NLP je dragocjen i intrigantan pristup razumijevanju

uenja i komunikacije. Knjiga Josepha O'Connora i

Johna Seymoura izvanredan je uvod u ovo podruje.
- Tony Buzan

Ovo je najpotpunija knjiga o NLP-u. Vrlo je dobro

ureena - definitivno najbolja knjiga o osnovama
NLP-a na tritu.
Moda je zato ova knjiga jedan od preporuenih uvo
dnih tekstova u mnoge teajeve iz NLP-a, i jo uvijek
se objavljuje nakon toliko godina i toliko izdanja.
Ideje o NLP-u predstavljene u njoj poinju od najosnovnijeg i polako napreduju prema detaljima. Ne
sadri previe NLP argona, a ipak nije ni prejedno
stavna. (Tamo gdje se koristi argon moete potraiti
objanjenje u dodacima, gdje su NLP izrazi prevede
ni na jednostavan svakodnevni jezik).
Svako poglavlje puno je dobro povezanih nizova NLP
koncepata i tehnika, teno sastavljenih u poglavlja, i
obino zavravaju nekim NLP vjebama koje moete
odmah poeti primjenjivati kako biste izmijenili va
ivot.
Za razliku od drugih knjiga o samopomoi u kojima
vas takozvani gurui zasipaju svojim motivacijskim
idejama, najee bez mnogo konkretnog sadra
ja, NLP ideje ovdje su predstavljene bez ispraznosti
i pria kako su jadnici postali junaci. U ovoj knjizi
O'Connor i Seymour vam daju samo iste, mone
NLP ideje koje moete isprobati na sebi i drugima i
odmah vidjeti rezultate.
Ovo je definitivno prava knjiga o NLP-u. Ako traite
samo jednu dobru knjigu o osnovama NLP-a koja e
promijeniti va ivot, ne trebate traiti dalje.
- itatelj na Amazon.com

SADRAJ
John Grinder, Uvod
Uvod u drugo izdanje
Uvodna rije autora
Zahvale i priznanja

9
11
13
16

PRVO POGLAVLJE
Stvara kontekst i predouje glavne ideje NLP-a: kako iz trenutane stvarnosti uspjeti
tamo gdje elimo, ciljevi, komunikacija, ostvarenje uzvrata i izgraivanje naih je
dinstvenih pogleda na svijet.
Stoje neurolingvistiko programiranje?
Santa Cruz, Kalifornija, 1972. godina
Santa Cruz, 1976. godina
Mape i filteri
Uenje, zaboravljanje i ponovno uenje
Trominutno predavanje
Ciljevi
Zakljuak
Sadanje stanje i eljeno stanje
Komunikacija
Uzvrat
Iskorak i navoenje

17
18
19
20
23
25
27
30
32
33
36
39

DRUGO POGLAVLJE
Objanjava kako na unutarnji nain koristimo svoja ula za razmiljanje, u kakvom
su odnosu jezik i misli i kako moemo prepoznati nain na koji razmiljaju drugi
ljudi.
Vrata percepcije
Sustavi predstava
Primarni sustavi predstava
Jezik i sustavi predstava
Predikati
Upravljaki sustavi
Sinestezija, krianje i prijevod
Pokreti oima kao znakovi pristupanja
Ostali pristupni znakovi
Submodaliteti

43
44
47
48
49
51
51
53
58
60

TREE POGLAVLJE
Obrauje raspoloenja, kako ih izazvati i kako ih koristiti kao poticaje ili sidra da
bismo pristupili izvornim stanjima naeg mozga kada elimo.

Psiholoka stanja i emocionalna sloboda

^licitacija
Kalibracija
Sidra
Usidravanje izvora
Povezivanje sidara
Sidra u kolapsu
..
Mijenjanje osobne povijesti
Iskorak u budunost
Generatori novog ponaanja

69
71
72
73
76
81
82
84
85
87

ETVRTO POGLAVLJE
U ovom se poglavlju govori o razmiljanju shvaenom kao sustav, a ne kao jednosta
van uzrono-posljedini odnos. Sadri dio najnovijih istraivanja Roberta Diltsa o
tomu kako se uklapaju okolina, ponaanje, sposobnost, uvjerenja i osobnost.
Petlje i sustavi
Petlje za uenje
Od neuspjeha do povratne informacije
Razine uenja
Opisi stvarnosti
Trostruki opis
Ujedinjeno polje NLP-a po Robertu Diltsu
Uvjerenja

89
93
94
95
98
98
100
105

ESTO POGLAVLJE
Kako koristiti jezik dovoljno neodreeno da bi bio u skladu s iskustvom drugih ljudi
i omoguio im pristup do nesvjesnih izvora - ovaj je model nazvan Miltonovim
modelom po svjetski poznatom hipnoterapeutu M. Eriksonu. Prvi se dio odnosi na
metaforu, drugi na promjenu znaenja, a trei na subjektivno shvaanje vremena.
Usredotoenost na vanjski svijet i na sebe
Miltonov model
Iskorak i navoenje
Traganje za znaenjem
Ometanje i utilarizacija svijesti
Lijeva i desna modana polutka
Pristupanje nesvjesnom i izvorima
Metafora
Stvaranje metafore
Princ i arobnjak
Novo uokvirivanje i transformacija znaenja
Novo uokvirivanje konteksta
Novo uokvirivanje sadraja
Namjere i ponaanje
Novo uokvirivanje u est koraka
Vremenska crta
U" vremenu i kroz" vrijeme
Razgovor s vremenom

137
139
141
142
143
145
146
148
149
L52
154
156
157
158
159
163
166
168

PETO POGLAVLJE

S E D M O POGLAVLJE

Opisuje kako jezik ograniava nae iskustvo i kako moemo prekoraiti te granice.
Obrasci metamodela nain su na koji moemo postaviti kljuno pitanje kako bismo
razjasnili to ljudi govore.

Istrauje nove NLP obrasce, ukljuujui sukob, prilagoavanje, vrijednosti i fleksi

bilnost u kontekstu poslovanja. Kako da sastanci teku glatko i kako postii dogovor
u tekoj situaciji.

Rijei i znaenja
Razmiljanje na glas
Davanje smisla rijeima - metamodel
Kazati u cijelosti - dubinska struktura
Neodreene imenice
Neodreeni glagoli
Usporedbe
Sudovi
Nominalizacije
Modalni operatori mogunosti
Modalni operatori nunosti
Univerzalni kvantifikatori
Sloena ekvivalencija
Pretpostavke
Uzrok i posljedica
itanje misli

Sukobi i slaganja
Identificiranje znakova usuglaenosti
Sustav kriterija i vrijednosti
Hijerarhija kriterija
Igra zmije i ljestvica - korak gore i korak dolje
Metaprogrami
Prodaja
Okviri
Sastanci
Pregovori

111
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
124
126
127
128
129

171
172
173
176
177
l^
u

i 8 9

191
I
197
9 3

O S M O POGLAVLJE
Usredotouje se na NLP u terapiji i promjeni osobnosti, a opisuje tri obrasca pona
anja: obrazac fijuka, lijeenje fobija i razrjeavanje unutarnjih sukoba.

Psihoterapija
Promjena prvog reda
Lijeenje lobija
Obrazac lijuka
Promjena drugog reda
Unutarnji sukob

203
204
205
208
210
211

UVOD
DEVETO POGLAVLJE
Tema ovog poglavlja su strategije razmiljanja. Dani su neki praktini primjeri,
ukljuujui i poznatu strategiju slovkanja. Usto, govori se i o strategiji glazbenog
pamenja, kao i o kreativnoj strategiji Walta Disneyja.

Razumni ljudi prilagoavaju se svijetu.

Nerazumni ljudi svijet prilagoavaju sebi.
Upravo zato cijeli napredak ovisi o n e r a z u m n i m ljudima."

Uenje kao modeliranje

Kako je zaeto NLP modeliranje
Modeliranje
Uvjerenja
Fiziologija
Strategije
Recept za uspjeh
Glazbena strategija
Strategija pamenja
Strategija slovkanja
Strategija kreativnosti
Povratak na modeliranje
NLP, modeliranje i ubrzano uenje
Naputak itateljima

215
215
217
219
220
221
222
225
226
229
231
236
240
241

George

Bernard Show

Povijest, a k o se zapisuje, i m a m n o g o toga z a j e d n i k o g s p j e s m o m

p r o n a l a z a a najnovijeg u d o t v o r n o g lijeka, d i p l o m a t o m i a p o l o
g e t o m . Kako m o e biti drukije?
U s m e n a tradicija n a r o d a u i z v o r n i m k u l t u r a m a prije pojave pi
s m a i s t o d o b n o predstavlja i utjehu i izazov: utjehu z b o g toga to
p r u a osjeaj i s t o v r e m e n o g p o s t o j a n j a reda i n u n o g slijeda d o g a
aja; izazov za pjevae koji su svjedoci k a o s a kojeg, na posljetku,
m o r a j u u k l o p i t i u m e t r i k u i d u i n u n j i h o v o g o t p j e v a n o g ljetopisa.
N e s u m n j i v o , n a k o n izvjesnog v r e m e n a , priulja i m s e b l a g o s l o

EPILOG

vljena a m n e z i j a i o n i pjevaju s d u b o k i m uvjerenjem.

U njemu je dan kratak spekulativan pregled kako NLP odraava promjene koje se
dogaaju u naoj kulturi i kako proces promjene u naem unutarnjem svijetu misli
odraava sve bre promjene u vanjskom svijetu.

G r e g o r y Bateson u p o z o r a v a n a s n a s m r t o n o s a n t r o k u t kojeg i n e

Epilog

243

tehnologija, s k l o n o s t n a e vrste da zamijeni p r i r o d n i ivotni fizi

ki k o n t e k s t ( p o d r u j e a m a z o n s k e p r a u m e ) u m j e t n i m k o n t e k
s t o m ( n e w y o r s k e ulice) i svjesno p l a n i r a n j e bez u r a v n o t e e n j a s
nesvjesnim procesima.

REFERENCIJALNI DIO

T o m Malloy (u s v o m i z v r s n o m r o m a n u Zavjesa Z o r e " ) ispravlja

Izvor praktinih informacija i savjeta kako izabrati NLP literaturu i teajeve.

p o g r e k u u g o v o r u C h a r l e s a Darvvina, koji je rekao o p s t a n a k

Ulaganje u sebe
Izbor NLP teaja
NLP organizacije u svijetu
Vodi kroz informacije o NLP-u
Literatura o NLP-u
NLP rjenik
O autorima i njihovoj savjetodavnoj praksi na podruju poslovanja

249
252
255
257
258
269
277

najsposobnijih", a bilo bi tonije da je r e k a o o p s t a n a k najprilagodljivijih".

O v a dva a u t o r a , O ' C o n n o r i S e y m o u r , o d v a i l a su se od n e o b i n e
p u s t o l o v i n e n a p r a v i t i cijelu p r i u . D u n g l e k r o z koje s m o Ric
h a r d i ja lutali u svojim i s t r a i v a n j i m a bile su b i z a r n e i u d e s n e .
Ovi o t m j e n i i d o b r o u d n i ljudi o d k r i n u l i su n a m vrata j e d n o g

p r a v o g , u r e e n o g e n g l e s k o g ruinjaka. N o , i d u n g l a i vrt na svoj

su n a i n p r i v l a n i .
O n o o e m u ete itati nikada se nije dogodilo, ali ini se r a z u m n i m ,
ak i m e n i .
John Grinder
prosinac, 1989.

U V O D U D R U G O IZDANJE
Od s a m o g poetka n a k a n a n a m je bila sustavno nadopunjavati ovu
knjige. elimo da ona b u d e u koraku s N L P - o m , koji se iri i pomjera
svoje granice. On je takve prirode: ne m o e ostati statian. S velikim
s m o zadovoljstvom radili na o v o m n o v o m izdanju. P r v i m s m o izda
njem ostvarili svoj san, a p o v r a t n a n a m je informacija ukazivala na
to da s m o ostvarili svoj cilj: knjiga i m a reputaciju korisnog uvoda i
pregleda ovog podruja. O v o novo izdanje nastavlja na san.
Napravili s m o velik broj manjih promjena i manji broj velikih p r o
mjena. N a d a m o se da e ovo prvo pridonijeti u k u p n o j razlici i i kva
liteti. Velike promjene sastoje se u dodavanju n o v o g materijala i d o
punjavanju poglavlja o izvorima. D o d a n o je poglavlje o metaprogram i m a . Ti obrasci sve vie izbijaju na povrinu, posebice u p o s l o v n o m
svijetu, te je bilo p o t r e b n o i to obraditi. Proirili s m o dio o uvjerenji
ma i dio o modeliranju iz zadnjeg poglavlja: posebice zahvaljujemo
Michaelu Neillu na njegovom d o p r i n o s u u zadnja dva poglavlja.
Podatke o N L P organizacijama diljem svijeta oigledno je trebalo
dopuniti. Taj je dio p r e r a e n i proiren te su n a v e d e n e nove N L P
institucije koje su se tijekom posljednjih dviju godina pojavile u cije
lom svijetu. Na je popis onoliko sveobuhvatan i toan koliko je to u
o v o m t r e n u t k u bilo m o g u e . N L P se b r z o razvija u Njemakoj, stoga
je cijela j e d n a knjiga posveena s a m o popisu zavoda i instruktora
NLP-a u Njemakoj. Naveli s m o tu knjigu na n a e m popisu da je ne
b i s m o prepisivali.
N L P knjige u b r z a n o se tiskaju, tako da je ovo najvjerojatnije zadnje
izdanje nae knjige u koju je ukljuen vodi kroz literaturu u vidu
popisa s k r a t k i m k o m e n t a r o m .
Mijenjanje glavnog teksta knjige bilo je tee no to s m o zamiljali.
N L P je p o p u t holograma: svi su dijelovi m e u s o b n o povezani. To

IO

11

je sustavan model. S obzirom na to da ovakva knjiga odraava su

stavnu p r i r o d u NLP-a, mijenjanje j e d n o g dijela znailo je da i d r u g e
m o r a m o izmijeniti u skladu s njim, jer stranicama odzvanja jeka i
o d m o t a v a povezano (metaforiki reeno).
Iako se N L P iri, dvije ideje ostaju nepromijenjene. Prvo, N L P utjelo

U V O D N A RIJE A U T O R A

vljuje stav oaranosti ljudima. Kako rade to to rade? Drugo, vjetine

modeliranja: neprestano traenje savrenstva koje m o e m o m o d e
lirati i koristiti. Savrenstvo nas okruuje, a p o n e k a d je toliko oi

Ova knjiga predstavlja uvod i vodi kroz podruje poznato pod na

gledno da ga p r o p u s t i m o uoiti. N L P uvijek govori o poveavanju

zivom neurolingvistiko programiranje ili NLP. NLP je umijee i

izbora koje i m a m o , a mi p o s t i e m o njihovo razumijevanje inei ih

znanost postizanja savrenstva, a temelji se na prouavanju kako vr

i iskuavajui, a ne razmiljajui o njima.

hunski profesionalci iz najrazliitijih podruja ostvaruju svoje izvr

Takoer zahvaljujemo Jayju E r d m a n n u i Michaelu Neillu na p o m o i ,

sne rezultate.

te Michaelu Phillipu iz asopisa Sidro" na p o m o i pri skupljanju in

radi poboljanja uinkovitosti na o s o b n o m i profesionalnom planu.

Ove komunikacijske vjetine moe svatko nauiti

formacija o NLP organizacijama u SAD-u. Zahvaljujemo i Lisi Puttick,

naoj urednici pri izdavakoj kui Thorsons. Na koncu, hvala svim

Knjiga opisuje razliite modele postizanja savrenstva koji su izgra

m n o g o b r o j n i m prijateljima koji su n a m davali povratne informacije

eni u okviru NLP-a u p o d r u j i m a komunikacije, poslovanja, obra

za ovo proireno izdanje. Obratite n a m se sa svojim prijedlozima, ako

zovanja i terapeutske prakse. Pristup je praktian, daje rezultate i

vas knjiga toliko zanima. Naa adresa nalazi se na kraju ove knjige.

postaje sve utjecajniji diljem svijeta.

N L P se i dalje razvija i stvara n o v e ideje. Kao autori, svjesni s m o

Joseph

O'Connor

da su, nasuprot t o m u , knjige nepromjenjive i statine. Svaka knjiga

Seymour

svjedoanstvo je o v r e m e n u u kojem je napisana. O n a je fotografija

London, sijeanj 1993.

p r e d m e t a . M e u t i m , to to e se osoba sutra promijeniti nije razlog

John

da fotografiju ne s n i m i m o danas.
O v u knjigu prvenstveno shvatite kao o d s k o n u dasku koja vam o m o
guava prouavanje novog podruja: nastavite s uzbudljivom p u s t o
l o v i n o m ivota.Ona predstavlja o s o b n a shvaanja autora i nije ni k o
n a n a ni slubena verzija. Takva verzija, naime, nikada niti nee p o
stojati, ve i zbog s a m e prirode NLP-a. O v o je uvod, a mi smo morali
napraviti izbor onoga to t r e b a m o uvrstiti, a to izostaviti.Tako dobi
veni rezultat s a m o je jedan od velikog broja m o g u n o s t i organizira
nja materijala.
N L P je m o d e l grae jedinstvenog ivotnog iskustva pojedinca. To je
s a m o j e d a n od naina na koji se m o e razmiljati i organizirati ude
sna i lijepa sloenost ljudske misli i komunikacije. N a d a m o se da ovaj
prikaz NLP-a, s obzirom da su ga radila dva autora, dobiva d i m e n -

12

13

ziju d u b i n e , to ne bi bio sluaj da se radilo samo o j e d n o m . D u b i n u

Izvorno s m o planirali j e d n o poglavlje o t o m u kako je dolo do na

ete uoiti ako se iroko otvorenih oiju usredotoite na materijal.

stanka NLP-a i

Svijet je ravan kada ga se p r o m a t r a s a m o j e d n i m o k o m .

v e o m a s m o brzo shvatili da to ne bi poluilo rezultate jer iskustvo iz

o p o e t n i m iskustvima u njegovom koritenju, no

d r u g e r u k e m o e biti zabavno, ali ne m o e ostvariti izravan utjecaj.

N L P predstavlja n a i n razmiljanja i bivanja iako e n e t o smisla

Umjesto toga, p o t i e m o vas da u d u h u NLP-a stvorite svoje pogla

proistei i i z m e u r e d a k a . U i t a k n a m d o n o s i sluanje g l a z b e n e

vlje o zanimljivim iskustvima koja ste doivjeli p r i g o d o m koritenja

k o m p o z i c i j e , a ne gledanje u n o t e .

NLP-a.

N L P j e p r a k t i n a disciplina. O b u h v a a itav n i z m o d e l a , vjeti

N L P je najbolje iskusiti uivo. Proitajte jelovnik, i ako v a m se svidje

na i t e h n i k a za u i n k o v i t o razmiljanje i djelovanje u svijetu. Cilj

lo to to ste proitali, uivajte u jelu.

NLP-a je biti k o r i s n i m , poveali i z b o r e i poboljati kvalitetu ivo

ta. Najvanija pitanja koje t r e b a p o s t a v i t i u vezi s o n i m t o ete

Fotografija nije isto to i osoba.

nai u knjizi su: Je li k o r i s n o ? F u n k c i o n i r a li?" O t k r i j t e t o je

O d s k o n a daska nije isto to i skok.

k o r i s n o i t o f u n k c i o n i r a t a k o to ete to iskuati. I, najvanije,

Glazbena partitura nije melodija.

p r o n a i t e u k o m sluaju ne f u n k c i o n i r a , a p o t o m to mijenjajte

Ne postoje arolije, nego s a m o arobnjaci i ljudska zapaanja.

d o k ne p o n e f u n k c i o n i r a t i . To je u d u h u NLP-a.
N a cilj lijekom pisanja ove knjige b i o je zadovoljiti p o t r e b u koju
s m o uoili razgovarajui s m n o t v o m ljudi z a i n t e r e s i r a n i h za
NLP. P r i o n u l i s m o na p o s a o , elei napisati knjigu koja e dati
p r e g l e d c j e l o k u p n o g p o d r u j a . O n a j e izraz naeg u z b u e n j a zbog
uvida u to k a k o ljudi razmiljaju i u m o g u e p r o m j e n e . O b u h v a
a v e i n u najkorisnijih vjetina, o b r a z a c a i t e h n i k a koji postaju
lako d o s t u p n i za koritenje k a o o r u e p r o m j e n a u svijetu koji se
n e p r e s t a n c e mijenja. N a k o n p r v o g itanja bit e i dalje k o r i s n a
k a o p r i r u n i k . Daje p r a k t i n e n a p u t k e za k u p n j u N L P knjiga iz
o d r e e n i h p o d r u j a p r i m j e n e . N a k o n c u , daje n a p u t k e pri i z b o r u
N L P teaja.
Ovaj je z a d a t a k bio utoliko o b e s h r a b r u j u i u z m e li se u o b z i r n e
uhvatljiva o i g l e d n o s t " N L P - a s k o j o m se niti j e d a n od nas d v o
jice p o j e d i n a n o ne bi u h v a t i o u k o t a c . K o m b i n i r a n j e m naih
izvora dobili s m o p o t r e b n u s n a g u . Jesmo li uspjeli ovisi o t o m u
h o e li v a m ova knjiga koristiti.
P o s e b n o vas e l i m o p o t a k n u t i n a daljnje istraivanje p o d r u j a
NLP-a i koritenje te m o n e ideje, uz potivanje i svog i n t e g r i t e t a
i i n t e g r i t e t a d r u g i h ljudi, k a k o biste stvarali vie i z b o r a i sree u
o s o b n o m i p r o f e s i o n a l n o m ivotu, sebi i d r u g i m l j u d i m a .

14

ZAHVALE I PRIZNANJA
eljeli b i s m o zahvaliti m n o g i m ljudima na n a d a h n u u i p o m o i pri

Prvo poglavlje

pisanju ove knjige.

P r v o elimo odati priznanje i potovanje zaetnicima NLP-a, Richar-

TO JE N E U R O L I N G V I S T I K O
PROGRAMIRANJE?

du Bandleru i Johnu G r i n d e r u .
Takoer, zahvaljujemo Johnu G r i n d e r u to je proitao rukopis i d a o
veoma korisne p o v r a t n e informacije, koje s m o uzeli u obzir, k a o i za
pisanje predgovora.

Razmiljajui k a k o zapoeti ovu knjigu, sjetio s a m se susreta s pri

Isto tako, odajemo priznanje m n o g i m d r u g i m ljudima koji su razra

jateljem prije nekoliko dana. N i s m o se vidjeli ve izvjesno vrijeme, i

dili ideje, posebice Robertu Diltsu, koji je utjecao na razvoj NLP-a u

n a k o n uobiajenog pozdrava, upitao me i m e se bavim. Odgovorio

razliitim pravcima u posljednjem desetljeu. Zahvaljujemo i cijeni

sam mu da piem knjigu.

mo to to n a m je d o p u s t i o koritenje svojeg materijala o strategijama

Odlino!" rekao je. 0 e m u se radi?"

i j e d i n s t v e n o m polju. Bio n a m je od velike p o m o i , nesebino je di

O d g o v o r i o s a m bez razmiljanja: O neurolingvistikom p r o g r a m i

jelio svoje ideje s n a m a i poticao nas u radu.

ranju."

David Gaster pruio n a m je veliku p o m o i podrku u radu na ovoj

Nastupila je kratka, ali znaajna stanka. ,,I ja tebi", rekao je. Kako

knjizi. Hvala ti, Davide, i neka ti tvoji letovi uvijek d o n o s e radost.

su tvoji?"

Zahvaljujemo i Sue Quillian i lanu Groveu-Stevensonu to su nas na

Moj je odgovor na izvjestan nain bio i toan i pogrean. Savreno

s a m o m p o e t k u ispravno usmjerili.

bi posluio da sam htio prekinuti razgovor. Knjiga zaista tematizira

Zahvaljujemo N o r a h McCullagh za sate koje je provela u ukucavanju

nain razmiljanja o idejama i ljudima kojeg s m o nazvali neurolin-

teksta, Francisu Vineu za istraivaki rad, Michaelu Breenu za p o

gvistikim programiranjem. M e u t i m , moj je prijatelj htio da mu

m o u prikupljanju informacija o N L P literaturi, kao i Garole M a r i e i

kaem i m e se bavim na razumljiv nain kako bi m o g a o to podijeliti

Ruth Trevennai za prijedloge i ohrabrenje u tekim trenucima.

sa m n o m . No, nije bio u stanju povezati moj odgovor s n e i m njemu

I z n i m n o s m o zahvalni Eileen Campbell i Elizabeth H u t c h i n s iz k o m

p o z n a t i m . Ja z n a m to s a m mislio, ali nisam to oblikovao na njemu

panije Thorsons na p o t p o r i i brizi.

razumljiv nain. Moj odgovor nije d a o odgovor na njegovo pravo

Izraavamo priznanje Johnu Fowlesu i Anthony Shell Associates Ltd

pitanje.

za doputenje da n a v e d e m o dio Princ i arobnjak" iz arobnjaka"

to je, dakle, NLP? Koje se ideje kriju iza te skraenice? Kada su me

Johna Fowlesa, u izdanju izdavake kue Jonathan C a p e & Sons.

sljedei put pitali o e m u se radi u knjizi, rekao sam da prouava

Na koncu, izraavamo veliku zahvalnost izumiteljima raunala m a

nain na koji ljudi postiu uspjeh na najrazliitijim p o d r u j i m a i p o

cintosh, tog udesnog stroja, to su n a m u m n o g o m e olakali s a m o

duava ljude tim obrascima.

pisanje knjige.

N L P je umjetnost i znanost o o s o b n o m uspjehu. Umjetnost, jer sva

Joseph
John

O'Connor

tko unosi jedinstvenost svoje o s o b n o s t i i stila u o n o to radi, a to se

Seymour

ne m o e prikazati rijeima ili t e h n i k a m a . Z n a n o s t , jer raspolae m e -

kolovoz, 1989.
16

17

t o d o m i t e h n i k o m otkrivanja obrazaca koje koriste uspjeni pojedin

m o e koristiti za ostvarenje uspjeha u komunikaciji, razvoju o s o b n o

ci u postizanju izvrsnih rezultata u najrazliitijim podrujima. Ovaj

sti, u b r z a n o m uenju i, naravno, za vei uitak u ivotu. Svoje poe

se proces zove modeliranje, a obrasci, vjetine i tehnike otkrivene na

tne rezultate objavili su u etiri knjige, tiskane i z m e u 1957. i 1977.

taj nain sve se vie koriste u savjetovanju, obrazovanju i poslovanju

godine: Struktura magije" 1 i 2 te Obrasci" 1 i 2. Tema drugih dviju

radi ostvarivanja uspjenije komunikacije, o s o b n o g razvoja i ubrza

knjiga bila je Ericksonova terapeutska praksa. O t a d se literatura o

n o g uenja.

NLP-u sve vie pojavljuje.

Jeste li ikada uinili neto tako d o b r o i uspjeno da ste se zapanjili?

U to su vrijeme John i Richard stanovali nedaleko Gregoryja Bateso-

Jeste li nekada doivjeli da ste se zaista oduevili o n i m to ste uinili

na, britanskog antropologa i istraivaa teorija komunikacije i susta

i upitali se kako ste to postigli? N L P vas upuuje k a k o razumjeti i

va. Bateson je pisao o m n o t v u razliitih tema: biologiji, kibernetici,

kreirati svoj uspjeh da biste doivjeli vie takvih trenutaka. To je put

antropologiji i psihoterapiji. Poznat je po razvoju double bind teorije

otkrivanja i razvijanja svoje osobne genijalnosti, nain da o n o najbo

0 shizofreniji. Njegov d o p r i n o s NLP-u bio je od p r e s u d n o g znaaja,

lje u vama i d r u g i m a d o e do izraaja.

tek je sada posve jasno koliko je d u b o k trag ostavio.

N L P k a o praktina vjetina pojedincu osigurava rezultate p o t r e b n e u

Iz tih se p o e t n i h istraivanja N L P razvijao u dva k o m p l e m e n t a r n a

dananje vrijeme, a i s t o d o b n o otkriva nove obrasce korisne i d r u g i m

pravca. Prvo, kao tehnika p o m o u koje se m o g u otkriti obrasci za

ljudima. Prouava razliku i z m e u savrenog i prosjenog. Takoer,

ostvarenje uspjeha u bilo kojem p o d r u j u i, d r u g o , kao uspjean na

svojim i z n i m n o uspjenim t e h n i k a m a ostavlja d u b o k trag u o b r a z o

in na koji razmiljaju i komuniciraju iznimni pojedinci. Ovi obrasci

vanju, savjetovanju, poslovanju i psihoterapeutskoj praksi.

1 vjetine m o g u se koristiti samostalno, ali i k a o povratna informacija

S A N T A C R U Z , K A L I F O R N U A , 1972. G O D I N A

godine John i Richard odrali su niz v e o m a uspjenih s e m i n a r a di

Prouavanja su poela p o e t k o m sedamdesetih kao rezultat suradnje

ljem Amerike. N L P se brzo irio: do sada je u SAD-u vie od stotinu

Johna Grindera, tada asistenta na Odsjeku za lingvistiku Sveuilita

tisua ljudi p o h a a l o neki oblik N L P p o d u k e .

{feedback) u procesu sagledavanja n o v i h , jo boljih obrazaca. 1977.

Kalifornija u Santa Cruzu, i Richarda Bandlera, studenta psihologije

na istom Sveuilitu. Richard Bandler z a n i m a o se za psihoterapiju.

S A N T A C R U Z , 1976. G O D I N A

Zajedno su prouavali radove troje v r h u n s k i h terapeuta: Fritza Perl-

U brvnari, visoko u b r d i m a iznad Santa Cruza, u proljee 1976. go

sa, kreativnog psihoterapeuta i zaetnika gestalt" terapije, Virginije

dine John i Richard sistematizirali su otkria i zakljuke do kojih

Satir, izvrsne obiteljske terapeutkinje, koja je uspjeno razrjeavala

su doli. Potkraj maratonskog rada, koji je trajao trideset est sati,

sloene obiteljske o d n o s e , nerazrjeive za m n o g e d r u g e terapeute, i

napravili su stanku uz b o c u kalifornijskog c r n o g vina, zapitavi se:

Miltona Ericksona, svjetski p o z n a t o g hipnoterapeuta.

Kako emo, zapravo, ovo nazvati?" Rezultat je p o m a l o nezgrapan

Bandler i G r i n d e r nisu namjeravali stvoriti novu terapeutsku kolu,

naziv neurolingvistiko programiranje", kojim su o b u h v a e n e tri

n e g o su htjeli otkriti obrasce koje koriste vrsni terapeuti te ih uiniti

j e d n o s t a v n e ideje. Neuro" se o d n o s i na temeljnu ideju da je svako

d o s t u p n i m i d r u g i m a . Nisu se bavili teorijama: stvarali su uspjene

ponaanje rezultat neurolokih procesa ula vida, sluha, okusa, miri

m o d e l e terapija koji su ve bili p o t v r e n i u praksi i koji su se mogli

sa i d o d i r a , kao i osjeta. Svijet doivljavamo p u t e m ula: dostavljenoj

nauiti. Iako su se karakterno veoma razlikovali, troje o d a b r a n i h te

informaciji najprije dajemo znaenje", a p o t o m prikladno reagira

rapeuta koristilo je iznenaujue sline obrasce. Bandler i G r i n d e r

m o . Nai neuroloki procesi obuhvaaju ne s a m o nevidljive m i s a o n e

uoili su te obrasce, obradili ih i izgradili izvrstan model kojeg se

procese nego i nae vidljive fizioloke reakcije na ideje i dogaaje.

18

19

NLP_JOStPH

O'lUNNUK

&

JOHN

SLYMOUR

Pojednostavljeno reeno, j e d n o je predstavljeno d r u g i m na fizikoj

Pogledajte", d o m e t n u o je, moja ena, primjerice, ovako izgleda."

razini. Tijelo i um ine nerazdvojno jedinstvo - ljudsko bie.

Picasso ga je s nevjericom pogledao, rekavi: Veoma je mala, zar ne?

Lingvistiko" upuuje na to da upravo jezik koristimo za sreivanje

I plosnata?"

misli i ponaanja, kao i za komunikaciju s d r u g i m a , a programira

U etnji u m o m doivljaji umjetnika, drvosjee i botaniara bit e

nje" se odnosi na m o d e l e koji n a m stoje na raspolaganju prilikom

v e o m a razliiti: o n i e opaati p o t p u n o razliite stvari. I d e m o li svi

organiziranja ideja i postupaka u svrhu ostvarivanja rezultata.

jetom u potrazi za ljepotom, nai e m o je. Traimo li probleme, nai

N L P prouava s t r u k t u r u subjektivnog ljudskog doivljaja: nain na

e m o ih. Ili, kako stara arapska uzreica kae: Sit i gladan razliito

koji organiziramo o n o to vidimo, ujemo i osjetimo, kao i to k a k o

gledaju na kriku kruha."

o b r a u j e m o i filtriramo vanjski svijet kroz naa ula. Takoer p r o

Uska stajalita, interesi i percepcije osiromauju svijet, pretvarajui

uava kako to oblikujemo u jeziku i k a k o p o s t u p a m o , na svjesnoj i

ga u predvidljivo i d o s a d n o mjesto. Taj isti svijet m o e biti bogat i

nesvjesnoj razini, da bismo ostvarili o d r e e n e rezultate.

uzbudljiv. Razlika lei upravo u filterima kroz koji ga shvaamo, a ne

u s a m o m svijetu.

M A P E I FILTERI

Na raspolaganju i m a m o m n o t v o p r i r o d n i h , korisnih i n e o p h o d n i h

Kakav god, ustvari, bio vanjski svijet, mi koristimo ula da b i s m o ga

filtera. Jezik je j e d a n od njih. Predstavlja m a p u naih misli i doivlja

prouavali i upoznali. Svijet predstavlja beskrajan niz moguih ul

ja, koja je j e d n u stepenicu udaljena od zbiljskog svijeta. Razmisli

nih doivljaja, a mi s m o u stanju spoznati samo j e d a n njegov manji

te na trenutak to za vas znai rije ljepota. Nedvojbeno ete imati

dio. Taj dio koji s m o u stanju spoznati p o t o m podlijee cenzuri naeg

sjeanja i doivljaje, unutarnje slike, zvuk i osjete koji daju znaenje

jedinstvenog iskustva, kulture, jezika, uvjerenja, sustava vrijednosti,

toj rijei. Isto tako, netko drugi imat e razliita sjeanja i doivljaje

interesa i pretpostavki. Svatko ivi u svojoj jedinstvenoj stvarnosti,

te e o toj rijei razmiljati na posve drukiji nain. T k o je u pravu?

izgraenoj na ulnim utiscima i individualnom ivotnom iskustvu te

Svi mi, u granicama vlastite stvarnosti. Iako se svijet ne iscrpljuje u

postupa p r e m a svom shvaanju svijeta.

iskustvu koje ga opisuje, ljudi se bore, a p o n e k a d i u m i r u , vjerujui

Svijet je toliko sloen i bogat da s m o p r i n u e n i pojednostavniti ga

da je m a p a podruje.

kako b i s m o ga uope mogli shvatiti. To to i n i m o slii na crtanje

Nae vjerovanje takoer predstavlja filter, p r i m o r a v a nas na o d r e

mapa: upravo na taj nain o z n a a v a m o pojave u svijetu. M a p e su se

e n o ponaanje i zapaanje o d r e e n e stvari na raun ostalih. NLP

lektivne: o n e istodobno izostavljaju i ujedinjuju informacije, a od n e

nudi j e d a n nain razmiljanja o svijetu: i to je jedan filter. Da biste

procjenjive su vrijednosti pri istraivanju o d r e e n o g prostora. Koju

koristili N L P ne trebate mijenjati n i j e d n o svoje uvjerenje niti sustav

ete vrstu m a p a stvoriti ovisi o t o m u to opaate i k a m o elite stii.

vrijednosti, nego s a m o trebate biti znatieljni i voljni eksperimenti

Mapa nije p o d r u j e koje je na njoj opisano. Mi o b r a a m o p o z o r n o s t

rati. Svakim izvoenjem u o p e n i h zakljuaka o ljudima ogrijeite se

na o n e aspekte svijeta koji nas zanimaju, a i g n o r i r a m o ostale. Svi

o nekog jer je svatko od nas jedinstven. Stoga N L P ne tei biti obje

jet je bogat i ne iscrpljujemo ga naim predstavama o njemu. Filteri

ktivna istina. To je model, a modeli se stvaraju da bi bili korisni. Neki

koje stavljamo p r i g o d o m percepcije odreuju svijet u kojem ivimo.

od ishodinih stavova NLP-a m o g u biti veoma korisni. Ponaajte se

Kau da se Picassu obratio neki n e p o z n a t ovjek, zapitavi ga zato

kao da su istiniti i obratite p o z o r n o s t na promjene koje e uslijediti.

ne prikazuje p r e d m e t e o n a k v i m a kakvi su u stvarnosti.

Mijenjanjem filtera, mijenjate svoj svijet.

Picasso je zbunjeno odgovorio: Zaista ne razumijem na to mislite."

