ILIRI

Podruje dananje Bosne i Hercegovine je naseljeno od doba Neolita. U bronano doba,

neolitsko stanovnitvo su zamijenili Iliri, narod koji je govorio zajedniki indoeuropski jezik. Oni su
Bosni i Hercegovini dali trajno kulturno, etniko i politiko obiljeje.
Ilirska plemena:
Bosnu i Hercegovinu su naseljavala najpoznatija i najjaja ilirska plemena. Jedno od njihovih
glavnih sredita nalazilo se na Glasincu nedaleko od Sarajeva. Treba spomenuti nekoliko ilirskih
plemena na podruju dananje Bosne i Hercegovine.Dalmati, od kojih je nastala rije Dalmacija,
su ivjeli irom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili Dezijati. Istonu Bosnu su
naseljavali Autarijati. Liburni su ivjeli u sjeverozapadnoj Bosni i bili su uveni pljakai (u
Hrvatskoj su se prostirali uz sjeverni dio priobalja). Sjevernu su Bosnu nastanjivali Mezeji.
Ardani su ivjeli juno od Liburna, a Antiari su ivjeli jo dalje prema jugu. Druga ilirska plemena
koje treba spomenuti su Labodi i Daorsi. Migracije Kelta u etvrtom i treem stoljeu prije Krista
su izbacile mnoga ilirska plemena s bivih podruja. Ipak, neka keltska i ilirska plemena su se
mijeala, kao to su Skordisci, mjeovito ilirsko-keltsko pleme iz sjeveroistone Bosne. U
Bosanskoj Krajini su ivjeli Japodi. Juni dio Bosne i Hercegovinu nastanjivali su Ardijejci i
Daorsi, koji su kovali i svoj vlastiti novac. Ostaci drevnog grada Daorsa, poznatog
kao Daorson jo uvijek se mogu vidjeti u Oaniu kod Stoca.
ivot i kultura Ilira:
Iliri su naselili u razliitim dijelovima Bosne i Hercegovine, prvobitno kao stoari, gdje u
gradinama i tumulima ostavljaju bogate tragove svoje kulture: Glasinac, Sanski
Most, Jezerine itd. Brojna arheoloka iskapanja irom Bosne i Hercegovine, govore da su se
ilirska plemena bavila poljoprivredom i to stoarstvom (uzgoj ovaca i koza), a plemena koja su
ivjela u ravniarskim krajevima ratarstvom. Primorski Iliri i oni koji su ivjeli uz plovne rijeke bili
su poznati u antikom svijetu po brodogradnji i pomorstvu, a privredu su preteno zasnivali na
ribolovu. Kako su Iliri bili vrsni ratnici, nosioci napredne kulture i tvorci novog drutvenog poretka,
to je dovelo do stvaranja prvih politikih organizacija na njihovom prostoru, iz kojih su potom
nastale prve drave (Ilirska kraljevstva). To se dogodilo razvijanjem proizvodnih odnosa i trgovine
sa susjedima koja potie drutvenu diferencijaciju meu ilirskim plemenima zbog koje u 3.
stoljeu prije Krista vojna demokracija plemenskih saveza prerasta u patrijarhalnu monarhiju.
Privredni i politiki uspon Ilira vee se za period od 10 do 1 st. prije Krista. Kako je Bosna i
Hercegovina bila izuzetno bogata zlatom, srebrom, bakrom, eljezom itd., Iliri s ovog podruja
stekli su znatnu prednost u odnosu na svoje susjede pa je to razlog da se Bosna i Hercegovina
smatra njihovom sredinjom kulturnom i politikom zonom. Najpoznatija sjedita ilirske kulture su
bili u okolici Sarajeva, na Zlatitu i Soukbunaru, te kod Bihaa i Stoca. Povijesni zapisi grkih i
rimskih povjesniara, kao i arheoloka nalazita irom Bosne i Hercegovine. pruaju mnotvo
informacija o nainu na koji su starosjedioci Iliri ratovali u pretpovijesno doba i kako su bili

naoruani. Radionice za izradu oruja su smjetene veinom u srednjoj i zapadnoj Bosni, gdje se
i nalaze bogata nalazita bakra i eljeza, a nalazile su se u sklopu naselja na gradinama. Iliri su
podizali svoja naselja na strmim uzvisinama koja su bila utvrena bedemima, a ulaz je bio
zatien kulama. Od rimskih povjesniara doznajemo, npr. o ilirskoj tvrdjavi Delminium, koja se
nalazila na brdu iznad dananjeg Tomislavgrada (Duvna), a koje je s velikom mukom, poslije
duge borbe, bilo osvojeno od strane rimskih vojnika.

