KOMPLEMENTARAN - koji nadopunjuje,koji zajednos drugim dijelom tvori cjelinu.

komplementaran (nl. complementarius)

dopunski, koji dopunjuje, koji slui kao dopuna ili dodatak (emu);
komplementarne boje dopunske boje, tj. one dve koje daju belu boju kad se
pomeaju u odreenom odnosu, napr. uta i indigoplava boja (harmonine boje);
komplementarni dan dopunski dan (29) u februaru svake prestupne godine.

kompatibilan (lat. compatibilis) suglasan, spojiv,snoljiv; pomirljiv

kompatibilan (nl. compatibilis) - saglasan, saglaljiv, sloljiv, spojljiv, snoljiv;
pomirljiv.

koncept (l. conceptum, concipere zamisliti, shvatiti)

1. plan, nacrt, skica; prvi pismeni sastav (nekog dela, spisa); 2. (l. conceptus) pojam;
sposobnost shvatanja, mo, pojimanja; izii iz koncepta izgubiti vezu misli, pobrkati se u
mislima, zbuniti se; izbaciti nekog iz koncepta poremetiti neiji red misli, zbuniti ga.
koncept-papir ()
prostija, polubela hartija za sastavljanje koncepata.
konceptakulum (nl. conceptaculum)
ostava; sanduk za ostavu, pohranilite; bot. udubljenje na talasu (v. talus 1) u kome se
razvijaju spolni organi (kod mrkih alga).
konceptirati (l. conceptum, concipere zamisliti, shvatiti)
izraditi prvi sastav, praviti (ili: napraviti) plan, nacrt, skicu (dela, spisa i sl.).
konceptivan (nl. conceptivus)
zool. oplodljiv, sposoban da bude oploen; shvatljiv, sposoban za shvatanje.
konceptualisti (l. conceptus pojam)
filozofski: pristalice konceptualizma.
konceptualizam (l. conceptus pojam)
filozofski: pravac izmeu realizma i nominalizma po kome opti pojmovi jesu oblici i prave
radnje misli, a ne prosti znaci koji se podjednako primenjuju na vie jedinaka.

regulacija trita (engl. regulation; franc. rglement; njem. Verordnung) pod

tim se

pojmom u ~pravu trinog natjecanja podrazumijeva situacija kad drava

uspostavlja
pravila odnosno donosi posebne propise za pojedina ~trita (sektora, industrije)
kojima se, pod prijetnjom kazne, eli promijeniti gospodarsko ponaanje i djelovanje
~poduzetnika u privatnom sektoru.
U provoenju takve zamisli drava se koristi razliitim sredstvima kao tosu izravno ili
neizravno utvrivanje ~cijena proizvoda/usluga, obveza otkrivanja podataka,
uvoenje ~standarda, utvrivanje ogranienja vlasnitva nad poduzetnicima u nekoj
industriji i sl.
Ciljevi koji se regulacijom ele postii su gospodarski, socijalni i politiki. U osnovi se
eli sprijeiti ~bezobzirno trino natjecanje, zatiti ~dobavljae od rizika niskih
cijena
i premalog obujma proizvodnje/prodaje, poveati zaposlenost i raspodjelu dobiti u
initi ujednaenijom. U sluaju prirodnih ~monopola drava eli u cilju postizanja
uinkovitosti i racionalizacije trokova eli izbjei dupliciranje kapaciteta.. U svezi sa
zatitom ~potroaa, uvoenjem ~standarda se eli odrati kvaliteta robe/usluga.
Za provoenje specifinih sektorskih pravila osnivaju se posebna regulatorna tijela
(engl. regulatory authotity; regulatori body; regulator; sector specific
regulator). Rije
je neovisnim, visokostrunim, sui generis tijelima dravne uprave, srodnim
~agencijama za konkurenciju.
U pojedinim sektorima (industrijama; tritima), a naroito u pojedinim samostalnim
zanimanjima (odvjetnici, lijenici i sl.) postoji tzv. samoregulacija (engl.
selfregulation).
Rije je o regulaciji koju su bez dravne prisile proveli sami lanovi
pojedinog ceha radi ostvarivanja uzajamnih koristi i pogodnosti. Cilj samoregulacije
moe biti ouvanje profesionalnog ugleda, etike norme ili obrazovanje.
Pojam suprotnih obiljeja je deregulacija (engl. deregulation). To je proces
uklanjanja
regulatornih ogranienja na nekom tritu (sektoru; industriji) i uvoenja ~trinog
natjecanja.
regulation (engl.) v. regulacija trita