Srednja kola dr.

Antuna Barca, Crikvenica

Referat iz likovne umjetnosti:

Junaci antikih mitova u hrvatskoj batini

Katarina Luii, 2.G1

Uvod
Likovi iz antike mitologije sastavni su dio nae kulture, umjetnike batine i jezine tradicije.
Susreemo ih u poslovicama i u knjievnosti, u znanstvenom nazivlju i imenima svemirskih
raketa, u astronomskim atlasima i na kazalinim daskama, u djelima kipara i slikara, na filmu,
televiziji i u glazbi, u krialjkama i politikim govorima. esto ih spominjemo a da ni ne
razmiljamo o tome kako su uli u na jezik, nain razmiljanja i obiaje. Na iduim
stranicama navela sam par vanijih to se tie hrvatske batine.

Dirka
Dirka je Likova ena u grkoj mitologiji, tetka Antiope koja je zatrudnjela sa Zeusom.
Antiopa je od srama pobjegla kralju Epopeju iz Sikiona, ali ju je Lik na silu odveo natrag. Na
tom povratku rodila je blizance Amfiona i Zeta. Dirka je mrzila Antiopu, te se prema njoj
odnosila okrutno nakon to ju je Lik dao Dirki. Antiopa je naposljetku uspjela pobjei Dirki.
U Euripidovom djelu Antiopa ona bjei natrag u peinu u kojoj su roeni Amfion i Zeto, a
koji sada ondje ive kao odrasli mukarci. Oni ne vjeruju njenim tvrdnjama kako je ona
njihova majka i odbijaju njene molbe za utoitem. No, kada Dirka dolazi pronai Antiopu
kako bi je ubila, blizanci postanu uvjereni u rijei pastira koji ih je odgojio, a koji im je rekao
kako je Antiopa njihova majka. Oni zatim ubijaju Dirku vezavi je za bikove rogove.
Dirka je bila posveena bogu Dionizu, koji je nainio izvor vode na mjestu Dirkine pogibije.
To se mjesto nalazilo ili na planini Kiteron ili u Tebi, a lokalna tradicija nalagala je odlazeem
tebanskom hiparhu da se zakune svojim nasljednikom na njezinom grobu.

Artemida
Artemida je boginja Mjeseca, zvijeri i lova, zatitnica djevojaka, boica svadbe i poroda;
Apolonova sestra blizanka, Zeusova i Letina ki. Artemidini su pandani u rimskoj mitologiji
Dijana, boginja lova i Selena, boginja Mjeseca.
Karakteristike
Artemida je boica Mjeseca te je stoga Apolonova sestra blizanka. Budui da nosi luk i
strijele, s vremenom je postala i boica zvijeri i lova. Zatitnica je djevojaka, kojima alje
brzu smrt, ali spaava ih takoer kad zatreba. Mladiima donosi slavu i ast. Artemidu tuju
kao djeviansku boicu okuenu nimfama te kao boicu svadbe i poroaja, to je razlog zbog
kojeg nevjeste Artemidi posveuju svoj pojas. Najee je prikazivana s mjeseevom krunom
u kosi te s jelenjom koom oko ramena. Posveeni su joj lovaki psi i sva zvjerad.
Artemida je gospodarica zvijeri, boica divljai i lova, koju pjesnici, mitografi i likovni
umjetnici redovno predouju kao lijepu djevojku naoruanu lukom i strijelama, praenu
koutom, katkad veprom i psom. esto je odjevena u kratku suknju, bosonoga je i u
streljakoj pozi. Homer ju je u Ilijadi prikazao djevojakog izgleda.
Najstariji primjeri Artemide u grkoj arhajskoj umjetnosti prikazuju je kao Potnia Theron boicu zvijeri - krilatu boicu koja dri leoparda i jelena u rukama, a katkad leoparda i lava.
U klasinoj je grkoj umjetnosti prikazivana kao tamnoputa lovkinja odjevena u djevojaku
kratku suknju, s lovakim izmama, srebrnim lukom i strijelama te maginim tobolcem. esto
je prikazivana u streljakome stavu, zajedno sa psom ili jelenom. Katkad je luk i strijele
zamjenjivalo i koplje. Kao boginja djevojaka drala je i liru, a kao boginja svjetla par
zapaljenih baklji.

