimalni sloj zemlje iznad tjemena je kod
nas 1m (zatita od temperaturnih promjena).
Cjevovod je krunog presjeka, ali je kod veih promjera i manjih tlakova povoljnije izvesti spljoteni
oblik.
AB cjevovodi polau se na posteljicu. AB cjevovodi do 1.5 m promjera izvode se od prefabriciranih
cijevi, koje se spajaju na gradilitu. Cjevovodi veih promjera izvode se na licu mjesta. Betoniranje se
izvodi u kampadama, tako da se napreduje sa svakom drugom, kako bi se preostale dionice
betonirale tek poslije zavrenog procesa skupljanja betona. Spajanje pojedinih dionica obavlja se
obino elastinim brtvama takoer nakon zavretka procesa skupljanjabetona.

[Type text]

Page 45

4.1.2. Hidrotehniki tuneli

Tunel je podzemni prolaz, koji je najmanje dvostruko dulji od irine, zatvoren je sa svih
strana osim otvora na svakom kraju. Izvodi se iskopom u stijeni ili tlu i po potrebi se oblae. Uz
tunele se povezuju i podzemne prostorije koje se izvode istom li slinom tehnologijom.
Hidrotehnike tunele definiramo kao linijski sustav provodnika vode s ciljem prostorne i
vremenske raspodjele vode.
Prema nainu teenja hidrotehniki tuneli se dijele na:
-tunele sa slobodnim vodnim licem
-tlane tunele (teenje pod tlakom)
-tunele s promjenjivim reimom teenja.
Kod tunela sa slobodnim vodnim licem pretpostavlja se jednoliko teenje sa slobodnim
vodnim licem, opisano Chezyjevom jednadbom. Kod tlanih tunela pretpostavlja se teenje pod
tlakom i za proraun se koriste odgovarajui izrazi.
Tlani tuneli se primjenjuju u sluaju veih oscilacija vodnih nivoa u zoni ulaza ili izlaza. Prednosti
tlanih tunela u odnosu na tunele sa slobodnim vodnim licem:
omoguuju znatne oscilacije vodnih nivoa u akumulaciji te tako omoguavaju izraeno
reguliranje protoka
uz pretpostavku istog protoka znatno manji profil
dozvoljavaju visinske lomove trase (nivelete) uvjetovane topografskim ili geolokim razlozima.
Danas se uglavnom pri izgradnji koristi novi austrijski postupak pri kojem se iskop podzemnih
prostorija (tunel) izvodi bez privremene podgrade, a nakon iskopa ako je potrebno osigurava
se tjeme, bokovi prostorije i podnoni svod sustavom elinih sidara, prskanim betonom, a u
najnepovoljnijim uvjetima i elinim lukovima i slojem armiranog betona.
Analogno kao i kanali i hidrotehniki tuneli definirani su sa pet osnovnih karakteristika:
-namjenom
-trasom
-poprenim profilom

[Type text]

Page 46

Profil tunela
Profil tunela primarno ovisi o hidraulikom reimu rada, mehanikim karakteristikama stijene i
tehnologiji izvedbe tunela.
Kod tunela sa slobodnim vodnim licem najee se koriste profili prikazani na slici 4.1::9.

Slika 4.1::9 Tuneli s teenjem sa slobodnim vodnim licem (profil se puni do 0.8 H)

U vrstim stijenama obino se koristi pravokutni oblik s plitkim svodom (a). S porastom
vertikalne komponente tlaka, pri nepostojanju bonog horizontalnog tlaka, luk svoda postaje
naglaeniji (b). Veliki vertikalni i neto manji horizontalni tlakovi zahtijevaju naglaeni svod
(c), dok veliki vertikalni i horizontalni tlakovi upuuju na potkoviasti oblik (d). Omjer visine
(H) i irine (B) tunelakree se u granicama od 1 do 1,5, pri emu se vea vrijednost koristi kod
tunela s veim oscilacijama vodnih nivoa.
Tlani tuneli su u pravilu krunog profila, koji je i hidrauliki najpovoljniji, s manjim
modifikacijama radi prilagoavanja tehnologiji izvedbe u smislu omoguavanja kretanja
tunelom (slika 3.1::10). Za oba primjera tunela na slici, buena rotacijskim strojem, zaravnati
donji dio izveden je montano, s geometrijom koja omoguava postavljanje tranica za odvijanje
kompletnog montanog transporta i s kanalima za evakuaciju vode. Minimalni promjer krunog
profila za tunele pod tlakom iznosi D=2,0m.