Neke od temeljnih filtera nazivamo okvirima ponaanja, a predsta

ovjek je p o t o m pokazao fotografiju svoje ene.

vljaju nain na koji moete razmiljati o vlastitim postupcima. Prvi

20

21

je okvir prije orijentacija na rezultat nego na problem. To zapravo znai

UENJE, ZABORAVLJANJE I P O N O V N O UENJE

definiranje onoga to vi i ljudi oko vas elite, utvrivanje kojim izvo

Iako na svjesnoj razini m o e m o primiti manji broj informacija iz

rima raspolaete i kako ih moete iskoristiti u ostvarivanju zacrtanih

okoline, na nesvjesnoj razini z a p a a m o i reagiramo na vei broj njih.

ciljeva. Orijentacija na problem najee se oznaava k a o okvir krivi

Naa je svijest v e o m a ograniena i izgleda da je u stanju i s t o d o b n o

ce i podrazumijeva detaljnu ralambu onoga to nije u redu posta

pratiti najvie s e d a m varijabli ili informacija.

vljanjem pitanja p o p u t ovih: Zato i m a m ovaj problem? Kako me on

O v u je ideju 1956. ukratko prikazao ameriki psiholog George Miller

ograniava? Tko je kriv za to?" Ovakva vrsta pitanja najee n i k a m o

u lanku Magini broj sedam, plus ili m i n u s dva". Te informacije ne

ne vodi. Postavljajui si takva pitanja, osjeat ete se gore nego prije i

moraju biti o d r e e n e veliine, nego m o g u biti bilo to, poevi od

neete pridonijeti rjeavanju problema.

vonje automobila pa do gledanja u retrovizor. Mi u i m o tako to

Drugi okvir pretpostavlja postavljanje pitanja kako, a ne pitanja zato.

svjesno ovladavamo p o j e d i n a n i m p o s t u p c i m a koje povezujemo u

Kako pitanja p o m o i e vam razumjeti strukturu problema. Zato pi

sve vee skupine, pri emu oni postaju uobiajeni i nesvjesni. Stvara

tanja pronalaze opravdanja i razloge ne mijenjajui nita.

mo navike kako b i s m o bili slobodni zapaati ostale stvari.

Trei okvir odnosi se na povratnu informaciju, o d n o s n o neuspjeh. Ne

Dakle, naa je svijest ograniena na s e d a m informacija, dvije manje

postoji neuspjeh, nego samo rezultati. O n i mogu biti iskoriteni kao

ili vie, bilo da dolaze iz unutarnjeg svijeta naih misli ili iz vanjskog

povratne informacije, korisni ispravci i izvrsna prigoda da se naui

svijeta. Za razliku od svijesti, nae je nesvjesno nositelj svih ivotnih

neto to prije niste primjeivali. Neuspjeh je samo rije koja opisuje

procesa u n a e m u tijelu, svega to s m o nauili i doivjeli u prolosti

neeljeni rezultat. On se moe iskoristiti da preusmjerite svoje napo

i o n o g a to je naa svijest propustila zapaziti u t o m trenutku. Nae

re. Povratna informacija ima u vidu konac puta, a neuspjeh je slijepa

nesvjesno m n o g o je mudrije od svijesti. Stoga je oito besmislena

ulica. Radi se o dvije sline rijei, ah o n e oznauju dva posve suprotna

ideja d a j e naa svijest, koja obrauje oko s e d a m informacija istodo

naina razmiljanja.

b n o , u stanju pojmiti taj beskrajno sloen svijet.

etvrti okvir predstavlja mogunost prije nego nunost. I tu se radi o

Sr ove teorije uenja je spoznaja svjesnog i nesvjesnog. P r e m a NLP-

promjeni arita. Razmatrajte o n o to moete uiniti i koji izbor imate

u, neega s m o svjesni kada je to dio nae svijesti u sadanjem t r e n u

radije nego ogranienja u odreenoj situaciji. Prepreke su esto manje

tku, kao to je to upravo sada ova reenica. No, o n o to u sadanjem

strane nego to izgledaju.

trenutku nije dio svijesti, pripada nesvjesnom. Zvukovi koje ujete iz

Na kraju, NLP zastupa naelo znatielje i oaranosti prije nego nae

p o z a d i n e najvjerojatnije su bili dio vaeg nesvjesnog dok niste proi

lo stvaranja pretpostavki. Iako je ova ideja veoma jednostavna, njezin

tali ovu reenicu. Sjeanje na t r e n u t a k kad ste prvi p u t vidjeli snijeg

je znaaj izniman. Djeca ue nevjerojatnom brzinom, i to zato to su

sasvim sigurno nije dio vae svijesti. A k o ste ikada uili dijete voziti

znatieljna. O n a ne znaju i znaju da ne znaju, stoga i ne brinu hoe li

bicikl, posve v a m je jasno da nesvjesno vladate t o m vjetinom. A sam

ispasti glupa pitaju li neto. Osim toga, nekad davno svi su znali" da

proces pretvaranja vaeg posljednjeg ruka u kosu ili nokte na n o

se Zemlja okree oko Sunca, da neto tee od zraka ne moe letjeti i

n i m p r s t i m a najvjerojatnije e zauvijek ostati dio vaeg nesvjesnog.

da je fiziki nemogue pretrati jednu milju za manje od etiri minute.

U naoj je kulturi raireno uvjerenje da najvei dio onoga to ini

Promjena je jedina konstanta.

mo i n i m o svjesno. Ipak, najvei dio o n o g a to inimo, i to o n o g a u

Druga korisna ideja jest: svi raspolau, ih su u stanju stvoriti, unutarnje

e m u s m o najbolji, i n i m o nesvjesno.

pretpostavke potrebne za ostvarivanje ciljeva. Vaa vjerojatnost uspje

P r e m a t r a d i c i o n a l n o m shvaanju, neka se vjetina usvaja kroz etiri

ha vea je ponaate li se kao da je to istina nego ako u to ne vjerujete.

faze. Prva je faza nesvjesno neznanje. Ne s a m o da ne znate kako se

22

23

PRVO POGLAVLJE

S T O JE N E U R 0 LI N G VI ST I C KO P R O G R A M I R A N J E ?

n e t o r a d i , n e g o n e z n a t e d a n e znate. Primjerice, a k o n i k a d a niste

Isto se dogaa prilikom usvajanja NLP-a. Mi ve raspolaemo umije

vozili a u t o m o b i l , n e m a t e n i k a k v u p r e d o d b u k a k o t o izgleda.

em komunikacije i uenja. N L P n u d i redeiiniranje nauenih vjeti

Z a t o p o i n j e t e uiti. V e o m a b r z o otkrivaju se sva vaa o g r a n i

na, vei izbor i veu fleksibilnost u koritenju tih vjetina.

enja. I m a l i ste n e k o l i k o satova vonje,

i svjesno p r a t i t e sve in

s t r u m e n t e , upravljate u p r a v l j a e m , mijenjate b r z i n e m j e n j a e m i
p r o m a t r a t e ulice. To zahtijeva svu vau p o z o r n o s t jer j o uvijek
niste vjeti u vonji, stoga i vozite s p o r e d n i m u l i c a m a . To je faza
svjesnog n e z n a n j a k a d a kripite m j e n j a e m , n e s i g u r n o upravljate
u p r a v l j a e m i k a d a vas biciklisti izbjegavaju. Iako je ova faza n e u
g o d n a , p o s e b i c e za biciklista, to je faza u kojoj se najvie n a u i .
O n a v o d i u fazu svjesnog znanja. Vi s a d a z n a t e voziti a u t o m o b i l ,
no to zahtijeva vau p o t p u n u k o n c e n t r a c i j u . Nauili ste k a k o , ali
niste u p o t p u n o s t i ovladali t i m u m i j e e m .

etiri faze

uenja:

1. Nesvjesno neznanje
2. Svjesno neznanje
3. Svjesno znanje
4. Nesvjesno znanje
Zaboravljanje je od etvrte do d r u g e faze.
Ponovno uenje s vie izbora je od d r u g e do etvrte faze.
Razliite obrasce uenja obradit e m o kasnije u knjizi.

Na k o n c u , svrha u l o e n o g t r u d a je nesvjesno znanje. Svi s m u

k o m n a u e n i p o j e d i n a n i p o s t u p c i slili su se u j e d a n a u t o m a t i zirani o b r a z a c p o n a a n j a . Tek tada m o e t e sluati r a d i o , uivati
u lijepom krajoliku i razgovarati tijekom vonje. Vaa je svijest
postavila cilj i p r e p u s t i l a v a e m n e s v j e s n o m njegovo ostvarenje:
na taj se n a i n stvorio p r o s t o r da o b r a t i t e svoju p o z o r n o s t i na
d r u g e stvari.
A k o d o v o l j n o d u g o n e t o uvjebavate, d o s e i ete e t v r t u r a z i n u i
stvoriti n a v i k e . U t o m t r e n u t k u vjetina postaje dio vae p o d s v i j e
sti. N o , navike m o d a nisu ba najkorisnije za obavljanje z a d a t a
ka. M o d a s m o u p r a v o z b o g tih naih filtera izostavili n e k e vane
informacije en route, p r e p u s t i v i ih naoj nesvjesnoj s p o s o b n o s t i .

TROMINUTNO PREDAVANJE

T r o m i n u t n o predavanje o NLP-u izgledalo bi ovako. Predava bi

uao i rekao: D a m e i gospodo, da biste postali uspjeni u ivotu tre
bate zapamtiti s a m o tri stvari.
Kao prvo, m o r a t e znati to elite i imati jasan cilj u svakoj situaciji.
Kao d r u g o , b u d i t e uvijek pripravni i otvorite svoja ula kako biste
pratili to ostvarujete.
Kao tree, fleksibilno mijenjajte o n o to radite dok ne dobijete o n o
to elite."
Potom bi napisao na ploi:

Z a m i s l i t e , p r i m j e r i c e , da o s r e d n j e igrate tenis i da elite p o s t a t i

bolji igra. Va e t r e n e r najprije p r o m a t r a t i k a k o igrate, a p o t o m
p o e t i mijenjati p o j e d i n a n e p o s t u p k e , k a o to je va rad n o g u ,
n a i n dranja reketa ili z a m a h . D r u k i j e r e e n o , uzet e o n o to
je bio va usvojeni o b r a z a c p o n a a n j a - r e c i m o f o r h e n d u d a r a c
- rastaviti ga na sastavne dijelove i p o n o v n o sastaviti k a k o biste

Rezultat
Otrina zapaanja
Fleksibilnost
i iziao.
Kraj predavanja.

bili bolji u n a p a d u . Vraa vas k r o z faze uenja do svjesne n e k o m petencije i vi m o r a t e z a b o r a v i t i sve n a u e n o prije n e g o to p o n o
v n o n a u i t e . Jedini razlog t o m u je u stvaranju n o v e m o g u n o s t i

Na p r v o m je mjestu umijee postavljanja ciljeva. Ako ne znate k a m o

idete, tee ete t a m o stii.

- uspjenijeg o b r a s c a .

24

25

Vaan d i o NLP-a ini izotravanje ula: na to usmjeriti p o z o r

CILJEVI

n o s t te k a k o izmijeniti i uveati filtere tako da zapazite stvari koje

- M o l i m te, bi li mi htio pokazati kako da o d e m odavde?

prije n i s t e zamjeivali. To je t r e n u t n a u l n a svjesnost. Kada ra

- Sve ovisi k a m o eli otii - ree Maak.

zmiljate, o d n o s n o k o m u n i c i r a t e s a m i s a s o b o m , t o p o d r a z u m i

- Svejedno mi je k a m o u otii - ree Alisa.

jeva p o v i e n u svijest o vlastitim u n u t a r n j i m s l i k a m a , z v u k o v i m a

- O n d a je svejedno kojim e p u t e m k r e n u t i - ree Maak.

Lewis Carroll: Alisa u zemlji udesa

i osjetima.
Da biste zapazili v o d e li vas vai p o s t u p c i eljenom cilju, p o t r e b n a
v a m je o t r i n a i s e n z i b i l n o s t . A k o o n o to radite ne daje r e z u l t a t e ,

Z a p o n i m o s ishoditima ili ciljevima.to ste toniji i sigurniji u de

uinite n e t o d r u g o , bilo to d r u g o . P o t r e b n o j e d a ujete, vidite

finiranju svojih elja, te to je va m o z a k spremniji tragati i zapaati

i osjetite to se d o g a a i da v a m na r a s p o l a g a n j u stoje razliiti

m o g u n o s t i , vea je vjerojatnost dobivanja onoga to elite. M o g u

postupci.

nosti postoje s a m o kada ih p r e p o z n a m o kao m o g u n o s t i .

Cilj N L P - a je poveanje broja p o s t u p a k a koji v a m stoje na r a s p o

Da biste ivjeli o n a k o k a k o elite, p o t r e b n o je znati to elite. Biti

laganju. A k o n e t o obavljate s a m o n a j e d a n n a i n , v i u o p e n e

uspjean u ivotu znai ostvarivati rezultate koje ste sami izabrali.

m a t e izbor. P o n e k a d ete uspjeti, a p o n e k a d neete. Stoga ete se

Izbor je prvi korak. No, ako vi ne elite, nai e se netko d r u g i koji

uvijek nai u situacijama k o j i m a niste dorasli. A l t e r n a t i v a e vas

e izabrati za vas.

odvesti u dvojbu. I z b o r p o d r a z u m i j e v a raspolaganje s b a r e m tri

Kako ete znati to elite? Smislite. Postoje neka pravila kojih se treba

m o g u n o s t i . U bilo kojoj situaciji, onaj koji ima na r a s p o l a g a n j u

pridravati da biste imali najvie izgleda za uspjeh. Reeno jezikom

najvei broj p o s t u p a k a na izbor i najveu fleksibilnost u p o n a a

NLP-a, izaberite oblikovan cilj, o d n o s n o cilj oblikovan u skladu sa

nju, u p o t p u n o s t i e vladati situacijom.

sljedeim mjerilima: prvo, m o r a biti oblikovan p o t v r d n o m reeni

com. Jednostavnije je kretati se p r e m a o n o m to elite nego udalja

Ako uvijek postupate onako kako ste uvijek postupali,

uvijek ete dobi

vati se od onoga to ne elite. No, ne m o e t e ii p r e m a n e e m u ako

vati ono to ste dobivali. Ako vai postupci ne donose rezultate, uinite

ne znate to je to.

neto

Za primjer, zamislite na trenutak klokana.

drugo.

Razmiljate li o klokanu?
Sto je va izbor vei, vee su i anse da ete uspjeti.

Dobro.

Nain na koji funkcioniraju te vjetine moete usporediti sa situa

Sada itajte ovu stranicu do kraja i ne razmiljajte o klokanu. Ne

cijom k a d a iznajmite a m a c da biste istraili v o d e n o prostranstvo.

pomiljajte na klokana nekoliko m i n u t a . Da m o d a ne razmiljate

Odluujete k a m o elite ii: va cilj. Usporedite tako dobivene rezul

o klokanu?

tate sa zacrtanim ciljem, i ako ste skrenuli s puta, mijenjate pravac.

Sada razmiljajte o t o m u to ete raditi sutra.

O v o ponavljate dok ne stignete na odredite.

Da biste se otarasili tog d o s a d n o g klokana, m o r a t e razmiljati o n e

Tada postavite novi cilj. Moete mijenjati cilj, uivati u putovanju i

em d r u g o m , ali u p o t v r d n o m obliku.

uzgred neto nauiti. Vaa e putanja vjerojatno biti krivudava. Ri

Ova je igra ukazala na to da m o z a k m o e shvatiti nijeno s a m o ako

jetko ete se susresti s posve jasnim, pravim p u t e m koji v o d i ka e

ga preobrazi u p o t v r d n o . Kako biste neto izbjegli, m o r a t e znati to

ljenom cilju.

izbjegavate i obratiti p o z o r n o s t na to. Morate razmiljati o t o m u da

biste znali o emu to ne trebate razmiljati, ba kao to m o r a t e gledati

26

27

u neto kako na to ne biste naletjeli. e m u se god opirete, opstaje.

pitajui se: to mi je potrebno?" Trebam kupiti reket i nai trenera.

Z b o g toga je teko prestati puiti - n e p r e s t a n o mislite o puenju da

Jednostavno reeno, problem je zapravo o b r n u t o postavljeno rjeenje.

biste prestali.

M o d a ete proi k r o z ovaj p r o c e s n e k o l i k o puta d o k od velikog

D r u g o , m o r a t e aktivno sudjelovati, cilj m o r a biti r a z u m n o postavljen

cilja d o e t e do ostvarljivog p r v o g k o r a k a r a z u m n e veliine. ak

u okviru vaih mogunosti. Ciljevi ije ostvarenje prvenstveno ovisi

i najvea putovanja poinju p r v i m k o r a k o m ( n a r a v n o , u p r a v o m

o d r u g i m ljudima nisu d o b r o postavljeni. Ako drugi ne p o s t u p e o n a

smjeru).

ko kako ste zamislili, dospjet ete u slijepu ulicu. Radije se usredo

Ipak, cilj m o e izgledati p r e m a l e n i m i n i t a v n i m da bi m o g a o m o

toite na o n o to vi m o r a t e uiniti da biste elicitirali eljene reakcije.

tivirati. Primjerice, m o g a o bih se prihvatiti spremanja sobe, neva

Tako, primjerice, umjesto da ekate da se netko sprijatelji s vama,

nog i neuzbudljivog zadatka. Kako bih u to u n i o neto energije,

razmislite o t o m u to vi m o e t e uiniti da biste postali prijatelji.

p o t r e b n o je povezati ga s veim, vanijim z a d a t k o m koji me m o

O svome cilju razmiljajte to detaljnije. to ete vidjeti, uti osjeti

tivira. Stoga se p i t a m : to u dobiti ako ovo u i n i m ? " U o v o m se

ti? Zamislite ga i opiite p o m o u pitanja: Tko?" to?" Kada?" i

sluaju pospremanje sobe m o e p r o t u m a i t i kao neizbjeni korak u

Kako?" to je potpunija vaa ideja o o n o m e to elite, m o z a k e to

stvaranju r a d n o g prostora za neto p u n o zanimljivije. Kada tako p o

ee obraivati i primjeivati prigode da to ostvari. U kojoj situaciji

vezem stvari, n e v a n o m zadatku prilazim s energijom koju c r p i m iz

to elite? Postoje li situacije u kojima to ne elite?

velikog zadatka.

Kako ete znati da ste ostvarili cilj? Koji e ulni dokazi potvrditi da

Zadnji okvir koji zaokruuje t e m a t i k u izbora ciljeva je ekologija.

ste ga ostvarili? to ete vidjeti, uti i osjetiti kada ga ostvarite? Neki

Nitko nije izoliran: svi s m o mi dijelovi veih sustava, obitelji, posla,

su ciljevi vremenski toliko n e o g r a n i e n i da bi za njihovo postignue

prijateljskih veza i d r u t v a u o p e . Treba r a z m o t r i t i koje e poslje

bilo p o t r e b n o nekoliko ivota. Moda ete poeljeti odrediti v r e m e n

dice imati ostvarenje vaeg cilja u k o n t e k s t u tih irih o d n o s a . H o e

sku granicu do kada neto elite postii.

li doi do neeljenih pojava? ega se m o r a t e odrei, a to p o d u z e t i

Imate li izvore da biste se okrenuli i izdrali do kraja? to v a m je

da biste ga postigli?

p o t r e b n o ? Raspolaete li ve time? A k o ne raspolaete, k a k o ete do

elite, primjerice, vie raditi h o n o r a r n o . To e v a m o d u z e t i vie

toga doi? O v o treba d o b r o prouiti. Ovi izvori m o g u biti unutar

v r e m e n a pa ete imati m a n j e v r e m e n a za obitelj. Dobijete li izvrsno

nje ( o d r e e n e vjetine ili pozitivna raspoloenja) ili vanjske prirode.

plaen h o n o r a r n i p o s a o , on vas m o e toliko opteretiti da ga neete

Zakljuite li da su vam p o t r e b n i d o d a t n i izvori, m o d a ete morati

moi d o b r o obavljati. P o t r u d i t e se da cilj b u d e srazmjeran v a o m

postaviti p o m o n e ciljeve da biste doli do njih.

c j e l o k u p n o m o s o b n o u . D a k l e , ne r a d i se o postizanju n e k i h cilje

Cilj m o r a biti odgovarajue veliine. A k o je prevelik, p o t r e b n o je

va na r a u n d r u g i h . Najbolji rezultati p o s t i u se p r e g o v a r a n j e m i

podijeliti ga na nekoliko manjih, lake ostvarivih ciljeva. Primjerice,

s u r a d n j o m radi ostvarivanja zajednikih ciljeva, kada svi dobivaju.

kao cilj moete postaviti da budete vrhunski tenisa. To bjelodano

U t o m se sluaju a u t o m a t s k i radi o e k o l o k o m pristupu.

neete m o i ostvariti do sljedee nedjelje jer se radi o suvie n e o d r e

Razmiljajui na ovakav nain, m o d a ete preispitati svoje ciljeve,

e n o m i d u g o r o n o m cilju. Trebate ga razloiti na manje dijelove,

ili ih p r o m i j e n i t i tako da imaju istu svrhu, ali bez neeljenih pojava.

stoga se zapitajte: to me sprjeava u njegovom ostvarenju?"

Klasian primjer n e e k o l o k o g cilja je kralj M i d a , koji je h t i o da se

O v o e pitanje ukazati na neke oigledne p r o b l e m e : na primjer,

sve to d o t a k n e pretvori u zlato. U b r z o je otkrio da je to i z n i m n a

n e m a t e d o b a r teniski reket, a m o r a t e uzeti i satove p o d u k e k o d vr

odgovornost.

h u n s k o g profesionalnog igraa. Preobrazite te p r o b l e m e u ciljeve,

28

29

ZAKLJUAK

Navedeno moete zapamtiti po mnemotehnikoj

Dokazi

skraenici PSODIVE,

sastavljenoj od poetnih slova naziva svakog koraka.

Razmislite o dokazima ulne prirode na temelju kojih ete znati da ste

dobili o n o to ste htjeli.
Zapitajte se: to u vidjeti, uti, osjetiti kada to ostvarim?"

Pozitivno

Kako u znati da sam to ostvario?"

Razmiljajte o o n o m e to elite, a ne o o n o m e to ne elite.

Zapitajte se: to bih elio imati? to zapravo elim?"

Izvori

Samostalno

cilja?

Raspolaete li odgovarajuim izvorima i izborima kako biste stigli do

Razmislite to je u vaoj m o i injenja.
Zapitajte se: to u initi k a k o bih ostvario cilj?"

Zapitajte se: to mi je potrebno za ostvarenje cilja?"

Kako u zapoeti i izdrati do kraja?"

Veliina
Odreeno

Je li va cilj odgovarajue veliine?

Zamislite svoj cilj to konkretnije.

Ako je prevelik, zapitajte se: to me sprjeava u njegovom ostvarenju?"

Pitajte se: Tono tko, gdje, kada, to i kako?"

i razloite ga na manje dijelove. Neka budu dovoljno jasni i ostvarljivi.

Ako je cilj premalen da bi vas m o g a o motivirati, zapitajte se: Ako ovo
ostvarim, to u dobiti?"
Ne odustajte sve dok ga ne povezete s ciljem koji je dovoljno velik da
vas motivira.
Ekoloki

okvir

Razmislite o posljedicama po va ivot i meuljudske o d n o s e ako d o e

do ostvarenja cilja.
Zapitajte se:
Na koga e takoer ostaviti posljedice?"
to e se dogoditi ako to ostvarim?"
Kada bih ga m o g a o o d m a h ostvariti, da li bih to htio?"
Obratite pozornost na svoje sumnje: Da, ali..."
Kakve obzire m o r a m o imati zbog tih sumnji?
Kako moete promijeniti svoje ciljeve uzevi ih u obzir?
Sada ponovite cijeli postupak s tim izmijenjenim ciljem kako biste
provjerili je li i dalje dobro postavljen.
Na kraju dolazi akcija.
Na vama je da napravite prvi korak.

30

31

Putovanje dugo tisuu milja poinje p r v i m k o r a k o m .

Sredstva kojim se cilj postie su vjetine, tehnike i izvorina stanja

Ako je cilj dobro postavljen, o n d a je ostvariv, poticajan i tee mu je

uma. Tu spadaju jo i fiziologija, prehrana, snaga i izdrljivost. N L P

odoljeti.

vjetine predstavljaju bogate izvore za svladavanje prepreka i svih vr

sta otpora i smetnji.

S A D A N J E STANJE I ELJENO STANJE

Na promjene u poslovanju, o s o b n o m razvoju ili obrazovanju m o e

KOMUNIKACIJA

se gledati kao na put iz sadanjeg u eljeno stanje. Problem predsta

Komunikacija je vieznana rije koja podrazumijeva svako openje

vlja o n o to ini razliku i z m e u ta dva stanja. Postavljajui cilj koji

s d r u g i m a : neobvezni razgovor, uvjeravanje, poduavanje i p r e g o

elite ostvariti u b u d u n o s t i , stvorili ste problem u sadanjosti, i obr

varanje.

nuto, svaki problem u sadanjosti m o e biti postavljen k a o cilj. Vae

to znai rije komunikacija"? Komunikacija je zapravo k r u g ili

ponaanje, razmiljanje i osjet u sadanjem trenutku razlikovat e se

petlja koja podrazumijeva b a r e m dvoje ljudi. Ne moete k o m u n i c i

od onih u eljenom stanju. Da biste preli iz j e d n o g stanja u drugo,

rati s figuricom od voska: to ne bi imali smisla jer ne biste dobivali

p o t r e b n i su v a m izvori.

odgovor. Kada komunicirate s d r u g o m o s o b o m dobivate odgovor i

reagirate u skladu sa svojim mislima i osjeajima. Vae t r e n u t a n o
raspoloenje uzrokovano je vaim unutarnjim reakcijama na o n o to
vidite i ujete. Samo ako obratite p o z o r n o s t na drugu osobu, dobit
ete p r e d o d b u o t o m u to p o t o m trebate rei ili uiniti. Va sugo
vornik na isti nain reagira na vae ponaanje.

Energija za taj put dolazi iz motivacije. eljeno stanje m o r a biti neto

to zaista elimo, ili jasno povezano s o n i m to zaista elimo. Tako
er, m o r a m o se u p o t p u n o s t i posvetiti cilju: postojanje sumnji e
sto ukazuje na to da ekoloki okvir nije u p o t p u n o s t i uzet u obzir.
Ukratko, m o r a m o eljeti prijei taj p u t i vjerovati da je cilj dostian
i vrijedan truda.
Zaarani krugovi
32

33

Vi komunicirate rijeima, t o n o m glasa i svojim tijelom: dranjem,

nijansi znaenja p o m o u rijei Ne". Svi mi p r e n o s i m o m n o t v o ni

gestama, izrazima lica. Komunikaciju ne moete izbjei. Neke p o r u

jansi znaenja u svakodnevnoj komunikaciji i najvjerojatnije i sami

ke prenosite ak i kada nita ne kaete i kada mirujete. P r e m a t o m u ,

izgovaramo Ne" na desetak razliitih naina, s a m o to to r a d i m o

komunikacija podrazumijeva p o r u k u koja se prenosi od jedne do

nesvjesno.

d r u g e osobe. Kako znate da je p o r u k a koju aljete istovjetna onoj

Ako su rijei sadraj p o r u k e , o n d a su dranje, geste, izrazi lica i into

koju onaj drugi prima? Vjerojatno v a m se dogodilo da ste bili zapa

nacija kontekst u koji je p o r u k a uklopljena, a zajedno prenose zna

njeni k a k o je bila p r o t u m a e n a neka vaa bezazlena opaska.

enje komunikacije.

Kako moete biti sigurni d a j e onaj d r u g i shvatio vau p o r u k u o n a k o

kako ste vi to eljeli?
Na teajevima NLP-a postoji j e d n a zanimljiva vjeba: izaberete j e d n u
j e d n o s t a v n u reenicu (primjerice: D a n a s je lijep dan") i tri osnovne
e m o t i v n e p o r u k e koje elite iskazati t o m reenicom. Moete je izgo
voriti sretno, prijetei ili sarkastino. Izrecite tu reenicu na tri nai
na n e k o m d r u g o m , ne objanjavajui koje tri p o r u k e elite prenijeti.
Potom pitajte sugovornika neka vam kae koje je p o r u k e r a z u m i o
iz vaih reenica. Ponekad se p o r u k a koju ste namjeravali prenijeti
poklapa s o n i m to je on primio. Najee, pak, ne. P o t o m moete
prouiti to je p o t r e b n o promijeniti u glasu i govoru tijela da biste
bili sigurni da je dobivena p o r u k a istovjetna poslanoj.
Komunikacija je m n o g o vie od izgovorenih rijei. Rijei predstavlja
ju samo mali dio izraajnih sposobnosti ljudskog bia. Istraivanja
pokazuju da je p r i g o d o m prezentacije pred s k u p i n o m ljudi p e d e
set pet posto utiska o d r e e n o g o v o r o m tijela - dranjem, gestama,
m i m i k o m - trideset o s a m p o s t o intonacijom, a s a m o s e d a m posto
sadrajem prezentacije. (Mehrabian i Ferris, Zakljuci o stavovima

Dakle, ne postoji jamstvo da je sugovornik r a z u m i o znaenje p o r u k e

pri neverbalnoj komunikaciji u dva kanala", asopis za psiholoko

koju p o k u a v a m o prenijeti. O d g o v o r ovisi o cilju, otrini, zapaanju

savjetovanje, br. 3 1 , 1967., str. 248-252).

i fleksibilnosti. Odredili s m o cilj komunikacije. O p a a m o reakcije

Ti e se odnosi razlikovati od situacije do situacije, ali je posve ja

koje s m o elicitirali i mijenjamo o n o to r a d i m o ili govorimo d o k ne

s n o da govor tijela i intonacija m n o g o p r i d o n o s e utisku i znaenju

dobijemo odgovarajuu reakciju.

o n o g to govorimo. Bitno je kako neto kaemo, a ne o e m u se radi.

Kako biste bili uspjeni u komunikaciji, slijedite naelo:

Margaret Thatcher uloila je poprilino vremena i truda u mijenja

nju intonacije. Intonacija i govor tijela odreuju jesu li rijei D o b a r

Znaenje

komunikacije

nalazi se

dobivenom

odgovoru.

dan" obian pozdrav, prijetnja, omalovaavanje ili srdaan pozdrav.

Glumci ne rade na rijeima, oni vjebaju intonaciju i govor tijela.

Mi s v a k o d n e v n o koristimo komunikacijske vjetine kako b i s m o

Svaki g l u m a c m o r a biti u stanju prenijeti najmanje desetak razliitih

utjecali na ljude: svaka terapija.upravljanje i obrazovanje p o d r a z u -

34

35

mijevaju manipulativne i komunikacijske vjetine. Tu, pak, dolazi do

k a e m o m o e stvoriti ili unititi uzvrat, no na to otpada samo s e d a m

paradoksa jer se dogaa da se korisne vjetine kritiziraju i obilje

p o s t o komunikacije. Govor tijela i intonacija p u n o su vaniji. Moda

avaju k a o manipulacija unato t o m u to nitko ne ui vjetine koje

ste primijetili da ljudi koji su postigli uzvrat tee odraavanju i pri-

nisu korisne. Pojam manipulacija nosi negativno znaenje, p o d r a z u

lagoavaju se j e d n o d r u g o m e u dranju, gestama i pogledima. Poput

mijevajui da netko na n e k o n a i n n a m e e d r u g o m neto s u p r o t n o

plesa kada j e d a n p a r t n e r reagira na p o k r e t e drugog, m e u s o b n o se

njegovim interesima.

podraavajui. O n i sudjeluju u igri uzajamnog reagiranja. Govor nji

To, pak, posve izvjesno ne vrijedi za NLP: on ima m u d r o s t , izbor i

hovih tijela je k o m p l e m e n t a r a n .

ekologiju ugraene na jednoj dubljoj razini. NLP karakterizira s p o

Jeste li ikada uivali u razgovoru s n e k i m i primijetili da su vaa ti

sobnost reagiranja na odgovarajui nain, pri emu se razumije i

jela p o p r i m i l a isto dranje? to je vei uzvrat, vee je i usklaivanje.

shvaa m o d e l svijeta d r u g i h . Komunikacija je petlja: o n o to inite

Izgleda da je ova vjetina u r o e n a , jer se i n o v o r o e n a d p o m i e u

utjee na d r u g e ljude, a o n o to oni ine utjee na vas, i ne m o e biti

r i t m u okolnih glasova. Kada ljudi ne ostvare uzvrat, to odraavaju

drukije. Vi moete preuzeti o d g o v o r n o s t za svoju ulogu u petlji.Vi

njihova tijela: ma to govorili, njihova tijela nee biti usuglaena. O n i

ve utjeete na druge: jedini izbor koji imate jest u t o m u elite li biti

ne pleu, i to je vidljivo na prvi pogled.

svjesni uinaka koje stvarate ili ne elite. Jedino je pitanje, dakle, m o

Uspjeni ljudi ostvaruju uzvrat, a uzvrat dovodi do povjerenja. Uz

ete li utjecati integritetom svoje osobnosti. Je li utjecaj koji stvarate

vrat m o e t e ostvariti s kim god elite ako svjesno usavravate pri

u skladu s vaim sustavom vrijednosti? N L P tehnike zaista su n e u

r o d n e vjetine koje s v a k o d n e v n o koristite. Usklaivanjem i ogleda-

tralne. Kako se koriste i u koju svrhu slino je vonji automobila: sve

njem govora tijela i intonacije m o e t e v e o m a brzo ostvariti uzvrat

ovisi o vjetini i namjeri vozaa.

s bilo kim. Usuglaavanje kontakta oima, posve jasno, vjetina je

postizanja uzvrata, i jedina je koja se ui u engleskoj kulturi, koja je

UZVRAT

izgradila stroge zabrane kada je u pitanju svjesno opaanje i reagira

Kako ulazite u komunikacijski krug? Kako ete uspjeti potovati i

nje na govor tijela.

cijeniti modele drugih ljudi, a p r i t o m zadrati vlastiti integritet? Uz

Kako biste ostvarili uzvrat, zapleite sa svojim s u g o v o r n i k o m t a k o

vrat ili empatija n e o p h o d n i su za uspostavljanje ozraja povjerenja,

to ete paljivo i s d u n i m p o t o v a n j e m uskladiti govor tijela. To

pouzdanja i razumijevanja, koje e omoguiti s l o b o d n e reakcije u

izgrauje m o s t i z m e u vas i njegovog m o d e l a svijeta. Usklaiva

obrazovanju, terapiji, savjetovanju, poslovanju, prodaji i obuci. to

nje nije isto to i o p o n a a n j e : z a m j e t n o , n e p r i r o d n o i slijepo o p o

trebate uiniti kako biste ostvarili uzvrat s ljudima, kako m o e t e

naanje p o k r e t a d r u g e o s o b e o b i n o s e s m a t r a uvredljivim. M o

stvoriti o d n o s povjerenja i suradnje te k a k o m o e t e usavriti i razviti

ete u s k l a d i t i p o k r e t r u k e m a l i m p o k r e t i m a svoje pesti, a p o k r e t e

tu p r i r o d n u vjetinu?

tijela p o k r e t i m a svoje glave. To n a z i v a m o k r i a n i m o g l e d a n j e m .

Kako b i s m o dobili praktian, a ne teorijski odgovor, pitanje m o r a

Moete uskladiti raspodjelu t e i n e i o s n o v n o dranje. Kada ljudi

mo postaviti obrnuto. Kako z n a m o da je dvoje ljudi ostvarilo uzvrat?

slie j e d n i d r u g i m a , o n i se j e d n i d r u g i m a i sviaju. Usuglaava

Osvrnete li se u restoranu, uredu ili n e k o m d r u g o m mjestu gdje se

nje disanja b i t n o je s r e d s t v o za ostvarivanje uzvrata. M o d a ste

ljudi susreu i razgovaraju, kako ete znati tko je ostvario uzvrat, a

primijetili da dvoje ljudi die u s u g l a e n o k a d a su ostvarili d u b o k

tko nije?

uzvrat.

Kad dvoje ljudi ostvari uzvrat, njihova komunikacija k a o da tee: nji

T o s u o s n o v n i e l e m e n t i uzvrata. N o , n e m o j t e n a m slijepo vjerova

hova tijela, kao i njihove rijei, uklapaju se j e d n o s d r u g i m . O n o to

ti. Opaajte to se d o g a a k a d a o g l e d a t e d r u g e , a to k a d a presta-

16

nete. Gledajte to ine ljudi koji su uspostavili uzvrat. Postanite svjesni

Dakle, uzvrat predstavlja cjelokupni kontekst koji zaokruuje verbal

onoga to inite spontano kako biste to mogli usavriti i birati trenutak

nu p o r u k u . A k o znaenje komunikacije lei u odgovoru koji eliciti-

kada ete ga koristiti.

ramo, o n d a je uzvrat j e d n a od tih vjetina.

Posebice obratite pozornost to se dogaa kada niste usuglaeni. Neki

savjetnici i terapeuti ogledaju i usklauju se nesvjesno i gotovo kompulzivno. Neusklaenost takoer predstavlja korisnu vjetinu. Najelegan
tniji nain da zavrite razgovor jest da prekinete s plesom. No to nije
mogue ako uope niste plesali. Naravno, krajnji vid neusklaenosti je
okretanje lea.
Drugi nain uspostavljanja uzvrata je usuglaavanje glasa. Moete usu
glaavati intonaciju, brzinu, jainu i ritam govora. Kao kada se pridru
ujete neijem pjevanju: umijeate se i uskladite. Usuglaavanje glasa
moete upotrijebiti u telefonskom razgovoru kako biste ostvarili uzvrat.

ISKORAK I NAVOENJE

Opet, usklaenost moete naruiti mijenjajui brzinu i intonaciju kako

Uzvrat vam omoguuje da izgradite most prema n e k o m d r u g o m : p o

biste prekinuli razgovor. To je takoer korisna vjetina. Ponekad je teko

stoji, dakle, odreeni stupanj razumijevanja i kontakta. Kada ste to

spontano zavriti telefonski razgovor.

ostvarili, moete zapoeti mijenjati svoje ponaanje, i drugi e najvje

Samo dvije stvari mogu ograniiti vau sposobnost uspostavljanja uz

rojatnije poi za vama. Moete ih odvesti u d r u g o m pravcu. Najbolji

vrata: stupanj vae sposobnosti uoavanja dranja ljudi oko vas, njiho

nastavnici su oni koji uspostave uzvrat i u u u svijet svog uenika,

vih gesta i govornih obrazaca, i vjetina da to usuglasite u jednom plesu

omoguavajui tako ueniku lake razumijevanje predmeta ili umi

uzvrata. Taj e odnos skladno poigravati izmeu vaeg integriteta, onog

jea. O n i se s njim dobro slau, a d o b a r m e u s o b n i o d n o s olakava

to ste sposobni uiniti i u to nesumnjivo vjerujete, kao i injenice koli

zadatak.

ko ste daleko spremni ii u izgraivanju mosta koji vas vodi do drugog

U NLP terminologiji ovo nazivamo iskorakom i navoenjem. Iskorak

ovjeka i njegovog modela svijeta.

je premoivanje uz p o m o uzvrata i potovanja. Navoenje je teko

Obratite pozornost na to kako se osjeate kada se uskladite s nekim: m o

ostvarivo ako ne postoji uzvrat. Nikoga ne moete prevesti preko mosta

da se osjeate neugodno kada su u pitanju neki ljudi. Sigurno postoje

ako ga najprije ne izgradite. Kada sam svom prijatelju rekao da piem

neki obrasci ponaanja koje neete htjeti neposredno ogledati. Neete

knjigu o neurolingvistikom programiranju, nisam iskoraio, stoga ga

oponaati disanje koje je p u n o bre od vaeg spontanog disanja, niti ete

nisam m o g a o ni navesti na objanjenje o emu se zapravo radi.

oponaati disanje asmatiara. To moete izraziti malim pokretima ruku.