Ilirska umjetnost:
Od 7. stoljea prije Krista eljezo preuzima primat, preputajui bronci domenu nakita i
umjetnosti. Razliita ilirska plemena pod utjecajem haltatskih formiraju vlastite regionalne
varijante.Japodska plemena imaju izuzetnu sklonost kienju (teke, predimenzionirane ogrlice od
ute, plave ili bijele staklene paste, masivne bronane fibule, bronani privjesci u obliku ivotinja i
ljudi, spiralne narukvice, dijademi, kape i oglavlja od bronanog lima...). Karakteristina je i sitna
plastika od jantara oblikovane u stilu arhajske jonske plastike. Poetkom 4. stoljea prije Krista
dolazi do prvog prodora Kelta, oni donose tehniku lonarskog kola, nove tipove fibula, te razliite
bronane i eljezne pojaseve. Oni se nisu zadravali u svom pohodu na Grku i njihov utjecaj je
ogranien uPanoniji, Istri i Dalmaciji. Na znaajnu ulogu kulta mrtvih kod Ilira upuuje panja s
kojom su vreni sahranjivanje i posmrtni obredi kao i bogatstvo razliitih priloga u grobovima. U
sjevernim krajevima dugo se ouvala tradicija spaljivanja pored sahranjivanja u ravne grobove,
dok se na jugu mrtvi sahranjuju u kamenim ili zemljanim tumulima (gromile), koji u Hercegovini
doseu monumentalne promjere (vie od 50 m u promjeru i 5 m u visinu). U
porjeju Neretve, helenizirano ilirsko pleme Daorsa irilo je grki utjecaj. Njihov glavni
grad Daorson na Oanjiima kod Stoca predstavlja danas najznaajnije kulturno sredite staroga
vijeka u Bosni i Hercegovini. Tu se osobito istie megalitski zid podignut krajem 4. st. pr. Kr., a
sastavljen od velikih trapezastih blokova kamena. Razorili su ga Rimljani u 1. stoljeu prije Krista
koji se tada uvruju u ovim krajevima.

Dodir d Grcima:
Tijekom prvog tisuljea prije Krista za bosanskohercegovake Ilire dogodila su se tri velika
dogaaja ,koja su odredila njihovu daljnju sudbinu: dodir s Grcima, dolazak Kelta i na kraju
prodor Rimljana. Od 7. stoljea prije Krista, poinju kontakti s Grcima, ime se uspostavljaju
obostrane kulturne i trgovake veze. Te veze su se odravale preko njezinih raznih kolonija od
kojih je veina bila na obali, a neke od njih su bili Apolonija, Dra i Narona na uu Neretve. To je
za Ilire imalo veliki znaaj jer su ih Grci uveli u civilizacijske tijekove. Kao posljedica utjecaja
grke kulture, Iliri poinju kovati novac, poinju koristiti pismo, od njih preuzimaju savreniji oblik
drutvene organizacije i druge tekovine visoke helenske kulture. Iz tog vremena potjeu i prvi
pisani podaci o zemlji u kojoj ive Iliri i njenim stanovnicima. Ipak prve tri stotine godina boravka
Ilira na podruju Bosne i Hercegovineovijeno je tajnom, a da manja plemena u 7. stoljeu prije
Krista pacificiraju Helene. zakljuuje se po odsustvu oruja u grobovima. Istraivanja kod

Trebinja, gdje se u grobnicama Ilira nalaze materijali iz Grke i drugih dijelova svijeta dokazuju da
je ilirska kultura prvenstveno trgovina bilo vrlo dobro razvijena. Ipak, druga ilirska plemena
opstaju kao snane vojne druine, koje su ratovale protiv Filipa i Aleksandra Makedonskog.

Dolazak Kelta:
Drugi vaan dogaaj za Ilire vee se za prodor Kelta iz dananje Francuske i sjeverne Italije.
Njihov prodor na Balkan u 4. i 3. stoljeu prije Krista doveo je do velikog pomicanja tamonjih
ilirskih plemena. Iz srednje Bosne potisnuli su Autarijate, koji su se uputili u istonu Hercegovinu i
dananju Crnu Goru. Od njih potjee naziv rijeke Tare. Pleme Ardijejaca, koje je naseljavalo
gornji tok Neretve, pomie se niz Neretvu i nastanjuju dijelove june Hercegovine i dijelove
primorja od ua Neretve do Boke Kotorske. Tu su kasnije osnovali kraljevstvo koje je dugo
predstavljalo bitan politiki faktor na srednjem Jadranu.

