Zimski semestar 2011/12

Predava: Marina Ivo, prof.

Ruralna sociologija
Ruralni razvoj



Preuzeto: Sandra Kantar, prof.

Visoko gospodarsko uilite u Krievcima

Pojam ruralnog razvoja

tradicionalni pojam ruralnog razvoja koristio se najee

u vezi sa razvojem poljoprivrede u irem smislu
u novije vrijeme ovaj pojam ukljuuje i druge dimenzije
razvoja koje su pretpostavka unapreenja sveukupnog
ivota ljudi u seoskim podrujima
openito, pojam ruralan podrazumijeva koji je vezan za
ivot na zemlji, obraivanje zemlje, za selo, koji se
odnosi na selo, koji pripada selu; opreno urbani
(Hrvatski enciklopedijski rjenik, 2002:1184)

Obiljeja ruralnog prostora

prostor na kojemu naselja i infrastruktura zauzimaju samo

mali dio ukupne zemljine povrine
u prirodnom okoliu dominiraju panjaci, ume, zaputeno i
naputeno zemljite
niska gustoa naseljenosti stanovnitva
veliki dio stanovnitva bavi se poljoprivredom
poljoprivredno zemljite raspoloivo je uz relativno niske
trokove
ruralni prostor je cjelokupni prostor izvan gradskih zona
zbog relativno velike udaljenosti od gradskih sredita i
nerazvijene infrastrukture, razmjerno su visoki i ukupni
trokovi obavljanja poslovnih aktivnosti
4

to je IPA program?

Program IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance),

za razdoblje 2007 2013. uspostavljen je Uredbom
Vijea EU
osnovni ciljevi programa su pomo dravama
kandidatkinjama i dravama potencijalnim
kandidatkinjama u usklaivanju nacionalnog
zakonodavstva i provedbi pravne steevine EU te
priprema za koritenje strukturnih i Kohezijskog fonda
Uredbom Vlade RH od 28. rujna 2006. godine, Sredinji
dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova
Europske unije je tijelo nadleno za sveukupnu
koordinaciju i pripremu koritenja programa IPA u
Republici Hrvatskoj.
IPA program je u Hrvatskoj otvoren od 2007. godine do
njezinog pristupanja Europskoj uniji
7

to je IPA program?


1.
2.
3.
4.
5.

Program se provodi kroz pet komponenti:

Pomo u tranziciji i izgradnja institucija
Prekogranina suradnja
Regionalni razvoj
Razvoj ljudskih potencijala
Ruralni razvoj
podupire pripremne aktivnosti za sudjelovanje u
zajednikoj poljoprivrednoj politici te ruralni razvoj
ova sastavnica prethodnik je poljoprivrednih fondova
koji su na raspolaganju nakon pristupanja Uniji
potencijalni korisnici su jedinice lokalne samouprave,
poljoprivredna gospodarstva te druge fizike/pravne
osobe ovisno o prioritetnim mjerama
8

Zato ruralni razvoj?

u cjelovitom pretpristupnom IPA programu Europske
unije za razdoblje 2007. 2013. godine ruralni razvoj
dobio je posebno poglavlje posveeno iskljuivo razvoju
ruralnog sektora.

injenicom je da 60 % stanovnitva, tj. 27 zemalja
lanica Europske Unije ivi u ruralnim podrujima, jasno
je zato je politika ruralnoga razvoja od vitalne vanosti

IPARD je program e se provodit kroz tri osnovna
strateka prioriteta( novi pretpristupni program Europske
unije za razdoblje 2007.- 2013. sastavni je dio IPA-e)
1. Poboljanje trine uinkovitosti i provedba standarda
Zajednice
2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolinih
mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja
3. Razvoj ruralne ekonomije

Zato poljoprivreda i hrana?