Isto se ponaati i oekivati od drugih ljudi razumijevanje i iskorai-

Neije vrpoljenje moete profinjeno ogledati njiui tijelo. Ponekad se

vanje p r e m a vama s a m o je j e d n a m o g u n o s t . Ponekad e poluiti

ukrianim ogledanjem naziva koritenje nekog slinog ponaanja radije

rezultate, a p o n e k a d nee. Ukoliko se ponaate uvijek na isti nain,

nego neposredno ogledanje. Ako ste spremni svjesno koristiti ove vjeti

dobivat ete razliite rezultate, a neki od njih nee biti poeljni.

ne, uzvrat moete ostvariti kad god to elite. Druga osoba ne mora vam

Ako ste, pak, s p r e m n i mijenjati svoje p o n a a n j e u skladu s ciljem,

se sviati kako biste s njom ostvarili uzvrat: jednostavno, izgradite most

na boljem ste p u t u .

kako biste je mogli bolje razumjeti. Stvaranje uzvrata je izbor i ne moete

znati je li korisno i kakve rezultate daje ako ga ne iskusite.

38

Iskoraujte sve vrijeme kako biste se uklopili u razliite drutvene

situacije: tako ete d r u g i m a , k a o i sebi, donijeti m i r i spokoj. Iskora-

39

ujte u d r u g e kulture potujui njihove obiaje. elite li ii u prvora

P r i r o d n o je slagati se s ljudima s kojima dijelimo isto miljenje i koji

zredan hotel, nosit ete kravatu. Pred sveenikom neete psovati.

imaju isti sustav vrijednosti.

Na razgovor za p o s a o d o i ete pristojno odjeveni, ako ga zaista

Iskorak i navoenje temeljne su ideje NLP-a. Podrazumijevaju uzvrat

elite dobiti.

i potovanje d r u g i h ljudi i njihovih m o d e l a svijeta. Imaju pozitivnu

Iskorak je zapravo opa vjetina za ostvarivanje uzvrata: koristimo

namjeru i znaajno su sredstvo u postizanju dogovora i zajednikih

je kada razgovaramo o zajednikim interesima, prijateljima, poslu i

ciljeva. Kako biste uspjeno iskoraivali i navodili, morate voditi bri

hobijima. Iskoraujemo ka emocijama. Kada je netko n a m a drag tu

gu o d r u g i m ljudima i ponaati se dovoljno fleksibilno, to e vam

an, p r e m a njemu se o p h o d i m o suutno, a ne uzvikujemo srdano:

omoguiti da odreagirate na o n o to vidite i ujete. NLP je vojnika

Razvedri se!" To bi ga najvjerojatnije s a m o jo vie oneraspoloilo.

vjetina komunikacije: skladna, u g o d n a i veoma korisna.

Vi m u , d o d u e , prilazite d o b r o n a m j e r n o i pozitivno nastrojeni, ali

ne uspijevale u svojoj namjeri. Najbolje bi bilo p r o m o t r i t i njegovo
dranje i uskladiti se, k a o i upotrijebiti blag ton, u skladu s njego
vim osjeajem. Tek p o t o m treba p o s t u p n o mijenjati i prilagoavati
se boljem i bogatijem izvoru. Ako je most sagraen, d r u g a e vas
osoba slijediti. Nesvjesno e opaati da potujete njezino stanje i bit
e s p r e m n a slijediti vas ako je to pravac kojim eli ii. O v a k v o e m o
cionalno iskoraenje i navoenje znaajno je sredstvo u savjetovanju
i terapiji.
Ako je netko ljutit, ogledajte osjeaj bijesa u neto blaem obliku od
njegovog. Pretjerate li, postoji opasnost pogoranja. Kada ste se usu
glasili, moete ga polako poeti navoditi u mirnije stanje stiavajui
svoje emocije. Moete iskoraiti u uurbanost i ogledati je tonalite
t o m , govorei malo glasnije i malo bre nego inae.
Ostvarit ete uzvrat pokaete li razumijevanje za o n o to vam ljudi
govore. Ne m o r a t e se slagali s njima. D o b a r nain za to je da izbacite
veznik "ali" iz svojeg rjenika. Zamijenite ga veznikom ,,i". Veznik
ali" zna biti destruktivan: podrazumijeva da ste uli o n o to je re
eno, ali" imate neke primjedbe zbog kojih to odbacujete. ,,I" je be
zazleno. Jednostavno dodaje i proiruje o n o to je ve reeno. Rijei
s a m e po sebi imaju veliku mo.Razmislite o ovim p r o m j e n a m a . No
to bi m o g l o biti teko. Ipak, najvjerojatnije ete shvatiti da vrijedi. I
uspjet ete ostvariti snaniji uzvrat.
Ljudi koji pripadaju istoj kulturi obino imaju isti sustav vrijednosti
i dijele isti svjetonazor. Zajedniki interesi, posao, prijatelji, hobiji,
sklonosti, nesvianja i politika uverenja stvaraju neku vrstu uzvrata.

41

D r u g o poglavlje
VRATA PERCEPCIJE
Ako m o e m o rei da komunikacija ima neki poetak, o n d a su to
ula. Kako je to istaknuo Aldous Huxley, vrata percepcije su naa
ula, nae oi, nos, usta i koa: o n i predstavljaju na jedini d o d i r s
vanjskim svijetom.
No ak ni ta vrata nisu o n a k v i m a kakvim n a m se ine. Uzmite, pri
mjerice, oi, svoje prozore u svijet. O n e to m o d a ba i nisu. Barem
ne prozori, ak ni kamere. Jeste li se ikada zapitali zato k a m e r a ne
moe uhvatiti sutinu slike koju vidite? O k o je inteligentnije od ka
mere. Pojedinani receptori mrenice ne reagiraju na svjetlost, nego
na promjene i razlike u svjetlu.
Razmislite o naizgled j e d n o s t a v n o m zadatku gledanja u j e d n u od
ovih rijei. Da vae oko i papir p o t p u n o miruju, rije bi nestala im
se pojavi tapi kao odgovor na crni ili bijeli poticaj. Kako bi i da
lje slalo informaciju o obliku slova, oko treperi sitno i brzo, tako da
tapii na krajevima bijelog i c r n o g stalno dobivaju poticaje. Na taj
nain mi neprestance vidimo slova. Slika je naopake projicirana u
mrenicu, k o d i r a n a u elektrine impulse p o m o u tapia i epia
i odatle skupljena u vizualnom korteksu mozga. Tako nastala slika
projicira se p r e m a van" iako je stvorena d u b o k o u mozgu.
Dakle, mi g l e d a m o kroz niz sloenih aktivnih percepcijskih filtera.
To se t a k o e r o d n o s i i na druga naa ula. Svijet koji shvaamo nije
zbiljski svijet, teritorij. To je mapa koju stvara na neuroloki sustav.
O n o e m u posveujemo p o z o r n o s t na m a p i filtrira se jo j e d a n p u t
kroz uvjerenja, interese i sklonosti.
M o e m o nauiti kako omoguiti ulima da nas bolje slue. Sposo
bnost da svojim ulima bolje z a p a a m o i u o a v a m o sitnije razlike

43

NLP_JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

UKUOU

SEYMOUR

PUGLAVLJt^VRATA

PERCEPCIJE

m o e z n a t n o obogatiti kvalitetu naeg ivota i temeljna je vjetina u

glave. Hodajui, postajete svjesni tiine koju prekida samo poneki cvr

m n o g i m podrujima. Kua vina ima istanano nepce, a glazbenik

kut ptica i zvuk slomljene granice kada stanete na poneku od njih.

sposobnost razlikovanja nijansi zvuka. Zidar ili stolar moraju imati

Ako je suha, ona ujno pukne. Ispruite ruku i dodirnete panj, osje

osjeaj za materijal kako bi napravili oblik zatoen u k a m e n u ili dr-

tite hrapavu koru p o d vaim prstima. I dok postupno postajete svje

vetu. Slikar m o r a imati osjeaj za nijanse boja i oblika.

sni laganog povjetarca koji vam miluje lice, osjeate aromatini miris

Ovakva vrsta p o d u k e ne sastoji se u t o m u da vidite vie od d r u g i h ,

borovine pomijean sa svjeim mirisima ume. Lutajui dalje, p a d n e

nego da znate to traite, da uoite ba o n o to ini razliku. Izotra

vam na p a m e t veera koja e uskoro biti pripremljena: bit e to j e d n o

vanje svakog ula jasan je cilj NLP obuke.

od v a m a najdraih jela. Iekujui, gotovo da osjeate okus hrane u

ustima...

SUSTAVI PREDSTAVA

Kako bi ovaj ulomak dobio neki smisao, proli ste kroz ova iskustva u

Komunikacija poinje mislima, koje se p o m o u rijei, intonacije i

vaim mislima: koristili ste unutarnja ula kako biste stvorili predstavu

govora tijela prenose d r u g i m ljudima. to su, pak, misli? Postoji vie

doivljaja doaranog rijeima. Moda ste stvorili toliko jaku predstavu

znanstvenih objanjenja, a ipak svatko od nas ima neko svoje posebno

da ste zamislili okus hrane u jednoj posve izmiljenoj situaciji. Ako ste

shvaanje. Jedno korisno tumaenje procesa razmiljanja je u tomu da

ikada etali borovom u m o m , m o d a se sjeate nekih odreenih doi

je zapravo rije o unutarnjem koritenju naih ula.

vljaja. Ako, pak, niste etali, najvjerojatnije ste iskonstruirali doivljaje

Kada razmiljate o o n o m to vidite, to ujete ili o svojim osjetima, vi

iz drugih slinih iskustava i iskoristili materijal s televizije, iz filmova,

p o n o v n o u mislima stvarate te slike, zvukove i osjete. Ponovno doi

knjiga ili slinih izvora. Vae iskustvo bilo je mozaik sjeanja i mate.

vljavate informacije u ulnom obliku u kojem ste ili prvi put doivjeli.

Veliki dio naeg razmiljanja obino je spoj zapamenih i konstruira

Ponekad ste svjesni toga, a p o n e k a d niste. Moete li se sjetiti gdje ste

nih ulnih osjeta.

proveli svoj zadnji o d m o r ?

Isti neuroloki putevi koriste se za unutarnju predstavu doivljaja kao i

U kakvom vam je sjeanju ostao? Moda e vam se vratiti slike mjesta.

za sam doivljaj. Isti neuroni stvaraju elektrokemijske naboje mjerljive

Moda ete rei neko ime ili uti neke zvukove. Ili ete se sjetiti to

elektroniiografskim itaima. Misao ima izravan fiziki uinak, um i

ste osjetili. Razmiljanje je jedna bjelodana, obina aktivnost na koju

tijelo ine jedan sustav. Na trenutak zamislite kako jedete svoje omilje

nikada ne obraate pozornost. Obino mislite o emu razmiljate, a ne

no voe. Voe je nestvarno, ali je slina stvarna.

kako razmiljate. Takoer pretpostavljamo da i drugi razmiljaju na

ula usmjeravamo prema van kako bismo shvatili svijet, a prema unu

isti nain kao i mi.

tra kako bismo predstavili" doivljaj. Naini na koji se unose, skla

Dakle, jedan od naina na koji razmiljamo je svjesno ili nesvjesno

dite i kodiraju informacije u n a e m m o z g u - vid, sluh, dodir, okus i

pamenje prizora, zvukova, osjeta, okusa i mirisa koje s m o doivjeli.

miris - rjenikom NLP-a nazivaju se sustavi predstava.

Koristei jezik, m o e m o stvoriti varijacije ulnih doivljaja i ne doi

Vizualni sustavi, najee oznaeni kraticom ,,V", mogu se koristiti

vjevi ih u stvarnosti. Proitajte sljedei odlomak sporo koliko moete,

eksterno (e) za vanjski svijet (Ve), ili interno (i) kada vizualiziramo

zauzevi p r e t h o d n o u d o b a n poloaj.

mentalno (Vi). Na isti nain auditivne sustave (A) m o e m o podijeliti

Za trenutak zamislite kako eete borovom u m o m . Sa svih se strana

na eksterne (Ae) i interne (Ai). ulo dodira je kinestetiki sustav (K):

stabla uzdiu visoko iznad vae glave. Zapaate boje u umi, a sunce

eksterni (Ke) podrazumijeva taktilne osjete poput dodira, temperature

slika mozaik stvarajui na zemlji sjene od grana. Hodate preko j e d n o g

i vlanosti, a interni kinestetiki sustav (Ki) obuhvaa zapamene osje

dijela obasjanog suncem koje se probilo kroz hladni pokrov iznad vae

te, emocije i unutarnji osjeaj ravnotee te svijest o tijelu pod nazivom

44

45

N L P ^ J U b t P H U I.UNNUK & J U H N b t T M U U K

proprioceptivno ulo koje n a m prua p o v r a t n e informacije o naim

Sustavi predstava ne iskljuuju jedni druge. Najvjerojatnije e m o vi-

p o k r e t i m a . Bez toga ne b i s m o bili u stanju kontrolirati svoje tijelo u

zualizirati neku situaciju, osjetiti osjete povezane s njom i usporedo

prostoru kada bi n a m oi bile zatvorene. Vestibularni sustav vaan je

uti zvuke, iako je m o d a teko obratiti p o z o r n o s t na sva tri sustava

dio kinestetikog sustava: upravlja osjeajem ravnotee i odrava ra

istodobno. Jedan dio m i s a o n o g procesa je nesvjestan.

v n o t e u itavog naeg tijela u prostoru. Smjeten je u sloenom nizu

to se vie n e t k o udubljuje u unutarnji svijet slika, zvukova i osjeta,

kanala unutarnjeg uha. M n o g e se fraze o d n o s e na upravo na ovaj

bit e manje s p o s o b a n obratiti panju na vanjski svijet. Postoji j e d n a

sustav, primjerice izgubiti ravnoteu", padati na nekoga", ubaciti

pria o p o z n a t o m igrau aha koji je na svjetskom t u r n i r u bio toli

u brzinu". Vestibularni je sustav veoma vaan i najee se tretira kao

ko zaokupljen slikom koju je vidio u mislima da je dvaput veerao.

poseban sustav predstava.

P o t p u n o je zaboravio da je ve j e d a n p u t veerao. Izraz misli mu

Vizualni, auditivni i kinestetiki sustavi p r i m a r n i su sustavi predsta

lutaju" d o b r o opisuje takvu situaciju. Ljudi koji imaju jake unutarnje

va koriteni u zapadnjakoj kulturi. Osjeti okusa, gustativni (G), i

emocije t a k o e r su osjetljiviji na vanjske bolove.

mirisa, olfaktivni (O), nisu toliko vani i najee se svrstavaju u ki

Nae ponaanje rezultat je spoja unutarnjih i vanjskih ulnih osje

nestetiki sustav. esto slue k a o snana i n e p o s r e d n a asocijacija na

ta. U razliitim trenutcima o b r a a m o p o z o r n o s t na razliite aspekte

prizore, zvukove i slike s kojima su povezani.

naeg doivljaja. D o k itate ovu knjigu bit ete usredotoeni na ovu

Sva tri p r i m a r n a sustava koriste se sve vrijeme, iako ih n i s m o svjesni

stranicu i najvjerojatnije neete biti svjesni onoga to osjeate u lije

u podjednakoj mjeri i obino j e d n o m dajemo prednost u o d n o s u na

voj n o z i . . . d o k ja to ne s p o m e n e m .

druge. Primjerice, m n o g i ljudi imaju unutarnji glas u okviru auduti-

Dok u k u c a v a m ovaj tekst, uglavnom s a m svjestan svog unutarnjeg

vnog sustava koji stvara unutarnji dijalog. O n i ponavljaju rasprave,

dijaloga koji ide ukorak s b r z i n o m ( d o d u e prilino m a l o m ) kucanja

govore, smiljaju odgovore i, uope, s a m i sa s o b o m razgovaraju o

u p r o g r a m u za o b r a d u teksta. O m e t a l o bi me kad bih obraao pozor

svemu. M e u t i m , to je s a m o j e d a n n a i n razmiljanja.

nost na vanjske zvukove. Budui da nisam vjet u upisivanju teksta,

gledam u tipke i osjeam ih p o d prstima dok upisujem, tako da svoja
vizualna i kinestetika ula koristim p r e m a van. To bi se promijenilo
kad bih napravio stanku kako bih vizualizirao prizor koji elim opi
sati. Postoje neki a l a r m a n t n i signali koji bi privukli moju pozornost
istog trenutka: iznenadna bol, kad bi me netko pozvao, miris dima,
ili miris h r a n e u sluaju da sam gladan.
PRIMARNI SUSTAVI PREDSTAVA

Sva naa ula k o r i s t i m o sve vrijeme p r e m a van, iako vie o b r a a m o

pozornost na j e d n o nego na ostala, ovisno o t o m u to r a d i m o . U
umjetnikoj galeriji koristit e m o uglavnom oi, na k o n c e r t u ui. Za
panjujue je to ak i kad mislimo, obino dajemo p r e d n o s t j e d n o m ,
m o d a d v a m a sustavima predstava, bez obzira o e m u razmiljamo.
Iako m o e m o koristiti sve sustave, oko jedanaeste-dvanaeste godine
ivota ve je j a s n o kojim sustavima dajemo prednost.

46

47

M n o g i su ljudi u stanju stvarati jasne m e n t a l n e slike i razmiljati u

ali posve novu vjebu. Uzeli su zelene, ute i crvene kartonie, a

slikama. D r u g i m a to predstavlja potekou. O n i sa s o b o m najvje

pacijenti su r e d o m govorili zato su se pridruili skupini. O n i koji su

rojatnije vie razgovaraju, d o k pojedini svoje postupke temelje na

rabili m n o g o rijei i fraza koje su se ticale osjeaja, dobili su k a r t o n

osjetima. Kad je n e t k o naviknut koristiti n e k o svoje unutarnje ulo,

ie ute boje. O n i koji su rabili m n o g o rijei i fraza koje su se ticale

to z o v e m o p r i m a r n i m sustavom: takvi su ljudi sposobniji od d r u g i h

zvuka i ula sluha, dobili su zelene, a o n i koji su rabili rijei i fraze

uoavati detaljnije razlike u t o m sustavu.

u g l a v n o m vezane za vid, dobili su crvene.

O v o znai da su neki ljudi p r i r o d n o bolji, ili nadareniji" za neke

Z a t i m su zapoeli j e d n o s t a v n u igru. O n i s kartoniima iste boje sjeli

vjetine ili neke zadatke, nauili su kako bolje koristiti j e d n o ili dva

su zajedno i razgovarali pet m i n u t a . O n d a su sjeli i razgovarali s o n i

unutarnja ula, pa su ona postala izotrena i uvjebana, a sve to odvi

ma koji su imali kartonie d r u g i h boja. Zapazili su velike razlike u

ja se nesvjesno i bez napora. P o n e k a d sustav predstava nije tako d o

ostvarivanju uzvrata i z m e u tih ljudi. O n i koji su imali kartonie

bro razvijen, i to oteava svladavanje o d r e e n i h vjetina. Primjerice,

iste boje slagali su se p u n o bolje. Za G r i n d e r a i Bandlera to je bilo

glazba je teko savladiva umjetnost ako n e m a t e sposobnost k o n s t r u

oaravajue i sugestivno.

iranja unutarnjih zvukova.

Nijedan sustav nije apsolutno bolji od d r u g o g i sve ovisi o t o m u to

PREDIKATI

elite uiniti. Atletiari moraju razviti kinesteliku svijest, a teko je

Rijei koristimo za opisivanje svojih misli, stoga izbor rijei ukazuje na

biti uspjean arhitekt bez sposobnosti stvaranja jasnih, uoblienih

sustav koji koristimo. Zamislite d a j e troje ljudi proitalo istu knjigu.

m e n t a l n i h slika. Vjetina koja je zajednika svim uspjenim ljudima

Prvi e m o d a naglasiti da je u njoj m n o g o vidio, da primjeri dobro

iz bilo kojeg p o d r u j a je s p o s o b n o s t kretanja iz j e d n o g sustava pred

ilustriraju sadraj, a da je stil izbruen poput dijamanta.

stava i koritenje o n o g koji najvie odgovara t r e n u t a n o m zadatku.

Drugi e m o d a prigovoriti tonu knjige, ili otrom proznom stilu.

Razliiti psihoterapeuti pokazuju o d r e e n u pristranost p r e m a susta

Ustvari, uope se ne moe usuglasiti s autorovim idejama, i htio bi mu

vima predstava. Terapije g o v o r o m tijela prvenstveno su kinestetike;

to rei.

psihoanalitike su preteito verbalne i auditivne. Terapija u m j e t n o

Trei, pak, osjea d a j e knjiga uravnoteeno obrauje teku temu. Svia

u i terapija Jungovih simbolista utemeljene su na vizualnom susta

mu se nain na koji autor dodiruje sve kljune teme i lako je pohvatao

vu predstava.

sve ideje. Osjea naklonost prema autoru.

JEZIK I SUSTAVI PREDSTAVA

knjizi drukije izrazio. Bez obzira to misle o knjizi, razlikuju se u tome

Jezik k o r i s t i m o za izraavanje misli, stoga ne iznenauje to rijei

kako misle. Jedan je razmiljao u slikama, drugi u zvukovima, a trei

izraavaju nae misli. John G r i n d e r sjetio se j e d n o m prilikom, izlaze

osjetima. Ove vrste rijei utemeljene na ulnim doivljajima - pridjevi,

i iz kue s R i c h a r d o m Bandlerom, odrati gestalt grupu. Richard se

prilozi i glagoli - u NLP literaturi zovu se predikatima. Navika rablje-

smijao neijim rijeima koje su glasile: Vidim to govori."

nja jedne vrste predikata ukazuje na primarni sustav.

Razmisli o tomu doslovce", rekao je. to je time uope mislio

Analizom jezika mogue je otkriti primarni sustav pisca bilo koje knji

rei?"

ge. (Iznimka je NLP literatura u kojoj autori m o g u namjerno zauzeti

Pa", odgovorio je John, shvati to doslovce: pretpostavimo da neki

odreen stav pri izboru rijei.) Velika knjievna djela obiluju raznovr

ljudi stvaraju slike znaenja o n i h rijei koje koriste."

snim predikatima i podjednako koriste sve sustave predstava, te stoga

To je bila zanimljiva ideja. Kad su poeli s r a d o m , smjesta su isku

imaju univerzalni karakter.

Svi su oni proitali istu knjigu. Uoljivo je da se svatko od njih o istoj

ca

49

UKUIJU

rUuLflvLJt_VKAIA

KtKltKUJt

Rijei p o p u t shvatiti", razumjeti", misliti" i obraditi" nisu ul

UPRAVLJAKI SUSTAV

no utemeljene i stoga su neutralne sa stajalita sustava predstava.

Kao to na raspolaganju i m a m o primarni sustav predstava za razmi

U z n a n s t v e n i m studijama vie se rabe od ulno utemeljenih rijei

ljanje na svjesnoj razini, tako raspolaemo i p r i m a r n i m sredstvom

i m e se vjerojatno nesvjesno priznaje da su u l n o utemeljene rijei

za dovoenje informacija do nae svijesti. U k u p n o sjeanje sadri sve

osobnije u o d n o s u na pisca i itatelja i tako manje objektivne". Me

prizore, zvukove, osjete, okuse i mirise nekog izvornog doivljaja, a

u t i m , kinestetiki, auditivni ili vizualni itatelj prevest e neutralne

mi se radije vraamo samo na jedan njegov aspekt kako bismo ga se

rijei razliito i tako izazvati a k a d e m s k e rasprave, najee o znae

prisjetili. Razmislite p o n o v n o o svom o d m o r u .

nju rijei. Svi misle da su u pravu.

Stoje bilo prvo...?

U iduih nekoliko tjedana moete postati svjesni koje rijei rabite vie

Slika, zvuk ili osjet?

od drugih u svakodnevnim razgovorima. Takoer je zanimljivo sluati

To je upravljaki sustav, unutarnji osjeaj koji rabimo kao ruicu p o

druge osobe i otkrivati koju vrstu ulno utemeljenog jezika primarno

m o u koje se vraamo do sjeanja. Na taj nain informacija dospijeva

koriste. Vi koji volite razmiljati u slikama moda biste voljeli vidjeti m o

do svijesti. Primjerice, sjetio sam se o d m o r a i postao svjestan osjeaja

ete li prepoznati razliite jezine obrasce ljudi oko sebe. Ako razmiljate

oputenosti koji sam doivio, ali nain na koji mi se to vraa u sjeanje

kinestetiki, ogledat ete dranje, a ako razmiljate u zvukovima, trebali

je, recimo, slika. Dakle, moj je upravljaki sustav vizualan, a moj pri

biste pozorno sluati ljude oko sebe i usuglaavati se s nainom na koji

m a r n i sustav je kinestetiki.

razliiti ljudi priaju.

Upravljaki sustav slii start up p r o g r a m u raunala - neprimjetan, ali

Ostvarivanje uzvrata od velikog je znaaja. Tajna dobre komunikacije

n e o p h o d a n da bi raunalo uope radilo. Ponekad se naziva sustav in-

nije u o n o m e to govorite, ve u nainu na koji to govorite. Kako biste

puta zato to osigurava materijal za razmiljanje na svjesnoj razini.

ostvarili uzvrat, uskladite predikate s drugim ljudima. Govorit ete nji

Ljudi uglavnom rabe i daju prednost sustavu inputa koji ne m o r a

hovim jezikom i predstavljati ideje onako kako oni razmiljaju o njima.

biti istovjetan s p r i m a r n i m sustavom. Moda raspolaemo razliitim

Vaa sposobnost da to uinite ovisi o dva imbenika: prvo, od otrine

upravljakim sustavima za razliite vrste doivljaja. Primjerice, m o d a

zapaanja, oslukivanja i izbora obrazaca drugih ljudi; drugo, od spo

se uz p o m o slike vraamo n e k o m b o l n o m iskustvu, a uz p o m o zvu

sobnosti rabljenja odgovarajuih rijei iz rjenika tog sustava predstava.

ka n e k o m u g o d n o m .

Razgovori se, naravno, ne odvijaju samo u j e d n o m sustavu, ali usuglaa

Ponekad se moe dogoditi da neemo biti u stanju u svijest prizvati neki

vanje jezika ini uda u ostvarivanju uzvrata.

od sustava predstava. Na primjer, netko moe rei kako ne vidi ni jednu

Vea je vjerojatnost ostvarivanja uzvrata s o n i m a koji rabe isti sustav

mentalnu sliku. I dok je to istina za njega u njegovoj stvarnosti, to je

predstava kao i vi, bez obzira na to slaete U se s njima ih ne, to moete

ustvari nemogue, jer bi u suprotnom bio nesposoban prepoznati ljude

otkriti pratei rijei koje rabe. Moda ete biti na istoj valnoj duljini

ih opisivati predmete. On jednostavno nije svjestan slika koje vidi u nu

ili dijeliti iste poglede. U svakom sluaju najvjerojatnije ete ostvariti

trini. Ako ovaj nesvjestan sustav slika stvara bolne predstave, moda e

d u b o k o razumijevanje.

se osjeati loe ne znajui zato. Tako se obino stvara ljubomora.

Dobra je ideja rabiti itav skup razliitih predikata kada se obraate sku
pini ljudi. Neka vizualci vide to govorite. Neka auditivci jasno i glasno

SINESTEZIJA, KRIANJE I PRIJEVOD

uju, a zauzmite i takvo dranje da kinestetiari iz publike mogu shvatiti

Jeste li vidjeli bijelu tratinicu k a k o raste?

znaenje. Inae, zato bi vas uope sluali? Riskirate da vas dvije treine

Prije nego to je zgrabe nasilnike ruke?

publike ne prati ograniite li se samo na jedan sustav predstava.

Jeste li zapazili snijeg k a k o pada

51

N L P J O S E P H

CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

DRUGO

Prije nego to ga zemlja uprlja?

POGLAVLJE_VRATA

PERCEPCIJE

Recimo, netko ima velikih tekoa u vizualizaciji. Najprije morate

Jeste li osjetili d o d i r v u n e ili dabrovine,

traiti od njega da se sjeti nekog lijepog doivljaja, primjerice v r e m e

Ili paperje labuda?

na koje je proveo na m o r u . Neka u mislima uje zvuk m o r a i razgo

Jeste li omirisali pupoljak divlje rue

vora koji su se vodili. Matajui o t o m u , m o d a e doi do krianja

Ili n a r d k a k o gori,

osjeta vjetra na licu, topline sunca na koi i pijeska m e u n o n i m

Jeste li okusili m e d ?

prstima. O t u d mu je p o t r e b a n s a m o mali korak do slike pijeska pod

O, tako bijela, tako njena,

stopalima, ili sunca na nebu. Ova tehnika krianja m o e u p o t p u n o

O, tako slatka je ona.

sti vratiti u sjeanje slike, zvukove i osjete.

BenJonson (1572. - 1637.)

Ba kao to prijevod s j e d n o g jezika na drugi uva znaenje, ali p o

t p u n o mijenja oblik, tako i doivljaji m o g u biti prevoeni unutar
njim ulima. Z b o g n e u r e d n e se kose, primjerice, moete osjeati n e

Bogatstvo i irina naih misli ovise o naoj sposobnosti povezivanja

u g o d n o i elite neto uiniti u svezi s tim. Vaeg prijatelja isti prizor

razliitih naina razmiljanja i kretanja od j e d n o g do drugog. A k o

nee ni d o t a k n u t i i on e kasnije biti u n e d o u m i c i zato ste se vi tako

je moj upravljaki sustav auditivan, a moj p r i m a r n i sustav vizualan,

osjeali. Moda e vas okarakterizirati kao previe osjetljivu osobu,

osobe u obino pamtiti po zvuku njihova glasa, a razmiljati o njima

jer ne m o e p o t p u n o ui u va unutarnji svijet. Moda e razumjeti

u slikama. I tako u stvoriti osjeaj o n e k o m u .

kako se osjeate ako mu kaete da je to kao kad osjeti p r a h protiv

Dakle, mi p r e u z i m a m o informacije od j e d n o g ula i unutarnje ih

svraba u krevetu. Prevedeno na razinu zvuka, moda ete to usporediti

predstavljamo d r u g i m u l o m . Zvukovi m o g u prizvati vizualna sje

s nelagodom koju osjeate kad ujete neugoeni instrument. Ova ana

anja ili apstraktne vizualne slike. Govori se o boji u glazbi, o toplim

logija pogodila bi u sr svakog glazbenika: b a r e m biste govorili istim

zvukovima, kao i o dreavim bojama. N e p o s r e d n a i nesvjesna veza

jezikom.

i z m e u ula zove se sinestezija. Neija veza s p r i m a r n i m sustavom

bit e njihov uobiajen i snaan sinestezijski obrazac.

POKRETI O I M A KAO ZNAKOVI PRISTUPANJA

Sinestezije ine vaan dio naina na koji razmiljamo, a neke su toli

Lako je saznati razmilja li netko u slikama, zvukovima ili osjetima.

ko rasprostranjene da se ini kako su ugraene u nae mozgove pri

Na tijelu postoje vidljive p r o m j e n e kada razmiljamo na o d r e e n i

s a m o m roenju. Primjerice, boje obino povezujemo s raspoloenji

nain. Nain na koji razmiljamo utjee na nae tijelo, a kako koristi

m a : crvenu s ljutnjom, a plavu sa smirenou. Ustvari, i krvni tlak i

mo tijelo utjee na na nain razmiljanja.

puis polako se poveavaju u preteito c r v e n o m ambijentu, a smanju

to prvo ugledate kad uete u kuu?

ju u plavom kruenju. Postoje studije koje pokazuju da se plave sobe

Kako biste odgovorili na ovo pitanje, pogledali ste p r e m a gore i na

doivljavaju hladnijima od utih, ak i kada je u njima neto toplije.

lijevu stranu. To je nain na koji denjaci najee p a m t e slike.

Glazba u velikoj mjeri koristi sinesteziju: visoki ton vizualno je vi

Sad pokuajte zaista zamisliti kako biste se osjeali da v a m b a r u n

soko prikazan na n o t n o m crtovlju, a veliki broj skladatelja povezuje

dodiruje kou.

o d r e e n zvuk s o d r e e n o m bojom.

Sada ste najvjerojatnije pogledali p r e m a dolje i u desnu stranu, jer

Sinestezija se odvija automatski. P o n e k a d povezujemo nutarnja ula

velika veina ljudi tako stupa u vezu sa svojim osjetima.

s o d r e e n i m ciljem, primjerice da b i s m o imali pristup cijelom susta

Oi p o k r e e m o u razliitim smjerovima na sustavan nain, u ovisno

vu predstava koji je izvan svjesne razine.

sti o t o m u kako razmiljamo. Neuroloka prouavanja pokazala su da

52

53

su pokreti oima, bilo vodoravni bilo okomiti, izgleda povezani s akti

viranjem razliitih dijelova mozga. Te pokrete u neurolokoj literaturi
zovemo lateralni pokreti oiju (LEM). N L P ih naziva pokretima oiju
kao znakovima pristupanja jer su to vizualni znaci koji n a m govore o
t o m u kako netko pristupa informacijama. Postoji uroena neuroloka
veza izmeu pokreta oiju i sustava predstava, jer se isti obrasci doga
aju diljem svijeta (izuzevi baskijsku regiju u panjolskoj).
Kada neto vizualiziramo iz nae prolosti, oi se pomiu gore ulijevo.
Kada stvaramo sliku od rijei i pokuavamo zamisliti neto to nikada
prije nismo vidjeli, oi se pokreu gore udesno. Oi se pokreu ulijevo
kad je rije o zapamenim zvukovima, a na desnu stranu kad su u pitanju
zamiljeni zvukovi. Kada pristupamo osjetima, oi e se obino sputati
na desnu stranu, a kada priamo sami sa sobom, na lijevu. Ako besciljno
zurite ispred sebe u daljinu, to takoer ukazuje na vizualizaciju.

Denjaci uglavnom imaju obrasce p o k r e t a oima kako je prikazano

na dijagramu. O n i su s u p r o t n i za ljevake, koji vjerojatno gledaju u d e
s n o za z a p a m e n e prizore i zvukove, a ulijevo za izmiljene. Pokreti
o i m a kao znakovi pristupanja nepromjenljivi su za nekoga ak i kad
se ne poklapaju s ovim m o d e l o m . Primjerice, ljevak m o e gledati d o
lje ulijevo za osjete i dolje u d e s n o za unutarnje dijaloge. M e u t i m , on
e to initi uvijek i nee rabiti n a s u m i c e pokrete o i m a k a o znakove
pristupanja. Uvijek postoje neke iznimke - obzirno promatrajte prije
n e g o to primijenite ova opa pravila na bilo koga. O d g o v o r se ne
nalazi u uopavanju, ve u ovjeku ispred vas.
Iako je m o g u e svjesno pomjerati oi u bilo kojem pravcu tijekom
razmiljanja, pristupanje o d r e e n o m p r i r o d n o m sustavu predstava
p u n o je jednostavnije koristite li odgovarajue s p o n t a n e p o k r e t e oi
ju. Postoje razni naini k a k o m o e t e istanano podeavati m o z a k da
biste razmiljali na o d r e e n nain. elite li se sjetiti neega to ste
vidjeli juer, bit e v a m lake pogledate li gore u d e s n o ili zurite ispred
sebe. Tee ete se sjetiti spustite li pogled.
Mi o b i n o n i s m o svjesni lateralnih p o k r e t a oiju i ne postoji razlog
zato b i s m o to trebali i biti, no traenje informacija na p r a v o m mje
stu m o e se pokazati k o r i s n o m vjetinom.
Pokreti oiju kao znakovi pristupanja omoguavaju n a m saznati n a
in na koji netko razmilja, i vaan dio N L P p o d u k e obuhvaa vje
tinu zapaanja tih znakova k o d d r u g i h ljudi. To moete uiniti tako
to ete postavljati razna pitanja i pratiti pogled, a ne odgovore. Pri
mjerice, pitam li: Koje je boje sag u vaem predsoblju?" vi m o r a t e

54

55

NLP_JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

vizualizirati svoje predsoblje kako biste odgovorili

na pitanje, bez

Kako bi zvuao tvoj glas p o d v o d o m ?

obzira na boju.

Zamisli da netko odsvira tvoju omiljenu pjesmu dvostruko bre.

M o d a ete poeljeti iskuati sljedeu vjebu sa svojim prijateljem.

Kako bi zvuao pad glasovira s vrha deseterokatnice?

Sjednite na neko m i r n o mjesto, postavite mu sljedea pitanja i p r o

Kako bi zvuao vrisak m a n d r a g o r e ?

matrajte njegove oi. Zabiljeite svoja zapaanja ako to elite. Neka

Kako bi zvuala m e t a l n a pila u metalnoj kolibi?

odgovori b u d u kratki, a dovoljno je i da samo k i m n e glavom kada

ima odgovor. Kada zavrite, zamijenite mjesta i sami odgovarajte na

PITANJA ZA ZAPOINJANJE UNUTARNJEG DIJALOGA:

pitanja. O v i m e ne moete dokazati nita, nego s a m o saznati kako

Kakvim t o n o m razgovara sam sa s o b o m ?

razmiljamo.

