Professional Documents
Culture Documents
Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Projektovanje, Gradenje, Pogon I Održavanje Gasnih Kotlarnica
Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Projektovanje, Gradenje, Pogon I Održavanje Gasnih Kotlarnica
PRAVILNIK
O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA
PROJEKTOVANJE, GRAENJE, POGON I
ODRAVANJE GASNIH KOTLARNICA
("Sl. list SFRJ", br. 10/90 i 52/90)
1. OPTE ODREDBE
lan 1
Ovim pravilnikom propisuju se tehniki uslovi za projektovanje, graenje, pogon i odravanje
gasnih kotlarnica, ukupnog kapaciteta iznad 50 kW.
lan 2
Odredbe ovog pravilnika odnose se na kotlarnice u kojima se koristi najmanje jadno gasovito
gorivo utvreno jugoslovenskim standardom JUS H.F1.001, relativne gustine do 1,3,
ukljuujui i 1,3, i na kotlarnice u kojima se koristi vie vrsta goriva.
lan 3
Odredbe ovog pravilnika odnose se na:
1) kotlarnice koje se nalaze u sastavu stambenog ili slinog objekta u kome se zadrava ili
boravi vei broj ljudi, u kojima najvei dozvoljeni radni pritisak gasa iznosi 100 mbar;
2) kotlarnice koje se nalaze u posebnim graevinskim objektima, u kojima najvei dozvoljeni
radni pritisak gasa iznosi 4 bar;
3) kotlarnice u kojima se koriste meavine gasa i vazduha sa najveim dozvoljenim radnim
pritiskom 0,6 bar.
Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na gasna postrojenja kao to su:
1) generatori toplote u kojima, pored gasovitog goriva, istovremeno sagorevaju i druga
goriva;
2) industrijska loita (npr. pei u industriji, kotlovi za spaljivanje smea, industrijske suare i
sl.);
3) postrojenja koja delimino ili potpuno slue za proizvodnju elektrine energije;
4) postrojenja kod kojih jedinino optereenje gorionika prelazi 30 MW;
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
16) optereenje je koliina energije koja se gorivom dovodi u gorionik, odnosno proizvod
koliine potroenog gasa u jedinici vremena i donje toplotne vrednosti gasa;
17) automatski gasni gorionici su gorionici koji su opremljeni samostalno delujuim
ureajima za paljenje, nadziranje plamena, upravljanje i regulaciju. Paljenjem, nadziranjem
plamena, ukljuivanjem i iskljuivanjem upravlja se zavisno od vrednosti regulacione
veliine, bez intervencije rukovaoca;
18) poluautomatski gasni gorionici su gorionici koji su opremljeni samostalno delujuim
ureajima za paljenje, nadziranje plamena i upravljanje, pomou kojih se paljenje (putanje u
pogon) izvodi runo. Iskljuivanje iz pogona moe se izvesti i runo, a posle iskljuivanja
plamenika nije mogue ponovno automatsko paljenje;
19) regulatori su ureaji koji slue za odravanje podesive regulacione veliine (npr. pritisak
ili temperatura) prema unapred zadatoj vrednosti;
20) ureaji za upravljanje su ureaji kojima se ukljuuje ili iskljuuje gorionik prema unapred
zadatom programu na signal koji dolazi od regulatora, ureaja za nadziranje, graninih
ureaja, prekidaa ili drugih slinih naprava;
21) ureaji za nadziranje su ureaji koji slue za automatsku kontrolu odreenog pogonskog
stanja ili uslova (prisustvo plamena, otvoren ili zatvoren poloaj zapornih ili regulacionih
ureaja, rad ventilatora ili pumpe, dostizanje donje ili gornje granice pritiska ili temperature
gasa, vazduha, vode i pare);
22) disajni vod je vod koji spaja disajni otvor nekog gasnog ureaja sa atmosferom;
23) ispusni vod je vod koji spaja ispusni otvor sa atmosferom;
24) oduni vod je vod koji spaja izlazni otvor sigurnosnog odunog ventila sa atmosferom;
25) vod za izduvavanje je vod koji slui da se delovi postrojenja rasterete pritiska, ispiraju,
inertizuju ili odzrae;
26) vod proputenog gasa je vod preko koga se odvodi proputeni gas izmeu dva automatska
ventila;
27) upravljaki vod je vod preko koga gorivi gas pod pritiskom mehaniki izvrava mehaniki
odreene upravljake funkcije;
28) relativna gustina je bezdimenzionalna veliina koja predstavlja odnos gustine nekog gasa i
gustine vazduha;
29) gorivi gas je jedan gas ili smea gasova koja u odreenom odnosu sa vazduhom ili
kiseonikom moe da sagoreva;
30) produkti sagorevanja su gasovi koji su predali korisnu toplotu, a nastali su u procesu
sagorevanja u loitu generatora toplote;
31) zatitno dejstvo je dejstvo koje nastaje ako se sigurnosni elementi, odnosno zatitne
sprave aktiviraju;
32) poseban graevinski objekt je objekt sa svih strana okruen slobodnim prostorom.
2. LOKACIJA I DIMENZIJE KOTLARNICA
lan 5
Kotlarnica moe biti izgraena ili kao poseban graevinski objekt, ili kao prislonjeni objekt,
ili u sastavu objekta druge osnovne namene.
Ako kotlarnica nije izgraena kao poseban graevinski objekt, dozvoljene su sledee lokacije:
Visina objekta
do 22 m
od 22 do 40 m
iznad 40 m
Dozvoljena lokacija
proizvoljna
krov, prislonjeni
poseban objekt
Ako su kotlarnice u sastavu objekta druge osnovne namene, jedan zid mora biti postavljen
prema otvorenom prostoru.