Prema rezultatima ankete, organizirane meu graanima
EU-a, prioriteti Zajednike poljoprivredne politike trebali
bi biti:
omoguiti zdravu i sigurnu hranu
omoguiti pristojan ivotni standard poljoprivrednika
promovirati potovanje prema okoliu
jamiti dobro postupanje sa ivotinjama na farmama
pomoi poljoprivrednicima da se prilagode oekivanjima
potroaa
osigurati potroaima razumne cijene
jaati rast i zapoljavanje u ruralnim podrujima

Stoga, odriv razvoj poljoprivrednih gospodarstava i
prehrambenog sektora predstavlja glavni cilj ove politike

10

Europska i Hrvatska ruralna podruja

u dugom povijesnom razdoblju Europska i Hrvatska
ruralna podruja prolo kroz u tri faze:
1. Kompozicija- proces uzajamnosti, najvei dio puanstva
bavio se poljoprivredom, a svi ostali slojevi bili su
egzistencijalno povezani sa selom i poljoprivredom

Umjeniji poljoprivrednici poeli su se uz poljoprivredu,
baviti obrtom i trgovinom, pruajui usluge ostalim
poljoprivrednicima, izdvajajui se tako u zasebni dio
ruralnog drutva koji je poslije evoluirao u nositelje
manufakturne i industrijske proizvodnje
2. Dekompozicija- karakterizira ju usporedni urbani
industrijski razvitak koji sa sela izvlai nepoljoprivredne
djelatnosti

ruralno drutvo se dekomponira, raslojava i trajno gubi
nepoljoprivredne funkcije i obiljeja,

11

Europska i Hrvatska ruralna podruja

to je razdoblje poljoprivredizacije sela ili dekompozicije
u kojoj osim seljaka gotovo da nema drugih socijalnih
slojeva
3. Rekompozicija- nakon Drugog svjetskog rata seoski
prostor, pod utjecajem gospodarskog procvata


ulazi u fazu rekompozicije u kojoj se postupno
obnavlja nepoljoprivredna populacija u selu


poljoprivredna djelatnost se modernizira

12

Razvoju seoskih podruja i Europska unija

Europska unija dugo se bavi razvitkom svojih

ruralnih regija, smatrajui ih bitnim, neodvojivim
imbenikom ukupnog razvitka
zemlje lanice EU izradile su opsenu analizu stanja
ruralnih podruja
postoje tri standardne grupe problema prema kojima
se mogu klasificirati ruralna podruja, to je
osnovica za projekciju njihovog razvitka:
Pritisak modernoga ivota
ruralno propadanje
poloaj marginalnog podruja

13

Problema sela u Europskoj uniji

pritisak modernog ivota sindrom koji zahvaa ruralna

podruja koja su lako dostupna iz velikih gradova ili uz
glavne prometnice, gusto naseljena, gospodarski
razvijena, esto s intenzivnom i oneiujuom
poljoprivredom, masovnom izgradnjom sekundarnih
rezidencija, mnogim turistikim i rekreacijskim objektima,
s neistim industrijskim pogonima, s razvijenim uslunim
sektorom
ruralno propadanje- osnovni sindrom je odlazak sa
zemlje, agrarna depopulacija, odlaze u udaljene velike
gradove, a drugi migriraju unutar regije, poljoprivreda
ostaje vana djelatnost, obiteljski posjedi su mali i ne
osiguravaju punu zaposlenost lanovima kuanstava,
smanjuje se razina ivotnog standarda i razina kulture
stanovanja
poloaj marginalnog podruja- najbolji primjeri
marginalnih podruja su otoci i planinska podruja
14

Programi ruralnog razvitka (ruralne politike) u

Europskoj uniji

1958. zajednika agrarna politika EEZ-a (Europska

ekonomska zajednica) zapoinje formiranjem
zajednikog fonda za subvencioniranje poljoprivrednih
proizvoda, a zatim i stvaranja strukturnih fondova koji su
trebali pomoi strukturne promjene u agraru u pravcu
stvaranja veih proizvodnih jedinica radi rentabilnije
proizvodnje
1968. Mansholtov plan tj. Zelena Europa kao
posljedica restrukturiranja poljoprivrede dolo je do
naglog smanjenja broja farmera (5 mil.) i poljoprivrednih
radnika, smanjenja koritenja poljoprivrednih povrina (5
mil. ha ili 7% sveg poljoprivrednog zemljita u Europi),
snane polarizacije strukture OPG-a u kojoj raste broj
farmi iznad 50 ha, a ogroman broj ostalih jedva
preivljava
15