T i h o izrecitiraj neku djeju pjesmicu.

PITANJA KOJA E BEZIZNIMNO ZA SOBOM POVLAITI

to govori sebi kada sve krene nizbrdo?

O d a k l e dolazi zvuk kada razgovara sam sa s o b o m ?

ODGOVORE KOJI PODRAZUMIJEVAJU VIZUALNA SJEANJA
Koje su boje vaa ulazna vrata?

PITANJA ZA KINESTETIKA ULA (UKLJUUJUI MIRIS I OKUS):

to vidi na p u t u do najblie trgovine?

Kakav je osjeaj obui vlane arape?

Kako izgledaju pruge na tigrovom tijelu?

Kakav je osjeaj staviti noge u hladan bazen?

Koliko je visoka zgrada u kojoj ivi?

Kako izgleda kad ti vuna dodiruje kou?

Koji od tvojih prijatelja ima najduu kosu?

Koja ti je ruka t r e n u t a n o toplija: lijeva ili desna?

Kakav je osjeaj sjesti u u g o d n u , toplu kupku?

OVI ODGOVORI PODRAZUMIJEVA!"

Kako se osjea n a k o n d o b r o g jela?

E VIZUALNO KONSTRUIRANJE

Zamisli kako mirie amonijak.

Kako bi izgledala tvoja soba kada bi je oblijepio t a p e t a m a s ruia

Kako je kada srkne licu preslane juhe?

stim tokicama?
Gdje je jugoistok kada zemljovid okrene naopake?

Bitan je misaoni proces, a ne odgovori. ak nije ni n u n o davati ver

Zamisli ljubiasti trokut u c r v e n o m kvadratu.

balne odgovore. O nekim se pitanjima m o e razmiljati na razliite

Kako srie svoje ime unazad?

naine. Primjerice, elite li saznati koliko utora sa strane ima novi,

m o e t e vizualizirati novi i prebrojati utore ili, kao d r u g u m o g u

KAKO BISTE PRISTUPILI AUDITIVNIM SJEANJIMA, PITAJTE:

nost, prebrojati utore m e n t a l n o pipajui po r u b u novia. Stoga,

Moe li uti svoju omiljenu glazbu u mislima?

postavite li pitanje koje treba izazvati vizualizaciju, a pokreti oiju

Koja vrata u tvojoj kui najvie kripe?

kao znakovi pristupanja su drukiji, to treba pripisati fleksibilnosti

Kakav zvuk uje kada je telefonska linija zauzeta?

i matovitosti. To ne znai da su obrasci b e z i z n i m n o loi, ili da ta

Je li trea nota nacionalne h i m n e via ili nia od druge?

osoba pogreno radi. Ako dvojite, pitajte: to misli?"

Moe li uti jutarnji misaoni o b r e d u sebi?

Pokreti o i m a kao znakovi pristupanja odigravaju se veoma brzo i

m o r a t e biti veoma p o z o r n i kako biste ih sve zapazili. O n i e ukazivati

PITANJA ZA AUDITIVNO KONSTRUIRANJE:

na cijeli sustav predstava koje netko koristi kako bi v a m odgovorio.

Koliko bi bilo glasno kada bi u j e d a n glas vikalo desetoro ljudi?

Primjerice, u auditivnom pitanju o kripi vrata, n e t k o e m o d a vi-

56

57

zualizirati svaka vrata, m e n t a l n o osjetiti kako ih zatvara i uli zvuk.

sove u glavi, oi, ako vizualiziraju, ili a b d o m e n , ako je rije o nekim

Moda e morati sve ponoviti nekoliko puta prije nego to e dati

s n a n i m osjetima. Ti znakovi ne govore o e m u oni razmiljaju, ve

odgovor. O b i n o se koristi upravljaki sustav prije nego to se o d g o

s a m o kako razmiljaju. Radi se o govoru tijela na profinjenijoj i p r o -

vori. N e t k o tko vizualno upravlja napravit e slike razliitih situacija

ienijoj razini nego to je uobiajeno.

u sluaju auditivnih i kinestetikih pitanja prije n e g o to uje zvuk i

Ideja o sustavu predstava veoma je korisna za razumijevanje naina

doivi osjet.

na koji ljudi razmiljaju, a raspoznavanje znakova pristupanja vjeti

na je od neprocjenjivog znaaja za o n e koji ele bolje komunicirati

OSTALI ZNAKOVI PRISTUPANJA

s d r u g i m a . Za terapeute i prosvjetne djelatnike je nuna. Terapeuti

Pokreti o i m a nisu jedini znakovi pristupanja iako ih je najvjeroja

tako m o g u saznati kako razmiljaju njihovi klijenti i otkriti kako da

tnije najlake zapaziti. Budui da su tijelo i um nerazdvojivi, nain

to promijene. Prosvjetni djelatnici m o g u otkriti koji nain razmilja

na koji n e t k o razmilja uvijek n e k a k o d o e do izraaja a k o znate

nja najvie odgovara o d r e e n o m p r e d m e t u i poduavati na tim pre

gdje treba gledati. To posebice pokazuju obrasci disanja, boja koe

ciznim vjetinama.

i dranje.

Postoje razne teorije o psiholokim tipovima, utemeljene i na fizio

Oni koji razmiljaju u vizualnim slikama obino govore bre i viim

logiji i na n a i n i m a razmiljanja. N L P prua d r u g e mogunosti. U o

t o n o m od ostalih. Slike se u m o z g u brzo odvijaju te stoga moraju

biajeni naini razmiljanja ostavljaju tragove na tijelu. Ti stavovi,

brzo govoriti kako bi drali k o r a k s njima. Diu gornjim dijelom

geste i obrasci disanja koji su karakteristini za neki nain razmilja

plua i plitko. Dolazi do poveanja napetosti u miiima, posebice

nja postat e uobiajeni kod onih ljudi koji razmiljaju uglavnom na

u r a m e n i m a , glava im je p o d i g n u t a p r e m a gore, a lice bijede nego

taj nain. Drukije reeno, onaj tko govori brzo visokim t o n o m , tko

obino.

die gornjim dijelom p r s n o g koa i tko je napet u predjelu r a m e n a ,

O n i koji razmiljaju u zvukovima diu ravnomjerno itavim g r u d i

ma. Najee dolazi do malih ritmikih pokreta tijela, a glas je jasan,
izraajan i zvonak. Glava im je d o b r o uravnoteena na r a m e n i m a ili

najvjerojatnije je n e t k o tko razmilja uglavnom u slikama. Onaj tko

govori sporo, d u b o k i m glasom i die d u b o k o najvjerojatnije se u ve
likoj mjeri oslanja na osjete.

malo nakrenuta, kao kada neto sluaju.

Razgovor i z m e u o n o g koji razmilja vizualno i o n o g tko razmilja

O n i koji sa s o b o m razgovaraju obino naginju glavu na j e d n u stranu,

u osjetima m o e biti frustrirajue iskustvo za obje strane. Vizualac

naslonivi je na r u k u ili aku. O v o je p o z n a l o kao poza za telefonira

e nestrpljivo lupkati n o g o m , dok kinestetiar

nje" jer izgleda k a o da te osobe govore na nevidljivom telefonu. Neki

zato ovaj d r u g i toliko hita. T k o god ima sposobnost prilagoditi se

e tiho ponavljati o n o to su uli. Moete vidjeti k a k o im se p o k r e u

nainu razmiljanja d r u g i h ljudi, postizat e bolje rezultate.

usne.

M e u t i m , p o t r e b n o je drati na u m u da je n u n o sva ta uopavanja

Kinestetiki pristup karakterizira d u b o k o disanje iz t r b u h a , naje

e p o v e z a n o s oputanjem miia. Glava je nagnuta p r e m a naprijed,
glas dublji, a govor obino spor s d u g i m stankama.
R o d i n o v a p o z n a t a skulptura Mislilac" sasvim s i g u r n o razmilja
kinestetiki.

nee moi vidjeti"

iskustveno i opaajno provjeriti. N L P nije s a m o drukiji nain klasificiranja ljudi. Rei za nekog da je vizualan tip nije korisnije od izjave
da ima crvenu kosu. A k o vas to zasljepljuje pa ne vidite to trenu
tano radi, o n d a je vie nego beskorisna, i s a m o je jedan od naina
stvaranja stereotipa.

Pokreti i geste t a k o e r govore kako netko razmilja. M n o g i e p o

Moda ete doi u iskuenje govoriti o sebi i d r u g i m a koristei poj

kazivati na organ ula koji koriste: primjerice, ui dok sluaju gla

m o v e sustava predstava. Uiniti ovakvu pogreku znailo bi upasti

ss

u z a m k u u koju je upala psihologija: izmisliti niz kategorija, a o n d a

Slijedi popis najeih submodaliteta:

u njih ugurati ljude, bez obzira na to uklapaju li se oni u njih ili ne.
Ljudi su uvijek bogatiji u o d n o s u na to kako ih uopavanje prikazuje.

VIZUALNI

NLP prua dovoljno bogat niz m o d e l a koji se uklapaju u o n o to

Bez distance (vieno vlastitim oima) ili distancirano

ljudi zaista ine i ne pokuava ih svrstati u stereotipe.

(gledajui sebe)
U boji ili crno-bijelo

SUBMODALITETI

Uokvireno ili bez okvira

Do sada s m o razmiljali o tri glavna naina razmiljanja - u zvuko

D u b i n a (dvije ili tri dimenzije)

vima, slikama i osjetima - ali to je s a m o prvi korak. Kada biste eljeli

Mjesto (primjerice, lijevo ili desno, gore ili dolje)

opisati sliku koju vidite, mogli biste dodati m n o g o detalja. Je li bila

Izdvajanje samoga sebe iz slike

crno-bijela ili u boji? Je li bila p o k r e t n a filmska traka? Je li bila daleko

Svjetlo

ili blizu? Ovakva se razlikovanja m o g u napraviti bez obzira to je na

Kontrast

slici. Takoer, i zvuk se m o e opisati kao visok ili nizak, bliz ili dalek,

Jasnoa (nejasno ili fokusirano)

glasan ili tih. Osjet m o e biti snaan ili lagan, otar ili tup, blag ili

Kretanje (poput filma ili projekcije slajdova)

jak. Kada u t v r d i m o opi obrazac miljenja, sljedei je k o r a k injenje

Brzina (bre ili sporije od uobiajenog)

preciznije o d r e d n i c e u n u t a r tog sustava.

Broj (podijeljen ekran ili u m n o e n e slike)

U d o b n o se smjestite i razmislite o neem to vam je ostalo u lijepom

Veliina

sjeanju. Prouite svaku sliku koje se sjetite. Promatrate lije vlastitim

oima (bez o d m a k a ) ili o d n e k u d sa strane? Vidite li sebe na slici,

AUDITIVNI

vi ste distancirani. Je li u boji? Radi li se o slajdu ili filmu? Je li t r o

Stereo ili m o n o

d i m e n z i o n a l n a ili d v o d i m e n z i o n a l n a p o p u t fotografije? D o k gledate

Rijei ili zvukovi

sliku, takoer je opiite iz ostalih kutova.

Jaina (glasno ili tiho)

A sada obratite p o z o r n o s t na neki zvuk koji je povezan s tim sjea

Ton ( m e k a n ili hrapav)

njem. Je li tih ili glasan? Blizu ili daleko? O d a k l e dolazi?

Boja glasa (punoa zvuka)

Na posljetku, obratite p o z o r n o s t na svaki osjet ili osjeaj koji je dio

Lokacija zvuka

tog sjeanja. Kako ih osjeate? Jesu U kruti ili meki? Laki ili teki?

Udaljenost od izvora zvuka

Topli ili hladni?

Trajanje

N L P l i t e r a t u r a ove razlike zove s u b m o d a l i t e t i m a . A k o s u sustavi

Kontinuiran ili n e k o n t i n u i r a n

p r e d s t a v a m o d a l i t e t i , o d n o s n o n a i n i k a k o doivljavamo svijet,

Brzina (bre ili sporije od uobiajenog)

o n d a s u s u b m o d a l i t e t i svojevrsni g r a d b e n i blokovi ula, o n o o d

Jasnoa (jasan ili priguen)

ega je svaki od njih - slika, z v u k ili osjet - napravljen.

Ideje N L P - a koriste se stoljeima. N L P nije n a s t a o o n d a k a d a je

KINESTETIKI

o t k r i v e n . Stari su Grci govorili o u l n o m doivljaju, a Aristotel

Mjesto

je o b r a i v a o s u b m o d a l i t e t e ne nazvavi ih tako k a d a je g o v o r i o o

Intenzitet

k v a l i t e t a m a ula.

Pritisak (jak ili blag)

Veliina

Iskuajte ovaj eksperiment. Sjetite se nekog lijepog dogaaja. Potrudi

Struktura (grub ili gladak)

te se promatrati ga bez distance, svojim oima. Doivite ga onakvim

Teina (teak ili lagan)

kakav jest. A sada se distancirajte. Iskoraite i promatrajte osobu koja

Toplina

izgleda i zvui kao vi. To e sasvim izvjesno promijeniti va doivljaj

Trajanje (duina trajanja)

tog dogaaja. Distanciranje od sjeanja oduzima mu emocionalnu

Oblik

snagu. Lijepo sjeanje izgubit e svoj ar, a n e u g o d n o svoju bolnu stra

nu. Kada radite na traumi vano je najprije distancirati se od emoci

O v o su neki od submodaliteta, ali ne svi. Neki su nekontinuirani ili

onalnog bola, inae se moe dogoditi da svijest zaustavi cijeli proces i

digitalni: poput prekidaa za svjetlo, ukljuenog ili iskljuenog, isku

onemogui vam da razmiljate o dogaaju. Osjeaj se distanciranjem

stvo m o r a biti j e d n o ili d r u g o . U z m i m o kao primjer vizualan p a r

udaljava na sigurnu daljinu i vi moete ovladati njime. To ini temelj

nedistanciran/distanciran - slika ne m o e istovremeno biti j e d n o i

terapije lijeenja straha, obraene u o s m o m poglavlju. Kada idui put

d r u g o . M e u t i m , najvei broj submodaliteta uglavnom neprestance

va um prizove neku bolnu scenu, distancirajte se. Kako biste u potpu

varira k a o da ih k o n t r o l i r a m o prekidaem za svjetlo koji m o e p o

nosti uivali u lijepim sjeanjima, budite nedistancirani. Moete mije

deavati intenzitet svjetlosti. O n i ine neku vrstu klizne skale, pri

njati nain na koji razmiljate. O v o je j e d n a od osnovnih informacija

mjerice jasnou, svjetlost ili jainu zvuka. Pridjev analogan" rije

nepisanog Prirunika za korisnike mozga".

je koja se rabi za opisivanje vrijednosti koje variraju u o d r e e n i m

Izvedite ovaj eksperiment, mijenjajte nain miljenja i otkrijte s u b m o

granicama.

dalitete koji su presudni za vas.

M n o g i od tih submodaliteta zarobljeni su u izrazima koje r a b i m o i

Razmislite o nekoj specifinoj situaciji od emocionalnog znaaja za

ako pogledate popis na kraju ovog poglavlja, vidjet ete ih u n o v o m

vas, koje se dobro sjeate. Najprije postanite svjesni vizualnog dijela

svjetlu, ili e v a m izgledati drukije jer m n o g o govore o t o m u k a k o

tog sjeanja. Zamislite kako poveavate i smanjujete svjetlost, kao na

radi va mozak. Na submodalitete moete gledati kao na najosno-

televizoru. Zapaajte promjene u vaem doivljaju kada to inite. to

vniji operativni kod ljudskoga mozga, j e d n o s t a v n o nije m o g u e ita

vam se vie svia? Na kraju, vratite kako je bilo.

pomisliti niti se iega sjetiti bez submodalitetnih struktura. Sve dok

Primaknite predstavu blie, a p o t o m je odgurnite u daljinu. U emu je

ne obratite pozornost na njih, submodalitetna struktura doivljaja

razlika i to vam se vie svia? Vratile p o t o m kako je bilo.

postojat e s a m o na nesvjesnoj razini.

Ako je u boji, pretvorite je u crno-bijelu tehniku. Ako je bila crno-

Najzanimljiviji aspekt submodaliteta je u o n o m to se dogaa kada

bijela, dodajte joj boju. U e m u je razlika i to je bolje? Vratite p o t o m

ih promijenite. Neki se m o g u mijenjati bez ikakvog rizika ostavljanja

sve na staro.

posljedica. Drugi su, pak, p r e s u d n i za o d r e e n o sjeanja, i ako ih

Ima li pokreta? Ako ih ima, usporavajte ih dok se ne zaustave. Potom

promijenite, promijenit e se u p o t p u n o s t i nain na koji doivlja

ubrzavajte. Zapamtite to vam se vie svia i vratite na staro.

vate to iskustvo. O b i n o utjecaj i znaaj sjeanja ili neke misli pred

Na posljetku, pokuajte se distancirati, a p o t o m budite nedistancirani.

stavljaju vie funkciju nekoliko kljunih submodaliteta nego s a m o g

Neke ili sve ove promjene ostavit e d u b o k trag na osjeaj koji je pove

sadraja.

zan s tim sjeanjem. Moda ete poeljeti sjeanje s o n i m znaajkama

Kada se neto dogodi, to je prolo i ne m o e m o se vratiti natrag niti

submodaliteta koje su vam se najvie svidjele. Moda vam se nee svi

to promijeniti. Poslije toga mi vie ne reagiramo na dogaaj, n e g o

djeti polazine vrijednosti koje vam daje mozak. Jeste li imali priliku

samo na sjeanje na dogaaj koje se m o e promijeniti.

birati ih?

62

63

Sada nastavite iskuavati ostale vizualne submodalitete i promatrajte

nisu posve nevoljni: moete se opredijeliti za dugaak put kako biste

to se dogaa. Uinite isto i s auditivnim i kinestetikim aspektima

izabrali osjeaje koje elite. Emocije m o g u biti odline sluge, ali i ti

sjeanja.

rani ako su gospodari.

Za najvei broj ljudi iskustvo je najintenzivnije i tei ga se zaboraviti

Sustavi predstava, znakovi pristupanja i submodaliteti temeljni su

ako je svijetlo, u boji, blizu i nedistancirano. Ako je tako i u vaem

gradbeni blok strukture naeg subjektivnog iskustva. Ne udi to

sluaju, p o t r u d i t e se na ovaj nain uskladititi svoja u g o d n a sjeanja.

ljudi stvaraju razliite m a p e svijeta. O n i imaju razliite upravljake

Usuprot t o m u , svoja n e u g o d n a sjeanja umanjite, p o t a m n i t e , o b o

i p r i m a r n e sustave predstava, razliite sinestezije i kodiraju sjeanje

jite u crno-bijelu tehniku, udaljite i distancirajte se od njih. U oba

p o m o u razliitih submodaliteta. Kada, na koncu, koristimo jezik

e sluaja sjeanja ostati ista, s a m o e se promijeniti nain na koji

kako b i s m o komunicirali, istinsko je u d o to se razumijemo i o n o

ih pamtite. Loe stvari se dogaaju i ostavljaju posljedice s kojima

liko koliko se razumijemo.

m o r a m o ivjeti, ali nas ne moraju proganjati. H o e m o li se ovog tre

nutka osjeati loe ako ih se sjetimo ovisit e o nainu na koji o njima

P r i m j e r i rijei i f r a z a u t e m e l j e n i h n a u l i m a

mislimo. Treba uoiti p r e s u d n u razliku i z m e u stvarnog dogaaja i

njegovog znaenja i snage koju mu pridijevamo s a m i m n a i n o m na

VIZUALNE

koji ga p a m t i m o .

Pogled, slika, arite, mata, uvid, prizor, praznina, vizualizirati, per

Moda vas mui unutarnji glas.

spektiva, sjati, odraziti, pojasniti, ispitati, oko, fokusirati, predvidjeti,

Usporite ga.

varka, oslikati, primijetiti, izgled, otkriti, pregledati, vidjeti, pokazati,

Sada ga ubrzajte.

pregled, vizija, gledati, nejasan, t a m a n .

Iskuavajte promjene u t o n u glasa.

Iz kojeg pravca dolazi?

AUDITIVNE

to se dogaa kada promijenite pravac?

Rei, naglasak, ritam, glasan, ton, rezonantan, zvuk, m o n o t o n , gluh,

to se dogaa kad je glasniji?

zvoniti, pitati, naglasiti, zvuni, jasan, diskutirati, proglasiti, k o m e n

Ili tii?

tirati, sluati, zvono, buiti, bez rijei, vokalni, kazati, disonantan,

Razgovor sa s a m i m s o b o m m o e biti pravi uitak

skladan, otar, tih, nijem.

Glas ak ne m o r a ni biti va. Ako nije, pitajte ga to radi u vaoj glavi.

Promjena submodaliteta stvar je o s o b n o g iskustva i teko je m o e m o

KINESTETIKE

izraziti rijeima. Teorije je lako osporiti, ali je zato iskustvo uvjer

D o d i r n u t i , rukovati, kontaktirati, gurati, trljati, vrst, topao, hladan,

ljivo. Bolje je da vi reirate svoj film i odluujete kako razmiljati

grub, prihvatiti se, guranje, pritisak, osjetljiv, stres, opipljiv, napetost,

nego da se predate na milost i nemilost predstavama koje, ini se,

dodir, k o n k r e t a n , njean, zgrabiti, drati, ogrepsti, vrst, trpjeti, te

samovoljno djeluju. Kao i tijekom ljetnog televizijskog p r o g r a m a , i

ak, gladak.

u m o z g u ima m n o g o ponavljanja, od ega je m n o g o starih i ne tako

d o b r i h filmova. Ne m o r a t e ih gledati.

NEUTRALNE

Emocije imaju izvor, iako m o d a ne na svjesnoj razini. Takoer,

Odluiti, razmiljati, sjetiti se, znati, meditirati, prepoznati, p o b r i n u

emocije su same po sebi kinestetike predstave i imaju teinu, mjesto

ti se, shvatiti, ocijeniti, obraditi, odluiti, nauiti, motivirati, p r o m i

i intenzitet: imaju submodalitete koji m o g u biti promijenjeni. Osjeti

jeniti, svjestan, razmotriti.

64

65

OLFAKTIVNE

Jasno izraen.
Dati prijem.

Namirisan, ustajao, riblji, njuni, mirisan, zadimljen, svje

Drali jezik za zubima.

Tako rei.

GUSTATIVNE

Jasno i glasno.

Kiseo, zainjen, ljut, slan, soan, sladak.

VIZUALNE FRAZE

KINESTETIKE FRAZE

Vidim to misli.

Bit e m o u kontaktu.

Poblie r a z m a t r a m ideju.

Uhvatio sam se za tu ideju.

G l e d a m o istim oima.

Zadrati se sekundu.

I m a m maglovitu ideju.

Osjeam to u kostima.

I m a slabu toku.

Osoba tople due.

Pokai mi to misli.

H l a d n a muterija.

Kad e pogledati unatrag, smijat e se ovome.

Debelokoac.

To e baciti malo svjetlosti na cijelu stvar.

Zagrepsti po povrini.

Oslikava njegov pogled na ivot.

Na dohvat ruke.

Izgleda mi tako.

Doivjeti krah.

Bez i j e d n e sjene sumnje.

Kontrolirati se.

Gleda kritiki.

vrsta osnova.

eka ga svijetla b u d u n o s t .

Uarena rasprava.

Rjeenje mu je bljesnulo pred oima.

Ne prati to priamo.

D u h o v n o oko.

Ljigavac.

Prizor za bolne oi.

FRAZE VEZANE ZA ULO MIRISA I ULO OKUSA

AUDITIVNE FRAZE

Nanjuiti nepriliku.

Na istoj valnoj duljini.

Tu mi neto smrdi.

ivjeti u skladu.

Gorka pilula.

To je za m e n e panjolsko selo.

Svje kao tratinica.

P u n o mumljanja.

On se u k u s n o oblai.

Praviti se gluh.

Slatka osoba.

Zvuati poznato.

Kiseli komentar.

Pogaa me u icu.
Glazba za moje ui.
Rije po rije.
Neuto.

66

Tree poglavlje
P S I H O L O K A STANJA I E M O C I O N A L N A
SLOBODA
Kada kod nekoga nastupi oseka u e m o c i o n a l n o m i fizikom ivotu,
esto k a e m o da je u oajnom stanju". Takoer, jasno vam je da m o
rate biti dobro raspoloeni" kako biste neku priliku mogli p o t p u n o
iskoristiti. to znai biti d o b r o raspoloen? Jednostavno reeno, to
su sve misli, emocije i fiziologija koje izraavate u n e k o m trenutku:
m e n t a l n e slike, zvukovi, osjeti, kao i dranje tijela i disanje. Um i
tijelo p o t p u n o su povezani, tako da misli i s t o d o b n o utjeu na fizio
logiju, a fiziologija utjee na misli.
Nae raspoloenje neprestance se mijenja, i to je j e d n a od nekoliko
injenica koje su p o u z d a n o tone. Kada p r o m i j e n i m o raspoloenje,
sav se vanjski svijet mijenja, ili n a m se tako b a r e m ini. O b i n o s m o
svjesniji svog e m o c i o n a l n o g stanja nego svoje fiziologije, dranja,
gesta, ili obrasca disanja. Ustvari, s m a t r a se da se emocije ne m o g u
svjesno kontrolirati: o n e su v r h ledenog brijega. Mi ne vidimo cijeli
fizioloki i misaoni proces koji se nalazi ispod njega i p o d u p i r e e m o
cije. To je o n i h devet desetina ledenog brijega ispod povrine vode.
Beskorisno je pokuavati utjecati na emocije a p r i t o m ne mijenjati
raspoloenje, k a o i kad b i s m o pokuavali ukloniti ledeni brijeg tako
to e m o mu ukloniti vrh. On e j e d n o s t a v n o jo vie izbiti na povr
inu, osim ako ne p o t r o i m o o g r o m n u koliinu energije kako b i s m o
ga zadrali p o d v o d o m , a to je upravo o n o to esto inimo, koristei
lijekove ili svoju volju. Smatra se da je m o z a k taj koji vodi, a tijelo ga
posluno slijedi. Tako se m o e dogoditi da nae e m o c i o n a l n e navike
zapeate na izraz lica i dranje, jer ne primjeujemo kako emocije
modeliraju n a u fiziologiju.

69

Pokuajte uiniti sljedee: sjetite se nekog lijepog dogaaja, v r e m e

iskustva tijekom izvjesnog v r e m e n a . Svi z n a m o kako izgleda ustati

na kada ste se zaista lijepo osjeali. Kada se prisjetite, razmislite o

se iz kreveta na lijevu nogu. O n i koji pate od depresije nesvjesno

njemu. Provedite nekoliko m i n u t a proivljavajui ga to je m o g u e

su ovladali s p o s o b n o u zadravanja stanja bez izvora tijekom du

snanije.

eg v r e m e n a . Drugi su ovladali s p o s o b n o u svojevoljnog mijenja

D o k se osjeate u g o d n o , osvrnite se oko sebe i obratite p o z o r n o s t na

nja e m o c i o n a l n i h stanja, ostavljajui si tako slobodu koja pozitivno

o n o to vidite i ujete d o k proivljavate taj dogaaj.

utjee na kvalitetu njihovog ivota. O n i u potpunosti proivljavaju

Obratite pozornost na to kako se osjeate. Kada budete s p r e m n i , vra

e m o c i o n a l n e uspone i padove, ali ue, idu dalje i ne zadravaju se

tite se u sadanjost.

n e p o t r e b n o na emocionalnoj boli.

Zapazite kakav je utjecaj sve to imalo na vae t r e n u t a n o stanje, p o

Mi neprestance u ivotu doivljavamo razliita e m o c i o n a l n a stanja

sebice na dranje i disanje. Dogaaji iz prolosti nisu zauvijek proli:

koja se smjenjuju, nekad bre, nekad sporije. Primjerice, ba ste n e -

m o g u vam p o m o i popraviti raspoloenje u sadanjosti. Iako su pri

raspoloeni u trenutku kad vas je prijatelj nazvao telefonom i prio

zori i zvukovi iz prolosti o d a v n a nestali, kada ih u mislima p o n o v n o

pio vam neku d o b r u vijest. Vae se raspoloenje popravilo. Ili, d a n

stvorimo t r e n u t n i je osjeaj isto toliko stvaran i opipljiv kao i prije.

je m o d a bio sunan i lijep, a vi ste u p o t a n s k o m pretincu pronali

Bez obzira na to kako ste se osjeali prije nego to ste proitali ovaj

neoekivano visok raun. Mentalni oblaci m o g u zakloniti i pravo

o d l o m a k , sebe ste upravo oraspoloili.

sunce.

A sada, za promjenu, pokuajte se sjetiti nekog pomalo n e u g o d n o g d o

Bolje da sami utjeete na svoje raspoloenje nego da s a m o reagirate

ivljaja iz prolosti. Kad vam p a d n e na pamet, prozivke ga ponovno.

na o n o to se zbiva oko vas. Nekoliko zadnjih m i n u t a osjeali ste se

to vidite sada kada ste ga proivjeli?

dobro, a p o t o m loe, a o n d a . . . o n a k o kako se sada osjeate. A u vanj

to ujete?

skom se svijetu zapravo nita nije dogodilo. Sve ste to sami uinili.

Obratite p o z o r n o s t na to kako se osjeate.

Nemojte se previe dugo zadravati na o v o m dogaaju, vratite se u

ELICITACIJA

sadanjost i obratite p o z o r n o s t na to kakve je posljedice sve to proi

Elicitacija je rije koja se rabi u NLP literaturi da bi se opisao proces

zvelo na vas. Usporedite prijanji osjeaj s ovim sadanjim. Takoer

postupnog navoenja drugih ljudi u o d r e e n o stanje. Radi se o vjetini

obratite pozornost na razlike u dranju i na obrasce disanja.

koju svakodnevno koristimo pod raznim imenima jer svi mi prilino

Sada promijenite svoje raspoloenje. Uinile neto, p o m a k n i t e se i

umjeno d o v o d i m o ljude oko nas u razliita raspoloenja ili ih, opet,

preusmjerile svoju p o z o r n o s t na neto d r u g o . Pogledajte kroz p r o

iz nekih drugih izbavljamo. To se postie rijeima, intonacijom i dr

zor, poskoite, potrite do d r u g o g kraja sobe i d o d i r n i t e zid, ili se

anjem. M e u t i m , ponekad se dogodi da ne elicitirate reakcije koje

sagnite i dodirnite prste na n o g a m a . Obratite p o z o r n o s t na fizike

elite. Koliko li ste puta samo uli: to mu je, samo sam rekao.

senzacije i na o n o to osjeate tog trenutka.

Najjednostavniji nain elicitiranja nekog raspoloenja je navoenje

Reeno N L P pojmovima, to je stanje promjene ili stanje prekida, i

druge osobe da se sjeti nekog doivljaja kada se osjeala na odreeni

d o b r o je stupiti u njega svaki put kada primijetite da se osjeate ne

nain. to ste vi izraajniji, odgovor e biti izraajuiji. Ako su va glas,

gativno ili da niste na izvoru. Kad se god sjetite neeg n e u g o d n o g ili

vae rijei, izraz lica i poloaj tijela u skladu s reakcijom koju elite

zapadnete u loe raspoloenje, cijelo vae tijelo p o p r i m i takvo stanje

elicitirati, vea je vjerojatnost da ete to i ostvariti.

i zadrava ga kao obrasce napetosti miia, dranja ili disanja. Ova

Svi e vai n a p o r i uroditi p l o d o m . Pokuavate li nekoga smiriti, be

kva fiziki uskladitena sjeanja m o g u se odraziti na sva vaa b u d u a

smisleno je govoriti brzo i glasno, disati brzo i plitko i ivano se vr-

/u

N L P _ J U i t K M U l U N N U n & J u n IN j c n v i u u n

poljitL Unato vaim u m i r u j u i m rijeima, va e sugovornik postati

Vodite r a u n a o t i m m a l i m z n a k o v i m a na koje o b i n o ne o b r a a

jo ivaniji. Trebate raditi o n o to govorite. Stoga, elite li navesti ga

m o p o z o r n o s t . A to su zapravo vanjske manifestacije

da se osjea s a m o p o u z d a n o , pitajte ga o nekoj situaciji kada se tako

misli. Rije je o fizikoj d i m e n z i j i tih misli.

unutarnjih

osjeao. Govorite jasno, samouvjerenim glasom, diite ravnomjerno,

P o t o m z a m o l i t e prijatelja da razmilja o n e e m u to mu se ne svi

podignite glavu, a tijelo uspravite. Vi se ponaate s a m o p o u z d a n o .

a. O b r a t i t e p o z o r n o s t n a razlike. N e k a p o m i s l i n a n e k o g k o g a n e

Ako vae rijei nisu u suglasju s govorom tijela i intonacijom, va e

voli, zatim na j o n e k o g , sve d o k ne b u d e t e s i g u r n i da ste otkrili

sugovornik pratiti vau neverbalnu poruku.

neke razlike u fiziologiji. R e e n o N L P r j e n i k o m , sada ste kalibri

Takoer je vano da se va sugovornik uivi u dogaaj, a ne da ga

rali ta dva stanja. Z n a t e k a k o izgledaju. Z a m o l i t e ga da pomisli na

p r o m a t r a distancirano, sa strane. Tako ete oivjeli intenzivnija sje

j e d n u ili d r u g u o s o b u , ali da v a m ne p r i o p i na koju misli. Z n a t

anja. Zamislite da gledate nekoga kako jede vae omiljeno voe.

ete na koju o s o b u misli itajui z n a k o v e u fiziologiji koje ste ve

Sada zamislite da vi jedete to voe. Sto je ukusnije"? Da biste eliciti-

otkrili.

rali svoja raspoloenja, proivite te dogaaje to je m o g u e potpunije

Izgledat e k a o da itate misli.

i ivopisnije.

Dakle, m o g u e j e usavravati ovu vjetinu. M i u g l a v n o m k a l i b r i r a m o nesvjesno. Primjerice, u p i t a m o li voljenu o s o b u eli li otii

KALIBRACIJA

na r u a k , z n a t e m o i n t u i t i v n o i prije n e g o to o d g o v o r i koji je

U terminologiji NLP-a kalibracija oznauje prepoznavanje razliitih

odgovor. D a " ili N e " nisu zadnji k o r a k u p r o c e s u razmiljanja.

stanja u d r u g i m ljudima. To je umijee kojim zasigurno vladate i koje

Ne m o e m o izbjei o d g o v o r tijelom, u m o m i j e z i k o m jer su toliko

rabite u s v a k o d n e v n o m ivotu, a isplati se razvijati ga i usavravati.

duboko isprepleteni.

Vi uoavate male razlike u izrazu lica drugih ljudi kada proivljavaju

M o d a v a m se ve d o g o d i l o da s n e k i m r a z g o v a r a t e i i m a t e osje

razliita sjeanja i razliita raspoloenja.Na primjer, kada se netko

aj da ta o s o b a lae. To ste kalibrirali nesvjesno, dobili ste takav

prisjeti neeg zastraujueg, usne mu se izdue i postanu tanje, pro-

osjeaj ne znajui zato. to vie r a d i t e na kalibraciji, bit ete u

blijedi u licu, a disanje mu postane ubrzano. Nasuprot t o m u , kad se

t o m u uspjeniji. Razlike i z m e u p o j e d i n i h stanja bit e n e z n a t n e ,

prisjeti neeg lijepog, usne p o s t a n u punije, boja koe crvenija, disa

a n e k e e biti b j e l o d a n e . Kako b u d e t e vjebali, sve ete lake ot

nje sporije, a miii lica oputeniji.

krivati m a l e razlike. Razlike, ma k a k o m a l e n e bile, uvijek postoje.

esto kalibracija nije toliko razvijena pa primijetimo neiju u z n e m i

Kada v a m ula p o s t a n u izotrenija, zapazit ete ih.

renost tek kada p o n e plakati. Previe se oslanjamo na o n o to n a m

ljudi iskazuju rijeima, umjesto da rabimo svoje oi i ui. Valjda nije

SIDRA

p o t r e b n o da nas netko udari a k o m u nos kako bismo kalibrirali da

Emocionalna stanja imaju o g r o m a n i posvemanji utjecaj na razmi

je bijesan, niti je p o t r e b n o umiljati si kakva sve znaenja ima neki

ljanje i ponaanje. Nakon to ih elicitiramo i kalibriramo, upitajmo

pokret o b r v o m .

se kako ih iskoristiti da bi n a m bila od koristi u sadanjem trenutku.

Iskuajte ovu vjebu sa svojim prijateljem. Neka va prijatelj zamisli

Potrebno je imati ih na neki nain stalno na raspolaganju i stabilizi

nekoga tko mu se jako svia. D o k on to ini, promatrajte mu poloaj

rati ih ovdje i sada.

oiju i glave. Obratite p o z o r n o s t na to je li mu disanje d u b o k o ili pli

Zamislite k a k o bi to utjecalo na va ivot kada biste se mogli preba

tko, b r z o ili sporo, die li gornjim ili donjim dijelom prsa. Zapazite

civati u stanje vee sposobnosti po elji. Vrhunski politiari, sportai,

jesu li mu miii lica oputeni, boju koe, veliinu usana i boju glasa.

umjetnici i poslovni ljudi moraju biti sposobni doi u takvo stanje

77

N L P _ _ J O b t H H O ' C O N N O R & J O H N S 11 M U U K

TREE

POGLAVLJEPSIHOLOKA

STANJA

EMOCIONALNA

SLOBODA

po potrebi. G l u m a c m o r a biti sposoban uivjeti se u ulogu kada se

u kolu (to je s a m o po sebi veliko s i d r o ) i shvatili k a k o lako ui

zastor p o d i g n e , ne sat v r e m e n a ranije, ili u sredini d r u g o g ina. To je

te n e t o to je zanimljivo i intrigirajue. injenice koje vas n i s u

bit profesionalizma.

z a n i m a l e usvajali ste ponavljajui ih m n o g o p u t a . to ste m a n j e

Takoer je vano iskljuiti se". G l u m a c m o r a prestati s u l o g o m kada

e m o c i o n a l n o u k l j u e n i , p o t r e b n o j e vie ponavljati k a k o biste

se zastor spusti. M n o g i jako m o t i v i r a n i poslovni ljudi p o s t i g n u ve

u s p o s t a v i l i asocijaciju.

like stvari, ali p o t p u n o izgore i p o s t a n u nesretni, izgube obitelj ili, u

Tako se stvaraju navike, a b e z n a v i k a ne b i s m o m o g l i f u n k c i o n i r a

e k s t r e m n o m sluaju, obole od neke bolesti. Upravljanje naim stanji

ti. A k o ste v o z a , vi ste ve uspostavili asocijaciju i z m e u z e l e n o g

ma zahtijeva m u d r u uravnoteenost.

svjetla koje se mijenja u c r v e n o i o d r e e n o g p o k r e t a stopala na

Svatko od nas ima o s o b n u povijest, bogatu razliitim e m o c i o n a l n i m

p a p u i c i k o n i c e . To nije svjesna r a d n j a o kojoj razmiljate svaki

stanjima. Da bismo ih p o n o v n o doivjeli p o t r e b a n n a m je okida,

put, ali a k o ne n a p r a v i t e tu asocijaciju, m a l i su izgledi da ete

neka asocijacija u sadanjosti kako b i s m o elicitirali izvorni dogaaj.

preivjeti vonju.