Slika 4.1::10 Tlani tuneli krunog profila

[Type text]

Page 47

4.2. Brane
Brana (pregrada) je graevina kojom se pregrauje rijena dolina ili korito rijeke radi
zadravanja ili zahvaanja vode, zadravanja nanosa, itd.

Povijest
Jo oko 5000 g. p.n.e na rijekama Eufrat, Tigris, Nil poelo se zadravati vodu za potrebe navodnjavanja
(kanali, kopani bazeni s nasipima,). U Egiptu, Perziji, Jemenu, Indiji i Kini graene su prve nasute i zidane
brane. Najstarija poznata brana (zidana) Saad el Kafara sagraena je u Egiptu
2700. g. p.n.e., visine 15 m, a sa svrhom kontrole i zatite od poplava. U sjevernom Jemenu brana Marib je
zidana od lave, vapna i pijeska u VIII. st. p.n.e. sa svrhom navodnjavanja; ponovno je izgraena 1986.
Najstarija nasuta je brana Gukow u Kini visine 30 m, izgraena 240. g. p.n.e. Najvei broj starih brana koje
postoje i danas (cca. 60 brana) izgraeno je u periodu 500-1300 g.n.e.

Statistika
U svijetu danas, prema ICOLD-ovom registru, ima vie od 40.000 velikih brana. 50% brana izgraeno je
u Kini. 75% ine brane do 30 m visine, a 92% ine brane do 60 m visine. U svijetu je izgraeno oko 30 brana
visine preko 200m. Do 1950. sagraeno je 5300 brana, ostale (86%) su izgraene u periodu od 1950. do danas.

Podjela brana
Prema svrsi
Akumulacijske
(jednonamjenske,
vienamjenske)
Retencijske (privremeno
zadravanje vode)
Zahvat vode (vodoopskrba,
navodnjavanje, )
Kanaliziranje rijeka (brane u
nizu-vee dubine/plovnost)
Zadravanje nanosa
pragovi
Nasipi (obrana od poplava)
Prema evakuaciji vode

Prema materijalu

Prema veliini

Nevezani materijal
NASUTE BRANE:

VELIKE BRANE:

zemljane
brane
prirodnih materijala
od kamenog nabaaja
Vezani materijal
BETONSKE BRANE
AB (rijetko)

od

H15m
5 H 15 m
6

ako je Vak= 3*10 m

(volumen akumulacije)
MALE BRANE:

u prolosti: drvo, metal,

sve ostale
zidane
Prema nainu prenoenja
optereenja

preljevne preljev na tijelu

gravitacijske
brane
nepreljevne preljev izvan
lune
tijela brane

[Type text]

Page 48

Faktori koji utjeu na izbor tipa brane

Izbor tipa brane ovisi o mnogo faktora te je potrebno veliko iskustvo pri samom izboru. U
ovom materijalu kratko je ukazano na osnovna pitanja pri izboru tipa brana.
1. Topografija (oblik pregradnog profila)
Topografija globalno definira u prvom koraku tip brane. Uska dolina ukazuje na betonsku
preljevnu branu, dok je iroka dolina povoljna za nasute i ralanjene brane.
2. Geologija i uvjeti temeljenja (jedra stijena, ljunak, prah, pijesak, glina,
nejednolini uvjeti temeljenja)
Ovisno o temeljnom tlu bira se i tip brane. Na stijeni se mogu temeljiti sve brane, dok se na
prahu, pijesku i glini moe temeljiti samo zemljana nasuta brana.
3. Raspoloivi materijal
Budui da se u branu ugrauje velika koliina materijala vano je da je potreban materijal u
podruju izgradnje, te je time definirana brana.
4. Veliina preljeva i njegova lokacija
Ovisno o koliini vode koja se mora propustiti kroz pregradni profil ovisi rjeenje preljeva
(evakuacije velikih voda), te u odreenim uvjetima to moe definirati tip brane (preljevna,
nepreljevna i sl).
5. Potres
Opasnost od potresa moe dati prednost nasutim branama, ali ne treba iskljuiti i betonske.