Programi ruralnog razvitka (ruralne politike) u

Europskoj Uniji

70-ih god. 20. stoljea u EZ po prvi put se nalaze

socioekonomska pitanja seoskog stanovnitva
zahtijeva se ekonomska i drutvena kohezija, prilagodba
poljoprivrede stvarnoj trinoj situaciji, zatita prirodne
okoline, ouvanje prirodnih resursa.
u okviru zajednike agrarne politike daju se razliiti oblici
pomoi farmerima i malim obiteljskim gospodarstvima
u regionalnoj politici daje se naglasak na podrku
lokalnim inicijativama, jaanju financijske infrastrukture u
ruralnim podrujima, te investicijama u tehniku
infrastrukturu (ceste, telekomunikacije)
stimulira se stvaranje raznovrsnih oblika usluga, posebno
za potrebe turizma
teite u obrazovanju i strunom usavravanju stavlja se
na naelo nauiti kako znati
16

Programi ruralnog razvitka u Europskoj

Uniji

leader 1 (1991.-1994.), leader 2 (1995.-1999.) i leader 3

(2000. -2006.) inicijativa Europske unije koja povezuje
razvojne akcije u ukupnom seoskom gospodarstvu
Deklaracija iz Corka 1996.god Politika ruralnog razvoja
mora biti multidisciplinarna po koncepciji i multisektorska u
primjeni i jasno teritorijalno odreena. Ona mora slijediti
princip supsidijarnosti i omoguiti raznolikost podruja
Unije. Ona mora biti, koliko je mogue, decentralizirana i
zasnovana na partnerstvu i suradnji izmeu sudionika na
svim razinama (lokalnoj, dravnoj, europskoj). Naglasak
mora biti na participaciji i pristupu odozdo koji e
aktivirati kreativnost i solidarnost seoske zajednice.
SAPARD (Special Accession Program for Agricultural and
Rural Development) poseban program prikljuenja za
potrebe razvoja poljoprivrede i ruralnih podruja za zemlje
kandidatkinje za EU.
17

Ruralni razvoj u Republici Hrvatskoj

ruralna podruja Hrvatske ine vie od 90 % kopnenoga

dijela Hrvatske (ili 61 % naseljenoga dijela Hrvatske)
na njima ivi oko 47% ukupnoga stanovnitva Hrvatske
ova podruja nisu razvijena
sva postojea ruralna naselja ne mogu se odrati, u
Hrvatskoj se previe ire nerazvijena ruralna podruja, koja
zaostaju, to ubrzava odseljavanje s njih
stoga moramo im prije zapoeti velik i sloen posao
razvoja seoskih zajednica i ukupnoga seoskoga prostora u
naoj zemlji

18

Ruralni razvoj u Republici Hrvatskoj

integralni ruralni razvoj temelji se na etiri sastavnice:

stanovnitvu i svim njegovim obiljejima
gospodarstvu
okoliu
idejama, institucijama i strukturama
revitalizacija sela u smislu odrivoga i cjelovitoga razvoja
neophodan je proces ouvanja ruralnih prostora kao
primarnih proizvodnih podruja hrane i ostalih dobara,
podruja specifinoga krajobraza s naglaenim prirodnim,
tradicijskim, kulturnim i povijesnim elementima, oaze
zelenila i ekoloke ravnotee
i na kraju - kao podruja mira i odmora od dinaminoga i
stresnoga gradskoga miljea
19