M o z a k s p o n t a n o povezuje dogaaje, i na taj nain dajemo znaenje

Neke asocijacije, iako k o r i s n e , n i s u ba u g o d n e . Kad u r e t r o v i z o

o n o m u to r a d i m o . P o n e k a d su te asocijacije veoma u g o d n e : primje

ru u g l e d a t e policijski a u t o m o b i l , najvjerojatnije ete se zapitati u

rice, omiljena pjesma koja nas podsjea na neki lijep dogaaj. Svaki

k a k v o m v a m je stanju a u t o m o b i l i k o j o m b r z i n o m vozite.

put kad ujemo tu pjesmu, ona p o b u u j e u n a m a lijepe osjeaje. I

Neke asocijacije n i s u k o r i s n e . M n o g i ljudi povezuju dranje g o

svaki put kad se to dogodi, naa asocijacija postane snanija.

vora s t r e m o m i b l a g i m n a p a d o m p a n i k e . Pri s a m o j p o m i s l i na

Asocijacije s u u g l a v n o m v e o m a k o r i s n e .

Poticaj koji je povezan s n e k i m psiholokim stanjem i koji ga okida,

ispit osjeaju se n e s i g u r n o i h v a t a ih u z n e m i r e n o s t . Rijei m o g u

rjenikom NLP-a zovemo sidro. D r u g i primjeri s p o n t a n i h pozitivnih

biti s i d r a . Rije test" s i d r o je za najvei broj kolske djece: o n a

sidara bile bi omiljene fotografije, evocirajui miris, ili glas, ili o d r e

osjeaju t r e m u i n i s u u stanju p o k a z a t i k o l i k o znaju.

ene rijei voljene osobe.

U k r a j n j e m sluaju n e k i vanjski poticaj m o e o k i n u t i j e d a n j a k

Sidra su obino vanjska. Budilica zvoni i vrijeme je da ustanete.

n e u g o d a n osjeaj. To je p o d r u j e fobija. P r i m j e r i c e , o n i koji se

kolsko zvono oznaava kraj o d m o r a . To su auditivna sidra. C r v e n o

boje z a t v o r e n o g p r o s t o r a uspostavili su s n a n u asocijaciju i z m e

svjetlo na semaforu znak je da stanete, kimanje glavom znak je o d o

u z a t v o r e n o g p r o s t o r a i osjeaja p a n i k e , i uvijek je ponavljaju.

bravanja. To su vizualna sidra. A miris svjee r a z m a z a n o g katrana

ivoti m n o g i h ljudi n e p o t r e b n o s u o g r a n i e n i s t r a h o v i m a i z p r o

m o e vas m a g i n o vratiti u scenu iz djetinjstva kada ste ga po prvi

losti iju v r i j e d n o s t n i s u n a k n a d n o preispitali. N a m o z a k n e

put osjetili. U r e k l a m n i m oglasima pokuavaju od m a r k e n e k o g p r o

m o e ne stvarati asocijacije. Jesu li o n e koje ste napravili ili koje

izvoda napraviti sidro za tu vrstu proizvoda.

sada s t v a r a t e u g o d n e , k o r i s n e i p o z i t i v n e ?

Sidro m o e biti bilo to to uvodi u neko e m o c i o n a l n o stanje, a t o

O v a m a ovisi kakve asocijacije stvarate. U z m i t e bilo koje dogaaje

liko su oigledna i rasprostranjena da ih jedva primjeujemo. Kako

iz ivota koje s m a t r a t e t e k i m a ili i z a z o v n i m a i u n a p r i j e d o d l u i t e

nastaju sidra? Postoje dva naina. Prvi nain je ponavljanjem. A k o

u k a k v o m biste se p s i h o l o k o m stanju eljeli susresti s njima. Za

u nekoliko situacija vidite da se crveno povezuje s opasnou, to e

svaku situaciju z b o g koje ste n e s r e t n i m o e t e stvoriti n o v u asoci

ostati usidreno. To je jednostavna m e t o d a uenja: crveno znai opa

jaciju i stoga n o v i o d g o v o r koristei sidra.

snost. D r u g i , p u n o vaniji nain je bacanje sidra u p r a v o m t r e n u t k u

To se p o s t i e u dvije faze. Najprije izaberite e m o c i o n a l n o stanje

u situaciji kada je emocija snana. Ponavljanje je n u n o s a m o kada

koje elite, z a t i m ga poveite s p o t i c a j e m ili s i d r o m t a k o da ga

ne postoji e m o c i o n a l n o uivljavanje. Sjetite se v r e m e n a kada ste ili

m o e t e p r i z v a t i u sjeanje k a d g o d elite. S p o r t a i n o s e amajlije

74

75

NLP..JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

TREE

POGLAVLJE_PSIHOLOSKA

STANJA

EMOCIONALNA

SLOBODA

k a k o bi iskoristili svoja u m i j e a i s n a g u . Nerijetko ih m o e t e vi

Ako ste izabrali izvor, a ne moete se sjetiti v r e m e n a kada ste se tako

djeti k a k o ine prave male ritualne pokrete u tu svrhu.

osjeali, sjetite se nekoga koga poznajete, ili ak nekog izmiljenog

Koritenje vlastitih stanja bogatih izvorima p o m o u sidara jedan je

lika iz knjige. Kako bi izgledalo da ste kao oni, da proivljavate o n o

od najuinkovitijih naina mijenjanja svog ponaanja, k a o i ponaa

to o n i osjeaju? Imajte na u m u da, iako likovi nisu stvarni, vai osje

nja d r u g i h ljudi. A k o se s n e k o m situacijom suoite s vie izvora nego

aji jesu, a to je bitno.

prije, vae e se ponaanje promijeniti nabolje. Stanja bogata izvori

Kada ste i to izabrali, bez obzira je li dogaaj stvaran ili izmiljen,

ma klju su postizanja v r h u n s k i h rezultata. Kako mijenjate svoje p o

s p r e m n i ste za idui korak, a to je izbor sidra koje e sluiti da taj

naanje, lako se mijenja i ponaanje drugih ljudi. U k u p a n doivljaj te

izvor dovede u misli kada to elite.

situacije bit e drukiji.

Najprije uspostavite kinestetiko sidro: neki osjet koji moete pove

Pozor! Tehnike promjena opisane u ovom poglavlju i u ovoj knjizi

zati s izabranim izvorom. Dodirivanje palca prsta ili skupljanje ake

v e o m a su snana sredstva, a m o lei u vjetini osobe koja je koristi.

na o d r e e n i nain m o e posluiti kao d o b r o sidro. Primijetio s a m

Drvodjelja moe napraviti savren k o m a d namjetaja koristei pre

j e d n o ustaljeno sidro na igralitu za skvo kada igrai dodiruju zid sa

cizne alate: isti alati u r u k a m a njegovog p o m o n i k a ne bi dali iste

strane kako bi povratili sigurnost ako ne igraju d o b r o .

rezultate. Isto tako, p o t r e b n o je vjebati i raditi kako bi se d o b i o naj

Bitno je da je sidro jedinstveno i da nije sastavni dio trenutanog

bolji zvuk na n e k o m d o b r o m glazbenom i n s t r u m e n t u .

ponaanja. P o t r e b n o vam je karakteristino sidro koje se ne ponavlja

Drei teajeve velikom broju polaznika, uoili s m o z a m k e prigo

stalno, stoga i ne m o e biti povezano s n e k i m d r u g i m slanjem ili

d o m koritenja tih vjetina po prvi put. Od srca vam p r e p o r u a m o

radnjom. Takoer m o r a biti i n e p r i m j e t n o , neto to moete uiniti

da ove tehnike uvjebavate u j e d n o m s i g u r n o m okruenju, kao to je

posve neupadljivo. Stoj na glavi m o e d o b r o posluiti kao sidro za

N L P predavanje, sve dok ne steknete sigurnost, a umijee vam b u d e

postizanje samoLivjerenosti, ali ete time doi na glas kao ekscentrik

na zavidnoj razini.

koristite li ga kao p o m o pri dranju zdravica.

Na redu su auditivna sidra. To m o g u biti rijei ili fraze koje govo

USIDRAVANJE IZVORA

rite u sebi. Nije bitno o kojim se rijeima ili frazama radi sve d o k

Sada e m o vam pokazati kako se pozitivni emocionalni izvori vezani

su usklaene s osjeajem. Nain na koji to kaete, o d r e e n ton koji

za iskustva iz prolosti m o g u po potrebi prebacivati u sadanjost. M o

koristite, imat e isto toliko utjecaja koliko i same rijei i fraze. Neka

da ete morati pozvati prijatelja kako bi vas on proveo kroz proces.

bude karakteristian i nezaboravan. Primjerice, ako je samouvjere

Zavalite se u u d o b n u stolicu ili stanite na neko mjesto odakle cijeli

nost" stanje koje elite usidriti, sebi moete rei: Osjeam sve vee

proces m o e t e p r o m a t r a t i s distance. Sjetite se neke o d r e e n e situaci

samopouzdanje", ili j e d n o s t a v n o : Samouvjerenost." Govorite sigur

je u kojoj elite biti drukiji, osjeati se drukije i postupati drukije.

nim glasom. Pobrinite se da je izvor stvarno u skladu s p r o b l e m s k o m

P o t o m izaberite n e k o o d r e e n o e m o c i o n a l n o stanje, od m n o g i h koje

situacijom.

ste iskusili u ivotu, a koje elite imati na raspolaganju u toj situaciji.

Preostala su jo vizualna sidra. Izaberite neki simbol ili se prisjetite

To m o e biti bilo koje stanje bogato izvorima - samouvjerenost, hu

to ste vidjeli kada ste bili samouvjereni. To e funkcionirati sve dok

mor, u p o r n o s t , kreativnost - to vam se god s p o n t a n o ini odgova

je izabrani simbol karakteristian i d o k p o m a e prizivanju osjeaja

rajuim. Kada to odredite, p r o n a i t e neki dogaaj u ivotu kada ste

u sjeanje.

se tako i osjeali. Bez urbe promatrajte primjere koji vam padaju na

Kada ste izabrali sidro za svaki sustav predstava, sljedei se korak

p a m e t i izaberite onaj koji je najjasniji i najintenzivniji.

sastoji u p o n o v n o m proivljavanju osjeaja samopouzdanja j a s n i m

76

NLP_JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

stvaranjem izvorne situacije. Iskoraite ili promijenite stolicu dok se

vam ukazuje da trebate to izvorino stanje? Pronaite prvu stvar koju

p o t p u n o ne uivite u dogaaj. Zauzimanje razliitih e m o c i o n a l n i h

vidite, ujete ili osjetite, a koja vam daje do znanja da ste u toj situaciji.

stavova na razliitim mjestima p o m a e t o m u da ih j a s n o odvojite.

Znak m o e biti unutarnji i vanjski. Primjerice, odreeni izraz neijeg

Vratite se u mislima na taj izvor koji ste izabrali...

lica ili glas bili bi vanjski znakovi. Poetak unutarnjeg dijaloga bio bi

Sjetite se gdje ste bili i to ste radili...

unutarnji znak. Sama svijest o t o m u da moete izabrati kako se osjeati

D o k v a m slika postaje jasnija, zamislite da ste ba sada t a m o i da

izvorino je stanje samo po sebi. O n a e takoer ometati uobiajene,

stvarno vidite to to vidite...

usidrene reakcije. Vrijedno je usidriti tu svijest povezujui je sa znakom.

Poinjete uti zvukove koji su se uli i p o n o v n o proivljavati osjeaje

koji su toliko snano dio tog dogaaja.
Odvojite o d r e e n o vrijeme i uivajte u t o m dogaaju koliko god m o
ete intenzivnije...
Kako biste zaista doivjeli p o t p u n i ulni doivljaj tog izvora, uinite

Znak e onda posluiti kao signal da moete birati osjeanja.

Ako nastavite rabiti sidro, nakon izvjesnog vremena sam e znak postati
sidro izvorinog stanja. Okida loeg raspoloenja sada postaje jedan od
onih koji bude osjeanje snage i bogatstva izvorima. Slijedi kratki pre
gled osnovnih koraka procesa:

p o n o v n o u o v o m t r e n u t k u o n o to ste tada inili. Primjerice, stavite

tijelo u isti poloaj, ponovite neke p o s t u p k e (ako je m o g u e ) . . .

Sidra moraju biti:

Kada ti osjeaji d o u do v r h u n c a i p o n u blijedjeti, tjelesno se vratite

Podeena u trenutku kada je stanje na vrhuncu.

u distancirani poloaj. Sada znate kako najbolje moete stvarati svoje

Jedinstvena i karakteristina.

izvore i koliko v a m v r e m e n a treba za to.

Jednostavna kako bi se identino mogla ponavljati.

Sada ste s p r e m n i usidriti svoj izvor. Koraknite na mjesto izvora i p r o -

Povezana sa stanjem koje je jasno i u potpunosti proivljeno.

ivite ga. Kada doete do vrhunca, gledajte vlastitu sliku, ponovite

svoje geste i rijei. Sidra m o r a t e povezati s izvorom d o k se pribliava

Zakljuak o usidravanju izvorinih stanja:

svom v r h u n c u .

1. Identificiranje situacije u kojoj elite raspolagati bogatijim izvorima.

Kljuni je trenutak. Ako povezete n a k o n v r h u n c a , usidrili biste ga

2. Identificiranje odreenog izvora kojeg elite, primjerice samopouzda

na izlazu iz tog stanja, a to nije o n o to v a m treba. Redoslijed sidara

nja.

nije bitan, rabite onaj koji daje bolje rezultate ili ih rabite naizmjence.

3. Odgovara li izvor, provjerite pitanjem: Kada bih mogao sada raspo

Ponekad kada vae osjeanje izvora d o e do vrhunca, bit e p o t r e

lagati ovim izvorom, bih li ga zaista rabio?" Ako je odgovor potvrdan,

b n o da iskoraite i promijenite stanje prije nego to b u d e t e s p r e m n i

nastavite. Ako nije, vratite se na korak broj dva.

provjeriti sidro.

4. Pronaite situaciju u ivotu kada ste imali takav izvor.

Koristite sva tri sidra na isti nain i istim redoslijedom i obratite p o

5. Izaberite sidra koja ete rabiti u svakom od tri glavna sustava predsta

zornost do koje ste granice zaista doli u izvorino stanje. A k o niste

va: neto to vidite, ujete i osjeate.

zadovoljni, vratite se i ponovite cijeli p o s t u p a k kako biste pojaa

6. Koraknite na neko drugo mjesto i u mislima se u potpunosti vratite

li asocijacije i z m e u sidara i vaeg izvorinog stanja. M o d a e biti

na to izvorino stanje. Proivite ga ponovno. Kada dostigne vrhunac,

p o t r e b n o ponoviti sve ovo nekoliko puta, ali imati eljeno stanje na

promijenite stanje i iskoraite iz njega.

raspolaganju zaista vrijedi.

7. Ponovno doivite svoje izvorino stanje i kada ono doe do vrhunca,

Na posljetku, razmislite o nekoj buduoj situaciji kada e v a m najvje

poveite sva svoja tri sidra. Zadrite to stanje koliko god elite, a p o t o m

rojatnije trebati to izvorino stanje. to moete rabiti kao z n a k koji

ga promijenite.

78

79

8. Iskuajte asocijaciju bacajui sidra naizmjence, ime ete utvrditi

POVEZIVANJE SIDARA

jeste li zaista uli u eljeno stanje. A k o niste zadovoljni, ponovite k o

Sidra s e m o g u povezati tako d a j e d n o v o d i d r u g o m e . Svako s i d r o

rak broj sedam.

predstavlja kariku u l a n c u i o k i d a sljedee sidro, k a o to elektrini

9. Identificirajte znakove koji e v a m ukazati da ste se nali u p r o

i m p u l s i prelaze od j e d n o g do d r u g o g ivca u n a e m u tijelu. Na

blemskoj situaciji u kojoj je p o t r e b n o iskoristiti svoje izvore. Ovaj e

n e k i su n a i n sidra vanjski o d r a z n a i n a na koji se u t i r u n o v i n e

vas z n a k podsjetiti kada trebate uporabiti sidro.

u r o l o k i p u t o v i u n a e m i v a n o m s u s t a v u od inicijalnog poticaja
do n o v o g o d g o v o r a . Povezivanje sidara o m o g u u j e n a m lako i a u

Sada m o e t e rabiti sidra k a k o biste prizvali svoje izvore k a d a god

t o m a t s k o kretanje k r o z niz razliitih stanja. Povezivanje je o s o

to elite. Ne zaboravite iskuati o v u , k a o i bilo koju d r u g u N L P

bito k o r i s n o n a l a z i m o li se u n e k o m n a g l a e n o p r o b l e m a t i n o m

t e h n i k u , k a k o biste otkrili n a i n na koji o n a najbolje djeluje u

stanju, a izvor je previe d a l e k o da b i s m o do njega mogli d o i u

v a m a . N e k a v a m cilj uvijek b u d e na p a m e t i (osjeaj da ste bogatiji

j e d n o j fazi.

i z v o r i m a ) , i igrajte se s t e h n i k a m a d o k ne uspijete. N e k i m a je d o

P r i m j e r i c e , razmislite o situaciji k a d a ste se osjeali f r u s t r i r a n o .

voljna gesta (bacanje n j i h o v o g k i n e s t e t i k o g sidra) da se d o v e d u

M o e t e li identificirati taj d o s l j e d a n z n a k koji o k i d a taj osjeaj?

u i z v o r i n o stanje. D r u g i za to koriste sva tri sidra.

Ton glasa u vaem u n u t a r n j e m dijalogu?

O v e p r o c e s e m o e t e rabiti k a k o biste usidrili razliite izvore. Neki

Neki osobit osjet?

ljudi u s i d r e razliite izvore na s v a k o m p r s t u . D r u g i , p a k , p o v e z u

Neto to vidite?

ju m n o t v o razliitih i z v o r i n i h stanja s j e d n i m s i d r o m k a k o bi

e s t o izgleda da se svijet u r o t i o p r o t i v vas, ali vi m o e t e k o n t r o

napravili s n a n o i z v o r i n o sidro. O v a t e h n i k a d o d a v a n j a razlii

lirati k a k o ete reagirali na tu u r o t u . Osjeaj frustracije n e e p r o

tih izvora na i s t o m s i d r u p o z n a t a je k a o n a g o m i l a v a n j e izvora.

mijeniti vanjski svijet. Kada osjetite taj u n u t a r n j i znak, o d l u i t e u

Usidravanje i rabljenje i z v o r i n i h stanja je vjetina, i k a o sve vje

koje ete se stanje p r e b a c i t i . M o d a u izvor znatielje? A o d a t l e u

tine postaje j e d n o s t a v n i j a i uinkovitija to je vie rabite. Neki

izvor k r e a t i v n o s t i ?

ljudi smatraju da ve p r v i p u t djeluje d r a m a t i n o . D r u g i s m a t r a

Da biste napravili lanac, sjetite se v r e m e n a k a d a ste bili v e o m a

ju da je p o t r e b n o uvjebavati je k a k o bi ovladali n j o m e i uvjerili

znatieljni i usidrite ga, primjerice, k i n e s t e t i k i , d o d i r n u v i r u k u .

se da zaista d o n o s i n e k u p r o m j e n u . Sjetite se faze uenja. A k o

Izaite iz tog stanja i sjetite se v r e m e n a k a d a ste bili v e o m a kre

je usidravanje za vas n e t o n o v o , e s t i t a m o v a m jer ste preli iz

ativni i usidrite ga, primjerice, d o d i r n u v i n e k o d r u g o mjesto na

nesvjesnog u svjesno znanje. Uivajte u ovoj fazi d o k postajete

ruci.

svjesni svog znanja.

Z a t i m se vratite u to stanje frustracije, i i m dobijete neki z n a k

Usidravanje izvora slui k a k o biste poveali e m o c i o n a l n e izbore.

frustracije, bacite s i d r o znatielje. I d o k se osjeaj znatielje p r i

U ovoj se kulturi, za razliku od n e k i h d r u g i h , vjeruje da se e m o c i

bliava v r h u n c u , d o d i r n i t e s i d r o za k r e a t i v n o s t .

o n a l n a stanja ne m o e p o s t i i voljom i da su uvjetovana vanjskim

Tako se uspostavlja m r e a ivanih asocijacija kroz koju se lako

o k o l n o s t i m a ili d r u g i m l j u d i m a . S v e m i r n a m j e m o d a p o m i j e a o

kreete od frustracije p r e k o znatielje do k r e a t i v n o s t i . Vjebajte

k a r t e , ali mi m o e m o birati k a k o i k a d a igrati. Kao to je A l d o u s

to koliko god p u t a elite, t a k o da ta veza p o s t a n e a u t o m a t s k a .

H u x l e y r e k a o : Iskustvo nije o n o t o ti se d o g a a , ve o n o to ti

Tada k a d a ste elicitirali, kalibrirali i usidrili razliita e m o c i o n a l n a

uini s o n i m to ti se d o g a a . "

stanja, vjerojatno i m a t e s n a n o s r e d s t v o za savjetovanje i terapiju.

Vi i vai klijenti i m a t ete brz i lak p r i s t u p bilo kojem e m o c i o -

TREE

P0GLAVUE_PSIHOL0SKA

STANJA

EMOCIONALNA

SLOBODA

n a l n o m stanju. Usidravanje m o e t e koristiti k a k o biste p o m o g l i

sto, a p o t o m neka izie iz tog stanja. Ovako ete uspostaviti sidro za

klijentu da nevjerojatno b r z o uini p r o m j e n e , a m o e t e ga rabiti u

problemsko stanje.

bilo k o j e m sustavu, v i z u a l n o m , a u d i t i v n o m i k i n e s t e t i k o m .

6. Naizmjence rabei sidra, klijenta vodite iz jednog u drugo stanje slje

deim iskazima: Dakle, postoje neki trenctci kada ste se osjeali tuno

SIDRA U KOLAPSU

(bacite negativno sidro) i u tim situacijama vi biste se radije osjeali

Sto bi se dogodilo k a d biste pokuali i s t o d o b n o osjetiti i vrue i hla

uplaeno (bacite pozitivno sidro)." Ovo ponovite u vie navrata mijenja

dno? to se dogaa kada pomijeate utu i plavu boju? to se dogaa

jui na taj nain stanja.

kada bacite dva suprotna sidra odjedanput? Hoete li osjetiti toplinu

7. Kada ste spremni, uvedite sljedee rijei, poput: Zabiljeite svaku

ili e nastati zelena boja? Da bi dolo do kolapsa sidara, p o t r e b n o je

promjenu koje ste svjesni" i bacite oba sidra istodobno. Pozorno proma

usidriti j e d n o neeljeno negativno stanje (bilo da se zove h l a d n o ili

trajte fiziologiju. Najvjerojatnije ete vidjeli znakove promjene i konfu

plavo) i pozitivno stanje (bilo o n o vrue ili uto) i p o t o m bacite oba

zije. Uldonite negativno sidro pred pozitivnim.

sidra istodobno. N a k o n kratkog razdoblja konfuzije, negativno e se

8. Zamolite ga neka pristupi problemskom stanju ili neka baci negativno

stanje promijeniti i nastat e novo i drukije stanje. O v u t e h n i k u si

sidro kako biste provjerili to ste uinili. Vidjet ete kako dolazi u stanje

dara u kolapsu m o e t e iskuati sa svojim prijateljem ili klijentom.

izmeu ta dva ili u novo dmkije stanje, ili u pozitivno stanje. Ako jo

Slijedi kratki pregled postupka: pobrinite se ostvariti i zadrati uz

uvijek dobivate negativno stanje, otkrijte koji su drugi izvori potrebni

vrat sve vrijeme.

vaem klijentu. Usidrite to na istom mjestu kao i prvi pozitivan izvor i

SAETAK

9. Na koncu, neka zamisli situaciju u blioj budunosti u kojoj oekuje

1. Identificirajte p r o b l e m s k o stanje i s n a n o pozitivno stanje koje bi

da bi se m o g a o osjeati n e u g o d n o i zamolite ga da brzo proe kroz nju

bilo poeljno u toj situaciji.

u svojoj mati dok vi opaate njegovo stanje. Sluajte dok opisuje. Ako

2. Elicitirajte pozitivno stanje i kalibrirajte fiziologiju tako da ga

niste zadovoljni njegovim stanjem ili ako je on jo uvijek nezadovoljan

m o e t e p r e p o z n a t i . Izvedite ga iz tog stanja: navedite klijenta u

ishodom, otkrijte koji su mu drugi izvori potrebni, usidrite ih na istom

n e k o d r u g o stanje usmjeravajui njegovu p o z o r n o s t u d r u g o m

mjestu kao i prvi pozitivan izvor i nastavite dalje od toke broj est. Sidra

pravcu i zamolite ga da se pomjeri.

u kolapsu nee djelovati ako je pozitivno stanje slabije od negativnog i

3. P o n o v n o elicitirajte eljeno stanje i usidrite ga p o s e b n i m d o d i

moda e biti potrebno nagomilati pozitivne izvore na jedno sidro da

r o m i/ili rijeju ili frazom, a p o t o m neka klijent izie iz tog stanja.

biste uspjeli.

nastavite od toke broj est.

4. Testirajte p o z i t i v n o sidro k a k o biste se uvjerili da je uspostavlje

n o . Bacite sidro t a k o to ete d o d i r n u t i isto mjesto i/ili izgovoriti

Jedan od razloga tomu to se dogaa navodi nas na razmiljanje da iv

odgovarajue rijei. Uvjerite se da zaista vidite fizionomiju koja

ani sustav zapravo pokuava angairati dva meusobno nespojiva sta

ukazuje na eljeno stanje. A k o ne vidite, p o n o v i t e k o r a k e od broja

nja istodobno. Budui da to nije u stanju, pokuava neto drugo. Stari

j e d a n do broja tri k a k o biste napravili jae asocijacije. Kada u s p o

obrazac je slomljen i stvaraju se novi. O v o objanjava konfuziju koja se

stavite pozitivna sidra za eljeno stanje, neka klijent izie iz tog

esto dogaa kada su dva sidra u kolapsu. Sidra n a m omoguuju svjesno

stanja.

koritenje iskustva kroz prirodni proces koji obino koristimo nesvje

5. Identificirajte n e g a t i v n o stanje ili iskustvo, p o n o v i t e k o r a k e od

sno. Mi usidravamo sve vrijeme, obino posve nasumice. Umjesto toga,

toke dva do toke etiri i usidrite ga d o d i r o m na n e k o d r u g o mje-

m o e m o biti m n o g o selektivniji glede sidara na koje reagiramo.

82

83

NLP.JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

TREE

POGLAVLJE

PSIHOLOKA

STANJA

EMOCIONALNA

SLOBODA

MIJENJANJE O S O B N E POVIJESTI

3. Neka klijent razmisli u okviru svog sadanjeg iskustva koji bi to

Ljudsko iskustvo postoji s a m o u sadanjem trenutku. Proli dogaaji

izvori, da je tada raspolagao njima, pridonijeli da ta iskustva b u d u

postoje s a m o kao sjeanja i da bismo ih se sjetili potrebno je p o n o v n o

pozitivna, a ne problematina. Najvjerojatnije e identificirati izvore

doivjeti ih na neki nain u sadanjosti. Budunost postoji kao oeki

rijeima i frazama p o p u t sigurnost", biti voljen" ili razumijevanje".

vanje ili matanje, no ona je takoer stvorena u sadanjosti. Usidra-

Izvor m o r a dolaziti iz njegove osobe i biti p o d njegovom k o n t r o l o m .

vanjem izbjegavamo tiraniju prolih negativnih iskustava i stvaramo

Ako bi se s a m o ostali ljudi iz te situacije ponaali drukije, to ne bi

pozitivniju budunost, to n a m omoguava poveanje emocionalne

klijenta dovelo do novih saznanja. On m o e elicitirati razliite rea

slobode.

kcije d r u g i h ljudi koji su bili ukljueni s a m o ako se i sam promijeni.

Mijenjanje

osobne povijesti je

tehnika pomou

koje

redefiniramo

mu

4. Elicitirajte i usidrite j e d n o o d r e e n o iskustvo n e o p h o d n o g izvora

na sjeanja u svjetlu sadanjeg iskustva. Svi mi i m a m o bogatu osobnu

i testirajte to pozitivno sidro.

povijest koja postoji kao sjeanje u sadanjosti. I dok o n o to se zai

5. Zadrite to pozitivno sidro, p o n o v n o vratite klijenta do najranijeg

sta dogodilo (ma to to bilo, jer sjeanje nije pouzdano) ne m o e m o

iskustva. Pozovite ga da sam sebe p r o m a t r a s distance s t u n n o v i m

promijeniti, mi m o e m o promijeniti znaenje koje o n o ima za nas u

izvorom i obratite p o z o r n o s t k a k o se mijenja njegovo iskustvo. Po

sadanjosti, pa stoga i uinke na nae ponaanje.

tom mu recite da pristupi t o m iskustvu bez distance, s tim izvorom

Primjerice, ljubomora nije utemeljena na stvarnom dogaaju, nego na

(vi jo uvijek drite sidro), te da p o n o v n o proivi cijeli taj dogaaj.

iskonstruiranim dogaajima, na o n o m e to vjerujemo da se dogodilo.

Sad kada ima novi izvor neka obrati p o z o r n o s t na reakcije d r u g i h

Reakcija na te slike je da se osjeamo loe. Iako se nikada nisu odigrale,

ljudi u toj situaciji. Pozovite ga da zamisli kako bi dogaaj izgledao s

slike su dovoljno stvarne da prouzroe neke ekstremne reakcije.

njihovog stajalita, da bi tako m o g a o dobiti osjeaj k a k o oni vide nje

A k o su dogaaji u prolosti bili toliko traumatini i snani da ak i

govo novo ponaanje. A k o je u bilo kojoj fazi nezadovoljan, neka se

p o m i s a o na njih izaziva bol, tada bi trebalo koristiti tehniku lijeenja

vrati na toku etiri, identificira i nagomila d r u g e izvore s kojima e

fobija iz o s m o g poglavlja, koja slui za razrjeavanje intenzivnih nega

pristupiti toj situaciji. Kada je klijent zadovoljan, doivljaj te situacije

tivnih iskustava.

je drukiji i iz nje m o e nauiti neto novo. Uklonite sidro i izvedite

Tehnika mijenjanja osobne povijesti korisna je kada se problematine

ga iz tog stanja.

situacije stalno ponavljaju. Radi se o vrsti osjeaja koje m o e m o svesti

6. Testirajte promjenu lako to neete rabiti ni j e d n o sidro, nego ete

pod pitanje: Zato to stahio inim?" Prvi je korak pri koritenju ove

traiti od klijenta da se sjeti tog prolog iskustva i primijeti kako se

tehnike s klijentom ili prijateljem, naravno, uspostavljanje i odravanje

sjeanje promijenilo. Obratite p o z o r n o s t na fiziologiju. Ako postoje

uzvrata.

neki znakovi koji ukazuju na negativno stanje, vratite se na toku

etiri i nagomilajte vie izvora.

SAETAK
1. Identificirajte negativno stanje, elicitirajte ga, kalibrirajte i usidrite

ISKORAK U BUDUNOST

ga, a p o t o m izvedite klijenta iz tog stanja.

Doivljavati situaciju unaprijed u rjeniku NLP-a zovemo iskorakom

2. Zadrite negativno sidro, a klijent se treba vratiti u prolost i ra

u b u d u n o s t , i to je krajnja toka m n o g i h N L P tehnika. Iskoraite u

zmiljati o v r e m e n u kada se slino osjeao. Nastavite sve d o k ne d o e

b u d u n o s t u mati s n o v i m izvorima koje imate i doivite je unapri

do najranijeg iskustva te vrste kojeg se sjea. Bacite sidro, izvedite

jed o n a k o kako elite da se dogodi. Na primjer, iskorak u b u d u n o s t

klijenta iz tog stanja i vratite ga p o t p u n o u sadanjost.

u tehnici mijenjanja osobne povijesti je kada traite od klijenta da

85

N L P J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

I K t U

rU(iLAVLJt_rblnOLObKA

MANJA

cMUlIUNALNA

bLOBODA

sljedei put zamisli neku problematinu situaciju koja e se moda p o

Ovu vrstu tehnike moete koristiti za stvaranje p o t p u n o novog pona

noviti. Dok on to ini, vi kalibrirajte ne biste li primijetili neki znak p o

anja, kao i za unoenje promjena i poboljanja neega to ve radite.

vratila u negativno stanje. Ako se pojavljuje, onda vam je jasno da imale

jo m n o g o posla.
Iskorak u b u d u n o s t je provjera je li va t r u d u r o d i o p l o d o m . To je
najblie to se moete pribliiti nekoj problematinoj situaciji. No do
prave provjere je li dolo do neke promjene doi e sljedei put kada
se klijent suoi sa stvarnim p r o b l e m o m . Moe se dogoditi da se sa
znanja i promjene usidre u sobi u kojoj se odrava terapija. Uenje se
lako usidri u uionicu, a poslovni planovi u sobu za sastanke. Stvaran
je ivot pravi test.
Kao drugo, iskorak u budunost jedna je vrsta mentalne probe. Men
talna priprema i proba nuni su obrasci koje prakticiraju svi vrhunski
izvoai: glazbenici, prodavai, a posebice sportai. Cijeli program obu
ke utemeljen je na ovom jednom jedinom elementu. Mentalna je proba
vjeba u mati, a budui da su tijelo i um jedno, tijelo se na taj nain
priprema za stvarnu situaciju.
Ako mozgu dajete snane pozitivne slike uspjeha, programirat ete ga
da misli na taj nain, pa e i uspjeh biti vjerojatniji. Oekivanja su pro
roanstva koja sama dovode do ostvarenja. Ideje iskoraka u budunost
i mentalnih proba mogu se koristiti kako biste uili iz svakodnevnog
ivota, a mogu posluiti i za stvaranje novih obrazaca ponaanja. Moda

GENERATORI N O V O G PONAANJA

ete eljeti svake veeri ponoviti ove korake prije odlaska na spavanje.

O v o je j e d n a u o p e n a tehnika koja se rabi u sluaju da elite usvojiti

D o k razmiljate o d a n u koji je iza vas izaberite iz njega neto to

neki novi obrazac ponaanja, ili promijeniti ili pospjeiti ve postoje

ste uinili d o b r o i neto zbog ega niste ba sretni. Promatrajte oba

e. Primjerice, elite biti bolji u n e k o m vama omiljenom sportu. P r o

dogaaja, osluhnite glasove, proivite ili p o n o v n o bez distanciranja.

matrajte u mislima k a k o se p o n a a t e o n a k o k a k o biste eljeli, kako

Potom iskoraite i zapitajte se: to sam m o g a o uiniti drukije?"

izvodite, na primjer, d o b a r servis u tenisu. A k o je to teko, zamislite

Koji su kljuni izbori koje ste uinili? Kako moete neto d o b r o pre

kako to radi netko tko vam je uzor. Budite Stephen Spielberg u m i

tvoriti u jo bolje? Takoer, moete identificirati izbore koje ba i

slima. Promatrajte prizor kako se odvija pred vaim oima. Ostanite

niste najsretnije uinili.

distancirani d o k presluavate i miksate zvunu traku. Vi ste i zvijezda

A sada dogaaj p o n o v n o proivite u cijelosti, ali tako da se vi druki

i redatelj. A k o su ukljueni i drugi ljudi, promatrajte kako oni reagi

je ponaate. Kako izgleda? Kako zvui? to osjeate? Ovaj mali ritual

raju na o n o to inite.

ugradit e izbor. Moete raspoznati z n a k koji e vas upozoriti svaki

Reirajte prizor i miksajte zvunu traku sve d o k ne budete u p o t p u

p u t k a d a bi se m o g l o odigrati neto loe k a k o biste uinili neki d r u g i

nosti zadovoljni, a o n d a zakoraknite u sliku u sebi i potrite k a o da to

izbor koji ste m e n t a l n o ve uvjebali.

stvarno i inite. D o k to radile, obratite p o s e b n u p o z o r n o s t na svoje

86

87

N L P ^ J U b b P H U ' I U N N U K & JUHN b fc Y M U U K

osjeaje i na reakcije ljudi oko vas. Je li to novo ponaanje u skladu s

vaim sustavom vrijednosti i integritetom vae osobe?
A k o osjeaj nije pravi, vratite se na redateljsko mjesto i promijeni
te film prije nego to zakoraknete unutra. Kada budete zadovoljni
zamiljenom slikom, raspoznajte unutarnje ili vanjske znakove koje
moete rabiti kako biste okinuli to ponaanje. Mentalno vjebajte

etvrto poglavlje

uoavanje znakova d o k prolazite kroz to iskustvo.

G e n e r a t o r novog ponaanja jednostavna je, ali korisna tehnika za

Nijedan ovjek nije otok s a m za sebe.

osobni i profesionalni razvoj. Svako se iskustvo pretvara u prigodu

John

Donne

da se neto naui. to to ee inite, bre ete se kretati p r e m a o n a

kvoj osobi kakva zaista elite biti.