Kotlarnice se smeju smetati u podrum ako prostorija nije ukopana vie od 2/3 visine, a gornja
treina mora biti u slobodnom prostoru.
Kotlarnica sa periodinim nadzorom ne mora biti smetena u zatvorenom objektu ako je njena
oprema na drugi nain obezbeena od oteenja i ako je predviena za ugradnju na
slobodnom prostoru.
lan 6
U objektima u kojima se stalno ili povremeno okuplja vei broj ljudi, kao to su: pozorita,
bioskopi, dvorane za razne priredbe, bolnice, deiji domovi i staraki domovi, kotlarnice se
smetaju u prostorije koje nisu ispod nivoa okolnog terena, a ija su najmanje dva zida u
slobodnom prostoru.
lan 7
Kotlarnice se ne smeju smetati u prostorije bez spoljnog zida.
lan 8
Prostorije kotlarnice moraju biti takvih dimenzija da se zadovolje zahtevi montae, rukovanja
i odravanja za sve delove postrojenja. Minimalne vrednosti su date u tabeli 1.
Komunikacioni prolazi u slobodan prostor za prilaz opremi ne smeju biti ui od 0,8 m.
Mere u m
Tabela 1
Karakteristina veliina
Minimalna vrednost
Visina kotlarnice "H" za
ukupni
kapacitet "Q"
2,0
2,2
2,8
3,2
3,6
4,0
4,5
5,0
zavisno od
odabrane opreme
0,7
0,5
1,0
0,5
Udaljenost ela kotla do prednjeg zida, odnosno instalacije na njemu mora biti tolika da se
servis i odravanje gorionika i kotla mogu besprekorno obavljati, pri emu u bilo kojoj fazi
rada mora ostati slobodan prolaz od 0,8 m.
Pod udaljenou podrazumeva se slobodan prostor izmeu najisturenijih delova. Ako se
kotlovi postavljaju u parovima, mogu se postaviti neposredno jedan uz drugi bonim stranama
na kojima nema armature i revizionih otvora i koje se pri remontu ne moraju skidati.
Tehniko reenje kotlarnice mora biti takvo da je osigurano jednostavno unoenje i iznoenje
opreme.
3. TEHNIKE MERE ZATITE OD POARA
lan 9
Za konstrukciju i obloge kotlarnice moraju se upotrebiti negorivi elementi. Prodor poara kroz
konstrukcione elemente kotlarnica spreava se izborom elemenata sa potrebnom otpornou
prema poaru.
Otpornost konstrukcije i obloge kotlarnice prema poaru ispituje se prema jugoslovenskim
standardima JUS U.J1.090, JUS U.J1.100, JUS U.J1.110, JUS U.J1.114, JUS U.J1.140 i JUS
U.J1.160.
Za spreavanje preskoka poara potrebno je da to vei deo spoljnih povrina objekta iji je
kotlarnica deo ili koji se nalazi u blizini kotlarnice bude nezapaljiv, tako da ne moe postati
izvor plamena, "letee vatre" ili zraenja toplote.
Staklene povrine (na primer, prozori), koje su slabe take prema preskoku poara, moraju se
postavljati tako da onemoguavaju preskok poara.
lan 10
Zidovi i krov kotlarnice moraju biti otporni prema poaru najmanje 1/2 h ako postoji opasnost
od preskoka ili prodora poara.
lan 11
Ako se ispod kotlarnice ne nalazi prostorija, pod se izrauje samo od nezapaljivog materijala.
Ako se ispod poda kotlarnice nalazi prostorija, pod mora biti otporan prema poaru najmanje
1/2 h.
lan 12
Generatori toplote moraju imati postolje, koje je uzdignuto od poda najmanje 5 do 10 cm.
lan 13
Vrata i prozori na zidovima otpornim prema poaru moraju biti najmanje jednako otporni
prema poaru kao i zidovi na kojima se nalaze.
Vrata kotlarnice moraju se otvarati upolje.
Vrata moraju biti izraena tako da se sama zatvaraju.
Za spoljna vrata mora da se predvidi mogunost fiksiranja u otvorenom poloaju. Ako se
vrata automatski zatvaraju, koristi se elina opruga, a ne uljni zatvara. To vai i za vrata
susedne prostorije.
Na izlazna vrata postavlja se jasno uoljivo i trajno upozorenje "IZLAZ".
Na ulazna vrata, sa spoljne strane, postavlja se natpis: "KOTLARNICA NEZAPOSLENIMA ULAZ ZABRANJEN".
Kotlarnica mora imati najmanje jedan prozor, i to na spoljnom zidu. Slobodna povrina
prozora mora iznositi najmanje 1/8 povrine poda kotlarnice, a najmanje 30% te povrine
mora biti izvedeno tako da se moe otvarati.
Staklena povrina jednog prozora ne sme biti vea od 1,5m2.
lan 14
Izmeu prostorije kotlarnice i drugih prostorija ne smeju postojati otvori koji se ne mogu
zatvoriti.
lan 15
Kanali za dovod vazduha prema zagrejau vazduha i kanali za transport zagrejanog vazduha
moraju se nalaziti na rastojanju najmanje 1 m od zagrejaa i moraju biti izraeni od
nezapaljivog materijala otpornog prema poaru najmanje 1/2 h.
lan 16
Na mestima na kojima kanali za dovod vazduha prolaze kroz zidove otporne prema poaru
moraju biti postavljene automatske protivpoarne klapne. Protivpoarne klapne i njihov okvir
moraju biti otporni prema poaru najmanje kao i zid u koji se ugrauju.