NASUTE brane
BETONSKE brane
prednosti
mane
prednosti
mane
Minimalni
zahtjevi
na
Visoki zahtjevi za
Osjetljivost
na Izdrljivost
kod temeljenja i
prelijevanje
i
temeljenje (visoka
prelijevanje
prilagodljivost skoro
procjeivanje
nosivost tla, niska
Osjetljivost
na
svim
vrstama
deformabilnost, ne
procjeivanje
i
Male
koliine
terena
u potresnoj zoni)
ispiranje materijala materijala
(strm
Mogunost
(unutranja
i nagib).
Visoka jedinina
regresivna erozija)
cijena (spor rad i
koritenja
brojna
radna
raznovrsnog
i
Za
evakuaciju
snaga)
heterogenog
velikih
voda
materijala za nasip
potrebni
su
Za lune brane
posebni betonski
provjerava
se
Jeftino
i
brzo
objekti izvan brane
odnos
visine
ugraivanje.
brane
i
irine
Veliki obim radova
doline.
(zbog
blagih
kosina).

[Type text]

Page 49

4.2.1. Betonske brane

Podjela BETONSKIH BRANA prema prijenosu optereenja i konstrukciji
Gravitacijske
masivne
o
o

olakane
gravitacijske
pokretne rijene
prednapregnute

vielune
ralanjene

Lune

Gravitacijske betonske brane

Betonske gravitacijske brane suprotstavljaju se vanjskim silama vlastitom teinom.
Vano je da tlo na kojem se grade:
ima dovoljnu nosivost da primi teinu brane i optereenja koje brana prenosi na
temelj,
jednoliko slijeganje malu vodopropusnost
monolitnu strukturu (bez pukotina).
Gravitacijske betonske brane nisu pogodne za potresna podruja.

Betonska masivna gravitacijska brana

Osnovni popreni presjek betonske gravitacijske masivne brane je pravokutni trokut.
esto se grade kao niz vertikalnih konzolnih nosaa - lamela (irine 6-16 m) meusobno
razdvojenih razdjelnicama, te je svaka lamela nezavisna i mora biti stabilna.
Kontrola stabilnosti na najnepovoljnijem presjeku (presjek najvee visine) moe se raditi za 1
m duni brane s obzirom da je to prevladavajui presjek.

Slika 4.2::1 Karakteristini proraunski presjek

[Type text]

Page 50

Brana je kruto tijelo koje u principu nije izloeno savijanju. Izuzetak ine oslabljenja u tijelu brane
(galerije, drenana okna i sl.), koja se posebno proraunavaju i odgovarajue se armiraju.
Svi presjeci brane u pravilu trebaju biti tlano naprezani. Bez obzira na to, zbog latentne topline kod
betoniranja, betonske je brane potrebno konstruktivno armirati s oko 100 kg/m 3 prostornom
armaturom.
Ispod brane ne dozvoljavaju se vlana naprezanja u tlu, a tlana moraju biti manja od
propisom dozvoljenih.
Taj je uvjet zadovoljen ako rezultanta svih sila prolazi jezgrom presjeka noice brane. Granino je
stanje kada rezultanta prolazi nizvodnim rubom jezgre i tome odgovara najmanji presjek brane
odnosno najmanja irina noice brane.

Smanjenje procjeivanja kroz tijelo betonske gravitacijske brane ostvaruje se koritenjem:

-kvalitetnijeg betona (vee vododrivosti) na uzvodnoj stranite njegom betona da se ne
pojave pukotine,
-izvoenjem bitumenskog sloja ili postavljanjem vodonepropusne folije na uzvodno lice.

[Type text]

Page 51

Izgradnja brane - latentna toplina

U brane se ugrauju velike koliine betona, te se pojavljuju problemi koji nastaju tijekom
sazrijevanja betona javljanjem visokih hidratacijskih temperatura i irenja betona u prvoj fazi te
stezanjem betona u zavrnoj fazi.
Problem se rjeava tehnologijom ugradnje i odravanjem svjeeg betona:
- Koriste
se
posebni
cementi
(s
manjom
hidratacijskom
toplinom
i
s
odgovarajuim dodacima)
-Koristi se beton s manjom koliinom cementa (ali da se s time ne ugrozi nosivost i
vododrivost betona)
-Koriste se posebni recepti za spremanje betona (kombiniranje razliitih granulacija i
koritenje krupnijih frakcija)
-Omoguuje se hlaenje betona nakon ugradnje ili se sniava temperatura betonske
mjeavine koritenjem hladne vode (dodavanje leda u vodu) i
agregata koji nije izloen suncu
-Betoniranje ne smije biti kontinuirano betonira se u blokovima (12-15m)

Beton treba biti:

