Professional Documents
Culture Documents
Kako Komunicirati Sa Zaposlenima Organizaciono Ponasanje 3
Kako Komunicirati Sa Zaposlenima Organizaciono Ponasanje 3
Kako Komunicirati Sa Zaposlenima Organizaciono Ponasanje 3
KAKO KOMUNICIRATI SA
ZAPOSLENIMA
Mentor:
Student:
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
Sadraj:
1.
Uvod.............................................................................................3
2.
3.
4.
Vrste komunikacije.....................................................................7
5.
Tipovi komunikacije...................................................................9
6.
Komuniciranje sa zaposlenima................................................10
7.
8.
9.
10.
11.
Zakljuak...................................................................................18
12.
Literatura i izvori.....................................................................20
Uvod
Komunikacije predstavljaju sloenu ljudsku aktivnost koja ini osnov
ljudskog delovanja, odnosa meu ljudima i obavljanja svake aktivnosti ili procesa u koje je
ukljuen ovek. Komunikacije su osnov zajednikog rada grupe ljudi. Bez komuniciranja
nema zajednikog obavljanja posla, nema sloenog delovanja u koje su ukljueni razliiti
pojedinci. Komuniciranje omoguava rukovoenje od strane menadera, odnosno
upravljanje poslovima i procesima, i u krajnjem sluaju komuniciranje omoguava
odvijanje procesa upravljanja.
Komuniciranje omoguava obavljanje upravljakih aktivnosti, stavra
mogunosti da se uspostave veze i odnosi izmeu ljudi, odnosno izmeu menadera i
podreenih. Zato komunikacije predstavljaju bazu upravljakih procesa u svakoj
organizaciji i u svakom preduzeu, u svakom poduhvatu i projektu kojim se upravlja.
Proces komuniciranja je veoma sloen proces koji sadri veliki broj
podprocesa, faza i pojedinanih aktivnosti. Ovaj proces ukljuuje, takoe, odreene
elemente i uesnike, i moe se odvijati na razliite naine i uz pomo razliitih metoda i
tehnika.
Proces komuniciranja se sastoji od etiri osnovna elementa:
komunikator
poruka
medij
primalac.
Imajui
vidu
da
zaposleni
predstavljaju
mislei
kapital
mogu
doneti
dobre
odluke,
sa
druge
strane,
nadreeni
Ta potreba usavravanja komunikacija je vrlo izraena, pa su svi vaspitnoobrazovni procesi neodvojivo za nju vezani. Svako od nas tokom svog ivota najvie
napora uloi u sticanje vetine komuniciranja. U najranijim godinama uimo da govorimo i
sluamo a kasnije da itamo i piemo, a to su etiri osnovna tipa procesa komuniciranja.
Sposobnost da ih upranjavamo je od kritikog znaaja za nau optu uspenost.
Procesi nauno-tehnoloke revolucije uz sve bru primenu naunih saznanja
u praksi nastoje da usavre procese komuniciranja meu ljudima. Ti napori se kreu od
nastanka jezika i pisma do pojave savremenih komunikacionih sredstava kao to je telefon,
faks maina, kompjuterski modem, elektronska pota i internet.
Poiljalac (enkoder);
2.
Primalac (dekoder);
3.
Poruka (informacija);
4.
Kanal (medijator);
5.
6.
Opaanje (percepcija).
Poruka
Poiljal
ac
Mediju
m
Bu
ka
Primala
c
Poruka
6
Vrste komunikacije
Komuniciranje je najea aktivnost koja se sree u organizacijama i ljudi
najvei deo svog radnog vremena provode u tim procesima. Ovaj proces se manifestuje na
bezbroj naina a same komunikacije mogu imati raznovrsne forme, izraze, posrednike,
vrste i tipove. Za organizaciju rada i menadment od posebnog su znaaja formalne i
neformalne komunikacije.
manje postojane,
manje pouzdane, i
manje potpune.