Protivpoarne klapne postavljene u sistem kanala za grejanje vazduha moraju biti
konstruisane tako da se postigne automatsko zatvaranje ako je temperatura vazduha koja
prolazi najvie za 20oC vea od oekivane maksimalne temperature. Temperatura zatvaranja
klapni mora biti izmeu 75oC i 130oC.
lan 17
Cevi i kanali za transport toplote postavljaju se i opremaju tako da ne mogu prouzrokovati
poar na materijalu koji se nalazi u blizini.
Sistem grejanja vazduha ili sistem cirkulacije vazduha izvodi se tako da ne moe uticati na
irenje poara i dima nastalog od poara u prostoriji u kojoj je uskladiten zapaljivi materijal
ili u kojoj se rukuje tim materijalom. Prolazi cevi u podovima i zidovima, pod kojima se,
pored ostalog, podrazumevaju prolazi gasnih cevi, cevi centralnog grejanja, cevi za transport
tenih goriva, cevi hladne i tople vode, kanalizacionih cevi i elektrinih i telefonskih kablova,
moraju biti nepropusni za gas.
Prolazi moraju biti takvi da se cevi mogu slobodno iriti i skupljati.
Prolazi cevi u zidovima i podovima izmeu kotlarnica i nepristupanih prostora i u zidovima
izmeu kotlarnica i prostora za dovod gasa dozvoljeni su samo ako su nepristupani prostor i
prostor za dovod gasa ventilisani.
Ventilacioni otvori postavljaju se tako da ne postoji opasnost od preskoka ili prodora poara.
Otvori ili kanali za dovod vazduha, kao i ventilacioni odvodni otvori ili kanali moraju biti
izraeni od nezapaljivog materijala.
lan 18
U kotlarnici mora da postoji najmanje jedan bezbedan izlaz. Bezbedan izlaz je i izlaz iz
prostorije kotlarnice u prostoriju na istom nivou, pod uslovom da iz te prostorije postoji izlaz
u slobodan prostor.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
Ako je povrina kotlarnice vea od 40 m2 ili ako je kapacitet kotlarnice vei od 350 kW, u
kotlarnici mora da postoji i drugi izlaz na pogodnom mestu. Kao drugi izlaz moe posluiti i
dovoljno veliki i pristupaan prozor, minimalnih dimenzija 60 cm x 90 cm, do kog se moe
doi ugraenim penjalicama. Taj prozor se mora otvarati u polje.
lan 19
U kotlarnici ne smeju da se nalaze predmeti ili sredstva koji poveavaju opasnost od poara ili
eksplozije, na primer:
1) boce ili posude u kojima je gas utenjen pod pritiskom veim od atmosferskog;
2) drvo, papir, boja i razreivai.
Izuzetno od odredbe stava 1 ovog lana, u kotlarnici se mogu nalaziti boce ili posude sa
nezapaljivim gasom: membranske, ekspanzione posude ako se pri temperaturi vazduha u
kotlarnici od 20oC pritisak u posudama ne moe poveati vie od 6 bar; posude pod pritiskom
koje pripadaju hidroforskoj instalaciji; protivpoarna sredstva; boce zapaljivih gasova koji
slue za potpalu goriva; boce zapaljivih gasova potrebne za zavarivanje i rezanje u kotlarnici
u vreme izvoenja tih radova i pogonski rezervoari tenog goriva sadraja do 1000 l.
lan 20
Svaka kotlarnica mora biti snabdevena opremom za gaenje poara, koju ine hidrantska
mrea i mobilna oprema.
lan 21
Mobilna oprema za gaenje poara u kotlarnici sadri:
1) za kotlarnice povrine poda do 50 m2 - dva S-6 aparata i jedan CO2-5 aparat;
2) za kotlarnice povrine poda od 50 m2 do 400 m2 - dva S-9 aparata, jedan S-6 aparat i jedan
CO2-5 aparat.
Za kotlarnice povrine poda preko 400 m2, mobilna oprema bira se na osnovu prorauna.
Aparati se postavljaju na uoljivo i lako pristupano mesto uz zid i neposredno pored vrata, a
najvie do 1,5 m iznad tla. Meusobna udaljenost aparata ne sme biti vea od 20 m. Ako se
osim gasovitog goriva koristi i teno gorivo, u kotlarnici se mora nalaziti i sanduk sa peskom.
4. VENTILACIJA I VAZDUH ZA SAGOREVANJE
lan 22
Prostor kotlarnice mora se provetravati tako da se osigura potrebna koliina vazduha za
sagorevanje i odravanje standardnih radnih uslova. Provetravanje mora biti prvenstveno
prirodno, a ako to nije mogue, moraju se stvoriti tehniki uslovi za prinudnu ventilaciju.
Kotlarnice sa atmosferskim gorionicima moraju imati iskljuivo prirodnu ventilaciju.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
lan 28
Bez obzira na proraunatu vrednost, efektivna povrina dovodnog otvora ne sme biti manja od
500 cm2, a odvodnog od 250 cm2.
lan 29
Odvodni otvori moraju biti izvedeni tako da ne postoji mogunost njihovog zatvaranja.
Dovodni i odvodni otvori moraju biti izvedeni tako da je u svim okolnostima osigurana
njihova efektivna povrina.
Fiksni deo efektivne povrine dovodnog otvora mora biti najmanje jednak efektivnoj povrini
odvodnog otvora.
Vazduh za ventilaciju mora ulaziti nisko u kotlarnicu, ali ne nie od 30 cm iznad poda i ne
vie od 1/3 ukupne unutranje visine kotlarnice.
Ako vazduh ulazi preko ventilacionog dovodnog kanala, izlaz kanala izvodi se sa skoenjem
od 45o.