-Dovoljne vrstoe, Otporan na smrzavanje, Dovoljno vododriv,
-Niske hidratacijske temperature,
-Niske cijene kotanja.
Zoniranje: na viim kotama treba koristiti beton slabije vrstoe nego na niim kotama, beton
vee vrstoe na uzvodnom i nizvodnom (habanje) dijelu brane, preljevima i sl.
Radne razdjelnice (spojnice) izmeu blokova (mjesta na kojima se nastavlja betoniranje)
treba pripremiti za nanoenje novoga sloja da bi se ostvarilo dobro prianjanje novog i starog
bloka (pjeskarenje te premazivanje cementnim mortom u debljini 2 cm). Radne razdjelnice se
injektiraju dok konstruktivne dilatacijske razdjelnice izmeu lamela ostaju fleksibilne.
Otvori konstruktivnih dilatacijskih razdjelnica omoguavaju da se:
-Rasterete termiki naponi i sprijei pojava pukotina uslijed tih napona,
-Sprijei pojava pukotina uslijed nejednolikog slijeganja.

[Type text]

Page 52

4.2.2. Olakane brane

Slika 4.2::4 a-masivna gravitacijska brana, b-olakana gravitacijska brana, c-brana s kontraforima i
masivnom glavom, d-brana s kontraforima i ravnom ploom
Prednosti olakanih brana nad gravitacijskim su:

20-40% manji volumen betona u tijelu brane (manji trokovi 15-35% jer je beton, zbog
sloenosti izgradnje, skuplji 5-10%),
Manji utjecaj temperature hidratacije i skupljanja,
Bolje iskoritene fiziko-mehanike karakteristike materijala,
Mogu se graditi na loijem tlu.

4.2.3. Ralanjene branekontraforne

Uz vlastitu teinu, kod olakanih brana, prevrtanju i klizanju se suprotstavlja vertikalna
komponenta hidrostatike sile (teina vode iznad uzvodnog lica slika 3.2::5 c i d).
Vrste:
-S kontraforima s masivnom glavom,
-S ploama i kontraforima.

Slika 4.2::5 a-zakrivljena glava i jednozidni kontrafor, b-poligonalna glava i jednozidni

[Type text]

Page 53

kontrafor, c,d-ravna glava i jednozidni kontrafor, e-zakrivljena glava i uplji ili dvozidni
kontrafor, f-poligonalna glava i uplji ili dvozidni kontrafor

Kontrafori sa zaobljenjima se rade da bi se izbjegla koncentracija naprezanja na

lomovima, da bi se izbjegao moment savijanja na glavi kontrafora koja djeluje kao
konzola, te da bi se rezultanta hidrostatikog pritiska na glavi usmjerila prema osi
kontrafora.
4.2.4. Vielune brane

Slika 4.2::6 Vieluna

brana

Koritene su u prolosti gdje raspoloivog materijala za gradnju nije bilo u blizini i ija je
doprema bila vrlo skupa, a ljudski rad jeftin. Danas se grade visoke vielune brane od
armiranog betona. Luna brana koristi efekt luka te optereenja prenosi preko bokova na
oslonce (na bokove doline). Vieluna brana se sastoji od vie lukova, a optereenja se sa lukova
prenose na kontrafore i preko kontrafora na temeljno tlo. Lukovi se grade pod kutom u odnosu
na vertikalu. Masivni kontrafori se grade na udaljenosti 10-20 m. Vielune brane se grade na
dobrom temeljnom tlu - stijena.
Prva vieluna brana, Meer Allum, je izgraena u Indiji 1802.g

4.2.5. Lune brane

Lunim branama nazivaju se brane iji je horizontalni presjek krivolinijskog oblika, u obliku luka.
Optereenje prenose uglavnom na bokove doline. Sigurnost i stabilnost konstrukcije ovisi o
fizikalno-mehanikim karakteristikama materijala u konstrukciji i nosivosti temelja. Lune brane
su u pravilu nearmirane. Armiranje se koristi samo kod otvora i u kruni brane.
Luna brana moe se predstaviti kao ploasti svod, koji je sa tri strane oslonjen-uklijeten. To
je statiki viestruko neodreena konstrukcija, koja se radi lake analize dijeli na
elemente jednostavnih oblika.
Zbog temperaturnih promjena rade se vertikalne dilatacije i koriste cementi s niskom
hidratacijskom temperaturom. Da se izbjegne neravnomjerno rasprostiranje napona brana bi
trebala biti simetrina to nije uvijek mogue pa se brane dotjeravaju da budu to vie
simetrine.