Borbe s Rimljanima:
Oko 230. godine prije Krista na podruju Crne Gore nastaje prva ilirska drava pod
kraljem Agronom. Vrlo se brzo stvaraju politike i trgovake veze izmeu Italije i Ilira u Bosni i
Hercegovini. U isto vrijeme kad je Rim pobijedio Kartagu i zagospodario Sredozemljem , ilirski
gusari kraljice Teute, Agronove ene, pljakaju po Jadranskom i Jonskom moru. Zbog toga i zbog
rimske ekspanzonistike politike dolazi 229. prije Krista do prvog rata protiv Ilira. Tada poinje
novo razdoblje u povijesti Ilira ime je poeo stopedesetogodinji sukob protiv Rimljana nakon
kojeg Iliri bivaju pokoreni, u 1. stoljeu prije Krista. To je predstavljalo veliku prekretnicu za Ilire u
njihovom ivotu, a pod rimskom vlau ostali su due od 500 godina. Kroz to vrijeme dijelili su
sudbinu s pokorenim narodima u Rimskom carstvu. Prvi sukobi Ilira i Rimljana su se dogodili 229.
godine prije Krista. U Ilirskim ratovima, koji su trajali do 219. godine prije Krista, Iliri su izgubili
dolinu Neretvu. Rimljani su se zatim utvrdili na ilirskoj obali Jadranskog mora. Rimski pisani izvori
spominju da su ilirska plemena bila vrlo ratoborna. Ve 171. godine prije Krista Japodi vode rat
protiv Rima. Rimljani su ovim podrujem zavladali tek 168. godine prije Krista nakon pobjede na
kraljem Gencijem. U narednih 200 godina, brojni su ustanci Ilira koji su pod rimskom upravom.
Najvei otpor je prualo pleme Dalmata u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koje je pokorio
tek August posljednjih godina prije nae ere. Prema mnogim izvorima, i sam naziv Bosna potie
od ilirske rijei "Bosona", neki ovaj naziv dovode i u vezu s imenom uvenog voe posljednjeg
ilirskog oruanog otpora rimskom osvajau, poznatog pod imenom Baton. Pored Ilira u Bosni u
vrijeme najezde Rimljana, ive i Kelti, koji se s vremenom potpuno mjeaju s Ilirima. U drugom i
prvom stoljeu prije Krista, Rimljani prodiru duboko u sredinju Bosnu, gdje konstantno ratuju
protiv ratobornih Ilira. Najvea pobuna Ilira protiv Rimljana se dogodila 6.godine prije Krista i
trajala je etiri godine. Veliki Ilirski Ustanak zahvatio je i Bosnu i Hercegovinu, a sredite pobune
je bilo u okolici Varea i Vranduka, a voe ove pobune su bili ve navedeni Baton, iz plemena
Dezidijata i Pinez, kralj Breuka. Ova pobuna je prerasla u sveopi ilirski sukob protiv Rimljana, te
je zabiljeena izjava, koju je rimski car Oktavijan izrekao u rimskom Senatu, kada je rekao:

"Pobunjenici kreu na Rim!". Da bi uguili pobunu, Rimljani su bili primorani angairati 15 legija
vojske, od ukupno 25 koliko su ih tada imali. Naposljetku i sam voa pobune Baton biva
zarobljen, a kada su ga pitali zato je podigao pobunu, odgovorio je: "Vi ste nam umjesto pastira
poslali vukove...". Zadivljen njegovom mudrou i hrabrou, rimski car ga nije dao pogubiti, kako
je to bilo uobiajeno, nego ga je zadrao u Rimu. Naime, dio je pobunjenika kraj Vranduka,
svjesni da e izgubiti bitku protiv Rimljana, odluuju se ne predati. ene i djeca skakali u vatru
zapaljenog grada, a mukarci su se meusobno izboli maevima, pred zapanjenim i zadivljenim
rimskim vojnicima. Poslije ove pobune i dalje su postojali sukobi izmeu Ilira i Rimljana irom
Bosne, a zadnja je pobuna protiv rimskih osvajaa bila uguena 9. godine. Tako za vrijeme
cara Tiberija, sva ilirska podruja konano prelaze pod rimsku upravu. Rim je ve tijekom
osvajanja, na ovaj prostor doveo veliki broj vojnih jedinica. Za njima su doli trgovci, robovi,
zanatlije i dr. Mnogi od njih su se ovdje nastanili, a o tome svjedoe brojni nadgrobni spomenici
na kojima se skoro uvijek navodi etnika pripadnost umrlog. Tako saznajemo da su pored Ilira na
ovom prostoru ivjeli i Rimljani, Gali, Germani, Egipani, Sirijci, Iranci i dr. Iliri su za vrijeme
rimske uprave uglavnom ivjeli na selima i nisu se puno mijeali s doljacima. Mali broj Ilira je
prihvatio rimsku civilizaciju. Cijelo podruje Bosne i Hercegovine biva vrsto pod kontrolom
Rimljana, koji potom uspostavljaju svoja naselja i mreu puteva irom Bosne. Ovi putevi su bili
potrebni Rimljanima za njihovo daljnje vojno napredovanje, a i za prijevoz zlata, srebra i olova
koji se vadili iz rudnika koje su otvarali po cijeloj Bosni i Hercegovini.