Informacije koje teku neformalnim kanalima su proizvod linih impulsa
Tipovi komunikacije
lanovi organizacije meusobno ali i sa okruenjem komuniciraju na
razliite naine. U mnogobrojnim nastojanjima interakcija uoavaju se karakteristine veze
odnosno mree komunikacija. Najea su dva osnovna tipa mrea komunikacija:
-
tip "zvezde", i
Komuniciranje sa zaposlenima
I Verbalno komuniciranje : direktno (sastanci i ubedjivanja) i indirektno (pisano)
komuniciranje :
Kaskadni sastanci
Ubedjivanje zaposlenih
neophodne kroz interne novine, biltene, zidne novine, elektronsku potu, intranet .
II Neverbalna komunikacija: ponaanje menadera u svakodnevnom radu.
III Simbolika komunikacija
Jeziki simboli
10
organizacione tekoe,
12
Organizacione prepreke
Organizacione prepreke i tekoe su vrlo est uzronik blokiranja i
iskrivljavanja poruka. esto se dogaa da informacija pri prolasku kroz organizaciju, od
najnieg do najvieg nivoa zadri svega 20% svoje informativne vrednosti. Pri svakom
prelasku iz jednog kanala u drugi informacija gubi neto od svoga znaaja a ako su ti
kanali nedefinisani i neuhodani deformacije su vee.
Organizacione barijere nastaju usled neodreenosti organizacione strukture.
U mnogim organizacijama se ne zna od koga potiu poruke i kome se prosleuju. Nije
precizirana odgovornost za informacije i aktivnosti u tom procesu. Ova neodreenost se
moe proiriti u optu konstataciju da se ne zna ko ta treba da radi. Uz nejasne uloge u
komuniciranju organizacione tekoe uveavaju nedovoljne informacije koje sami uesnici
treba da imaju o onima sa kojima sarauju. Poiljalac ne zna mnogo o primaocu i obrnuto.
Prepreke vezane za formulaciju poruka
Prepreke vezane za jeziku formulaciju poruka nastaju usled toga to rei
kao najei elementi poruka nemaju isto znaenje za razliite uesnike komunikacije.
Same rei mogu biti razliito tumaene a posebno je to sluaj sa njima kada se nau u
razliitim kontekstima. Jedna re kada se izgovori i napie u razliitom kontekstu i za istog
sluaoca poprima razliita znaenja. Muke sa reima a jo sa reenicama i jezikim
frazama esto su nepremostive barijere u procesu komunikacija.
U ovu grupu barijera moemo svrstati i tekoe u tumaenju neverbalnih
znakova, govor tela i glasovnih signala. Njima se esto razmenjuje vei broj informacija
nego samim reima. Isti gest se u razliitim prilikama, pri razliitim raspoloenjima
uesnika komunikacije moe ak i potpuno suprotno protumaiti.
Tekoe vezane za psiholoki profil uesnika
Najdelikatnije prepreke i tekoe u procesu komunikacija su one koje
nastaju kao posledica osobenih profila linosti aktera. Na komunikacije mogu uticati opte
crte linosti kao to su pol, starost, nacionalna pripadnost, kultura, profesija ali i niz
13
osobina kao to je pripadnost nekom zanimanju, starosnoj generaciji, drutvenom sloju ili
polu. Lako je zapaziti da starije i mlae generacije imaju svoj argon tako da penzioneri
teko shvataju poruke adolescenata.
Lina obeleja uesnika u komunikacionom procesu jo su vaniji uzronici
prepreka i tekoa. Na njih posebno utiu emocije, potrebe i motivi poiljaoca i primalaca
poruka. Voeni sopstvenim potrebama i eljama uesnici komunikacije u skladu sa njima
deformiu informacije. Neka istraivanja su pokazala da radnici koji pokazuju nesigurnost
posebno deformiu poruke koje alju na vie nivoe rukovoenja. Zaposleni sa izraenom
potrebom za uspehom u poslu, takoe iskrivljavaju poruke, znatno vie od zaposlenih kod
kojih su potrebe ove vrste manje izraene.