[Type text]

Page 54

Slika 4.2::7 Luna brana osnovna djelovanja

Temeljenje:

uklanjanje rahlog materijala,

temeljenje brane na kompaktnoj stijeni,
po potrebi izvriti ojaanje tla (injektiranje),
posebnu panju posvetiti dobrom izvoenju kontakta sa materijalom na
kojem lei temelj (perimetralna reka-fuga).

Slika 4.2::8 Vrste lunih brana

4.2.6. Nasute brane

Nasute se brane grade od prirodnog materijala, koji se moe pronai u blizini pregradnog
profila. Koriste se sve vrste tala (zemljane nasute brane) i drobljena stijena (kamene nasute brane).
Nasute brane se sastoje od potpornog tijela i sustava za ostvarenje vododrivosti. Mogu se
graditi na bilo kojem tlu (zemljane) kao i u potresnim podrujima. Grade se od prirunog materijala
(prahovi, glina, prainasti pijesci, pijesak, ljunak, drobljeni kamen/stijena,...).
Nasute brane se mogu podijeliti na:

Zemljane brane od prirodnih materijala:

o Homogenog presjeka

[Type text]

Page 55

Slika 4.2::10 Zemljane brane homogenog presjeka

o

Heterogenog presjeka s nepropusnom glinenom vertikalnom ili kosom

jezgrom, ili s jezgrom nekog drugog nepropusnog ili slabo propusnog
materijala, s uzvodnim vodonepropusnim ekranom

Slika 4.2::11 Zemljane brane heterogenog presjeka

Nasute brane od kamenog nabaaja:

o
S vertikalnom ili kosom nepropusnom jezgrom od prirodnih materijala,
o
S vertikalnom dijafragmom od umjetnih ili pripremljenih materijala,
o
S uzvodnim vodonepropusnim ekranom (AB, asfalt-betonski, lijevani asfalt,
geomembrane).

[Type text]

Page 56

Slika 4.2.12.Nasute brane od kamenog nabaaja

4.3. Evakuacija velikih voda

Nasute brane su NEPRELJEVNE to znai da se koriste preljevi na boku doline i slobodnostojei
preljevi. Prelijevanje preko nasute brane, pogotovo ukoliko je ono dugotrajno, uzrokuje
erodiranje nizvodnog pokosa to moe rezultirati ruenjem brane. Da se sprijei prelijevanje
potrebno je dobro:
-odrediti visinu krune brane,
-odrediti mjerodavni vodni val (velike vode),
-dimenzionirati, izvesti i odravati evakuacijske organe.
Evakuacijski organi se u pravilu dimenzioniraju na 1000-godinju veliku vodu.

[Type text]

Page 57

Hidraulika stabilnost brane

Treba takoer osigurati hidrauliku stabilnost brane:
-zatitu od UNUTRANJE EROZIJE,
-zatitu od REGRESIVNE EROZIJE.
Ispiranje estica na nizvodnoj kosini moe se sprijeiti ugradnjom drenanog sustava.
Drenovi slue za kontroliranu odvodnju procjedne vode pri emu materijal drena ima vei kritini
gradijent od osnovnog materijala brane (poveane iKR). Druga je mjera zatite od regresivne
erozije produljenje puta procjeivanja (L), te time smanjenje izlaznog gradijenta. Na sljedeoj slici
su prikazani primjeri drenanog sustava - zatita nizvodnog pokosa i stabilnosti noice. Danas se za
drenau koriste i drenovi od geotekstila.

Slika 4.2::16 Mogui naini ugradnje drenanog sustava

Deformacije brane i temelja stiljivost

Stiljivost predstavlja slijeganje brane, tj. deformacije tijela brane. Kod odreivanja konstruktivnih
dimenzija nasutih brana treba analizirati slijeganje brane i njene podloge, da bi se moglo odrediti
potrebno nadvienje krune brane. Potrebno je poznavati modul stiljivosti sloja koji se slijee i
rasprostiranje naprezanja. Kod slijeganja brane i tla dolazi do vertikalnih (0.01H) i horizontalnih
pomaka (0.005H).
Nadvienje brane zbog slijeganja: V=0.01H
Horizontalni pomak koji se treba uzeti u obzir: H=0.005H
Najvei horizontalni pomaci javljaju se pri prvom punjenju akumulacije.