Ako se izvode pravougaoni otvori, odnos manje i vee strane moe biti maksimalno 1:1,5.
Ako se iz konstrukcionih razloga izvode otvori sa odnosom strana veim od 1:1,5, do odnosa
1:5, slobodni presek mora se poveati najmanje za 10%, a do odnosa 1:10 - najmanje za 25%.
Kraa strana ne sme biti manja od 10 cm.
Odvodni otvori moraju biti na to veoj visini, direktno na suprotnom spoljnom zidu u odnosu
na dovodne otvore, ili prikljueni na vertikalni odvodni kanal. Izuzetno za kotlarnice sa
atmosferskim gorionicima kapaciteta do 1000 kW, odvodni otvor moe se postaviti na isti zid
kao i dovodni otvor. U tom sluaju efektivna povrina odvodnog otvora mora biti jednaka
efektivnoj povrini dovodnog otvora.
Odnos stranica odvodnog kanala pravougaonog preseka ne sme prelaziti vrednost 2:1, a
kanala smetenog neposredno uz dimnjak - 2,5:1, s tim to kraa strana ne sme biti manje od
10 cm. Na odvodni otvor vertikalnog odvodnog kanala ne postavljaju se reetke ili mreice.
Najmanja visina na koju se postavlja odvodni otvor iznosi 2/3 ukupne unutranje visine
kotlarnice, raunajui od poda do donje ivice odvodnog otvora.
Ako se koriste reetke, ukupni otpor reetki u otvorima prikljunih kanala ne sme biti vei od
otpora koji izazivaju sami otvori, to se dokazuje proraunom.
Ventilacioni otvori se moraju nalaziti najmanje 30 cm iznad nivoa tla ako se postavljaju u
vertikalne zidove ili 30 cm iznad poda ventilacionog ahta.
Zidovi ventilacionog ahta moraju biti izdignuti iznad okolnog terena najmanje 30 cm.
Ventilacioni aht mora biti izveden sa odvodnjavanjem.
Otvori u reetkama ventilacionih otvora ne smeju imati dimenzije manje od 10 mm.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
lan 34
Nuno osvetljenje iz lana 33 ovog pravilnika mora biti izvedeno u odgovarajuoj
protiveksplozionoj zatiti.
5. DETEKCIJA GASA
lan 35
Sistem za detekciju gasa obavezno se ugrauje u kotlarnice koje se nalaze ispod nivoa
okolnog terena i kotlarnice iz lana 6 ovog pravilnika.
lan 36
Detekcija gasa je u funkciji kontrole, sa zatitnim dejstvom na nivou zvunog i optikog
alarma.
Detekcija gasa se ne sme koristiti u drugim oblicima zatitnih dejstava, kao to je blokada ili
zabravljivanje.
6. GASNA OPREMA
6.1 Glavni zaporni organ
lan 37
Na cevovodu, na sigurnom i uvek pristupanom mestu izvan prostora kotlarnice, mora se
obezbediti zaporni organ za brzo runo zatvaranje dovoda gasa u kotlarnicu.
lan 38
Manipulaciju glavnim zapornim organom za brzo zatvaranje dovoda gasa i rukovanje i
uvanje sredstava za nesmetanu manipulaciju tim organom mogu obavljati samo za to struno
osposobljena lica.
lan 39
Glavni zaporni organ mora biti jasno obeleen.
6.2 Merenje protoka gasa
lan 40
Oprema za merenje protoka gasa (mera protoka i pripadajui zaporni organi) prioritetno se
smeta u odgovarajuu prostoriju uz kotlarnicu, a ako to nije mogue, u merno regulacionu
stanicu ili u kotlarnicu. Ako se oprema za merenje protoka gasa postavlja u kotlarnicu, ona
mora biti neposredno iza ulaza gasne cevi u kotlarnicu.
Oprema mora biti zatiena od mehanikog oteenja i toplotnog zraenja.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
Prenik cevi,
u mm
Debljina zida,
u mm
21,3
2,6
3,25
2,5
40
20
26,9
2,6
3,25
2,7
50
25
33,7
2,6
3,25
3,0
80
40
48,3
2,6
3,25
3,5
90
50
60,3
2,9
3,65
4,1
110
65
76,1
2,9
5,2
120
80
88,9
3,2
5,6
130
100
114,3
3,6
6,2
150
125
139,7
4,0
6,9
160
150
168,3
4,5
7,6
180
200
219,1
5,9
8,7
210
250
273,0
6,3
9,7
250
300
323,9
7,1
12,2
275
350
355,6
7,1
13,0
300
400
406,4
7,1
14,5
350
450
457,2
7,1
15,5
400
500
508,0
7,1
16,0
400
Gasne cevi se ni pod kakvim uslovima ne smeju postavljati na mesta ispod cevi koje sadre
agresivne fluide ili ispod cevi na kojima moe doi do kondenzacije. Prolaz kroz zid izvodi se
sa zatitnom cevi. U kotlarnici, cevovodi se vode slobodno uz zidove, ispod plafona, odnosno
uz bok kotla. Ispred gasne rampe mora se predvideti mesto za isputanje kondenzata i drugih
neistoa.
lan 43
Spojevi na gasnim cevovodima mogu biti zavareni, sa prirubnicama i navojni.
Spojevi sa prirubnicom dozvoljavaju se za postavljanje armatura na cevovod i kad se zahteva
rastavljiv spoj.
Navojni spojevi se smeju izvoditi samo kod nadzemnih cevovoda. U tabeli 3 dati su najvei
nazivni prenici cevi koje se mogu spajati pomou navojnih spojeva zavisno od radnog
pritiska gasa.