Psihiki ivot oveka ine brojni procesi i osobine koje se manifestuju kroz
jedinstvene sloaje esto nazvane profilima linosti. Neki od tih sklopova poseban uticaj
imaju na kontakte takvih linosti sa njihovim socijalnim okruenjem. Na komunikacije
znaajno mogu uticati sklopovi paranoidnih, agresivnih, anksioznih, egocentrinih i
depresivnih linosti. Takve individualne crte ometaju percepciju poruka i doprinose
njihovom iskrivljenom tumaenju.
feedback-povratna informacija
14
pretvara se da slua,
ne okrivljavati sagovornika,
17
Zakljuak:
Organizacije koje dobro komuniciraju sa zaposlenima su profitabilnije,
privlae i zadravaju bolje radnike, kao i kupce ili korisnike svojih usluga, te jaaju
ugled. Bez strateki upravljane komunikacije sa zaposlenima poslovni rezultati trpe.
Komunikacija sa zaposlenima je najvanija vrsta komunikacija u koju se kompanija
moe upustiti. Danas, kako se organizacije sve vie oslanjaju na informacije i kako
organizacije prolaze kroz stalne promene rukovodioci prepoznaju potrebu za
komunikacijom sa zaposlenima, ali jo uvek nisu sigurni kako je sprovesti, s ciljem
postizanja merljivih rezultata organizacije.
Preduzee predstavlja skup resursa, koje, izmeu ostalih, ine i ljudski resursi.
Specifinost ljudskih resursa proistie iz same sutine oveka kao drutvenog bia,
koji je nuno upuen na druga bia, kao u radu, tako i u ivotu, uopte. Dakle, da bi
zaposleni u preduzeu, kao drutvena bia, mogli dati svoj maksimalni doprinos
funkcionisanju preduzea neophodna je dobra, pre svega, slobodna komunikacija.
Kako su menaderi zadueni za organzaciju posla i usmeravanje ostalih zaposlenih u
preduzeu, to je njihova uloga u procesu komuniciranja veoma znaajna. Menaderi
prvi moraju shvatiti znaaj dobre komunikacije meu zaposlenima, a zatim na to
ukazati i ostalim zaposlenima. Meutim, u velikom broju preduzea jo uvek je
zastupljen tradicionalni nain komuniciranja izmeu nadreenih i podreenih, koji,
zapravo i ne podrazumeva komunikaciju. Naime, u takvim preduzeima komunikacija
se svodi na izdavanje nareenja od strane nadreenih i davanje izvetanja od strane
podreenih. Meutim, pod komunikacijom se u savremenim uslovima podrazumeva
razmena miljenja i ideja zaposlenih, bez obzira da li u oni u podreenom ili
nadreenom odnosu prema sagovorniku. S obzirom da je kod podreenih zaposlenih
najee prisutan strah od iznoenja miljenja i ideja, zbog eventualne kritike ili
omalovaavanja, menaderi im moraju staviti do znanja da je svaka ideja dobrodola i
da su svi zaposleni ravnopravni sagovornici. Na taj nain oni pospeuju slobodnu
komunikaciju, a zatim i oseaj pripadnosti zaposlenih i njihovu veu motivisanost za
kvalitetno obavljanje zadataka. Dakle, cilj je obezbediti upravljanje zaposlenima,
odnosno usmeravanje zaposlenih kroz dvosmerno komuniciranje, a ne na
tradicionalan nain kroz nareivanje i rigoroznu kontrolu. ak i kada menaderi
kontroliu svoje podreene, cilj njihove kontrole ne sme biti otkrivanje greaka radi
18
19
Literatura i izvori:
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
Beograd, 2000.
[8]
6.http://www.brlaub.com/2007/12/18/efektivna-komunikacija-sazaposlenima/
[9]
7.http://www.poslovnaskola.com/cms/mestoZaUploadFajlove/Poziv_za_se
minar_Poslovna_komunikacija_Vas_put_ka_najboljoj_formi_.pdf
20
21