[Type text]

Page 58

Slijeganje je vie izraeno kod nasutih zemljanih brana nego kod brana od kamenog nabaaja.
Tijekom eksploatacije potrebno je mjeriti pomake i slijeganje brane.
Problemi koji se mogu pojaviti:
Neravnomjerno slijeganje:
o
Nastaje uslijed asimetrije profila, strmih bokova, naglih lomova u temeljnoj spojnici,
slijeganjem temelja i sl. stvaranje pukotina;
o
Potrebno je koristiti visokoplastinu glinu za jezgru;
o
Posebno su osjetljive nasute brane s vododrivim ekranom .
Vea stiljivost jezgre od susjednih zona vjeanje jezgre o susjedne zone.
Razlike u slijeganju susjednih zona.

Geometrijske i konstruktivne karakteristike

Projektiranje nasutih brana i hidrotehnikih nasipa:
Tehniki uvjeti
OS brana je veinom u pravcu, mada suvremena rjeenja usvajaju konveksno zakrivljenu os
brane.
IRINA KRUNE BRANE ovisi o radnom prostoru koji je potreban u izvedbi i koritenju
prometnica, te o visini brane.

b K 1,1 H 1 (m)
Minimalna irina iznosi 3 m, a za brane due od 500 m irina iznosi barem 6 m.
NADVIENJE KRUNE BRANE ovisi o visini valova (hV) i visini penjanja valova (hPV; ovisi o
nagibu pokosa i obradi povrine), te sigurnosnoj visini (hS= 0.5-0.7 m):

h NAD h V

h PV

hS

Za brane H15 m visine minimalno nadvienje iznosi 1.5 m. Za

brane H>15 m visine minimalno nadvienje iznosi 2 m.
DIMENZIJE JEZGRE

Kod nasutih brana se takoer mogu izvoditi kontrolne

galerije. One se izvode u temeljima jezgre.

Slika 4.2::20 Dimenzije jezgre

[Type text]

Page 59

4.4. Nasipi obrane od poplava

Nasipi obrane od poplave grade se paralelno s vodotokom i sprjeavaju razlijevanje velikih voda.
Nasipi su samo povremeno (za vrijeme velikih voda) u funkciji. Ukoliko tite naselja od poplave
dimenzioniraju se na 1000-godinju veliku vodu, a ako tite samo poljoprivredne povrine na 100godinju veliku vodu ili se velika voda odreuje na temelju ekonomskih analiza. Nasipi su
najee homogeni (mogu imati drenau uz vanjsku noicu). Ako dolazi do porasta vode iznad kote
nasipa postavljaju se vree s pijeskom na krunu nasipa. Nasipi za obranu od poplava obino su
zatravljeni s obje strane (zatita od erozije i poboljanje vodonepropusnosti).
Javljaju se slini problemi kao kod nasutih brana (npr. regresivna erozija).

Slika 4.2::21 Mogua rjeenja nasipa obrane od poplava

[Type text]

Page 60

TIJELO NASIPA
POSTELJICA

Slika 4.2::22 Procjedna linija kroz nasip

a) Pomou drenanog nasipa od kamenog nabaaja

Slika 3.2::23 Primjeri dreniranja nasipa - pomou obratnog filtera i kamene obloge, pomou
drenane cijevi, pomou horizontalnog drenanog sloja

4.4.1. Preljevi
Prema poloaju
Na objektu
Na boku doline
Samostojee graevine

Prema nainu upravljanja

Fiksni (nema zapornice)
Sa pokretnim ureajem - zapornicom

DIJELOVI:
Kruna preljeva,
Korito brzotok (za transport vode od krune preljeva do slapita), Slapite bunica (za umirenje
vode).
Na izbor proraunskog protoka (PP) utjee:
o
Ugroenost nizvodnog podruja,
o
Znaaj brane,
o
Tip brane,
o
Tip preljeva,
o
Pouzdanost hidrolokih podataka,
o
Retencijske mogunosti akumulacije.
Najee se uzima 1000 (i provjerava 10 000)-godinja velika voda za proraun, iako se
ukoliko su ugroeni ivoti ljudi koji ive nizvodno moe uzeti i maksimalno
mogua velika voda (SAD).
[Type text]

Page 61

Preljevi betonskih brana

Preljev sa slapitem

Preljev s nepotopljenim odskokom

(ski-jump)

Preljev s potopljenim odskokom

Preljev sa odskokom na lunoj brani

(ski-jump)

Slika 4.2::24 Tipovi preljeva betonskih brana

Betonske brane najee imaju preljev preko tijela brane, dok se kod nasutih moe dio brane
izvesti u betonu kao preljev.