Tabela 3
50
40
lan 44
Svi zavareni spojevi moraju biti izvedeni, u pogledu klasa kvaliteta, prema jugoslovenskom
standardu JUS C.T3.010.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
lan 45
Kontrola gasnog cevovoda sastoji se od sledeih faza:
1) vizuelni pregled cevovoda;
2) kontrola zavarenih spojeva;
3) ispitivanje vrstoe cevovoda;
4) ispitivanje zaptivenosti cevovoda.
lan 46
vrstoa gasnog cevovoda do 100 mbar ispituje se vazduhom ili azotom. Ispitni pritisak je
vei od radnog pritiska za 1 bar. Ispituju se novopoloeni cevovodi bez armature i pre bojenja.
Poto se izjednai temperatura cevovoda i okoline, ispitni pritisak ne sme da opadne u toku 30
min.
Zaptivenost gasnog cevovoda pritiska do 100 mbar ispituje se vazduhom ili azotom posle
ugradnje armature. Ispitni pritisak mora biti vei za 10% od maksimalnog radnog pritiska, ali
najmanje 50 mbar. Poto se izjednai temperatura cevovoda i okoline, ispitni pritisak ne sme
pasti u toku 10 min. Takvom ispitivanju, osim novih cevovoda, podvrgavaju se i cevovodi
koji su bili van upotrebe due od est meseci, kao i cevovodi posle rekonstrukcije.
Merni instrument mora biti takve tanosti da se moe oitati pad pritiska od 0,1 mbar.
lan 47
Cevovodi radnog pritiska iznad 100 mbar mogu se ispitivati istovremeno na vrstou i na
zaptivenost.
Cevovodi radnog pritiska od 100 mbar do 1 bar ispituju se vazduhom ili azotom. Ispitni
pritisak je za 3 bar vei od radnog pritiska. Posle ekanja od 3 h, radi izjednaenja
temperature, ispitivanje traje 2 h. U tom periodu oitava se pritisak svakih 10 min i belee
vrednosti radi upisivanja u ispitni dokument. Ispitivanje zadovoljava ako u tom periodu nema
vidljivog pada pritiska. Merenje se vri manometrom klase 0,6 prenika skale min. 150 mm, a
mernog podruja 50% iznad ispitnog pritiska.
Za cevovode radnog pritiska od 1 bar do 4 bar ispitivanje se sprovodi na isti nain kao za
cevovode radnog pritiska do 1 bar, s tim to je ispitni pritisak za 2 bar vei od radnog pritiska
gasa. Svi zavareni spojevi na ovim cevovodima moraju biti snimljeni.
Za vreme ispitivanja termometrima se kontrolie izjednaenje temperature i eventualne
promene temperature okoline.
lan 48
Nepropusnost gasne rampe ispituje se prema uputstvu proizvoaa gorionika. Ispitni pritisak
je dva puta vei od radnog pritiska, a najmanje 100 mbar. Gasna rampa se smatra
nepropusnom a posle 5 min pad pritiska nije vei od 1 mbar.
6.4 Disajni, ispusni i oduni vod, vod za izduvavanje i vod proputenog gasa
lan 49
Zavreci disajnog, ispusnog i odunog voda, voda za izduvavanje i voda za odvod
proputenog gasa moraju biti izvedeni u spoljnu atmosferu.
Ispusni otvori disajnog, ispusnog i odunog voda, voda za izduvavanje i voda proputenog
gasa moraju biti udaljeni od prozora i drugih otvora na zgradama najmanje 1 m.
Nazivni prenici disajnog, ispusnog i odunog voda za izduvavanje i voda proputenog gasa
moraju iznositi najmanje DN 20.
Ne dozvoljava se izvoenje ispusnog voda zajedno sa odunim vodom, vodom za izduvavanje
i (ili) vodom za odvod proputenog gasa.
Na izlaznom otvoru vodova iz ovog lana mora se ugraditi zatitna mreica.
6.5 Gasni gorionici
lan 50
Gasni gorionici mogu biti izvedeni kao sastavni deo generatora toplote ili kao zasebni deo
gasne opreme.
Gasnim gorionicima moraju se postizati deklarisani parametri sagorevanja u radu s
generatorom toplote na koga se ugrauju ili iji su sastavni deo.
Vrednosti temperature, toplotnih optereenja i preuzete toplote u karakteristinim delovima
loinog prostora generatora toplote u radu sa odabranim gasnim gorionikom ne smeju biti
vee od vrednosti datih u termikom proraunu ili drugoj dokumentaciji generatora toplote.
Na dimovodnom prikljuku generatora toplote u radu sa odabranim gasnim gorionikom ne
sme se javiti natpritisak u toku pogona. To se ne odnosi na dimovodne sisteme za koje je
predvieno da rade pod stalnim natpritiskom. Ventilatorski gasni gorionici moraju odgovarati
sigurnosno-tehnikim zahtevima i biti ispitani u skladu sa standardom JUS M.E3.432.
Pri izboru gasnih gorionika i njihove opreme za odreeni generator toplote kapaciteta iznad
120 kW, u skladu sa standardom JUS M.E3.439, obavezno se izrauje funkcionalna ema
sigurnosne zatite gasne loine instalacije. Funkcionalna ema sigurnosne zatite gasne
loine instalacije mora da sadri:
1) uslove za obezbeenje sigurnosnog rada gasne loine instalacije;
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
2) periode nadziranja zadatih uslova u toku ciklusa rada gasne loine instalacije;
3) vrstu iskljuivanja gasnog gorionika ako se ne ispune zadati uslovi.