PETLJE I S U S T A V I
Na komunikaciju moete gledati kao na jednostavan u z r o n o - p o sljedini o d n o s . Izdvojite j e d a n takav o d n o s , odredite uzrok i analizi
rajte posljedice, ne uzimajui u obzir d r u g e utjecaje. O t o m u se esto
govori k a o da se upravo tako odvija, ali je posve jasno da se radi o
velikom pojednostavljenju.
Z a k o n uzroka i posljedice djeluje kod neivih bia: ako se j e d n a bi
ljarska kugla sudari s d r u g o m moete prilino t o n o predvidjeti mje
sto na kojem e se zaustaviti svaka od njih. Nakon p o e t n o g sudara
o n e nemaju vie nikakav utjecaj j e d n a na drugu.
iva su bia neto d r u g o . Udarim li psa, m o g u izraunati snagu udar
ca i tono izraunati koliko daleko bi pas trebao odletjeti" u n e k o m
pravcu s obzirom na njegovu veliinu i teinu. Ustvari, to bi se malo
drukije odvijalo: da sam dovoljno luckast udariti psa, on bi se m o
da o k r e n u o i ugrizao me. Mala je vjerojatnost da e pas dospjeti
t a m o gdje bi trebao dospjeti p r e m a N e w t o n o v i m zakonima.
Ljudski su odnosi sloeni - m n o g o toga odvija se istodobno. Ne moe
se t o n o predvidjeti to e se dogoditi jer ponaanje j e d n o g ovjeka
utjee na reakciju drugog. Naziv za taj o d n o s je petlja: mi neprestan
ce p r o m a t r a m o p o v r a t n e informacije k a k o b i s m o znali to e m o slje
dee uiniti. Ako se usredotoujemo s a m o na j e d n u stranu petlje, to
je kao da p o k u a v a m o shvatiti to se dogaa u tenisu prouavajui
s a m o j e d n u stranu terena. M o e m o provesti cijeli ivot pokuavajui
shvatiti kako u d a r a c loptice utjee na to da se o n a vrati natrag, kao i

88

89

zakone koji odreuju kakav m o r a biti idui udarac. Ljudska je svijest

Kada neto ciljano r a d i m o , m o r a m o provjeriti postoje li neke u n u

ograniena i ne m o e vidjeti cijelu petlju komunikacije, nego s a m o

tarnje sumnje ili dvojbe. Potrebno je obratiti pozornost na vanjsku

njezine pojedine djelie.

ekologiju i procijeniti koje e posljedice nai ciljevi imati na iri su

Tek udruivanje sadraja i konteksta komunikacije zajedno daju zna

stav o d n o s a .

enje. Kontekst je sveukupno okruenje, cijeli sustav koji obuhvaa

Dakle, rezultati naih p o s t u p a k a vraaju se preko petlje. K o m u n i k a

sadraj. to znai j e d a n k o m a d i slagalice? Sam po sebi nita: nje

cija je o d n o s , a ne kanal informacija u j e d n o m pravcu. Ne moete biti

govo znaenje ovisi o mjestu koje ima na slici, gdje se uklapa i u

uitelj ako n e m a t e uenika, ili prodava bez kupaca, ili savjetnik bez

k a k v o m je o d n o s u s d r u g i m k o m a d i i m a .

klijenata. Usrdno, ali m u d r o ponaanje predmnijeva procjenjivanje

to znai j e d n a nota? Sama po sebi gotovo nita: njezino znaenje

ovisi o t o m u u kakvom je o d n o s u s d r u g i m n o t a m a , o visini i o tra
janju. Ta ista nota zvuat e p o t p u n o drukije promijene li se okolne
note.
Postoje dva glavna naina kako m o e m o razumjeti neki dogaaj
ili iskustvo. Jedan je nain usredotoivanje na sadraj, informaciju.
to je ovaj komadi? Kako se zove? Na koji je nain slian d r u g i m a ?
Obrazovanje se uglavnom tako odvija: komadii slagalice m o g u biti
toliko zanimljivi i lijepi da ih izdvojeno prouavamo, ali nae e sa
znanje biti j e d n o d i m e n z i o n a l n o . P o t p u n o razumijevanje zahtijeva
posve drukiji pristup: razumijevanje o d n o s a ili konteksta. to znai
komadi? U kakvom je o d n o s u s d r u g i m ? Gdje je njegovo mjesto u
sustavu?
Na unutarnji svijet uvjerenja, misli, sustava predstava i s u b m o d a
liteta t a k o e r ini sustav. Mijenjanje j e d n o g m o e ostaviti o g r o m n e
posljedice i prouzroiti d r u g e promjene, k a o to s m o vidjeli u sluaju
mijenjanja submodaliteta svog iskustva.
Nekoliko d o b r o izabranih rijei u p r a v o m t r e n u t k u moe promijeniti
na ivot. Mijenjanje j e d n o g m a l o g djelia sjeanja m o e promije
niti cjelokupno stanje nae svijesti. To se dogaa kada su u pitanju
sustavi: j e d a n mali p o m a k u p r a v o m smjeru m o e dovesti do veli
kih promjena, no p o t r e b n o je znati gdje trebate pogurati. Ne vrijedi
pokuavati. M o e m o uloiti m n o g o truda pokuavajui se osjeati
bolje, a na kraju e m o se osjeati jo gore. Kao kada svom s n a g o m
g u r a m o vrata pokuavajui ih otvoriti p r e m a van, pri e m u potroi
mo p u n o energije prije nego to shvatimo da vrata m o r a m o povui
jer se zapravo otvaraju p r e m a u n u t r a .

90

o d n o s a i meuovisnosti koji vladaju i z m e u nas i drugih. Ravnotea

i o d n o s i z m e u dijelova naega u m a predstavlja zrcalo ravnotee i
o d n o s a koje i m a m o s vanjskim svijetom. Razmiljati u d u h u NLP-a
znai razmiljati u t e r m i n i m a sustava. Primjerice, Gregory Bateson,
j e d n a od najutjecajnijih osoba u razvoju NLP-a, primjenjivao je kib e r n e t i k o ili sustavno razmiljanje na biologiju, evoluciju i p s i h o
logiju, a Virginia Satir, istaknu
ti obiteljski terapeut i jedan od
izvornih m o d e l a za NLP, obitelj
je shvaala kao

uravnoteen

sustav o d n o s a , a ne skup individualaca s probleinima koje

treba rijeiti. Svaka je osoba
dragocjen dio. Pomagala je obi
teljima da ostvare bolji i zdra
viji o d n o s , a njezina je vjetina
bila u t o m u to je tono znala
gdje treba intervenirati i tko bi
se trebao promijeniti kako bi se
svi odnosi poboljali. Kao i kod
kaleidoskopa, ne moete p r o
mijeniti j e d a n djeli, a da ne
promijenite cijeli obrazac. No
pitanje je koji dio treba p r o m i
jeniti kako bi se stvorio eljeni
obrazac? U t o m u lei umijee
uspjene terapije.

91

Najbolji nain utjecaja na druge je da se sami promijenimo. Ako se mi

PETLJE ZA UENJE

jenja odnos izmeu nas i drugih, tada se i drugi ljudi moraju mijenjati.

P u n o vie u i m o na vlastitim grekama nego iz situacija u kojima

Ponekad provodimo m n o g o vremena na jednoj razini pokuavajui ne

s m o bili uspjeni. Greke n a m osiguravaju korisnu povratnu infor

koga promijeniti, dok ga na drugoj razini svojim ponaanjem podrava

maciju i mi p r o v o d i m o prilino m n o g o v r e m e n a razmiljajui o nji

mo u o n o m e to ini. Richard Bandler to naziva odmakni se.. .blie,

m a . Rijetko k a d a neto u i n i m o o d m a h kako valja, osim kad je to

obrascem.

neto j e d n o s t a v n o , a i tada postoji jo m n o g o prostora za usavra

Moe se napraviti zgodna usporedba s fizikakiim efektom leptira". Te

vanje. U i m o tako to se svaki p u t sve vie pribliavamo eljenom

orijski, z a m a h o m svojih krila leptir m o e promijeniti vrijeme na drugoj

cilju. i n i m o to m o e m o (sadanje stanje) i u s p o r e u j e m o s o n i m

strani zemaljske kugle, jer moe doi do poremeaja zranog tlaka u kri

e m u teimo (eljeno stanje). To k o r i s t i m o kao povratnu informaci

tinom trenutku i na pogrenom mjestu. U sloenim sustavima mala

ju kako b i s m o pri ponavljanju radnje smanjili razliku i z m e u onoga

promjena moe imati ogromne posljedice.

to elimo i onoga to dobivamo. Polako se pribliavamo svome cilju.

No, nisu svi elementi u sustavu podjednako vani. Neke m o e m o mi

Usporeivanje upravlja naim uenjem na svim r a z i n a m a od svje

jenjati gotovo bez k a k v i h posljedica, dok e promjena drugih imati

snog neznanja do svjesnog znanja.

ogroman utjecaj. elite li izazvati promjene u vaem pulsu, teku, duini

To je opi m o d e l naina kako postati uinkovitiji u bilo e m u ime

ivota ili brzini rasta, potrebno je samo podmititi malu lijezdu na dnu

se bavite. Usporeujemo o n o to i m a m o s o n i m to elimo, a p o t o m

vae lubanje - hipofizu. O n a u tijelu predstavlja glavnu kontrolnu plou.

svojim p o s t u p c i m a umanjujemo nesklad. Tada p o n o v n o u s p o r e u

Radi na istom principu kao i termostat koji kontrolira centralno grijanje:

j e m o . Usporeivanje je utemeljeno na n a e m sustavu vrijednosti: to

mi vidimo svaki radijator posebno, ali ih jedan termostat sve kontrolira.

n a m je v a n o u t o m trenutku. Primjerice, provjeravajui ove strani

Termostat je vieg logikog reda od radijatora koje kontrolira.

ce, ja m o r a m odluiti jesu li dovoljno d o b r e ili je p o t r e b n o napisati ih

NLP identificira i rabi uinkovite elemente zajednike razliitim psiho

p o n o v n o . P r e m a m o m sustavu vrijednosti, p o t r e b n o je da sve b u d e

lokim pravcima. Ljudski mozak ima istu strukturu u cijelom svijetu, a

sadrajno j a s n o (ne s a m o s m o g a stajalita nego i sa stajalita itate

stvorio je najrazliiti-

lja), gramatiki t o n o i u tenim reenicama.

je psiholoke teorije,

Takoer, p o t r e b n o je odrediti dokaze. Kako znali je li sve u skladu s

iz ega proistjee da

m o j i m s t a n d a r d i m a ? Izostavim li ovo, vrtjet u se zauvijek u petlji,

nuno ima iste osno

jer n e u znati kada trebam stati. To je z a m k a u koju upadaju autori

vne obrasce. NLP je

koji provedu godine ispravljajui rukopise kako bi ih usavrili i zato

na razliitoj logikoj

ih n i k a d a ne izdaju. U m o m , pak, sluaju, to podrazumijeva p r v e n

razini zato to preu

stveno provjeru pravopisa, a p o t o m pokazivanje prijateljima ije m i

zima obrasce iz svih

ljenje cijenim i od kojih u dobiti p o v r a t n u informaciju. Promjene

podruja psihologije.

koje u n o s i m utemeljene su na tim p o v r a t n i m informacijama.

Knjiga koja daje na

Model je p o z n a t k a o T O T I m o d e l , to znai Testiraj-Obavi-Testiraj-

putke kako se rade

Izai. Usporeivanje je test. P r i g o d o m njegovog obavljanja p r i m i

mape

razliitoj

jenite izvore. Testirajte p o n o v n o usporeivanjem i izaite iz petlje

je razini od knjiga

kada u p r o c e d u r i dokazivanja utvrdite da ste postigli rezultat. Koliko

mapa, iako je i ona

ste uspjeni ovisit e o izborima koji vam stoje na raspolaganju p r i

na

samo knjiga.

92

93

obavljanju: od fleksibilnosti u ponaanju ili n u n e raznovrsnosti, to

Motivira li vas? Ili vas zatiuje? Spustite pogled ulijevo. Postoji li

je t e r m i n iz kibemetike. Putovanje iz sadanjeg u eljeno stanje nije,

neka korisna p o r u k a u rijeima kada ih izdvojite?

na k o n c u , ni cik-cak, nego spiralno putovanje.

Podignite pogled u lijevu stranu i promatrajte slike iz sjeanja. Posto

Najvjerojatnije e postojati i manje petlje, p o p u t onih koje se nalaze

ji li neto novo to iz njih m o e t e nauiti? Ponite gledati na problem

u n u t a r neke vee: manji zadatci koje trebate izvriti k a k o biste doli

iz realnije perspektive. Vi m o e t e vie od toga. Obratite p o z o r n o s t na

do veeg. Cijeli se sustav uklapa p o p u t ruskih babuki. U o v o m m o

to da postoje i pozitivni izvori u t o m sjeanju na problem. Poveite

delu uenja greke su korisne, jer predstavljaju neeljeni rezultat u

rijei, slike i osjete sa eljenim ciljem. Kako vam m o g u p o m o i da ga

tom kontekstu. Moete ih iskoristiti kao p o v r a t n e informacije kako

ostvarite?

biste se pribliili svome cilju.

3. Identificirajte pozitivno, izvorino iskustvo u b u d u n o s t i , neto to

Djeca u koli ue razne p r e d m e t e i najvei dio toga se zaboravi. Obi

sigurno moete ostvariti. To ne m o r a biti nita znaajno. Identifici

n o ih nitko ne ui kako uiti. Nauiti kako se ui vjetina je viega

rajte glavne vizualne, auditivne i kinestetike submodalitete svog n a

reda od uenja o d r e e n e materije. N L P poduava kako bolje uiti,

ina razmiljanja o t o m iskustvu. Kinestetiki usidrite iskustvo d o d i

bez obzira na p r e d m e t o kojem se radi. Najbri i najuinkovitiji na

rom. Provjerite pristupate li izvorinom stanju kada bacite sidro. To

in uenja je upotrijebiti o n o to se ve odvija p r i r o d n o i lako. Uenje

je karakteristian dogaaj koji oznaava to moete ostvariti.

i razvoj smatraju se s p o r i m i b o l n i m procesima, no to nije tono.

4. Pogledajte gore u desnu stranu i stvorite sliku eljenog cilja ili stava

Moda je t o n o za neke procese, ali tehnike NLP-a ne ubrajaju se u

koji obuhvaa sve to ste nauili od osjeta, slika i rijei koji su u vezi s

spore i bolne procese uenja i razvoja.

p r o b l e m s k i m vjerovanjem. Provjerite je li u skladu s vaom o s o b n o

Robert Dilts razvio je tehniku pretvaranja o n o g to n a m slii na ne

u i o d n o s i m a . Pobrinite se uspostaviti jasnu vezu i z m e u sjeanja i

uspjeh u uspjeh i uenje na takvim primjerima. Lake je kada vas

pozitivnog cilja ili stava. Moda ete promijeniti cilj u skladu s o n i m

n e t k o d r u g i vodi kroz tu t e h n i k u .

to ste nauili promatrajui svoja sjeanja.

5. Neka submodaliteti eljenog cilja b u d u isti k a o i submodaliteti

OD NEUSPJEHA DO POVRATNE INFORMACIJE

pozitivnog karakteristinog iskustva, drite karakteristino iskustvo

1. Koji va stav ili uvjerenje je problematino? Zavravaju li svi vai

usidreno d o k to radite. Cijeli proces o m o g u i t e vam uenje iz o n o

uradi-sam planovi neslavno? Jesu li svi restorani brze h r a n e radosni

ga to je prolo i oslobaanje buduih oekivanja iz zagrljaja n e u

kada uju vijest da ste pokuali kuhati? Na kojem p o d r u j u dobivate

spjeha iz prolosti. Razmiljat ete o svom cilju u subrnodalitetima

neeljene rezultate? Mislite li da zaista niste u stanju uiniti neto

pozitivnih oekivanja.

d o b r o ili samo da to ne uinite dobro?

D o k razmiljate o p r o b l e m u , kakva v a m je fiziologija i koje znakove

RAZINE UENJA

pristupanja rabite? Razmiljanje o neuspjehu obino podrazumijeva

Uenje na najjednostavnijoj razini je pokuaj-pogreka sa ili bez p o

neki lo osjeaj, slike neuspjeha i najvjerojatnije neki unutarnji glas

duavanja. Uite kako biste uinili najbolji izbor koji vam stoji na

koji vas prekorava. I sve to istodobno. Ne m o e t e se nositi sa svim

raspolaganju, nali pravi odgovor". M o d a ete uspjeti otprve ili

tim odjedanput. Morate otkriti to se odvija unutar svakog sustava

ete m o r a t i pokuavati vie puta d o k ne uspijete. Uite pisati, sricati

predstava pojedinano.

i znati da je c r v e n o svjetlo na semaforu z n a k da stanete. Poinjete

2. Spustite pogled u d e s n o i poveite se s osjetima. to osjet s a m po

od nesvjesnog neznanja i napredujete do svjesnog znanja, prolazei

sebi pokuava uiniti za vas? Koje su njegove pozitivne namjere?

kroz petlju uenja.

95

ucivruu

r U U L N V LJ t

KtlLJt

iUblAVI

Kada odgovor p o s t a n e navika, prestajete uiti. Teorijski, mogli biste

naini uenja osim pasivnog naina uenja ponavljanjem u skupini

postupiti i drukije, ali u praksi se to ne dogaa. Navike su veoma

vrnjaka i uz p o m o autoriteta, o n a su u slinoj situaciji, samo na

korisne, o n e usmjeravaju onaj dio naeg ivota o kojemu ne elimo

nekoj vioj razini, kao i dijete koje ui da se o s a m dobiva samo ako

razmiljati. Bilo bi r a z o r n o odluivati svakog jutra kako zavezati ve

zbroji etiri i etiri.

zice na cipelama. To s i g u r n o nije p o d r u j e na kojemu trebate p o

Uenje na jo vioj razini rezultira temeljnim mijenjanjem naina

kazati svoju kreativnost. N o , umijee je odluiti to ete prepustiti

na koji razmiljamo o sebi i svijetu. Podrazumijeva razumijevanje

navici, a to ete nastaviti uiti i o e m u ete odluivati neprestance

o d n o s a i paradoksa razliitih naina na koji u i m o uiti.

radei izbore. To je kljuno pitanje ravnotee.

Gregory Bateson ispriao je zanimljivu priu u svojoj knjizi Koraci

O v o pitanje ustvari predstavlja jednu novu razinu. Osvrnite se na

ka ekologiji u m a " o vremenu kada je prouavao obrasce k o m u n i k a

vjetine koje ste usvojili i izaberite neku od njih ili uinite nove izbo

cije d u p i n a u P o m o r s k o m istraivakom centru na Havajima. P r o

re koji imaju istu svrhu. Izabravi nain na koji ete uiti, sad moete

matrao je trenere kako poduavaju d u p i n e r a z n i m trikovima koji su

nauiti biti uspjeniji u uenju.

se za novac prikazivali publici. Prvog dana, kada bi dupini uinili

Siromaak iz bajke koji je d o b i o prigodu da mu se ispune tri elje

neto neobino, kao to je iskakanje iz vode, trener bi zazvidao zvi

oito nije z n a o za razine uenja. Da je znao, ne bi svojom zadnjom

daljkom i d u p i n u bacio ribu. Dupin je veoma brzo shvatio da takva

eljom povratio status quo, nego bi poelio jo tri elje.

vrsta ponaanja biva nagraena r i b o m : ponavljao bi to sve ee i

Djeca u koli ue da su etiri i etiri osam. Na jednoj razini to je

oekivao nagradu.

j e d n o s t a v n o uenje. Ne m o r a t e razumjeti, samo zapamtiti. A k o osta

Sljedeeg dana dupin bi iskoio iz v o d e i oekivao ribu, ali nita nije

nete na toj razini, to bi znailo da pet i tri nisu osam jer su etiri

uslijedilo. Bez rezultata ponavljao bi svoj skok izvjesno vrijeme, a

i etiri o s a m . Oigledno je posve besmisleno uiti m a t e m a t i k u na

p o t o m , iivciran, uinio neto d r u g o - p o e o bi se okretati. Trener

ovaj nain. Ako svoje ideje ne povezete s uenjem vieg reda, o n e e

bi o n d a zazvidao zvidaljkom i bacio mu ribu. Stoga je dupin p o n a

ostati ograniene u ovom kontekstu. Pravo uenje podrazumijeva i

vljao n o v i trik i bivao nagraen ribom. Za jueranji trik nije dobivao

uenje na koje sve naine m o e t e uiniti neto to ve inite. Vi ui

ribu, nego samo za neto novo. Tako se sve ponavljalo nekih etrnaest

te da su jedan i sedam o s a m , ali i da dva i est daju o s a m . Vi ste na

dana. Dupin bi prilazio i izvodio trikove koje je nauio p r e t h o d n i h

razini viega reda i razumijete pravilo koje se krije iza tih odgovora.

dana, ali mu to nije bilo od koristi. Tek kada bi uinio neto novo,

Kada znate to elite, upotrijebivi kreativnost moete doi do razli

dobivao bi nagradu. To je za dupina najvjerojatnije bilo veoma fru-

itih naina k a k o biste to ostvarili. Neki e ljudi radije promijeniti cilj

strirajue. No, petnaestog je dana izgledalo kao da je nauio pravila.

nego promijeniti nain k a k o ga ostvariti. O n i prestaju s pokuajima

Bjesomuno je jurcao i priredio zadivljujuu predstavu, ukljuivi

dobiti osam, jer su odluni u t o m u da koriste tri plus etiri, a nikako

osam posve novih i neobinih trikova, od kojih etiri do tada nikada

im ne polazi za r u k o m . D r u g i e koristiti iskljuivo etiri plus etiri

nisu bila viena u vjetinama dupina. Dupin je podigao razinu ue

kako bi dobili osam, ali ne i d r u g e brojeve.

nja na razinu viega reda. Ne s a m o to je shvatio kako napravili nove

Takozvani skriveni kolski plan" primjer je uenja viega reda. Bez

obrasce ponaanja nego i pravila kako ih i kada napraviti.

obzira na to to se ui, pitanje je kako se ui. Nitko ne poduava vri

Jo neto: tijekom tih etrnaest dana, Bateson je p r o m a t r a o trenera

j e d n o s t i m a skrivenog kolskog plana, koji ima vei utjecaj na djeje

kako d u p i n u izvan konteksta obuke baca nezasluenu ribu. Upitavi

ponaanje nego formalna nastava - u pitanju je kolstvo u cjeloku

ga zato to radi, trener mu je odgovorio: Ja m o r a m odrati d o b r e

p n o m kontekstu. A k o djeca nikada ne naue da postoje i neki drugi

odnose s njim. A k o to ne postoji, on se nee p o t r u d i t i ita nauiti."

96

97

Tree, moete doivjeti da gledate na svijet s vanjske toke gledita,

OPISI STVARNOSTI

kao da ste posve neovisan promatra, netko tko nije umijean u situ

Kako biste izvukli to vie iz neke situacije i iskustva, trebate prikupljati

aciju. Pitajte se: Kako bi to izgledalo n e k o m tko u to nije upleten?"

informacije sa to je vie moguih razliitih toaka gledita. Svaki sustav

Ovo vam daje objektivnu toku gledita p o z n a t u kao trei stav. On je

predstava prua razliite mogunosti opisivanja zbilje. Nove ideje izviru

na drukijoj razini od prva dva, ali nije im n a d m o a n . Trei stav znai

iz tih razliitih opisa poput bijele svjetlosti koja se pojavljuje kada pomi

isto to i ograditi se. Da bi trei stav bio koristan, trebate se nalaziti

jeale dugine boje. Ne moete ivjeti rabei samo jedan sustav predstava.

u jakom izvorinom stanju. Vi zauzimate objektivan i izvorini stav

Potrebna su najmanje dva, jedan za primanje informacija, a drugi za nji

glede vlastitog ponaanja, pa ste u stanju procjenjivati i stvarati neke

hovu obradu na razliite naine.

korisne izbore u bilo kojoj tekoj situaciji. To je veoma korisna vjetina

Takoer, toka gledita samo jedne osobe imat e slijepu mrlju zbog

i moe vas potedjeti stresa i problema koji nastaju kao rezultat nepro

uobiajenog naina shvaanja svijeta, zbog njezinih perceptivnih filte

miljenih postupaka. Sva tri stava jednako su vana, a bit je u tomu to

ra. Razvijajui sposobnost vienja svijeta iz kuta drugih ljudi, moi ete

ih moete slobodno koristiti. Netko uklijeten u p r v o m stavu bit e

uoiti i svoje slijepe mrlje tako to ete pitati prijatelja za savjet i drukije

egocentrino udovite, dok e netko tko obino zauzima drugi stav

vienje situacije ako ste zali u slijepu ulicu. Kako moete utjecati na

doputati d r u g i m ljudima previe utjecaja na vlastiti ivot. Onaj tko

svoju m o zapaanja premjetajui se iz svog ogranienog svijeta?

obino zauzima trei stav bit e nezainteresirani promatra ivota.

TROSTRUKI OPIS

knjizi Johna Grindera i Judith DeLozier Kotrljanje sve do dolje", napi

Svoje iskustvo moete promatrati na najmanje tri naina. U najnovijem

sanoj kako bi se NLP predstavio na jednostavniji nain. Ovaj je pristup

djelu Johna Grindera i Judith DeLozier ti su naini klasificirani kao prvi,

poznat kao novi kod u NLP-u i usredotoen je na znalako uspostavlja

drugi i trei perceptivni stav.

nje ravnotee izmeu svjesnih i nesvjesnih procesa.

Prvenstveno, svijet moete promatrati u potpunosti sa svog stajalita, sa

Svadvo od nas spontano zauzima sva tri stava koji n a m pomau da bolje

Ideja trostrukog opisa samo je jedan aspekt pristupa razraenog u

stajalita vlastite unutarnje stvarnosti, posve se uivlj avaj ui u nju, ne

razumijemo svaku situaciju ili ishod. Sposobnost da ili mijenjate, svje

uzimajui u obzir niija druga stajalita. Jednostavno mislite: Kako to

sno ili nesvjesno, nuna je kako biste se m u d r o ponaali i kako biste bili

utjee na mene?" Usredotoite se na vrijeme kada ste bili intenzivno

u stanju cijeniti prekrasnu sloenost meuljudskih odnosa. Razlike koje

svjesni svojih misli i niste uzimali u obzir druge ljude iz te situacije. To

uoavale kada svijet gledate iz razliitih kutova obogauje ga, a vama

zovemo prvim stavom (upravo ste ga iskusili dok ste se koncentrirali na

prua mogunost izbora. Prvi, drugi i trei stav predstavljaju izrijekom

svoju realnost, bez obzira koji ste dogaaj izabrali).

priznanje da mapa nije teritorij. Postoje samo razliite mape.

Drugo, razmislite kako bi to izgledalo i zvualo sa stajalita druge osobe

Bit je u t o m u da budete svjesni razlika, a ne da nastojite sve staviti

i kako bi se ta osoba osjeala. Oigledno je da ista situacija ili ponaanje

pod istu kapu. Upravo su razlike i napetost izmeu tih razliitih naina

moe razliito znaiti razliitim ljudima: bitno je razumjeti neiji stav i

gledanja na svijet vani. Do uzbuenja i kreativnosti dolazi zato to

pitati se: Kako to njima izgleda?" To zovemo drugim stavom, poznatim

na stvari gledamo na drukiji nain. Istovjetnost je dosadna, osrednja

kao empatija. Ako ste s nekim u sukobu, trebali biste shvatiti kako se on

i rada borbu. Vrste koje su iste ulaze u sukobe i bore se za opstanak u

osjea zbog toga to vi inite. to je vei uzvrat s drugom osobom, bolje

procesu bioloke evolucije. Ratovi izbijaju kad ljudi ele ba iste osku

ete razumjeti njezinu stvarnost i bit ete umjesniji u postizanju drugog

dne izvore. M u d r o s t dolazi iz ravnotee: n e m a t e to uravnoteiti ne

stava.

postoje li razliite sile koje treba uravnoteiti.

98

99

UJEDINJENO POLJE NLP-a PO R O B E R T U DILTSU

U ponaanje spadaju o d r e e n e radnje koje vrimo, bez obzira na

Robert Dilts izgradio je jednostavan, elegantan model za razmilja

nae sposobnosti.

nje o p r o m j e n a m a osobnosti, uenju i komunikaciji, a koji spaja ideje

konteksta, odnosa, razine uenja i perceptivnog stava. Taj m o d e l uje

6. Okolina

d n o predstavlja i kontekst za razmiljanje o N L P t e h n i k a m a i prua

Okolina je ono na to reagiramo, nae okruenje i ljudi koje susreemo.

okvir za organiziranje i prikupljanje informacija, tako da m o e t e pre

poznati najbolje mjesto na kojemu trebate raditi kako biste stigli do
eljene promjene. Mi se ne mijenjamo m a l o - p o m a l o , ve organski.

Uzmite k a o primjer trgovakog putnika koji razmilja o svom poslu

na ovim razliitim razinama:

Pitanje je u k o m tono pravcu leptir treba z a m a h n u t i svojim krilima.

Gdje treba pogurati kako bi dolo do neke promjene?

Okolina: O v o je susjedstvo d o b r o za moj posao.

Uenje i promjene zbivaju se na razliitim razinama.

Ponaanje: To sam d a n a s p r o d a o .
Sposobnost: Mogu prodati ovaj proizvod.

1.

Duhovnost

D u h o v n o s t je najdublja razina na kojoj se razmatraju i izraavaju

Uvjerenja: B u d e m li d o b a r u prodaji, m o d a u biti unaprijeen.

Osobnost: ja sam d o b a r trgovaki p u t n i k

velika metafizika pitanja. Zato s m o ovdje? Koji je smisao postoja

nja? D u h o v n a razina upravlja i oblikuje ljudski ivot i p o d u p i r e nae
postojanje. Bilo kakva promjena na ovoj razini ostavlja ozbiljne po

Ovo je primjer uspjenog modela. Model t a k o e r m o e biti d o b r o

primijenjen i na problem.

sljedice na svim ostalim razinama, kao s t o j e to otkrio sveti Pavao na

putu p r e m a Damasku. U n e k o m smislu, ona sadri sve to j e s m o i to
inimo, a ipak nije nita od toga.
2. Osobnost
Osobnost predstavlja o s n o v n o shvaanje sebstva, sr sustava vrije
dnosti i ivotni zadatak.
3. Uvjerenja
Uvjerenja su razliite ideje za koje s m a t r a m o da su istinite i koje ko
ristimo kao temelj svoje s v a k o d n e v n e aktivnosti. Uvjerenja mogu
biti poticajna ili ograniavajua.
4.

Sposobnosti

To su skupine ili kompleti obrazaca ponaanja, uopenja, vjetina i

strategija koje koristimo tijekom ivota.
5.

ion

Ponaanje

101

Moe mi se dogoditi da pogreno napiem rije. M o g u to pripisati

kao ograniavajui faktor. Tehnika mijenjanja osobne povijesti ve

okolini: buka me omela. M o g u to shvatiti na razini ponaanja: p o

je opisana. P o m o u nje p o n o v n o procjenjujemo prolost sa stajalita

greno sam shvatio rije. M o g u to uopiti i posumnjati u svoju spo

sadanjih spoznaja. Mi n i s m o u zamci i ne m o r a m o zauvijek p o n a

sobnost pisanja rijei. M o g u povjerovati da je p o t r e b n o vie raditi

vljati pogreke iz prolosti.

kako bih poboljao pisanje, a m o g u dovesti svoju osobnost u pitanje

Ipak, n a d e i strahovi vezani za b u d u n o s t m o g u vas paralizirati u

mislei da sam glup.

sadanjosti. To se m o e kretati u r a s p o n u od zabrinutosti zbog nekog

Ponaanje se esto uzima k a o d o k a z osobnosti ili sposobnosti i upra

govora, do vanih pitanja vezanih za financijsku i o s o b n u sigurnost u

vo se na taj nain s a m o p o u z d a n j e i znanje unitavaju u uionicama.

budunosti. Tu je i sadanji trenutak u kojemu se sijeku o s o b n a p o

A k o pogreno zbrojite, to ne znai da ste glupi ili da vam matematika

vijest i m o g u a b u d u n o s t . Zamislite svoj ivot kao vremensku crtu

ne ide. Tako razmiljati znailo bi mijeati logike razine, isto kao

koja se protee od daleke prolosti do daleke budunosti i p r o m a

kada biste mislili da se znak zabranjeno puenje" u kinu odnosi na

trajte kako se sadanjost i eljeno stanje, osobnost, uvjerenja, s p o

likove iz filma.

sobnost, ponaanje i okolina o d n o s e p r e m a vaoj osobnoj povijesti i

Kada poelite promijeniti sebe ili nekog drugog, p o t r e b n o je priku

moguoj budunosti.

piti informacije, vidljive djelie problema, o d n o s n o uznemiravajue

Cjelokupna naa osobnost je p o p u t holograma, t r o d i m e n z i o n a l n e

s i m p t o m e . To je sadanje stanje. Manje oigledni od s i m p t o m a su

slike s t r u k t u r i r a n e od svjetlosnih zraka. Svaki djeli h o l o g r a m a daje

skriveni uzroci koji h r a n e problem. to m o r a t e uiniti da biste hra

cijelu sliku. Moete mijenjati male elemente kao submodalitete i gle

nili problem?

dati rezultat kako se giba na povrini ili mijenjati o d o z g o r prema d o

Postoji eljeno stanje, cilj promjene. Postoji izvor koji e v a m p o m o i

lje, utjeui na neko vano uvjerenje. Koji je nain najbolji postat e

u ostvarenju cilja. Postoje i s p o r e d n e pojave u ostvarivanju cilja, i u

bjelodano dok skupljate informacije o sadanjem i eljenom stanju.

vama i u d r u g i m a .

Promjene na nioj razini nee n u n o dovesti do promjene i na vioj

Iz ovog je m o d e l a vidljivo da se moete uplesti u dvije vrste konflikta.

razini. Promjene u okolini malo e pridonijeti promjeni uvjerenja. Na

Moda e vam biti teko odluiti se hoete li gledati televiziju kod

in ponaanja moe promijeniti neka uvjerenja koja i m a m o o sebi. No,

kue ili ii u kazalite. O v o je nedvojbeno sukob u ponaanju.

promjena uvjerenja sigurno e utjecati na promjenu u ponaanju. Pro

Do sukoba m o e doi kada je neto d o b r o na jednoj razini, a postaje

mjena na vioj razini uvijek e se odraziti i na nioj. Bit e opsenija i

loe na drugoj. Primjerice, dijete je d o b r o na satovima g l u m e u koli,

trajnija. Stoga, elite li promijeniti ponaanje, radite na sposobnostima

ali je uvjereno da mu to donosi n e p o p u l a r n o s t kod kolskih kolega,

i uvjerenjima. Ako vam nedostaju sposobnosti, radite na uvjerenjima.

pa ih ne eli pohaati. Ponaanje i sposobnost m o g u biti d o b r o na

Uvjerenja e odabrati sposobnosti koje e p o t o m odabrati obrasce p o

graeni, a da se kose s uvjerenjem ili osobnou.

naanja koji, pak, izravno izgrauju nae okruenje. Potpora okoline

Vaan je nain na koji p r o m a t r a m o vrijeme. Problem je m o d a p o

veoma je vana jer neprijateljski raspoloena okolina moe oteati

vezan s n e k o m t r a u m o m iz prolosti koja ima izravne posljedice u

provoenje bilo kakve promjene.

sadanjosti. Pobija je j e d a n primjer, no postoje i m n o g i drugi, iako

manje d r a m a t i n i , kada teki i nesretni trenuci iz prolosti utjeu na
kvalitetu sadanjeg ivota. M n o g i terapeuti smatraju da su sadanji
problemi uvjetovani prolou. I d o k stvaramo svoju o s o b n u povijest
koja utjee na nas, prolost se m o e iskoristiti prije kao izvor nego

102

Teko je napraviti promjenu na razini osobnosti ili na nekoj vioj ra

zini ako ne postoje uvjerenja i sposobnosti koje to podravaju. Ni za
poslovnog ovjeka nije dovoljno samo vjerovanje da moe biti odli
an direktor - svoje uvjerenje m o r a potkrijepiti radom. Uvjerenja bez
sposobnosti i ponaanja koja ih potkrepljuju nalik su kuli u zraku.

103

NLP.JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

Ujedinjeno polje nain je kako razliite dijelove NLP-a moete sta

UVJERENJA

viti u jedinstven okvir napravljen od ideja o neurolokim razinama,

- Ne vjerujem Vam! - odgovorila je Alisa.

v r e m e n u i preceptivnim stavovima. Moete ga upotrijebiti k a k o bi se

- Zar mi ne vjeruje? - tuno je upitala Kraljica. - Pokuaj p o n o v n o .

razumjela ravnotea i o d n o s i z m e u pojedinih elemenata u sebi i u

D o b r o u z d a h n i i zatvori oi.

d r u g i m a . Ravnotea je klju. Problemi nastaju zbog nedostatka ra

Alisa se nasmijala.

vnotee, a ujedinjavajue polje omoguuje identificiranje elemenata

- N e m a p o t r e b e ni pokuavati - rekla je - u n e m o g u e stvari ne m o e

koji poprimaju preveliku vanost, a koji nedostaju ili su preslabi.

se vjerovati.