Slika 4.2::25

Vrste slobodnih preljeva:

S otrim bridom
Sa irokim pragom
Praktinog profila (prati konturu mlaza koji nastaje kod preljevanja preko otrobridnog
preljeva)

[Type text]

Page 62

Preljevi nasutih brana

Brzotok - ozraivanje mlaza, zakoenje vodnog lica ako je brzotok izveden u krivini.
Sastoji se od ploe dna i zidova brzotoka.
Nastoji se to manje mijenjati pad nivelete i izvesti
izravnanje zemljanih masa (iskopa/nasipa).

Slika 4.2::26 eoni preljev

Izlazni

Slika 4.2::27 Boni preljev sa sabirnim

kanalom

Slika 4.2::28 Boni preljev sa tunelskim

provodnikom

[Type text]

Page 63

Bunarski (ahtni) preljev

Koristi se ako je izgraen obilazni tunel za evakuaciju vode za vrijeme gradnje pa ga se
moe preurediti za odvoenje vode bunarskog preljeva.

Slika 4.2::29 Bunarski (ahtni)

preljev

4.4.2. Temeljni ispusti

Temeljni ispust mora biti postavljen ispod minimalne radne razine.
Slui za pranjenje akumulacije:
-radi pregleda i popravaka,
-kao evakuacijski organ za vrijeme velikih voda,
-za pranjenje nanosa koji se istaloio.
Postavlja se:
Kroz tijelo brane (kod betonskih),
Oko brane - kroz teren (kod nasutih i ponekad kod betonskih),
Ispod brane (koristi se rijetko).

[Type text]

Page 64

Temeljni ispust se sastoji od:

-Ulazne graevine,
-Provodnika,
-Kontrolnog dijela za regulaciju zatvaranica sa zatvaraem,
-Izlaznog dijela,
-Slapita.
Uz svaku branu izvodi se i zahvat vode koji se moe rjeavati u okviru temeljnog ispusta ali i
ne mora.
Temeljni ispust kroz tijelo brane radi se kod betonskih gravitacijskih, kontrafornih, olakanih i
lunih brana. Ulaz je na uzvodnom licu brane. Havarijski i remontni zatvara radi se na uzvodnom licu.
Regulacijski zatvara izvodi se na nizvodnom kraju ili u zatvaranici u tijelu brane. Moe se koristiti
slapite preljeva, pod uvjetom da se ne koriste istovremeno.

Slika 4.2::37 Karakteristini presjek brane kroz temeljni ispust

Temeljni ispust oko/ispod brane - kroz teren radi se kod nasutih i ponekad kod betonskih. Radi se kao
tunel sa zatvaranicom na ulazu, blizu sredine ili na kraju.
Ako se za vrijeme gradnje evakuacija vode provodi obilaznim tunelom tada se on nakon zavretka brane
moe adaptirati u temeljni ispust, odvod bunarskog preljeva, dovod na HE, Ako se obilazni tunel
koristi kao temeljni ispust esto je prevelikih dimenzija u odnosu na potrebne dimenzije temeljnog ispusta
pa se adaptacija provodi u obliku suenja na mjestima zavaraa. Dimenzioniranje slapita se provodi kao
kod preljeva.

4.5. Obrana gradilita od velikih voda

Brane se grade u rijenom koritu, stoga je neophodno poduzeti mjere kojima e se osigurati suha
graevinska jama (potrebno je postaviti drenani sustav za crpljenje vode koja se procjeuje u
jamu). Nain evakuacije voda za vrijeme graenja ovisi o:
-topografiji terena,
-geolokim i hidrogeolokim uvjetima,
-tipu i veliini brane,
-tipu stalnih evakuacijskih organa,
-hidrolokim i hidrometeorolokim karakteristikama sliva.