Ugradnja ventilatorskog gasnog gorionika na generator toplote ne sme izmeniti oblik niti
dimenzije loinog prostora generatora toplote.
lan 51
Za generatore toplote nazivnog toplotnog optereenja do 350 kW dozvoljava se ugradnja
gasnog gorionika sa jednostepenom regulacijom (ukljueno-iskljueno).
Za generatore toplote nazivnog toplotnog optereenja iznad 350 kW zahteva se dvostepena
regulacija (maksimalno-minimalno-iskljueno), iznad 1200 kW - dvostepena klizna
regulacija, a iznad 2400 kW - kontinuirana regulacija.
6.6 Generator toplote
lan 52
Konstrukcija, izbor materijala i izrada generatora toplote moraju biti takvi da generator
toplote moe izdrati sve uslove rada predviene tehnikim zahtevima, a da se ne pokau
trajne deformacije ili nezaptivenost.
Ako u generatoru toplote mogu sagorevati i druga goriva (vrsta ili tena), on mora
ispunjavati i zahteve koji se postavljaju za svaku vrstu goriva posebno.
U tehnikoj dokumentaciji svakog generatora toplote moraju biti definisani sledei parametri:
1) nazivni kapacitet u radu sa gasovitim gorivom;
2) minimalni kapacitet u radu sa gasovitim gorivom;
3) nazivni kapacitet u radu sa alternativnim gorivom;
4) minimalni kapacitet u radu sa alternativnim gorivom;
5) radni pritisak i temperatura nosioca toplote;
6) dozvoljen maksimalni radni pritisak i temperatura nosioca toplote;
7) dozvoljen koeficijent vika vazduha;
8) gubitak na strani dimnih gasova;
9) minimalna i maksimalna temperatura izlaznih dimnih gasova;
10) maksimalni sadraj CO2;
11) dozvoljeni sadraj O2;
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
lan 57
Vodovod i kanalizacija moraju se izvesti u sklopu itave instalacije objekta, s tim to u
kotlarnici mora da se nalazi umivaonik sa slavinom i nastavkom za gumenu cev nazivnog
otvora DN 20.
lan 58
Kanalizacioni odvodi i odvodi za umivaonik i slino moraju biti izraeni tako da se ne moe
doi do direktne veze izmeu kotlarnice i glavne kanalizacije.
Smatra se da su uslovi zadovoljeni ako je odvodna cev opremljena sifonom i ako je
prikljuena na ventilisanu cev glavne kanalizacije ili na odvodni aht koji se nalazi izvan
kotlarnice i koji se direktno ventilie.
lan 59
Pravilnim lociranjem kotlarnice i, po potrebi, dodatnom ugradnjom zvune izolacije mora se
spreiti nastajanje i irenje buke i vibracija iznad dozvoljenih granica.
8. PROJEKTOVANJE, GRAENJE I PRVO PUTANJE U POGON
lan 60
Tehnika dokumentacija gasne kotlarnice sastoji se od:
1) projektne dokumentacije;
2) projektne dokumentacije izvedenog stanja;
3) izvetaja o ispitivanju za elektroradove;
4) zapisnika o ispitivanju na vrstou;
5) zapisnika o ispitivanju na zaptivenost;
6) izvetaja o vizuelnom pregledu;
7) zapisnika o funkcionalnom ispitivanju;
8) dokumenta o prvom putanju u pogon.
lan 61
U projektnoj dokumentaciji gasne kotlarnice definiu se:
1) vrsta goriva;
2) vrsta nadgledanja;
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
3) maksimalno optereenje;
4) radni pritisci gasa;
5) lokacija objekta;
6) trasa cevovoda;
7) tehniki podaci o opremi;
8) dispozicija opreme;
9) sistem ventilacije;
10) sistem odvoenja produkata sagorevanja;
11) postupak u sluaju greaka u toku pogona;
12) zatita od poara i eksplozije;
13) zatitna i radna dejstva;
14) zatitna vremena sigurnosnih ureaja.
lan 62
Za elektroradove moraju se pribaviti izvetaj o ispitivanju:
1) otpornosti petlje;
2) otpornosti uzemljenja;
3) otpornosti izolacije;
4) stepena mehanike zatite komandnog ormara;
5) funkcionalne kontrole komandnog ormara, koju vri proizvoa;
6) ugraene opreme u sklopu elektrine instalacije kotlarnice (rasvetna tela, utinice, motori,
tasteri za nuno iskljuenje, rasklopni aparati, termostati, presostati, sonde, granine sklopke,
sistem detekcije, kaloriferi).
lan 63
Za svaki deo opreme gasne instalacije mora da postoji tehniko uputstvo.
lan 64
Uputstvo o rukovanju i odravanju gasne kotlarnice mora se postaviti na vidno mesto u
kotlarnici.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
Sastavni deo uputstva iz stava 1 ovog lana ini uputstvo o rukovanju gasnom loinom
instalacijom.
Uputstvo o rukovanju gasnom loinom instalacijom mora da sadri:
1) eme izvedenog stanja gasne loine instalacije i elektrine opreme;
2) funkcionalnu emu sigurnosne zatite gasne loine instalacije;
3) opis gasne loine instalacije i njenih sigurnosnih tehnikih ureaja;
4) nain rukovanja elektrinom instalacijom;
5) postupak prilikom putanja u pogon;
6) postupak prilikom pojave smetnji;
7) postupak pri duem prekidu rada postrojenja;
8) postupak kontrole sistema za sigurnost i zatitu gasne loine instalacije;
9) postupak u sluaju opasnosti.