Artemida je neko predoavana i kao neka tua boginja kojoj su prinosili ljudske rtve, a
predstavljala je bolest, smrt i zlo. Budui da su lov i rat bili povezani, u nekim je krajevima
postala boginja rata. U Sparti su joj navodno prinosili ljudske rtve, a poslije su pred njezinim
kipom ibali spartanske mladie da bi ih pripremili na patnje koje ih ekaju u ratu.
to se tie kulta; Osobito je tovana u Arkadiji, a najpoznatiji je hram u Efezu - Artemision remek-djelo grke arhitekture i skulpture. Takoer je bila posebno tovana u Sparti.
U Maloj Aziji bila je vrhovno boanstvo, posebice u spomenutom Efezu. U Djelima
apostolskim (19:28) govori se o Efeanima i njihovu tovanju:
Mlade su Atenjanke u dobi od pet do deset godina bile slane u Artemidino svetite u Brauronu
da bi sluile boici jednu godinu. Za to su vrijeme bile znane kao arktoi, odnosni medvjedii.
Mit objaanjava da je jedan medvjed navikao redovno posjeivati taj grad te da su ga ljudi
hranili i pripitomili. Jednog je dana medvjed ubio djevojicu, a njezina su braa ubila
medvjeda to je razbjesnilo Artemidu koja je zahtijevala da se djevojice ponaaju kao
medvjedi da bi nadoknadile njegovu smrt.
U mnogim su dijelovima Grke mlade ene posveivale igrake, lutkice i uvojke svoje kose
Artemidi prije braka.

Heraklo
Heraklo u grkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene. U
rimskoj mitologiji zvao se Herkul.
Roenje i djetinjstvo
Hera je bila Heraklova pomajka i njegov neprijatelj. Zeus je oplodio Alkmenu, smrtnicu u
obliju njezina mua Amfitriona. Iste se noi vratio i njezin mu te su takoer spavali zajedno.
Stoga je Alkmena zanijela dva djeaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da e djeak koji
se rodi te noi lanu Perzejeve kue biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom,
Hera je pokuala sprijeiti poroaj zavezavi Alkmenine noge u vor da bi usporila porod. A
potom je ubrzala Euristejevo roenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina slukinja,
rekavi da je Alkmena ve rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u lasicu. Alkmena je
potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan
Heraklo, u prijevodu "Herina slava", da bi se ublaio Herin gnjev.
Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije zmije da ga ubiju dok je leao u kolijevci.
Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronala da se
igra njima kao da su igrake.
Jedna pria govori da je Zeus prevario Heru da doji Herakla. Kad je ona otkrila tko je dijete,
bacila ga je sa svojih grudi, a mlijeko se prolilo nebom i stvorilo Mlijenu stazu.
Mladost

Nakon to je ubio svog uitelja glazbe lirom, poslan je da uva stoku na planinu sa svojim
ouhom Amfitrionom. Ondje su ga posjetile dvije nimfe - Uitak i Vrlina - ponudivi mu
ugodan ali lagodan ivot ili teak ali slavan ivot. Heraklo je izabrao potonje. Jedan od
njegovih izazova postavio mu je kralj Tespije koji je htio da ubije kiteronskog lava. Kao
nagradu, kralj mu je ponudio priliku da oplodi njegovih 50 keri. Navodno je to Heraklo
uinio u jednoj noi.
Poslije je u Tebi oenio njegovu ker Megaru. No, Hera je dovela Herakla do napada ludila te
je on ubio svoju djecu. Nakon to je shvatio to je uinio, pobjegao je delfijskoj proroici.
Hera je kontrolirala proroicu koja mu je naredila da slui kralju Euristeju dvanaest godina i
ini bilo koji zadatak koji mu on zada. Heraklo je kao uvjet za dolazak na Olimp (i
besmrtnost) trebao izvriti dvanaest zadataka, koje mu je postavljao kralj Euristej.