Postupci gradnje u rijenom koritu:

-Privremeno skretanje toka,
-Postupno graenje u koritu,
-Graenje van korita.
[Type text]

Page 65

4.5.1. Privremeno skretanje toka

Primjenjuje se esto kod uskih dolina sa strmim bokovima gdje se moe postaviti kratak tunel (do 500 m
duine). Grade se uzvodni i nizvodni zagati (predbrane-pomone brane). Uzvodni zagat pregrauje korito
i usmjerava vodu u obilazni tunel, dok se nizvodni zagat gradi po potrebi i to u svrhu sprjeavanja
povrata vode uslijed uspora (ako je teren relativno blag i/ili se radi o velikoj koliini vode). Uzvodni i
nizvodni zagat mogu se graditi kompletno izvan tijela brane ili mogu biti ugraeni u tijelo brane. Ako
se grade samostalno tada se nakon izgradnje brane mogu sruiti, uzvodni se moe potopiti.
Redoslijed gradnje:
1. Obilazni tunel gradi se za vrijeme malih voda (uz izgradnju pomonog zagata)
2. Uzvodni zagat prije nailaska velikih voda
3. Nizvodni zagat po potrebi

Slika 4.3::1 Privremeno skretanje toka

4.5.2. Graenje van korita

Objekt se gradi izvan korita pa se nakon izgradnje voda skrene prema njemu.

Slika 4.3::2 Graenje van korita

[Type text]

Page 66

4.6. Akumulacije i reguliranje protoka

Zadatak gospodarenja vodama je u zadano vrijeme osigurati potrebnu koliinu vode odreene
kvalitete. Obzirom da su reim dotoka i potronje u pravilu neusklaeni, potrebno je vode iz vodnog
perioda prebaciti u suni period, odnosno regulirati protok. Prema tome voda iz vodnog perioda
mora se akumulirati za suni period.

Osnovni parametri akumulacije

Akumulacija se obino stvara pregraivanjem rijenog korita branom.
Najvaniji parametri (slika 3.4::2) svake akumulacije odreeni su topografijom akumulacije,
specifinim volumenima i kotama, krivuljom protoka i propisanim reimom rada akumulacije.

Slika 4.4::2 Osnovni parametri akumulacije

[Type text]

Page 67

Pokazatelji karakteristika akumulacije

Doprinos akumulacije
Bonitet akumulacije
Bonitet usporne graevine
Odnos korisnog volumena i ukupnog godinjeg dotoka
Energetska vrijednost akumulacije

Doprinos akumulacije
ISKORISTIVOST RIJEKE (IR)

IR=Vkor/V

Slika 4.4::4 Konstrukcija krivulje iskoristivosti rijeke

ISKORISTIVOST IZGRADNJE (IIZ)

IIZ=Vkor/Vpot=Vkor/QiT,
Vpot-potencijalno mogua iskoristiva voda

Slika 4.4::5 Konstrukcija krivulje iskoristivosti izgradnje

[Type text]

Page 68

ISKORISTIVOST RIJEKE S AKUMULACIJOM (IRA)

IRA=(Vkor+V)/VUK
VKOR-volumen koji se koristi za instalirani protok Qi
V-volumen koji se dodaje

Slika 3.4::6 Iskoristivost rijeke s akumulacijom

DOPRINOS AKUMULACIJE (Dak) - omjer dodatnog prema iskoritenom volumenu

Vrste reguliranja protoka

Ovisno o periodu u kojem se voda izravnava definiraju se slijedee vrste reguliranja:
1) viegodinje izravnanje omoguava da se viak vode iz vodnih godina prebaci u period sunih
godina
2) godinje ili sezonsko izravnanje omoguava da se voda iz vodnih perioda u toku jedne godine
prebacuje u sune periode iste godine
3) tjedno izravnanje uravnoteuje neravnomjernost potronje tokom tjedna
4) dnevno izravnanje uravnoteuje neravnomjernost potronje u toku jednog dana.

Dimenzioniranje akumulacije
Analizira se vremenski period u kojem je poznat hidrogram dotoka Q(t) i potreba P(t). Najvei manjak u
promatranom periodu predstavlja volumen vode koji je potrebno sauvati da bi se ispunile potrebe
potroaa, tj. korisni volumen akumulacije.
Korisni volumen akumulacije moe se odrediti na vie naina, a svi se temelje na bilancnoj jednadbi.
Sumarna krivulja openito moe prikazivati sumarni volumen dotoka, ulaza, izlaza i potreba.
Sumarna krivulja monotono je rastua ili horizontalna (za Q=0) krivulja sa sljedeim
svojstvima (slika 4.4::7):
o nagib sekante predstavlja srednji protok na nekom intervalu tg

o nagib tangente u bilo kojoj toki odgovara protoku u toj toki tg

[Type text]

Vi
ti
Qk

Qi

Page 69

Slika 4.4::7 Sumarna krivulja volumena

[Type text]

Page 70