Postupci vrenja kontrole sistema za sigurnost i zatitu gasne loine instalacije iz take 8
stava 3 ovog lana utvruju se u skladu sa tehnikim uputstvom proizvoaa gasnog
gorionika i generatora toplote, a periodi vrenja kontrole moraju biti u skladu sa lanom 73
ovog pravilnika.
lan 65
Kad je gasna instalacija zavrena, a pre nego to se gas pusti u instalaciju, pristupa se
ispitivanju instalacije na vrstou i zaptivenost prema odredbama l. 46, 47 i 48 ovog
pravilnika, o emu se sainjavaju zapisnici.
lan 66
Ako instalacija zadovoljava uslove u pogledu vrstoe i zaptivenosti, pristupa se vizuelnom
pregledu kojim se proverava da li su oprema i ureaji isporueni i ugraeni prema odobrenoj
projektnoj dokumentaciji, o emu se sastavlja izvetaj.
lan 67
Posle vizuelnog pregleda, proverava se pravilnost funkcionisanja gasne instalacije.
Posebno se proverava ispravnost podeavanja i povezivanja sigurnosne i regulacione opreme,
posle ega se pristupa izradi zapisnika o izvrenom funkcionalnom ispitivanju.
lan 68
Posle zavrenih pregleda, provera i ispitivanja, sastavlja se dokument o prvom putanju u
pogon gasne instalacije, koji sadri: rezultate ispitivanja, zakljuke o usaglaenosti sa ovim
pravilnikom, opis ureaja i opreme za ispitivanje, imena i strunu spremu lica koja su vrila
ispitivanja i datum ispitivanja.
9. EKSPLOATACIJA
lan 69
Rad gasne loine instalacije u fazi eksploatacije moe nadgledati lice sa proverenom
strunom osposobljenou za rad na konkretnoj opremi i instalaciji.
U toku nadgledanja mora se izvriti sledee:
a) putanje u pogon i kontrola ispravnosti rada i zaustavljanja, u skladu sa uputstvom za
rukovanje;
b) pri ukljuivanju gasne loine instalacije, a posle ispada koji moe biti posledica radnje
rukovaoca ili dejstva zabravljivanja, mora se nadgledati tok itavog programa od poetka
"zahteva u toploti", prema funkcionalnoj emi;
v) pregled gasne loine instalacije sa odgovarajuim priborom radi obezbeenja njenog
pravilnog rada i tanog funkcionisanja, posebno radi obezbeenja zaptivenosti spojeva, cevi i
armatura, u skladu sa zahtevima lana 73 ovog pravilnika;
g) kontrola sistema za sigurnost i zatitu gasne loine instalacije prema utvrenoj proceduri,
koja se definie u uputstvu za rukovanje;
d) blagovremeno izvetavanje o svim uoenim nedostacima i izvrenim prepravkama na
gasnoj loinoj instalaciji;
) voenje dnevnika loenja.
lan 70
U dnevnik loenja treba itko i neizbrisivo upisati sva zapaanja o uoenim nedostacima i
popravkama gasne loine instalacije u toku nadgledanja, kao i sledee podatke, sa tano
naznaenim vremenom njihovog uzimanja:
1) optereenje gasnog gorionika;
2) pritisak gasa ispred i iza regulatora pritiska na gasnoj rampi;
3) temperatura produkata sagorevanja na izlazu iz generatora toplote;
4) temperatura i/ili pritisak nosioca toplote;
5) izgled sagorevanja;
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
6) stabilnost plamena.
U dnevnik loenja upisuju se i rezultati postupaka sprovedenih prema odredbama lana 73
ovog pravilnika.
lan 71
Stalno nadgledanje gasne loine instalacije obavezno je za kotlarnice sa:
1) generatorima toplote na koje se odnosi propis za izradu i upotrebu parnih kotlova, parnih
sudova, pregrejaa pare i zagrejaa vode;
2) vrelouljnim kotlovima;
3) poluautomatskim gasnim gorionicima.
Stalno nadgledanje obavlja se u neposrednoj blizini gasne loine instalacije ili u kontrolnoj
prostoriji.
U kontrolnoj prostoriji moraju se nalaziti zvuni alarm i svetlosna signalizacija, koji se
moraju ukljuiti prilikom svakog zabravljivanja gasne loine instalacije. Pre otklanjanja
kvara na gasnoj loinoj instalaciji koji je doveo do iskljuivanja gasnog plamenika moe se
iskljuiti zvuni alarm. Ako se nadgleda vie od jedne gasne loine instalacije, u kontrolnoj
prostoriji mora biti izvedena svetlosna signalizacija za svaku instalaciju posebno.
lan 72
Periodino nadgledanje gasnih loinih instalacija dozvoljeno je za kotlarnice u kojima se
nalaze automatski regulisane, upravljane i nadzirane gasne loine instalacije koje nisu
obuhvaene lanom 71 ovog pravilnika.
Periodino nadgledanje moe biti najmanje sedmodnevno i jednodnevno. Sedmodnevno
nadgledanje dozvoljeno je za gasne loine instalacije koje udovoljavaju sledeim zahtevima:
1) da je omogueno programirano ili daljinsko ukljuivanje - iskljuivanje na poetku i kraju
dnevnog pogona;
2) da pojedinano optereenje generatora toplote nije vee od 1200 kW;
3) da instalisani kapacitet kotlarnice, ako su instalisane gasne loine instalacije, nije vei od
2400 kW.
Za ostale kotlarnice koje ispunjavaju uslove iz stava 1 ovog lana zahteva se najmanje
jednodnevno periodino nadgledanje.
Nadgledanjem u smislu stava 2 ovog lana ne smatra se nadgledanje radnji i postupaka
prilikom ukljuivanja i iskljuivanja gasne loine instalacije.
Periodina nadgledanja obavljaju se u objektu gasne loine instalacije.
