3.

Vektorski prostori
1 Definicija vektorskog prostora
Vektorski ili linearni prostor nad telom

je aditivna Abelova grupa

X ={x , y , z , ... } u kojoj je definisano mnoenje sa elementima iz

x X

i svaki

definisan je elemenat

1)

( x + y )=x+ y ( ; x X )

2)

( + ) x=x+ x ( , ; x X )

3)

( x )=( ) x ( , ; x X )

4)

tj. za svaki

x X . Pri tome su ispunjeni uslovi:

1 x=x (x X ) .

Elementi vektorskog prostora zovu se vektori. Telo

nad kojim je vektorski

prostor X zove se telo skalara a njegovi elementi skalari. Ako je

telo

kompleksnih brojeva onda se X zove kompleksni vektorski prostor a ako je telo

realnih brojeva onda je X realni vektorski prostor.
2 Linearna zavisnost

1 2 , , n i x 1 x 2 , , x n X , tada se vektor

Neka su
n

k xk
k=1

zove linearna kombinacija vektora

Kae se da su vektori

x 1 x 2 , , x n linearno nezavisni ako iz

k x k =0 (1)
k=1

sledi

x1 x2 , , xn

1= 2 == n =0 .

n 0

Ako je jednakost (1) ispunjena bar za neko

kae se da su vektori

x 1 x 2 , , x n linearno zavisni.
3 Potprostor

,S X

Neprazan skup

je potprostor vektorskog prostora

X . Neka je

vektorski prostor u odnosu na operacije koje su definisane u

Skup svih linearnih kombinacija vektora iz

prostora

X . Kae se da je prostor

ako je

obrazuje potprostor

L(S ) razapet nad skupom

SX

L(S ) ,

S .

4 Baza i dimenzija
Skup koji se sastoji od linearno nezavisnih eIemenata prostora prostor
algebarska (Hamelova) baza prostora
Ako baza ima

elemenata, gde je

zove se

X .
konaan broj, kae se da je prostor

konano dimenzionalan i da mu je dimenzija jednaka

n( dim X=n) .

Ako se baza sastoji od beskonano mnogo elemenata kae se da je vektorski prostor

beskonano dimenzionalan.

Oznaimo sa

skup svih n-tolanih nizova

x=( 1 , 2 ,.. , n )

u kome su

definisane operacije sa

( 1 , 2 ,.. , n ) + ( 1 , 2 ,.. , n )=( 1+ 1 , 2+ 2 ,.. , n+ n )

( 1 , 2 ,.. , n )=( 1 , 2 ,.. , n )
X

je n-dimenzionalni vektorski prostor,

koordinate vektora

x=( 1 , 2 ,.. , n ) U njemu je sistem vektora

i ( i=1,2, , n )

se nazivaju

e 1=( 1, 0,0, . ..,0 ) ,

e 2=( 0, 1,0, . .. , 0 ) ,
. .. ,
e n=( 0, 0, 0,. . , 1 )
jedna baza.
PROBLEMI VEZANI ZA VEKTORSKE PROSTORE
1.Dokazivanje da li je odreeni skup potprostor vektorskog skupa
- problem terminolokih formulacija, vektorsko polje , polje skalara, linearni
podskup
Ovdje treba imati u vidu da za vektorsko polje

X postoji skup skalara

koji ga pretvara (ili ne) u linearni podskup vektorskog prostora.Oko ga

pretvara, kae se da se vektorski prostor

X razapinje skalarima

.Posebno treba imati u vidu da vektorski skup moe biti bilo koji ureeni skup
entiteta

x 1 x 2 , , x n - to ne moraju biti klasini vektori kako smo ih uili.

Problem se svodi na dokazivanje da li je odreeni podskup linearna

kombinacija datog vektorskog skupa razapetog skalarima iz skupa

,i

ima sledee reperkusije

-

Problem utvrivanja pripadnosti potskupa datom vektorskom prostoru

Problem utvrivanja broja nezavisnih potskupova u datom vektorskom
prostoru

2.Problem analize linearne kombinacije vektora kao podskupa vektorskog

skupa dalji korak analize podskupova vektorskog prostora
Ovaj problem se svodi na analizu izraza
n

k x k =0
k=1

Oigledno, ukoliko ne postoji linearana zavisnost najmanje dva vektora

x i i x j ova suma moe biti jednaka nuli samo ako je

ova je uslov linaerne nezavisnosti skupa

Ako je barem jedno

i 0 , skup

1= 2 == n =0

x1 x2 , , xn .

x 1 x 2 , , x n je linearno zavistan.

3.Problem utvrivanja baze vektorskog skupa sledei korak analize

podskupova vektorskog prostora.
Svodi se na provjeru:
A Da li je pretpostavljeni skup baze nezavisna kobinacija iz matinog skupa tj
da li je
n

k x k =0
k=1

Samo ako je

1= 2 == n =0

B Vekorski prostor moe imati vie baza, i ukoliko su one zadate treba svaku
provjeriti u odnosu na prethodni stav

4.Problem utvrivanja dimenzije vektorskog prostora

Dimenzija nekog vektorskog prostora jednaka je broju lanova njegove
baze.
5.Problem utvrivanja koordinate vektorskog prostora
Problem se svodi na utvrivanje da li postoji skup skalara
datu bazu
n

k e k= A
k=1

1 2, , n

e 1 , e 2 , .. , en X daju zavisnu linearnu kombinaciju tj:

koji za