Dvanaest zadataka
Apolodor donosi zadatke ovim redom:
1. Da ubije Nemejskog lava
2. Da ubije Lernejsku hidru
3. Da uhvati kerinejsku koutu
4. Da ubije erimantskog vepar
5. Da oisti tale elidskog kralja Augija
6. Da pobije sve Stimfalke ptice
7. Da ukroti kritskog bika
8. Da dovede Diomedove kobile-ljudodere
9. Da donese Hipolitin pojas
10. Da dotjera Gerionova goveda
11. Da donese zlatne jabuke iz vrta Hesperida
12. Da dovede Hadovog psa Kerbera

Nakon zadataka
Nakon to je zavrio zadatke, Heraklo se pridruio Argonautima u potrazi za zlatnim runom.
Spasili su junakinje, osvojili Troju i pomogli bogovima u ratu protiv Giganata. Takoer se
zaljubio u princezu Jolu od Ehalije. Kralj i njegovi sinovi s prijezirom su gledali na Heraklove
pothvate, svi osim Jolina brata Ifita koji je postao Heraklov najbolji prijatelj. Eurit je ponudio

ruku svoje keri onome tko ga pobijedi u streljakome natjecanju. Kad je to uinio, Eurit nije
odrao obeanje te je Heraklo ubio njega i njegove sinove, osim Ifrita, a Jolu je oteo. No,
Hera je jo jednom Herakla natjerala do ludila te je bacio Ifita s gradskih zidina.
Heraklo se morao iskupiti i oistiti sluenjem lidijskoj kraljici Omfali. Morao je raditi enske
poslove i nositi ensku odjeu, a ona je nosila njegovu lavlju kou i toljagu. Nakon nekog
vremena oslobodila ga je te su se vjenali.

Minerva
Minerva je bila jedna od istaknutijih boica rimske mitologije. Bila je boica mudrosti i
znanosti.
Jedna od njezinih nevjerojatnih avantura je bilo njezino natjecanje sa Neptunom. Kada je
Kekrop osnovao Atenu, bilo je dogovoreno da e jedno boanstvo, koje e napraviti
najkorisniji dar ovjeanstvu, imati ast imenovati grad. Neptun, udarcem trozupca, stvorio je
konja. Minerva je procvala maslinovo drvo te je osvojila nagradu. Ona je bila boica rata,
mudrosti i umjetnosti. Tj. svih onih znanosti koje tvore ovjeka korisnim drutvu i sebi.
Poetiari ju opisuju te je kipari i slikari prikazuju u stajaem poloaju, naoruanu, sa
staloenim ali nasmjeenim licem, sa kopljem u desnoj ruci i zlatnim oklopom na grudima te
titom u lijevoj ruci na kojemu je Meduzina glava. Minervina kaciga je obino bila
obuhvaena maslinama tako prikazujui da je mir kraj rata ili zato jer joj je to stablo bilo
sveto. Uz njezine noge se obino nalazila sova, znak mudorosti, ili pijetao, znak rata.
Minerva predstavlja mudrost, to jest, vjeto znanje u kombinaciji sa laganom vjebom te
razumijevanje najplemenitije umjetnosti, najvee dostignue uma, zajedno sa svim vrlinama
ali posebno djevianstvom. Kau da je roena iz Jupiterovog mozga, jer genijalnost ljudi nije
izumila korisne umjetnosti i znanosti koje su, naprotiv, izvedene iz fontane svih mudrosti.
Minerva je roena naoruana zbog ljudske due, koja je utvrena mudrou i vrlinama,
nepobjediva; u opasnosti, neustraiva; ispod krieva, neslomljena; u nesrei, nesavladiva.

Literatura:
http://www.theoi.com/Ouranios/HoraDike.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Dike_%28mythology%29
http://www.pantheon.org/articles/d/dike.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Artemis
http://www.pantheon.org/articles/a/artemis.html
http://www.theoi.com/Olympios/Artemis.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Heracles
http://www.pantheon.org/articles/h/heracles.html
http://www.greekmythology.com/Myths/Heroes/Heracles/heracles.html
http://www.timelessmyths.com/classical/heracles.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Minerva