Vatroival d.o.o., ul. Gostivarska br. 15, Beograd, office@vatroival.com www.vatroival.com
tel/fax 011/7477-221; 011/7478-800; 011/7478-901
Provera
Pregled
Kontrola i
ispitivanje
1.
godinje
"
"
"
"
2.1
a)
b)
v)
g)
2.2
a)
b)
3.
3.1
a)
b)
3.2
4.
4.1
4.2
4.3
4.4
4.5
4.6
5.
5.1
5.2
6.
6.1
a)
b)
6.2
6.3
6.4
7.
7.1
Ispravnost:
elektroda i izolacije
godinje
kablova (spoljanjih)
"
transformatora
"
prikljuaka
"
Funkcionalnost:
udaljenosti elektroda
"
radne faze
"
Zatita od nestanka plamena
Ispravnost:
ureaja za otkrivanje plamena
godinje
oienja i prikljuaka
"
Funkcionalnost
dva puta godinje
Sagorevanje
Izgled sagorevanja
dva puta godinje
Optereenje (gorionik)
"
Stabilnost plamena
"
Sadraj dimnih glasova (CO2, CO,
O2, NOx)
godinje
Vrednost temperature izlaznih dimnih
gasova na maksimalnom i
minimalnom optereenju
"
Dinamika pregleda rukovaoca prema
zahtevima l. 71 i 72 ovog pravilnika
Regulacija protoka vazduha i gasa
Stanje ureaja za rad podesive klapne
vazduha i gasa
godinje
Zaprljanost
"
Ventilator vazduha za sagorevanje
Za ispravno stanje pokretnog
mehanizma:
remen i prenosni kai
godinje
spojnice
"
Zaprljanost
"
Leita
godinje
(Zamena leita vri se prema
uputstvima proizvoaa.)
Privrivanje obrtnog kola
ventilatora na pogonsku osovinu
"
Gasni cevovodi sa opremom za
merenje, regulaciju i sigurnosnu
zatitu
Zaptivenost
dva puta godinje
(Pre ispitivanja zaptivenosti gasnih
cevovoda, mora se ispitati interna
zaptivenost prvog runog ventila.)
godinje
godinje
"
"
godinje
"
"
"
"
godinje
godinje
7.2
a)
b)
v)
Funkcionalnost:
sistema za ventilaciju kotlarnice
"
sistema disajnih i ispusnih vodova
"
godinje
sistema odunih vodova, voda za
izduvavanje i voda proputenog gasa
"
"
7.3 Stanje privrenja i oslanjanje
Cevovoda
"
8. Runi zaporni organ
8.1 Unutranja zaptivenost
dva puta godinje
godinje
8.2 Lako i jednostavno prilaenje i
upotreba
9. Filtri
9.1 Zaprljanost
dva puta godinje
godinje
10. Regulatori pritiska
10.1 Funkcionisanje i podeenost
godinje
10.2 Stanje radnih delova
"
10.3 Zaprljanost
godinje
10.4 Podeavanje
11. Sigurnosni zaporni ureaji
11.1 Funkcionalnost (Rukovalac vri
kontrolu na osnovu uputstva za
rukovanje.)
meseno
dva puta godinje
11.2 Unutranja zaptivenost
"
"
11.3 Ispravnost:
a) zaptivnog materijala
godinje
b) povrine naleganja
"
v) ventila
"
g) radnog sistema
"
(Ako se primenjuje automatsko
ispitivanje zaptivenosti sigurnosnozapornih ureaja, nee se primenjivati
ta. 11.1 i 11.2.)
12. Oprema za automatsko ispitivanje
zaptivenosti
12.1 Funkcionalnost
dva puta godinje
12.2 Ispravnost
"
13. Sigurnosni prekidni ventili
13.1 Funkcionalnost
godinje
13.2 Unutranja zaptivenost
"
13.3 Ispravnost:
a) zaptivnog materijala
"
b) povrine naleganja
"
v) ventila
"
g) radnog sistema
"
14. Sigurnosni oduni ventil
14.1 Funkcionalnost
godinje
"
"
"
"
godinje
godinje
"
godinje
godinje
"
godinje
godinje
godinje
"
"
"
"
"
godinje
godinje
"
godinje
godinje
godinje
godinje
"
godinje
"
"
godinje
"
"
godinje (nadlena
dimniarska RO)
godinje
"
godinje (nadlena
dimniarska RO)
meseno
godinje
godinje
"
"
"
"
"
a) Funkcionalnost
b) Podeenost
19.4 Pritisak
a) Funkcionalnost
b) Podeenost
20. Regulaciona i/ili zaporna dimovodna
klapna
20.1 Ispravnost:
a) take veanja ili rotacije
b) sistema za upravljanje klapnom
20.2 Zaprljanost
(Ako podeavanje ne daje
zadovoljavajui rezultat, odgovarajui
delovi moraju se oistiti.)
20.3 Pravilno zabravljivanje
Napomena: To se odnosi na
zabravljivanje stalno podeenih
regulacionih dimovodnih klapni.
21. Dimna promaja i ureaji za
nadziranje pritiska u loitu
21.1 Funkcionalnost
21.2 Podeenost
22. Elektrokomandni panel sa opremom
koja je u njega ugraena
23. Signalne sijalice
23.1 Funkcionalnost
24. Sistem za detekciju gasa
24.1 Vizuelni pregled
24.2 Funkcionalnost
24.3 Badarenje
"
"
"
"
"
"
"
"
godinje
"
"
godinje
"
"
godinje
"
godinje
"
godinje
godinje
godinje
godinje
kvartalno
kvartalno
kvartalno
godinje
godinje
godinje