Primjerice, netko m o d a previe naglaava prolost i obraa nesraz

- A k o m o g u primijetili, li n e m a dovoljno iskustva - rekla je Kralji

m j e r n o veliku p o z o r n o s t prolim dogaajima, doputajui da to

ca. - Kad sam ja bila u tvojim g o d i n a m a , svaki dan vjebala sam pola

utjee na njegov ivot i podcjenjujui sadanjost i b u d u n o s t . S d r u

sata. Ponekad sam, svakog jutra prije d o r u k a , znala povjerovati u

ge strane, netko drugi provodi previe v r e m e n a u p r v o m stavu, ne

est n e m o g u i h stvari.
Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

uzimajui u obzir stajalita drugih ljudi. Drugi, pak, obraaju previe

pozornosti na ponaanja i okolinu, a nedovoljno na svoju osobnost i
uvjerenja. Okvir ujedinjenog polja, jedan od naina postizanja zdra

Naa uvjerenja imaju velik utjecaj na ponaanje. O n a nas motiviraju i

vije ravnotee, terapeutima je od neprocjenjive vrijednosti kao dra

odreuju o n o to r a d i m o . Teko da e m o neto nauiti ne vjerujemo

gocjeno sredstvo dijagnosticiranja tehnika koje biste trebali upotri

li da e n a m to biti u g o d n o i korisno.

jebiti. O v o je bogat model koji vam ostavlja m o g u n o s t razmiljanja

to su uvjerenja? Kako ih stvaramo i kako ih zadravamo?

o m n o t v u razliitih naina na koje se m o e koristiti.

Uvjerenja su izravne naredbe, unutarnje mape koje koristimo kako bi

smo razumjeli svijet. Ona daju stabilnost i kontinuitet. Zajednika uvje
renja daju dublji smisao uzvratu i zajednici nego zajedniki posao.
Svima su n a m zajednika neka temeljna uvjerenja koja dobivaju p o
tvrdu u fizikom svijetu. Vjerujemo u zakone prirode. Ne eemo po
krovu zgrade niti iskuavamo svaki d a n h o e m o li se opeci stavimo li
ruku u vatru. Takoer, i m a m o neka uvjerenja o sebi i o svijetu u k o
jem ivimo koja nisu tako jasno definirana. Ljudi nisu tako dosljedni
i nepromjenjivi p o p u t sile tee.
Uvjerenja dolaze iz raznih izvora: odgoja, ugledanja na neke znaaj
ne ljude, t r a u m a iz prolosti i iskustava koja se ponavljaju. O n a se
grade uopavanjem iz o s o b n i h iskustava svijeta, kao i uopavanjem
iz iskustava drugih ljudi. Kako znate iz kojeg iskustva treba izvui uo
pene zakljuke? Neka uvjerenja dolaze u gotovom obliku iz kulture
i okruenja u kojem s m o roeni. Vani ljudi u djetinjstvu usauju
n a m uvjerenja svojim oekivanjima. Velika oekivanja (pod uvjetom
da su realna) stvaraju sposobnost, a mala nesposobnost. Vjerujemo
u o n o to su n a m o n a m a ispriali kada s m o bili mali, jer ne postoji

IM

105

I t l V K I U r U u L A V L J t _ r t I LJt

bUblAVI

nain da to provjerimo: ta uvjerenja m o g u ostati n e t a k n u t a naim

u sadanjosti i u budunosti p r o g r a m i r a t e va um za neuspjeh, to

kasnijim rezultatima.

e vas sprijeiti u otkrivanju vaih pravih sposobnosti, umjesto to e

Kada s m o uvjereni u neto, p o n a a m o se kao da je to istina. Z b o g

s a m o predstavljati injenino stanje u sadanjosti. Negativna uvjere

toga je teko osporiti ih: uvjerenja djeluju kao perceptivni filteri. D o

nja nisu utemeljena na iskustvu.

gaaji se t u m a e u svjetlu uvjerenja, a iznimke potvruju pravilo.

Dobra u s p o r e d b a koja govori o efektu koji imaju ograniavajua

O n o to i n i m o odrava ih i pojaava o n o u to vjerujemo. Vjerova

uvjerenja je nain na koji funkcionira ablje oko. aba vidi najvei

nja nisu s a m o m a p e onoga to se dogodilo nego i shematizirani plan

dio p r e d m e t a u svojoj najblioj okolini, ali tumai s a m o o n o to je u

buduih postupaka.

pokretu, ima o d r e e n oblik i slii na h r a n u . O v o je veoma uinkovit

Prouavana je skupina djece s istim kvocijentom inteligencije (1Q),

nain osiguravanja h r a n e , recimo m u h a . M e u t i m , budui da samo

podijeljena u dvije p o d s k u p i n e . Nastavnicima je reeno da jedni ra

crni objekti u pokretu predstavljaju h r a n u , u kutiji m r t v i h m u h a aba

spolau viim I Q - o m i da se od njih oekuje postizanje boljih rezul

e - uginuti. Tako preuski i previe uinkoviti opaajni filteri mogu

tata od djece iz d r u g e skupine. Iako je jedina razlika bila u oeki

nas liiti nekih d o b r i h iskustava ak i kada s m o o k r u e n i uzbudlji

vanjima nastavnika (dalde, uvjerenje), skupina s visokim IQ-om"

vim p r i g o d a m a jer ih ne p r e p o z n a j e m o takvima.

na testu je ostvarila m n o g o bolje rezultate od d r u g e skupine. Ova

vrsta proroanstva koje se s a m o ispunja poznata je kao Pigmalio-

Najbolji nain otkrivanja o n o g to zaista moete jest da se pretvara

n o v efekt".

te da to neto moete uiniti. O n o to ne moete uiniti, neete ni

Slina vrsta p r o r o a n s t v a koje se ostvaruje je placebo efekt", d o b r o

uiniti. A k o je zaista n e m o g u e , ne brinite, otkrit ete to. (No pobri

p o z n a t u m e d i c i n i . Pacijenti e se izlijeiti povjeruju li da su dobili

nite se postaviti odgovarajue s i g u r n o s n e mjere, ako je potrebno.)

odgovarajui lijek, a k i k a d im se daju kvazilijekovi, nedjelotvorne

Sve d o k vjerujete da je neto n e m o g u e , n i k a d a neete otkriti je li

s u p s t a n c e b e z m e d i c i n s k i h svojstava. Uvjerenje vodi izljeenju. Li

m o g u e ih nije.

jekovi nisu uvijek n e o p h o d n i , ali uvjerenje da e doi do izljeenja

Mi se ne r a a m o s uvjerenjima, k a o to se r a a m o s bojom oiju.

jest. Prouavanja b e z i z n i m n o pokazuju da tridesetak p o s t o pacije

O n a se mijenjaju i razvijaju. O sebi razmiljamo na drukiji nain,

nata p o z i t i v n o reagira na p l a c e b o lijekove.

e n i m o se i razvodimo, mijenjamo prijatelje i p o s t u p a m o drukije

U j e d n o m je e k s p e r i m e n t u lijenik d a o injekciju destilirane vode

jer se naa uvjerenja mijenjaju.

skupini pacijenata koji su imali krvarenje ira, objasnivi im da se

Uvjerenja m o g u biti stvar izbora. Moete odbaciti uvjerenja koja vas

radi o u d o t v o r n o m lijeku koji e ih izlijeiti. a k s e d a m d e s e t p o

ograniavaju i stvoriti nova koja e v a m ivot uiniti zanimljivijim i

sto pacijenata pokazivalo je o d l i n e rezultate gotovo g o d i n u d a n a .

uspjenijim. Pozitivna vam uvjerenja omoguavaju otkriti to moete

Pozitivna uvjerenja predstavljaju poticaje koji se temelje na s p o s o

ostvariti i koliko ste sposobni. O n a predstavljaju doputenje da istra

b n o s t i m a . Uvjerenja stvaraju rezultate. Postoji izreka: Vjerovao ti

ujete i igrate se u svijetu m o g u n o s t i . Koja uvjerenja vrijedi imati

jesi li u stanju neto uiniti ili n e . . . u pravu si."

jer e vas podravati u ostvarivanju ciljeva i omoguiti to? Razmislite

Ograniavajua uvjerenja o b i n o su k o n c e n t r i r a n a oko izjave: "Ja

0 n e k i m uvjerenjima koja imate o sebi. Jesu li korisna? Poticajna su

to ne m o g u . . . " Smatrajte ovu izjavu j e d n o s t a v n i m injeninim sta

ili ograniavajua? Svi vi imate neka temeljna uvjerenja o ljubavi i o

njem, koje se o d n o s i s a m o na sadanji trenutak. Na primjer, rije

t o m u to je u ivotu vano. Imate i m n o t v o d r u g i h o m o g u n o s t i m a

i: N e m o g u onglirati" z n a e (ne) m o g u onglirati. onglirati je

1 srei koju ste ostvarili, a koja m o e t e promijeniti. Sutina uspjeha

lako. Uvjerenje da neto ne m o e t e d a n o kao opis vaih sposobnosti

su uvjerenja koja vam doputaju biti uspjenim. Poticajna uvjerenja

106

107

C t I V R I O

rO(]LAVLJt_PETLJE

SUSTAVI

nee jamiti uspjeh svaki put, ali bit ete u izvorinom stanju i spo

Uvjerenja su vaan dio vae osobnosti, a opet, izraena su j e d n o

sobni na kraju i uspjeti.

stavnim rijeima: ...ako uinim o v o . . . o n d a e se dogoditi ono. Ja

Na Sveuilitu Stanford vrena su prouavanja o samoostvarenju,

m o g u . . . j a ne m o g u . . . " koje p r e v o d i m o kao: ...ja m o r a m . . . trebalo

o d n o s n o prouavano je mijenjanje ljudskog ponaanja u skladu s

b i . . . n e s m i j e m . . . " Rijei dobivaju m o p r i n u d e . Kako te rijei dobi

n o v i m uvjerenjima. Usporeivala se sposobnost ljudi da n e t o uine

vaju m o n a d n a m a ? Jezik je bitni dio procesa koji koristimo kako

s njihovim uvjerenjem o vlastitoj sposobnosti. Koriteni su razni za

b i s m o razumjeli svijet i izrazili svoja uvjerenja. U sljedeem e m o

daci, od matematike do dresiranja zmija.

poglavlju detaljnije ispitati lingvistiki dio NLP-a.

U p o e t k u su uvjerenja odgovarala p o k a z a n i m s p o s o b n o s t i m a - lju

di su izvravali zadatke k a k o su i mislili da e ih izvriti. P o t o m su
im istraivai poeli graditi s a m o p o u z d a n j e tako to su postavljali
ciljeve, organizirali vjebe i s t r u n u obuku. Oekivanja su poveana,
ali razina izvrenja je pala jer su iskuavane nove tehnike. Dosegnuta
je toka najvee razlike i z m e u uvjerenja to su mogli uiniti i onoga
to su zapravo postizali. Kada bi dalje nastavili raditi na t o m zadatku,
njihovi su rezultati dosizali njihova oekivanja. Kad bi se obeshrabri
li, pali bi na p o e t n u razinu.
Razmislite na trenutak o tri uvjerenja koja vas ograniavaju. Zapiite ih.
Sad u mislima pogledajte u o g r o m n o o d v r a t n o zrcalo. Zamislite ka
kav e v a m biti ivot za pet godina ako se nastavite ponaati kao da
su ta ograniavajua uvjerenja istinita. Kakav e v a m biti ivot za
deset, dvadeset godina.
Odvojite nekoliko trenutaka kako biste razbistrili u m . Ustanite, proeite uokolo ili u d a h n i t e nekoliko puta. Sada razmislite o tri nova
uvjerenja koja e v a m donijeti poticaj i zaista poveati kvalitetu ivo
ta. Moete zastati na nekoliko trenutaka i zapisati ih.
U mislima, pogledajte u veliko prijateljsko zrcalo. Zamislite sebe da
postupate k a o da su ta nova uvjerenja istinita. Kakav e v a m biti ivot
za pet godina? Za deset? Za dvadeset?
Mijenjanje uvjerenja omoguava vam dolaenje do promjena u po
naanju, a mijenjat e se bre ako imate sposobnost i strategiju da
doete do cilja. Moete isto tako mijenjati neije uvjerenje mijenjaju
i njihovo ponaanje, ali to nije toliko p o u z d a n o . Neke ljude nikada
ne m o e t e uvjeriti ponavljanjem dogaaja. O n i vide samo nepoveza
ne sluajnosti.

108

109

Peto poglavlje
RIJEI I Z N A E N J A
- Ali o n o tvoje sjajno" ne znai i da n e m a sree" - protestirala je
Alisa.
- Kada ja upotrijebim j e d n u rije - n a d m e n o je rekao Jaji Ovali
- o n d a ona znai ba o n o to ja izaberem i nita d r u g o .
- Problem je u t o m u - ree Alisa - jesi li ti uope u stanju izmiljati
rijei s m n o g o znaenja.
- Problem je j e d i n o u t o m u - upleo se Jaji Ovali - koja od njih
treba postati gospodar. Eto toliko!
Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

O v o je poglavlje o m o i jezika. O t o m u kako biti siguran da govorite

o n o to mislite, razumijete to je m o g u e jasnije o n o to d r u g i misle
i omoguavanju d r u g i m a da razumiju sebe. Rije je o p o n o v n o m p o
vezivanju jezika s iskustvom.
Postoji izreka da su rijei jeftine, da ne stoje nita, a o n e opet imaju
m o evociranja slike, zvuka i osjeta kod sluatelja ili itatelja, to je
jasno s v a k o m pjesniku ili autoru p r o m i d b e n o g slogana. M o g u za
eti i prekinuti neki o d n o s , diplomatske o d n o s e , izazvati sukobe i
ratove.
Rijei nas m o g u uvesti u d o b r o ili loe raspoloenje, o n e su sidro za
sloeni niz iskustava. Stoga jedini odgovor na pitanje: to zapravo
znai ta rije?" m o e biti pitanje: Za koga?" Jezik je sredstvo k o m u
nikacije, stoga rijei imaju znaenje koje ljudi odreuju d o g o v o r o m .
Svima n a m je zajedniko to to k o m u n i c i r a m o o u l n i m doivljaji
ma. Bez toga ne bi postojala osnova za izgradnju drutva kakvog mi
poznajemo.

ni

Oslanjamo se na intuiciju koja je zajednika o n i m a kojima je neki

osoba shvatila to ste mislili, elite znati, koliko je god to m o g u e

jezik materinski i na injenicu to su nai ulni doivljaji dovoljno

tonije, koja znaenja d r u g a osoba ima na svojoj mapi i elite biti

slini, stoga nae m a p e i imaju dosta toga zajednikog. Bez ovoga,

sigurni to o n a m i s l i .

svaki razgovor bio bi b e z n a d a n i svi bi bili kao Jaji Ovali.

N o . . . n e m a m o svi p o t p u n o iste m a p e .
Svatko od nas doivljava svijet na jedinstven nain. Rijei s a m e po
sebi nemaju znaenje, to n a m p o s t a n e j a s n o kada ujemo neki stra
ni jezik kojeg ne razumijemo. Rijeima pridajemo znaenje p o m o u
usidrenih asocijacija p r i d r u e n i h p r e d m e t i m a i iskustvima tijekom
ivota. Mi svi ne vidimo iste p r e d m e t e i n e m a m o svi isto iskustvo.
injenica to drugi ljudi zaista imaju drukije m a p e i znaenja pri
donosi p u n i n i i raznovrsnosti ivota. Vjerojatno e m o se usuglasiti
oko toga to znai pita od jabuka" jer s m o je svi vidjeli, omirisali
i okusili. No, prepirat e m o se do d u b o k o u n o to znae apstrak
tne rijei, poput: potovanje", ljubav" i politika". Mogunosti zbr
ke viestruke su. Te rijei poprilino slie Rorschachovim mrljama,
koje razliito znae razliitim ljudima. To je tako i a k o ne u z m e t e u
obzir omaku, nedostatak uzvrata, jasnou prezentiranja ili obostra
nu n e m o g u n o s t razumijevanja o d r e e n e ideje. Kako znati j e s m o li
nekoga razumjeli? D o d a v a n j e m znaenja njegovim rijeima. Naeg

RAZMILJANJE NA GLAS

znaenja. Ne njegovog znaenja. I ne postoji jamstvo da su ta dva

Jezik je snaan filter naih iskustava. On je dio kulture p o d r u j a na

znaenja ista. Kako pridajemo smisao rijeima koje ujemo? I kako

kojem s m o roeni i ne m o e m o ga mijenjati. On kanalizira nae m i

rijei strukturiraju nae znaenje? Ovo, pak, vodi u bit lingvistikog

sli u o d r e e n o m pravcu, olakavajui n a m tako da mislimo na jedan

dijela NLP-a.

nain, a oteava neke d r u g e naine. P o m o u jezika r a d i m o fina razli

Dvoje ljudi koje kae da voli sluati glazbu m o g u otkriti da imaju

kovanja u n e k i m p o d r u j i m a , a u d r u g i m a ne, ovisno o t o m u to je

jako m a l o zajednikog jer j e d a n voli Wagnerove opere, a d r u g i hard-

bitno u o d r e e n o j kulturi. Primjerice, raspolaemo s pedeset rijei za

rock. Kaem li prijatelju da sam d a n proveo odmarajui se, m o d a e

h a m b u r g e r i s vie od pedeset razliitih naziva za modele automobila.

me zamisliti kako sjedim u fotelji i gledam televiziju cijelo poslijepo

Svijet je onoliko bogat i raznovrstan koliko mi to elimo, a jezik koji

d n e . A k o sam zapravo igrao skvo i d u g o etao p a r k o m , vjerojatno e

nasljeujemo igra kljunu ulogu u usmjeravanju nae pozornosti na

pomisliti da nisam n o r m a l a n . Moda e se zapitati k a k o to da se ista

neke dijelove i na zanemarivanje d r u g i h njegovih dijelova.

rije, o d m o r , moe odnositi na dvije tako razliite stvari. Nita zna

Nae misli nisu o d r e e n e naim jezikom. I d o k mi m o e m o misliti i

ajno nije s p o r n o u o v o m primjeru. Naa su znaenja uglavnom do

mislimo rijeima, nae misli su spoj m e n t a l n i h slika, zvukova i osje

voljno priblina, stoga se i r a z u m i j e m o kako treba. Postoje sluajevi

ta. Poznavati jezik znai biti u stanju izraziti misli rijeima. Pitanje

kada je jako vano komunicirati precizno, primjerice, u i n t i m n i m

koje elimo razjasniti u o v o m t r e n u t k u je to se dogaa naim misli

vezama ili na poslovnim sastancima. elite biti sigurni da je druga

ma d o k ih zaodijevamo u rijei i koliko su vjerno sauvane kada ih

u/

113

PETO

POGLAVLJt _RIJECI

ZNAENJA

nai sugovornici razotkrivaju? Jezik je, naravno, ponekad sam po sebi

Ovo se promijenilo 1975. godine s pojavom knjige Struktura magije"

dvosmislen. Na primjer, posebice s m o uivali u naslovu novinskog lan

u izdanju izdavake kue Znanost i ponaanje". O n a donosi opis m e -

ka: Popis donosi podatke o ljudima analiziranim po starosti, spolu i

tamodela u detalje i sadri m n o g o materijala kojeg su John i Richard

zanimanju/koji su doivjeli ivani slom zbog starosti, spola i zanima

prikupili promatrajui Fritza Perlsa i Virginiju Satir. Sad su i drugi mogli

nja." ak i ako odbacimo ovakve primjere, rijei imaju razliita znaenja

imati koristi od iskustva nadarenih psihoterapeuta, koji su proveli dugi

razliitim ljudima, jer ne postoji dvoje ljudi koji bi imali isto iskustvo.

niz godina otkrivajui to funkcionira, a to ne funkcionira. Knjiga je

Rijei su sidra ulnih doivljaja, ali doivljaj nije stvarnost. Svaati se

posveena Virginiji Satir.

oko toga koje je pravo znaenje rijei je kao da se svaate je li jedan je

lovnik ima bolji okus od drugog, jer vi vie volite jela koja su tiskana na

KAZATI U CIJELOSTI - D U B I N S K A S T R U K T U R A

vaemu. Ljudi koji ue drugi jezik gotovo uvijek istiu kako su doli do

Da b i s m o razumjeli m e t a m o d e l , o r u e koje n a m omoguuje p o t p u

korjenitih promjena u nainu razmiljanja o svijetu.

nije razumijevanje onoga to n a m ljudi govore, p o t r e b n o je pogledati

kako se misli prevode u rijei.

DAVANJE SMISLA RIJEIMA - M E T A M O D E L

Vjeti komunikatori koriste i snagu i slabosti jezika. Vjetina preciznog

koritenja jezika nuna je za svaku profesionalnu komunikaciju. U ne
procjenjive vrijednosti vjetine komunikacije ubrajaju se koritenje pre
ciznih rijei koje e imati znaenje na mapi druge osobe i tono odrei
vanje to netko misli rijeima koje rabi.
N L P ima korisnu m a p u o t o m u kako jezik funkcionira. O n a e vas
potedjeti sugovornika poput Jajia Ovalia i osigurati da i sami ne
postanete takvi. Ova jezika mapa u NLP literaturi je poznata kao metamodel. Rije meta dolazi iz grkog jezika i znai preko, izvan ili na
drugoj razini. Metamodel koristi jeile kako bi pojasnio jezik: ponovno
povezuje jeile s iskustvom.
Metamodel je jedan od prvih obrazaca koji su razvili John Grinder i Ric
hard Bandler. Oni su zamijetili kako dvojica vrhunskih terapeuta, Fritz
Perls i Virginia Satir, uobiajeno koriste odreenu vrstu pitanja kada pri
kupljaju informacije.
John i Richard bacili su se na posao kako bi razradili svoja zapaanja o
jeziku, razvoju i percepciji, otkrivi pritom da moraju napraviti i rjenik
kako bi mogli to opisati. Smatrali su da je velika pogreka u obuci terape
uta sredinom sedamdesetih godina bila to to ste mogli stei akademsko
obrazovanje i poeti s terapeutskom praksom, a potom bili prinueni
ponovno se baviti i z u m o m kotaa, jer nije bilo rjenika kojim bi se mu
drost posljednje generacije prenijela na nove psihoterapeute.

114

115

NLP.JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

KtlU

SEYMOUR

f U(J L A V U t . . K I J t U

iNHLtnJA

Jezik ne m o e odraziti brzinu, raznolikost i senzibilnost naeg ra

zmiljanja. On to m o e samo priblino. Govornik e imati p o t p u n u i

Obje reenice imaju isto znaenje, no prva ipak p r u a m n o g o p r e

cjelovitu ideju o t o m u to eli rei: to se u NLP-u zove dubinska stru

cizniju informaciju. D r u g u reenicu m o e m o dobiti iz p r v e ree

ktura. D u b i n s k a struktura ne pripada svjesnoj razini. Jezik postoji na

nice izostavljanjem ili u o p a v a n j e m o d r e e n i h imenica u nekoliko

dubinskoj razini u naem n e u r o l o k o m sustavu. Mi skraujemo tu

jednostavniji etapa. Obje su reenice, takoer, g r a m a t i k i ispravne.

d u b i n s k u s t r u k t u r u kako b i s m o bili jasni: o n o to zapravo k a e m o

G r a m a t i k a t o n o s t nije j a m s t v o j a s n o e . M n o g i ljudi u m j e n o ra

zove se povrinska struktura. Kad to ne b i s m o radili, razgovori bi

zlazu o p i r n o savrenim engleskim j e z i k o m , ali n a k o n toga niste

bili veoma opirni i previe detaljni. N e t k o tko vas pita kako d o i do

n i m a l o pametniji. Aktivni subjekt reenice m o e biti zamijenjen

najblie bolnice, nee vam biti zahvalan ako u odgovor ukljuite i

p a s i v n i m , primjerice: Kua je s a g r a e n a " umjesto: John je sagra

objanjenja o transformacijskoj gramatici.

dio k u u . " T i m e to niste imenovali graditelja, ne znai da se kua

Kako b i s m o preli iz dubinske strukture na povrinsku razinu, mi

sagradila s a m a od sebe. Graditelj j o uvijek postoji. O v a k v a vrsta

nesvjesno i n i m o tri stvari.

izostavljanja ukazuje na pogled na svijet u k o j e m u s m o mi b e s p o

Prvo izaberemo samo neke od informacija p o n u e n i h u dubinskoj

m o n i p r o m a t r a i , u kojem se dogaaji sami odvijaju, a n i t k o za

strukturi. Velik broj e m o izostaviti.

njih nije o d g o v o r a n .

D r u g o , d a j e m o pojednostavljenu inaicu koja e n u n o izvrnuti

Zatraite informaciju koja nedostaje kada ujete reenicu: Kua je

smisao.

sagraena." Postavite pitanje: Tko je sagradio kuu?"

Kao tree, uopavamo. Kad b i s m o detaljno prikazali sve m o g u e

Evo j o n e k o l i k o primjera s n e i z r e e n i m i m e n i c a m a :

iznimke i uvjete, to bi bilo v e o m a d o s a d n o .

M e t a m o d e l se sastoji od niza pitanja kojima p o k u a v a m o p r e o k r e

Za p e t a m a su mi." Tko?"

nuti i razrijeiti izostavljanja, izvrtanja i uopavanja u jeziku. Cilj tih

To nije stvar miljenja." to "

pitanja je dopunjavanje informacije koja nedostaje, preobliivanje

Susjedstvo je uniteno." Tko je unitio?"

s t r u k t u r e i elicitiranje o d r e e n e informacije koja daje smisao ko

Kuni ljubimci su dosadni." Koji kuni ljubimci ."

munikaciji. Vrijedi imati na p a m e t i da nijedan od sljedeih obrazaca

s a m po sebi nije ni d o b a r ni lo. Sve ovisi o kontekstu u kojem se

O v o je biser dvogodinjaka kada su ga upitali to se dogodilo s o

obrazac koristi i njegovim posljedicama.

koladom koja je bila na stolu: Ako ljudi ostave okoladu tu negdje,

7

ljudi je pojedu." Koji ljudi ."

NEODREENE IMENICE

N e o d r e e n e imenice pojanjavaju se pitanjima: Tono tko ili

Razmislite o reenici:

to..."
Sedmogodinja djevojica Lara pala je preko jastuka

u dnevnoj sobi i

dobila modricu na desnoj ruci udarivi o drvenu stolicu.

NEODREENI GLAGOLI

Alisa je bila toliko zbunjena da nije mogla niti otvoriti usta. Tako se
A sada razmislite o ovoj:

Jajiu Ovaliu pruila prigoda nastaviti sa svojim obrazlaganjem.

Dijete je

p o n o s n e . Pridjeve m o e pridijevati uza to eli, no to n i k a k o ne

- Rijei imaju svoju ud: neke od njih, osobito glagoli, v e o m a su

no

doivjelo

nezgodu.

117

m o e s glagolima. N a r a v n o , ja i njih m o g u ukrotiti. Ipak, to ne

loe sam

vodio taj sastanak.

mijenja injenicu to glagoli ostaju N E P R O B O J N I Z I D ! Eto, toliko

Loe u usporedbi s ime? Kako ste ga mogli voditi? Kako vi ga v o d i o

ti i m a m rei!
Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

Joe Blogs? Kako bi ga vodio S u p e r m a n ?

Vrlo esto izostavljena polovica usporeivanja i ne postoji u stvar

Nekada, primjerice, i glagoli m o g u biti n e o d r e e n i :

nosti. A k o se usporeujete sa S u p e r m a n o m ili Superenom, shvaate

da n e m a t e anse u t o m usporeivanju i p o t o m izbacite mjerilo u s p o

Putovao je u Pariz."

reivanja. Sve to v a m ostaje je osjeaj da niste dovoljno sposobni, a

Povrijedila se."

glede toga ne m o e t e nita uiniti.

Pomogla mu je."
Pokuavam se sjetiti toga."

Usporedbe se pojanjavaju pitanjem: U usporedbi s i m . . . ? "

Idi i naui ovo do idue nedjelje."

M o d a je vano saznati k a k o su se te stvari dogodile. P o t r e b a n je pri

SUDOVI

log. Kako je on putovao? Kako se ona povrijedila? Kako ti je p o m o

Sudovi su blisko povezani s u s p o r e d b a m a . Ako je Flufo jednostavno

gla? Kako se pokuava sjetiti toga? (ega se tono eli prisjetiti?)

reeno, najbolji praak za pranje koji se m o e kupiti", bilo bi zani

Kako ovo nauiti?

mljivo saznati ije je to miljenje. Glavnog direktora Flufo k o m p a n i

je? Ispitanika ankete? Joea Bloga?

N e o d r e e n i se glagoli razjanjavaju pitanjem: Tono kako...?

Sudovi ne podrazumijevaju usporedbe, iako ih veoma esto uklju

uju. Kae li netko: Ja sam sebina osoba", m o e t e upitati: Tko

USPOREDBE

kae?" A k o je odgovor : Ja", o n d a m o e t e upitati: Po kojim mjerili

Sudovi i u s p o r e d b e sljedea su dva sluaja informacija koji n e d o

ma vi predmnijevate da ste sebina osoba?"

staju, slini su i na njih esto nailazimo zajedno. Reklamni slogani

izvanredan su izvor za oba obrasca.

Stoga je v e o m a korisno znati tko donosi sud. M o d a dolazi iz nekog

sjeanja iz djetinjstva. Takoer, koji su razlozi za takav sud? Radi li
se o d o b r i m razlozima? Jesu li to vai razlozi ili su v a m ih n a m e t n u l i

Novi, obogaeni Flufo praak za pranje je bolji.

drugi? Je li im istekao rok trajanja sada kada ste odrasla osoba?

Sudovi se esto uuljaju na repu priloga. Razmislite o ovome:

Napravljena je usporedba, ali nejasna. Neto ne m o e biti bolje ako

je izolirano. Bolje je u o d n o s u na to? Bolje nego to je bilo prije?

ovjek je, oito, idealan kandidat."

Bolji od konkurencije Bufo i Dufo? Bolje od toga da koristite eernu

Komu je to oito ."

vodicu umjesto praka?

Svaka reenica koja sadri rijei p o p u t najbolji", bolji", gori" ili

Vrlo esto se u p o r a b o m takvih priloga izostavlja osoba koja donosi

najgori" predstavlja usporeivanje. A usporeivanje se m o e napra

sud. Jasno, ako m o e t e parafrazirati iskaz reenicom: To je o i t o . . . "

viti s a m o ako s neim usporeujete. A k o o n o nedostaje, upitat ete

tada ne dolazi do izostavljanja. M o r a biti oito n e k o m u . (A k o m u je

se o e m u se radi.

bilo jasno?)

Drugi primjer:

11;;

115

P E1 0 P O G L A V L J t _ R I J E C I I Z N A E N J A

Sudovi se pojanjavaju pitanjem: Tko je donio takav sud i na temelju

rei da svinja leti, no to se nee ostvariti. Razmiljati tako, isto je to

ega je donijet takav sud?

i vjerovati u magiju.
Nominalizacije su zmajevi m e t a m o d e l a . Ne rade p r o b l e m e sve dok

NOMINALIZACIJE

ne znate da postoje. O n e izostavljaju toliko informacija da jedva ne

Sljedei obrazac pretvara glagol koji opisuje trenutani proces u ime

to ostane. Zdravstveno stanje i bolesti zanimljiv su primjer n o m i

nicu. U lingvistici se to zove nominalizacija. Proitajte sljedeu ree

nalizacija i m o g u objasniti zato se roditelji esto osjeaju b e z n a d n o

nicu i razmislite to bi mogla znaiti:

i bez izbora. Budui da pretvaraju procese u stvari, nominalizacije

mogu biti jezini obrasci koji u najveem stupnju obmanjuju.

Poduavanje i disciplina, primijenjeni uz potovanje i vrstinu, od su

tinske su vanosti u procesu obrazovanja.

Nominalizacije se pojanjavaju pretvaranjem u glagol i taenjem

informacije koja nedostaje pitanjem: Tko nominalizira, to se

Gramatiki se radi o savreno tonoj reenici, u kojoj je svaka druga

nominalizira i kako se to radi?"

rije nominalizacija (oznaeno k u r z i v o m ) . A k o imenicu ne moete

vidjeti, uti, d o d i r n u t i , omirisati ili kuati, drukije reeno, ako ne

MODALNI OPERATORI M O G U N O S T I

m o e biti stavljena u kolica, radi se o nominalizaciji.

Postoje pravila u ponaanju za koja vjerujemo da ih ne m o e m o ili

U nominaiizacijama n e m a nieg loeg - o n e m o g u biti veoma kori

ne smijemo prekriti. Rijei p o p u t ne m o g u " ili ne smijem" poznati

sne - ali u njima se skrivaju najvee razlike u pojedinanim m a p a m a

su kao m o d a l n i operatori u lingvistici - time se postavljaju granice

svijeta.

o d r e e n e p r e u t n i m pravilima.

Uzmite k a o primjer rije obrazovanje". T k o koga obrazuje i koje se

Modalni operatori za m o g u n o s t jai su od operatora prve vrste. To

znanje p r i t o m prenosi?

su: mogu", ne mogu", mogue", nemogue". O n i odreuju (u g o -

Ili potovanje". Tko potuje koga i k a k o to ini?

vornikovoj mapi) to se s m a t r a m o g u i m . Oito ( n a d a m se da ste

Pamenje" je zanimljiv primjer. to znai kada kaete da imate loe

prepoznali sud u o v o m sluaju - oito komu?) postoje p r i r o d n i za

pamenje? Kako biste saznali, zapitajte se koje informacije pamtite

koni. Svinje ne m o g u letjeti, ovjek ne m o e ivjeti bez kisika. Me

s m u k o m i kako to inite. U n u t a r svake nominalizacije pronai ete

utim, ogranienja postavljena neijim uvjerenjima p o t p u n o su d r u

j e d n u ili vie imenica koje nedostaju (u nainu govora) i n e k i n e o

kija. Jednostavno nisam m o g a o odbiti", ili Takav sam kakav sam.

dreeni glagol.

Ne m o g u se promijeniti" ili N e m o g u e je rei istinu."

Glagol p o d r a z u m i j e v a radnju ili proces u tijeku. To se gubi d o e li

Problem ne postoji misli li netko da posjeduje neke sposobnosti

do nominalizacije i njegovog pretvaranja u statinu imenicu. Netko

(osim ako to nije oigledno neistinito ili ako se kosi s p r i r o d n i m za

tko misli da ima loe pamenje u kripcu je ako o t o m u razmilja na

k o n i m a ) . Ne m o g u " ograniava i esto se u z i m a kao p o u z d a n o sta

isti nain kao i kad kae da ima loa leda. N e m a mu p o m o i . Kao to

nje nesposobnosti koje nije m o g u e popraviti p r o m j e n a m a .

je rekao George Orwell: Ako misli kvare jezik, jezik isto tako m o e

Fritz Perls, zaetnik getalt terapije, obino bi reagirao kada bi pa

pokvariti misli." Vjerovati da je vanjski svijet o d r e e n n a i n o m na

cijenti rekli, Ne m o g u " rijeima: Ne govorite da ne moete, recite

koji o njemu govorimo ak je gore nego pojesti jelovnik - to je kao da

da ne elite!" O v o prilino surovo redefiniranje o d m a h pomjera pa

jedete otisak crnila na jelovniku. Rijei se m o g u kombinirati i u p o

cijenta iz stanja bezizlaznosti u stanje kada je b a r e m u m o g u n o s t i

trebljavati tako da nemaju nita s naim u l n i m doivljajima. Mogu

priznati da postoji izbor.

120

121

N L r _ J U i t r r l U L U N N U K & J U H N it i m U U K

Jasnije pitanje (i ono koje najvjerojatnije nee dovesti do prekidanja

Trebao bih nauiti kategorije metamodela."

uzvrata) je: to bi se dogodilo da to uinite?" ili: to vas sprjeava?"

to bi se dogodilo da ih ne nauite?"

ili: Kako to sami sebe zaustavljate?" Kada netko kae da ne m o e ne

to uiniti, odredio je rezultat i time ga stavio izvan svog domaaja. Pi

Ne bih trebao razgovarati s tim ljudima."

tanje: to vas sprjeava?" p o n o v n o stavlja naglasak na krajnji rezultat

to bi se dogodilo da razgovarate!"

i identificira prepreke kao p r v u stepenicu koja se mora prijei.

Nastavnici i terapeuti rade na p r o m j e n a m a tih vrsta ogranienja iji

Trebam oprati r u k e prije jela."

je prvi korak ispitivanje m o d a l n i h operatora. Nastavnici se svakog

to bi se dogodilo da to ne uinile'?"

dana susreu s tim kada im uenici govore kako neto ne m o g u razu

mjeti ili kada neprestano dobivaju loe napisane zadae.

O n o g trenutka kada posljedice i razlozi p o s t a n u jasni, moete razmi

Terapeuti, pak, p o m a u pacijentima pobijediti njihova ogranienja.

ljati o njima i kritiki ih vrednovati: u s u p r o t n o m , oni s a m o ograni

Kae li netko: Ne m o g u se opustiti", m o r a p r i t o m imati n e k u ideju

avaju izbore i ponaanja.

oputanja i znati da to ne m o e ostvariti. Postavite pozitivan cilj (ono

Pravila ponaanja oito su vana, d r u t v o opstaje na m o r a l n o m k o

to zaista moete uiniti) i otkrijte to vas o n e m o g u a v a u njegovom

deksu, no razlika je kao od neba do zemlje izmeu: Trebao bi biti

ostvarivanju (to vas sprjeava), ili p o z o r n o ispitajte posljedice (to

poten u poslovanju" i Trebao bi ee ii u kino." Trebalo bi i ne

bi se dogodilo da ste to uinili). Upravo su te prepreke i posljedice

bi trebalo vrlo esto privuku znaenje m o r a l n o g suda, a koje im ne

izostavljene i u k r i t i n o m trenutku m o g u se pokazati manje strani

pripada.

ma nego to ste zamiljali.

Do otkria se m o e doi s a m o ako pitate: to bi se dogodilo d a . . .