Ruralni razvoj u Republici Hrvatskoj

glavni stup oivljavanja i napretka seoskih podruja je

domae stanovnitvo
drava je oslonac, koji usmjerava ruralni razvitak
ravnoteom izmeu ponude poljoprivrednog i
nepoljoprivrednog posla
jedan od uvjeta prosperiteta ruralnih podruja je
zaustavljanje procesa urbane koncentracije, kojeg treba
okrenuti prema urbanoj dekoncentraciji
odnosno ruralnom povratku i obnovi ruralnog svijeta
Republika Hrvatska nema vika ljudi, pa ih valja
optimalno rasporediti

20

Politika ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj

kad je rije o politici ruralnog razvoja treba imati na umu

da se ne radi o politici razvoja samo jedne djelatnosti, npr.
poljoprivrede, pa ni ukupnoga gospodarstva, nego o svim
sastavnicama svekolikog razvoja, to znai
gospodarskoga, socijalnog i kulturnog napretka ruralnih
podruja
najvaniji ciljevi politike ruralnog razvitka mogu se saeti
u jednu njegovu bitnu sastavnicu:
unaprjeenje ivotnog standarda seoskog stanovnitva
na pravedan i prihvatljiv nain sa socijalnoga,
gospodarskog i ekolokog stajalita
to se moe postii lakim pristupom ruralnog stanovnitva
svim oblicima imovine i naslijea od prirodnih resursa,
proizvedenog bogatstva pa do socijalnog kapitala i usluga
21

Slubeni dokumenti

Strategija razvoja poljoprivrede iz 1995. (Vlada Republike

Hrvatske, 1995.) o ruralnom se razvoju govori samo u
kontekstu financiranja sela i poljoprivrede
Zakon o poljoprivredi (NN 66/2001.). meu ostalim
ciljevima politike razvoja poljoprivrede eksplicitno je
definirano ouvanje i napredak seoskih podruja i ruralnih
vrijednosti
cilj se treba postii mjerama strukturne politike kojim se
postie uinkovitost poljoprivredne proizvodnje, kako bi se
osigurao primjeren standard poljoprivrednog stanovnitva
u ruralnim podrujima
neizravna potpora oznauje djelomino ili potpuno pokrie
trokova razvitka poljoprivrede koja skrbi o prirodnom
okoliu i ouvanju bioloke raznolikosti
Izravne potpore oznauju izravni prijenos sredstava
prorauna poljoprivrednim gospodarstvima
22

Slubeni dokumenti

Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i

umarstvu uveo je nove modele poticaja za poljoprivredu i
ruralna podruja (NN 87/2002) obuhvaa, uz mjere
trino-cjenovne politike i plaanja u sklopu mjera
strukturne politike, meu kojima i model ruralnog razvitka
koji obuhvaa tri programa: razvoj seoskog prostora,
ouvanje izvornih i zatienih pasmina i marketinka
priprema poljoprivrednih proizvoda. Svaki od tih programa
obuhvaa vei broj pojedinanih konkretnih mjera
seoski je prostor u drugoj polovici 20. st. bio podruje
devastacije i depopulacije,
Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske
(2002.) definira jedan od tri cilja poljoprivredne politike
ovako: oblikovati odgovarajue radne i ivotne uvjete u
ruralnim podrujima kako bi se omoguilo ruralnom
stanovnitvu ostvarivanje njihovih gospodarskih,
obrazovnih i kulturnih potencijala (NN 89/2002).
23

Slubeni dokumenti

Zakon o brdsko-planinskim podrujima (NN 12/2002.)

obuhvaa poticajne mjere za demografsku obnovu,
gospodarski rast i odrivi razvitak
Zakon o otocima (NN 34/1999) obuhvaa ureenje
otonih poljoprivrednih zemljita, pomorsko cestovno
povezivanje otoka s kopnom, izgradnju otone
infrastrukture, vodoopskrbu i elektroopskrbu otoka,
turistiki razvoj otoka, zatitu i ouvanje otone kulturne
batine, zatitu prirode i okolia na otocima, socijalnu
skrb i dr.
Zakon o podrujima od posebne dravne skrbi (NN
26/2003) ) nastoji se ubrzati povratak stanovnitva koje
je obitavalo na tim podrujima prije Domovinskog rata te
poticati gospodarski rast i demografsku obnovu
24

Slubeni dokumenti

Nacionalni program za poljoprivredu i seoska podruja

(2003)
definirane su mjere za poticanje zapoljavanja (na
nacionalnoj i lokalnoj razini)
obrazovanje seoskog i poljoprivrednog stanovnitva
ouvanje i razvitak seoskog prostora
radi se o dokumentu u kojem je uinjen prvi konkretni
pokuaj da se u mjere poljoprivredne politike ugrade
mjere ruralnog razvoja na naelima odrivosti i da se
one zakonski, institucionalno i proraunski podre

25

Nacrt Strategije ruralnog razvitka Republike

Hrvatske (2004.-2010.)

prezentirani rezultati istraivanja svih vanijih aspekata u

razvitku ruralnih podruja:
socioekonomska struktura stanovnitva,
razvoj kljunih sektora (poljoprivrede, umarstva,
prehrambene industrije i ruralnog turizma)
financiranje ruralnog razvoja
institucije i slube u funkciji ruralnog razvoja
obrazovanje i ruralni razvoj
zatita okolia
ruralna infrastruktura

26

Nacrt Strategije ruralnog razvitka Republike

Hrvatske (2004.-2010.)

ciljevi ruralnog razvoja:

trajno poboljanje ivotnog standarda i kvalitete ivota
ruralnog stanovnitva i njihovo nezaostajanje za
urbanom populacijom
transformacija ruralnih podruja u prostor koji je
atraktivan za ivot i rad stanovnitva, neovisno o njihovu
dohotku
odravanje veza sela s malim gradovima i urbanim
podrujima;
integracija ruralnih podruja u ukupno trino
gospodarstvo

27

Strategija i novi pristup

poljoprivreda je nepovratno izgubila dominantnu ulogu u

razvoju sela
proiruje se popis nepoljoprivrednih aktivnosti u kojima
ruralno stanovnitvo ostvaruje dohodak
potiskujui faktori (push factors) koji potiu kretanje
stanovnitva iz urbanih u ruralna podruja i initelji
privlane moi seoskih podruja.
selo ima mo kojom privlai urbano i zadrava ruralno
stanovnitvo
koncentracija stanovnitva u gradovima i depopulacija
ruralnih podruja pridonosi produbljivanju povijesnog
jaza izmeu sela i grada
usporedo s tim odvija se proces nestajanja seoskog
stanovnitva, pa ak i itavih sela
28

Odrivi ruralni razvoj

najvaniji sektor cjelovitog gospodarskog razvoja
ruralnog prostora su:

poljoprivreda (organska poljoprivreda)

sume s divljai

prerada poljoprivrednih proizvoda (ita, voa, povra,
mlijeka, mesa i dr.), umskih sortimenata i ribe te
eksploatacija izdanih izvora kvalitetne pitke vode i
drugih prirodnih resursa, u malim i srednjim
preraivakim pogonima

prerazmjetaj manjih industrijskih pogona iz urbanih u
ruralna podruja

razvoj uslunog sektora, od trgovine i prometa, preko
uslunog obrta pa do djelatnosti socijalne infrastrukture
(obrazovanja, zdravstva, kulture) i administrativnih
usluga

odriv ruralni turizam
29

Koritena literatura

tambuk, Maja; Rogi, Ivan; Mieti, Anka (ur.) (2002.):

Prostor iza. Kako modernizacija mijenja hrvatsko selo.
Zagreb : Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar,
Biblioteka Zbornici, knjiga 17.
tambuk, Maja (2002.): Selo i modernizacija: kratka
povijest nesporazuma (uvod). - U: Prostor iza. Kako
modernizacija mijenja hrvatsko selo. Zagreb : Institut
drutvenih znanosti Ivo Pilar, Biblioteka Zbornici, knjiga
17.
uvar, S. (1988): Sociologija sela, knjige I, II, Zagreb,
kolska knjiga
Sociologija sela: asopis za istraivanje prostornoga i
sociokulturnoga razvoja. Zagreb: IDIS.
30