Modalni operatori m o g u n o s t i - ne m o g u " - pojanjavaju se pita

penicilinu da se razvija?...da se Zemlja okree oko Sunca? Ovakva su

njem: to bi se dogodilo da ste to uinili?" ili to vas sprjeava?"

pitanja temelj znanstvene m e t o d e .

sam plovio na zapad?...mogao putovati b r z i n o m svjetlosti?...dopustio

Obrazovanje se lako m o e pretvoriti u uasno m i n s k o polje m o d a l

M O D A L N I OPERATORI NUNOSTI

nih operatora, usporcdaba i sudova. Cijeli koncept standarda, testi

M o d a l n i operatori nunosti podrazumijevaju neku p o t r e b u i nago

ranja, o n o g a to bi djeca trebala ili ne bi trebala biti u stanju uiniti

vjetavaju se u p o r a b o m rijei trebalo bi" i ne bi trebalo", m o r a m "

tako je n e o d r e e n i beskoristan ili, jo gore, u tolikoj mjeri ogrania

i ne smijem", valjalo bi" i ne bi valjalo". Postoje neka pravila u nji

vajui da p o t p u n o unitava.

hovoj uporabi, ali o n a nisu eksplicitna. Koje su posljedice, zbiljske ili

Kaete U djetetu: Trebao bi m o i ovo uiniti", vi s a m o izraavate

zamiljene, krenja tih pravila? To r a z m a t r a m o pitanjem: to bi se

svoje uvjerenje. Ne postoji r a z u m a n odgovor na sasvim r a z u m n o pi

dogodilo da ste, ili da niste to uinili?"

tanje: to e se dogoditi ako to ne u i n i m ? "

M o r a m uvijek davati p r e d n o s t d r u g i m ljudima."

m o e ili ne m o e uiniti nego to bi netko trebao ili ne bi trebao biti

Sto bi se dogodilo da tako ne postupate?"

u stanju uiniti.

Kada su u pitanju sposobnosti, p u n o je lake razmiljati to n e t k o

Uporaba glagola trebati, kada su u pitanju sposobnosti, obino se

Ne smijem priati tijekom sata."

smatra prijekorom: trebao bi neto m o i uiniti, a ne m o e , ime se

to bi se dogodilo da to uinite?"

posve n e p o t r e b n o uvodi osjeaj neuspjeha. Ovakva usporedba, bilo

122

123

da ste u pitanju vi ili netko drugi, odlian je nain priznavanja tre

sluajevima nisu prisutne, ali se podrazumijevaju, primjerice: Sma

n u t a n e krivnje (jer je pravilo prekreno) stvaranjem umjetnog jaza

t r a m da su raunala gubljenje vremena", ili Pop-glazba je smee."

i z m e u oekivanja i stvarnosti. Je li oekivanje realno? Je li pravilo

Evo jo nekoliko primjera:

korisno i odgovarajue? Trebalo bi esto predstavlja ljutitu optubu

koju izrie netko tko ne eli izravno priznati da je ljutit, kao ni svoja

Indijska h r a n a je o d v r a t n o g okusa."

oekivanja i snoenje odgovornosti za njih.

Svako je uopavanje pogreno."

Kue su preskupe."

M o d a l n i operatori nunosti - ne s m i j e m / m o r a m - pojanjavaju

Glumci su zanimljivi ljudi."

se pitanjem: to bi se d o g o d i l o da s a m / n i s a m . . . ? "
Univerzalni kvantifikatori predstavljaju p a r a d o k s u ograniavanju.
UNIVERZALNI KVANTIFIKATORI

Proirivanje izjave k a k o b i s m o obuhvatili sve m o g u n o s t i ili porekli

Uopavanje je uzimanje j e d n o g primjera za predstavnika o d r e e n o g

svaku m o g u n o s t ograniava nas u uopavanju iznimaka. Precepti-

broja razliitih m o g u n o s t i . Da ne u o p a v a m o , morali b i s m o p o n a

vni filteri ili proroanstva koja se s a m a ostvaruju su stvorena - vidjet

vljati stvari po ne z n a m koliko puta, a razmiljanje o svim m o g u i m

ete i ut ete o n o to oekujete vidjeti i uti.

i z n i m k a m a i kvalifikacijama odnijelo bi n a m suvie m n o g o v r e m e

Univerzalni kvantifikatori nisu uvijek pogreni. O n i m o g u o d r a a

na. Znanje se svrstava u ope kategorije, no usvajamo ga prvenstveno

vati injenino stanje: poslije d a n a dolazi no, a jabuke nikada ne

usporeivanjem i ocjenjivanjem razlika. Vano je nastaviti s razvr

padaju u vis. Postoji velika razlika i z m e u takvih izjava i ove: Ni

stavanjem razlika tako da bi se, ako je to nuno, uopavanja mogla

kada nita ne uinim dobro." Da bi n e t k o u to povjerovao, m o r a o je

promijeniti. Ponekad je p o t r e b n o biti vrlo odreen, a razmiljanje u

obraati p o z o r n o s t s a m o na trenutke kada je grijeio i zaboraviti ili

opim pojmovima nejasno je i nedovoljno precizno. Svaki sluaj m o r a

zanemariti sve trenutke kada je uinio neto d o b r o . Nitko ne m o e

biti tretiran po zasluzi. Postoji opasnost da ne vidite stablo od ume

n e p r e s t a n o grijeiti. Takvo savrenstvo ne postoji. Ograniio je svoj

svedete li cijelu gomilu raznovrsnih iskustava p o d jedan pojam.

svijet n a i n o m na koji govori o njemu.

S p r e m n o s t na uvaavanje iznimaka p r u a vam m o g u n o s t da budete

Uspjeni i sigurni ljudi obino uopavaju u d r u g o m pravcu. O n i vje

realniji. Odlike ne smiju biti tipa sve ili nita". Onaj tko misli da

ruju da uglavnom sve ine kako treba, osim u n e k i m izoliranim slu

je uvijek u pravu predstavlja veu opasnost od onoga koji misli da

ajevima. D r u g i m rijeima, o n i vjeruju da su sposobni.

uvijek grijei. U najgorem sluaju, to znai p r e d r a s u d u , ogranienost

Na primjer, kako biste ispitali univerzalni kvantihkator u reenici:

i diskriminaciju. Uopavanja su jezino perje koje prekriva proces

Ja N I K A D A nita ne u i n i m k a k o valja!" potraite iznimku: Vi N I

jasne komunikacije.

KADA nita ne uinite kako valja? Zar se ne m o e t e sjetiti trenutka

Uopavanja nastaju izdvajanjem nekoliko primjera kao predstavnika

kada ste uinili neto dobro?"

cijele skupine, stoga obino sadre u o p e n e imenice i n e o d r e e n e

Richard Bandler ispriao je priu o pacijentu koji je doao na terapiju

glagole. M n o g e kategorije m e t a m o d e l a preklapaju se. to je iskaz n e -

jer nije i m a o samopouzdanje. Poeo je upitavi ga: Je li postojao

odreeniji, vea je vjerojatnost da e obuhvatili nekoliko kategorija.

trenutak kada ste bili s a m o p o u z d a n i ? "

Uopavanja se obino izraavaju rijeima k a o to su svi/sve/sva"

Ne."

svaki/svaka/svako", uvijek", nikada" i nitko". Te rijei ne d o p u

elite rei da se n i k a d a u cijelom svom ivotu niste osjeali s a m o

taju i z n i m k e i poznate su k a o univerzalni kvantifikatori. U n e k i m

pouzdano?"

124

125

Tako je."

Sloena ekvivalencija m o e se preispitati pitanjem: Kako ovo moe

Niti j e d a n jedini put?"

znaiti ono?"

Da."
Jeste li sigurni?"

PRETPOSTAVKE

Da, posve."

Svi mi i m a m o uvjerenja i oekivanja proistekla iz naeg osobnog isku

stva: nemogue je ivjeti bez njih. Budui da ne m o e m o bez pretpo

D r u g i nain na koji moete preispitati univerzalne kvantifikatore

stavki, bolje je da one budu takve da nam ostavljaju slobodu, pruaju

jest da ih pretjerivanjem dovedete do apsurda. Tako na izjavu: Ni

izbor i zabavu nego da nas ograniavaju. esto dobivamo upravo ono

kad neu biti u stanju razumjeti N L P " m o e t e rei: ,,U pravu si, to je

to oekujemo.

preteko za tebe. Zato ne odustane? Ne vrijedi pokuavati: ni cijeli

Te osnovne pretpostavke koje ograniavaju izbor potrebno je razotkriti.

j e d a n ivotni vijek ne bi ti bio dovoljan da to shvati."

Najee se prepoznaju kao: Zato?" pitanja. Zato ne moe brinuti o

O v o obino dovede do odgovora: ,,U redu, ma n i s a m ba toliko

meni kako treba?" pretpostavlja da se o n e k o m u ne brinete kako treba.

glup."

Pokuate li izravno odgovoriti na pitanje, zbunit ete se prije nego to

Preispitujete li uopavanje dovoljno nametljivim pretjerivanjem,

ponete.

obino e d r u g a strana braniti suprotan stav. Vi prenosite a p s u r d n o s t

Hoe li obui crvenu ili zelenu pidamu za odlazak na spavanje?" pri

njegovog uopavanja kao p o v r a t n u informaciju. Postat e umjereniji

mjer je trika kada se nudi izbor u jednom podruju samo ukoliko je

ako vi zauzmete jo vre od njega ekstreman stav.

vanija pretpostavka prihvaena, u ovom je sluaju to odlazak na spa

vanje. Moe se preispitati pitanjem: to te navodi na pomisao da idem

Univerzalni kvantifikatori preispituju se traenjem s u p r o t n o g

na spavanje?"

primjera: Je li se ikada d o g o d i l o d a . . . ? "

Reenice koje sadre rijei budui da", kada" i ako" obino sadre

SLOENA EKVIVALENCIJA

titi", biti svjestan" ili ignorirati". Na primjer: Shvati zato stavljamo

Sloena ekvivalencija nastaje kada se dvije izjave povezuju jer se sma

toliki naglasak na pojedinca."

tra da imaju isto znaenje, primjerice: Ti se ne osmjehuje...dakle,

Jo neki primjeri pretpostavio:

neku pretpostavku, kao i sve to slijedi poslije glagola kao to su: shva

ne provodi se dobro?"
D r u g i bi primjer bio: Ako ne gleda u m e n e dok ti govorim, znai

Kada postane pametniji, razumjet e ovo." (Nisi pametan.)

da ne obraa pozornost." O v a k v u o p t u b u d r u g i m a u g l a v n o m u p u

Nee me valjda jo jednom slagati." (Slagali ste i prije.)

uju p r e d o m i n a n t n o vizualni tipovi, koji moraju gledati u u govorni

Zato se vie ne smije?" (Ne smijete se dovoljno.)

ka kako bi razumjeli to govori. Onaj tko je vie kinestetiki tip, gleda

Glup si kao i tvoj otac." (Va otac je glup.)

p r e m a dolje kako bi obradio o n o to uje. To za vizualni tip osobe

Naporno u se truditi ovo uiniti." (Posao je naporan.)

znai da ne obraa pozornost, jer ako gleda p r e m a dolje nije u stanju

Moj pas ima cockney naglasak." (Moj pas zna govoriti.)

obratiti p o z o r n o s t . Mjerila vlastitog iskustva primjenjuju se na sve

ostale, pri e m u se zaboravlja da ljudi

Pretpostavke nuno podrazumijevaju i druge obrasce metamodela koje

razmiljaju na razliite naine.

je potrebno razvrstati. (Dakle, ti misli da se ja ne smijem dovoljno? Ko

liko je dovoljno? U kojim situacijama oekuje od m e n e da se smijem?)

126

127

Pretpostavke se m o g u otkriti pitanjem: to vas navodi na p o m i

Uzrok i posljedicu m o e m o preispitati na dvije razine. Na jednoj

sao...? I dopunjavanjem pretpostavki.

razini postavlja se pitanje kako j e d n a stvar t o n o uzrokuje d r u g u .

U opisivanju kako se to dogaa esto e izroniti na povrinu nove

UZROK I POSLJEDICA

m o g u e reakcije. No, jo uvijek ne d o d i r u j e m o temeljno uvjerenje o

Zbog tebe se tako osjeam. Tu se ne m o e nita uiniti." Engleski

uzroku i posljedici, uvjerenje d u b o k o ukorijenjeno u naoj kulturi da

jezik potie razmiljanje u p o j m o v i m a uzroka i posljedice. Aktivni

drugi ljudi imaju m o n a d n a m a i da su o d g o v o r n i za naa e m o c i o

subjekti obino vre radnju nad pasivnim objektima: no to je g r u b o

nalna stanja. Ustvari, mi sami stvaramo svoje vlastite osjeaje. Nitko

pojednostavljivanje. Postoji opasnost da razmiljate o ljudima kao

to ne m o e uiniti umjesto nas. Mi reagiramo i mi s m o odgovorni.

o biljarskim kuglama slijedite li zakon uzroka i posljedice. Sunce

Misliti da su drugi o d g o v o r n i za nae osjeaje znailo bi naseliti bi

uzrokuje rast cvijea" stenografski je nain izraavanja jako sloenog

ljarsku lopticu, svemir neivih stvari. Osjeaji koji se stvaraju kao

o d n o s a . Razmiljate li u t e r m i n i m a uzroka, nita neete objasniti,

reakcija na p o s t u p k e d r u g i h ljudi vrlo su esto rezultat sinestezije.

nego s a m o izazvati novo pitanje: Kako?"

Mi neto ujemo ili vidimo, a reagiramo osjeajem. ini se da je ta

ak i tada postoji, p o p u t razlike i z m e u neba i Zemlje, razlika izme

veza automatska.

u reenica: Vjetar savija drvo" i Ti si me razljutio." Vjerovati d a j e

Pitanje iz m e t a m o d e l a koje se o d n o s i na temeljnu pretpostavku

netko drugi odgovoran za nae e m o c i o n a l n o stanje znai pripisivati

uzrono-posljedinih o d n o s a u izjavi p o p u t ove: On me dovodi do

mu neku vrstu psihike moi n a d n a m a , a koju on ustvari n e m a .

ludila" zapravo je: Kako tono dovodi sebe do ludila zbog o n o g a

Primjeri ove vrste izvrtanja bili bi:

to on kae?" O v o podrazumijeva ideju da svatko ima izbor kako e

e m o c i o n a l n o reagirati.

D o s a d a n si." {Osjeam dosadu u tvom drutvu.)

Nije lako preuzeti odgovornost za neije osjeaje, stoga ovu vrstu pi

Drago mi je to si otiao." (Tvoj mi odlazak donosi radost.)

tanja koristite s a m o kada imate ostvaren uzvrat. To m o e biti veoma

Vrijeme me pokosilo." (Zbog vremena se osjeam loe.)

izazovno.

jedna osoba ne m o e imati izravnu kontrolu n a d e m o c i o n a l n i m sta

Uzrok i posljedica m o g u se preispitati pitanjem: Kako tono ovo

njem d r u g e osobe. Uvjerenje da d r u g e ljude moete dovesti protiv

uzrokuje o n o ? " ili to se trebalo d o g o d i t i da o v o ne bude uzro

njihove volje u o d r e e n o raspoloenje ili da vas d r u g i m o g u dovesti

kovano o n i m ? "

u razliita raspoloenja ograniava i donosi veliku nevolju. Snositi

Preispitajte uvjerenje u svezi s uzrono-posljedinim o d n o s o m

o d g o v o r n o s t za raspoloenje d r u g i h ljudi o g r o m a n je teret. Morat

pitanjem: Kako se tono d o v o d i u takvo raspoloenje ili tako

ete pretjerano i n e p o t r e b n o paziti to govorite i radite. O b r a s c e m

reagira na o n o to si vidio ili uo?"

uzroka i posljedice postajete ili rtva ili bolniar.

Rije ali" vrlo esto sadri u sebi uzrok i posljedicu tako to uvodi

ITANJE M I S L I

razlog zbog kojeg netko s m a t r a kako nije obvezan neto uiniti.

Kaemo da itamo misli o n d a kada pretpostavimo da z n a m o , bez

n e p o s r e d n o g dokaza, o n o to netko drugi misli ili osjea. To esto i

Pomogla bih, ali previe s a m u m o r n a . "

nimo. P o n e k a d je to intuitivna reakcija na neke neverbalne znakove

Uzela bih o d m o r , ali tvrtka bi se bez m e n e raspala."

koje s m o zapazili na nesvjesnoj razini. esto je to ista halucinacija

ili o n o to b i s m o mi mislili i kako b i s m o se osjeali da s m o u takvoj

128

129

situaciji: projiciramo vlastite misli i osjeaje, a doivljavamo ih kao

Kako znate da George vie ne mari za vas?"

da dolaze od d r u g e osobe. krtac uvijek smatra da su drugi ljudi kr

Jer n i k a d a ne uini o n o to mu kaem."

ti. Onaj tko ita misli obino smatra da je u pravu, no ne postoji j a m

stvo da tako zaista i jest. Zato pretpostavljati kada moete pitati?

U govornikovom m o d e l u svijeta radi to ti kaem" i mariti" su

Postoje dva o s n o v n a naina itanja misli. Prvi je nain kada p r e t p o

ekvivalencije. Blago reeno, to je osporiva pretpostavka. Radi se o

stavite da znate to netko d r u g i misli. Primjerice:

sloenoj ekvivalenciji koja izaziva pitanje: Kako to da mariti za n e

koga znai initi o n o to on kae? A k o marite za nekoga, radite li

George je nesretan."

uvijek o n o to on kae?"

Reklo bi se da joj se nije svidio dar koji sam joj dala."

Z n a m zato se tako ponaa."

itanje misli preispitujemo pitanjem: Kako ste sigurni...?"

Bio je ljutit, ali to nije htio priznati."

Metamodel ponovno povezuje jezik s
.Potrebni su p o u z d a n i dokazi utemeljeni na u l n i m doivljajima da

iskustvom

moemo ga

upotri

jebiti za:

biste mogli pripisivati misli, osjeaje i miljenje d r u g i m ljudima. M o

ete rei: George je potiten", no m o d a je korisnije kaete li: Geor

1. prikupljanje informacija

ge je spustio pogled udesno, miii na licu su oputeni i die plitko.

2. razjanjavanje znaenja

Usne su mu sputene, a r a m e n a pogrbljena."

3. prepoznavanje ogranienja

Druga vrsta itanja misli zrcalo je prve i daje ljudima m o itanja

4. otvaranje novih izbora.

vaih misli. O v o se m o e upotrijebiti da biste ih optuili kako vas ne

razumiju o n d a kad mislite da bi trebali. Primjerice:

Metamodel je korisno sredstvo u poslovanju, terapiji i obrazovanju.

Njegova temeljna pretpostavka je da ljudi stvaraju razliite m o d e l e

Da me voli, znao bi to elim."

svijeta i da ne m o e m o pretpostaviti znaenja rijei.

Zar ne vidi kako se osjeam."

Prvo, omoguuje n a m skupljanje informacija visoke kvalitete kad

Uznemiren sam jer nisi uzeo u obzir moje osjeaje."

n a m je vano shvatiti to ljudi zaista misle. A k o se pacijent ali tera

Trebao bi znati da te volim."

peutu na depresiju, terapeut m o r a otkriti to to znai u pacijentovom

modelu prije nego to pretpostavi (posve p o g r e n o ) da t o n o zna to

Onaj tko koristi ovaj obrazac ne eli j a s n o rei d r u g i m a to eli: od

pacijent ima na u m u .

njih se oekuje da to znaju. To m o e dovesti do velikih svaa.

U poslovanju moe doi do gubitka novca d o e li do nesporazuma. Ko

Nain kako ete preispitati misli jest upitati kako t o n o oni znaju

liko ste puta uli uzvik nevjerice: Ali ja sam shvatio da ste mislili..."

to vi mislite. Ili, u d r u g o m sluaju, kako se t o n o od vas oekuje da

Kad uenik kae da nikada ne rijei geometrijske probleme, otkrijte

znate kako se d r u g i osjeaju.

je li b a r e m j e d a n p u t d o b i o toan rezultat i t a k o e r kako tono dolazi

Kada pokuate razjasniti itanje misli pitanjem: Kako znate?" odgo

do pogrenih rezultata tako dosljedno.

vor je obino u obliku uvjerenja ili uopavanja. Primjerice:

Zato" pitanja ne postoje u m e t a m o d e l u . Zato" pitanja nemaju ve

liku vrijednost, u najboljem sluaju dolazi se do opravdanja ili opir

George vie ne mari za m e n e . "

130

nih objanjenja koja ne p r i d o n o s e promjeni situacije.

131

Drugo, m e t a m o d e l pojanjava znaenje. Daje sustavan okvir za pita

posve n o v o m pravcu i promijeniti neiji ivot. Primjerice, esto se

nje: to tono misli?"

upitajte: Koje je pitanje najkorisnije u o v o m trenutku?"

Tree, m e t a m o d e l prua izbor. Uvjerenja, univerzalni kvantifikatori,

Postoji realna opasnost dolaenja do prevelikog broja informacija

nominalizacije i pravila postavljaju ogranienja, a ogranienja posto

kada koristite m e t a m o d e l . P o t r e b n o je zapitati se: Je li mi zaista p o

je u rijeima, a ne u s t v a r n o m svijetu. Preispitivanje i otkrivanje p o

trebno sve ovo znati? to je moj cilj?" Veoma je vano koristiti ova

sljedica i iznimaka m o g u otvoriti veliko polje ivota. Ograniavajua

pitanja m e t a m o e l a s a m o u kontekstu ostvarenog uzvrata i zajedni

uvjerenja otkrivaju se i mijenjaju.

ki postavljenih ciljeva. Ponovljena pitanja m o g u biti shvaena kao

Koje ete obrasce m e t a m o e l a preispitati ovisi o kontekstu k o m u n i

napad, a preispitivanje ne m o r a biti toliko izravno. Umjesto pitanja:

kacije i vaem cilju. Razmislite o sljedeoj reenici:

Kako vi to t o n o znate?" m o e t e rei: elio bih znati kako to tono

znate?" ili Ne shvaam ba najjasnije kako to tono znate?" Razgo

Zato ovi odvratni ljudi neprestanu s konstantnim pokuajima

da mi

pomognu, to me jo vie dovodi do ludila: znam da bih trebala sau

vori ne moraju biti nalik ispitivanju policijskog inspektora. Moete

se obraati ljubazno i m e k i m t o n o m kako biste ublaili pitanje.

vati smirenost, ali ne mogu."

O n a obuhvaa itanje misli i pretpostavke (oni me pokuavaju izlujeti), uzrok i posljedicu (dovode), univerzalne kvantifikatore (uvi
jek), sud (odvratni), u s p o r e d b e (jo me vie dovodi do ludila), m o
dalne operatore m o g u n o s t i i nunosti (trebalo bi, ne m o g u ) , n e o
d r e e n e glagole (pokuavaju, p o m o g n u ) , nominalizacije (smirenost)
i n e o d r e e n u imenicu (ljudi).
U ovakvoj vrsti primjera itanje misli, pretpostavke i kauzalitet ra
splamsavaju sve ostalo. Njihovo razvrstavanje bio bi prvi korak ka
promjeni. Nominalizacija, n e o d r e e n i glagoli i n e o d r e e n e imeni
ce najmanje su vani. Uopavanja, univerzalni kvantifikatori, sudo
vi, u s p o r e d b e i m o d a l n i operatori nalaze se negdje po sredini glede
vanosti. Jedna u o p e n a strategija bila bi odreivanje kljunih ime
nica, p o t o m kljunih glagola, zatim razvrstavanje izvrtanja, tako da
m o d a l n i operatori imaju prednost ako se pojave. Ne zaboravite: ne
m o g u e je specificirati sva izostavljanja. Vjebajte s m e t a m o d e l o m i
dobit ete osjeaj to treba preispitivati.
M e t a m o d e l je korisno sredstvo za prikupljanje informacija, pojanja
vanje znaenja i prepoznavanje ogranienja u neijem razmiljanju.
Posebice je koristan u otkrivanju eljenog stanja nezadovoljne oso
be. to bi radije imao? to bi radije bio? Kako bi se radije osjeao?
Pitanja su t a k o e r intervencije. D o b r o pitanje m o e odvesti misli u

li;

133

Robert Dilts ispriao je kako je nazoio satu lingvistike na Sveuili

uputiti na dio izjave koji je najvaniji. To se naziva informacijskim

tu Santa C r u z ranih sedamdesetih, na kojem je John G r i n d e r drao

oznaavanjem.

d v o s a t n o predavanje o m e t a m o d e l i m a . Bio je etvrtak kada je sat

Kae li: Ja NE M O G U to ovdje uiniti", o n d a se moete usmjeriti na

prepustio s t u d e n t i m a k a k o bi vjebali m e t a m o d e l e . Sljedeeg je utor

modele i upitati: to vas sprjeava?"

ka polovica studenata dola je na sat veoma obeshrabrena. Budui da

Kae li: Ja ne m o g u TO ovdje uiniti", m o e t e upitati: ,,A to to?"

su svoje p a r t n e r e , nastavnike i prijatelje rastavljali na sitne dijelove

Opaanje rijei koju netko naglaava t o n o m ili g o v o r o m tijela j e d a n

koristei m e t a m o d e l e , udaljili su se od njih. Uzvrat je prvi korak u

je od naina kako ete saznati koji obrazac m e t a m o d e l a treba preispi

bilo kojem N L P obrascu. Ako se koristi bez senzibilnosti i uzvrata,

tati. Druga bi strategija bila sluati ljude kako razgovaraju nekoliko

m e t a m o d e l postaje meta-sakaenje, meta-zbrka i meta-patnja.

m i n u t a i opaati koje kategorije najee rabe. To e najvjerojatnije

Vrlo esto pitanja m o e t e postavljati uglaeno i precizno. Primjerice,

ukazati gdje je njihovo razmiljanje o g r a n i e n o i upravo to moe biti

netko kae uz p o d i g n u t i pogled: Moj posao zaista ne valja." Moete

najbolji nain za zapoinjanje preispitivanja.

ga upitati: Pitam se kako bi izgledao va p o s a o da je u r e d u ? "

U kontekstu s v a k o d n e v n o g ivota, m e t a m o d e l predstavlja jedan su

Veoma koristan nain rabljenja m e t a m o d e l a jest njegovo koritenje

stavan nain sakupljanja informacija u sluajevima kada je p o t r e b n o

u u n u t a r n j i m dijalozima, to m o e biti od vee koristi nego da godi

preciznije znati to netko misli. To je vjetina koju vrijedi nauiti.

n a m a p o h a a t e predavanja o t o m e k a k o misliti jasno.

Dobra strategija za uenje k a k o se koriste m e t a m o d e l i sastoji se u
tomu da izaberete j e d n u ili dvije kategorije i provedete tjedan dana
opaajui primjere u s v a k o d n e v n o m razgovoru. Sljedei tjedan iza
berite n e k u d r u g u kategoriju. Kako postajete upueniji i izvjebaniji u uoavanju obrazaca, m o e t e postavljati neizgovorena pitanja u
mislima. Na posljetku, kada ovladate idejom obrazaca i pitanjima,
moete poeti koristiti ih u odgovarajuim situacijama.
M e t a m o d e l se takoer o d n o s i na logike razine. Razmislite o izjavi:
Ja to ovdje ne mogu uiniti."
Ja" predstavlja identitet osobnosti.
Ne m o g u " se odnosi na uvjerenja.
Uiniti" izraava sposobnost.
To" ukazuje na postupak.
Ovdje" je okolina.
Navedenu izjavu moete osporiti iz vie razloga. Moete poeti tako

- M o l i m te, hoe li mi rei - zamolila je Alisa - to to znai?

to ete razmisliti na kojoj logikoj razini elite poraditi na t o m u .

- E, vidi, sada govori kao r a z u m n o dijete - d o d a o je Jaji Ovali

Takoer, govornik e vas m o d a naglaavanjem o d r e e n i h rijei

v i d n o polaskan.

134

- Vidi, p o d neprobojnim zidom" ja p o d r a z u m i j e v a m to to s m o o

ovoj temi previe govorili, pa bi bilo bolje da s p o m e n e o n o o emu
eli da u b u d u e razgovaramo. ini mi se kao da ti se ne svia da na
ovoj temi o s t a n e m o za sva v r e m e n a .
Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

esto poglavlje
USREDOTOENOST NA VANJSKI
SVIJET I NA S E B E
Do sada s m o bili usredotoeni na znaaj koji imaju ulna otrina,
dranje ula otvorenima i opaanje reakcija ljudi oko nas. O v o stanje
podeavanja ula p r e m a vanjskom svijetu u N L P rjeniku p o z n a t o
je kao stanje usredotoenosti na vanjski svijet. M e u t i m , postoje i
stanja koja nas v o d e dublje u svijest, u nau vlastitu realnost.
Prestanite itati knjigu na nekoliko trenutaka i sjetite se v r e m e n a
kada ste bili d u b o k o u mislima...
Vjerojatno ste se morali d u b o k o zamisliti kako biste se sjetili. Usre
dotoili ste se na o n o to osjeate, vidite i ujete iznutra. To je stanje
koje svi poznajemo. to dublje idete, manje ste svjesni vanjskih p o
ticaja: biti d u b o k o u mislima" d o b a r je opis ovog stanja, u NLP lite
raturi p o z n a t o g kao stanje usredotoenosti na sebe. Znakovi pristu
panja v o d e vas u to stanje. Kad god n e k o m u kaete da vizualizira, da
oslukuje u mislima ili osjeti osjete, traite od njega da u d e u stanje
usredotoenosti na sebe. U t o m ste stanju kada sanjarite, planirate,
matate i stvarate mogunosti.
U praksi se rijetko dogaa da s m o u p o t p u n o s t i u j e d n o m ili d r u g o m
stanju: naa svakodnevna svijest mjeavina je djelomice unutarnje,
djelomice vanjske usredotoenosti. O k r e e m o svoja ula prema u n u
tra ili p r e m a van, ovisno o situaciji u kojoj se nalazimo.
Na m e n t a l n a stanja korisno je gledati kao na o r u e za obavljanje
razliitih stvari. Da biste igrali ah, p o t r e b n o je korjenito drukije
stanje svijesti od o n o g p o t r e b n o g za jedenje hrane. Ne postoji takva
stvar kao to je p o g r e n o stanje svijesti, ali postoje posljedice. O n e
m o g u biti katastrofalne ako, primjerice, pokuavate prijei ulicu pre-

136

137

N L P J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

StSIU

P U b L A V L J t_ U S K E DO I U L t N U i I

NA

VANJiKI

bVIJtl

NA

SEBE

p u n u a u t o m o b i l a u stanju svijesti koje koristite za spavanje - stanje

na koje se m o g u osloniti. O n a sadri materijal potreban za promjene,

u s r e d o t o e n o s t i na vanjski svijet definitivno je najpogodnije sta

samo ako moete doi do nje.

nje svijesti za prelazak p r e k o ulice - ili, da se m a l o nasmijete, za

Jedan od razloga zato koristimo tako male djelie svoje potencijalne

izgovaranje brojalice d o k ste u stanju svijesti p o d utjecajem vee

m e n t a l n e sposobnosti m o e biti obrazovni sustav koji stavlja veliki

koliine alkohola. e s t o n e t o ne uinite d o b r o jer niste u odgova

naglasak na testiranje, standardizirane rezultate i ostvarivanje ciljeva

rajuem stanju. Neete d o b r o igrati tenis a k o je vaa svijest p r i p r e

koje postavljaju d r u g i ljudi. Nitko vas ne ui kako koristiti svoje u n u

mljena za ah.

tarnje sposobnosti. Najveim dijelom individualnost je nesvjesna.

Nesvjesnim izvorima m o e t e pristupiti izravno, izazivajui i koriste

Trans je idealno stanje za otkrivanje i povratak svojim jedinstvenim

i vrstu stanja usredotoenosti na sebe p o z n a t o g kao trans. U transu

u n u t a r n j i m izvorima.

se d u b o k o unosite u j e d n o o g r a n i e n o arite pozornosti. To p r o m i

jenjeno stanje svijesti nastalo je iz vaeg uobiajenog stanja svijesti.

MILTONOV MODEL

Iskustvo transa razlikovat e se k o d razliitih ljudi, jer su polazina

- M n o g o truda treba uloiti da bi j e d n a rije neto znaila - zaklju

stanja, kojima d o m i n i r a j u razliiti p r i m a r n i sustavi, razliita.

ila je Alisa zamiljeno.

- Kad smislim neku rije koja m o e imati m n o g o b r o j n a znaenja, tj.
obavljati razne poslove - rekao je Jaji Ovali - ja joj uvijek ispla
ujem viak rada.
Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala
G r e g o r y Bateson osjeao je veliki entuzijazam zbog knjige Stru
k t u r a magije 1", koja je sadravala m e t a m o d e l . U t i m je idejama
vidio veliki potencijal. Rekao je J o h n u i Richardu: Ovdje u Phoeni-

Najvei broj istraivanja transa i promijenjenih stanja svijesti vren

xu u Arizoni ivi neki udan starac. Odlian je terapeut, ali nitko ne

je u psihoterapijskom okruenju, jer svi terapeutski pravci koriste u

zna to radi ili kako to radi. Zato ne odete i ne saznate ." Bateson je

o d r e e n o j mjeri trans. Svi oni pristupaju nesvjesnim izvorima na ra

p o z n a v a o tog u d n o g starca" i zakazao im sastanak s njim.

zliite naine. Svatko tko razvija s l o b o d n e asocijacije na kauu kod

John i Richard radili su s M i l t o n o m E r i c k s o n o m 1974. g o d i n e k a d a

psihologa d u b o k o je u stanju usredotoenosti na sebe, kao i oni koji

je ve stekao veliku reputaciju k a o p r e d a s n i k h i p n o t e r a p e u t a . Bio

glume u getalt terapiji. Hipnoterapija izriito koristi trans.

je p r e d s j e d n i k i utemeljitelj A m e r i k e u d r u g e za kliniku h i p n o z u :

Ljudi se obraaju terapeutima kada im p o n e s t a n e izvora svijesti. Za

m n o g o je p u t o v a o i d r a o predavanja i s e m i n a r e po cijeloj zemlji,

pali su u kripac. Ne znaju to im treba i gdje to m o g u pronai. Trans

a t a k o e r je v o d i o p r i v a t n u p r a k s u . Bio je p o z n a t kao senzibilan

omoguuje razrjeenje problema jer obilazi svijest i stavlja na raspo

i uspjean terapeut, a i po t o m u to je i m a o o t r u m o zapaanja

laganje nesvjesne izvore. Najvee se promjene odvijaju na nesvjesnoj

n e v e r b a l n o g ponaanja. J o h n o v o i Richardovo prouavanje rezul

razini, koje zatim izbijaju na povrinu. Svijest nije p o t r e b n a k a k o bi

tiralo je dvjema knjigama. 1975. g o d i n e izala je knjiga Obrasci

p o t a k n u l a promjene i najee ih i ne primjeuje. Krajnji cilj bilo

h i p n o t i k i h t e h n i k a M i l t o n a H. E r i c k s o n a 1" u izdanju izdavake

koje terapije je da pacijent p o n o v n o p o n e koristiti svoje izvore. Svi

kue M e t a Publications. D r u g i dio, n a p i s a n sa s u a u t o r i c o m Judith

posjeduju bogatu o s o b n u povijest ispunjenu iskustvima i izvorima

DeLozier, iziao je 1977. g o d i n e . Knjige su p o d j e d n a k o posveene

138

139

Htf_ JUitKM

l U N IN U K

Si

JUHN

i t i M U U K

ESTO

POGIAVLJE_USREDOTOCEN05T

njihovim p e r c e p t i v n i m filter ima, kao i E r i c k s o n o v i m m e t o d a m a ,

1. Iskoraili i navodili neiju stvarnost.

iako je Erickson rekao da su knjige dale m n o g o bolja objanjenja

2. Odvratili pozornost i iskoristili svijest.

njegovog rada nego to bi on to b i o u stanju uiniti. Bio je to lijep

3. Pristupili nesvjesnom i izvorima.

NA

VANJSKI

SVIJU

NA

b t B t

kompliment.
John G r i n d e r je rekao da je E r i c k s o n daleko najvaniji m o d e l kojeg

ISKORAK I NAVOENJE

je i m a o , jer je on otvorio vrata ne s a m o drukijoj stvarnosti nego

Milton Erickson umjeno je z n a o uspostavljati uzvrat. Potovao je i

i itavom j e d n o m nizu raznolikih klasa stvarnosti. Njegov rad na

prihvaao realnost svakog svog pacijenta. Smatrao je da do otpora

transu i p r o m i j e n j e n i m stanjima svijesti bio je iznenaujui, a John

dolazi zbog nedostatka uzvrata. Za njega su sve reakcije bile vane

je lijekom rada s njim p o t p u n o preispitao svoje stavove.

i korisne. Nije postojao odbojan pacijent, nego s a m o nefleksibilan

N L P je t a k o e r doivio preispitivanje. U m e t a m o d e l u se radi o pre

terapeut.

ciznim znaenjima. Erickson je u m j e n o koristio jezik na n e o d r e

Opisujui t r e n u t a n e ulne doivljaje pacijenta, dakle o n o to uju,

en nain, tako da su ga pacijenti mogli shvatiti o n a k o k a k o im je

vide i osjete, j e d n o s t a v n o ete iskoraiti u njihovu realnost i usuglasi

najvie odgovaralo. Izazvao bi i koristio stanje transa, p o m a u i

ti se s njihovim svijetom. Njima je p r i r o d n o i lako pratiti to govorite.

pacijentima prebroditi p r o b l e m e i otkriti im vlastite izvore. Takav

Vano je na koji nain to radite. Unutarnju smirenost najbolje ete

n a i n koritenja jezika p o s t a o je p o z n a t k a o Miltonov m o d e l , kao

izazvati govorite li polako, blagim glasom i uskladite svoj govor s di

d o p u n a i s u p r o t n o s t m e t a m o d e l a i njegove preciznosti.

sanjem d r u g e osobe.

Miltonov m o d e l j e d a n je od n a i n a na koji m o e t e koristiti jezik

P o s t u p n i m sugestijama lagano ih uvedite u stanje usredotoenosti

k a k o biste izazvali stanje transa i pristupili skrivenim izvorima

na sebe usmjeravajui njihovu p o z o r n o s t u n u t r a . Sve je opisano u o

svoje o s o b n o s t i . Ova m e t o d a slijedi s p o n t a n i r a d mozga. U stanju

p e n i m p o j m o v i m a , tako da t o n o opisuje pacijentovo iskustvo. Ne

transa postoji velika motivacija za uenje iz nesvjesnog na izravan

treba rei: Sada zatvorite oi, osjeajte se u g o d n o i padnite u trans."

unutarnji nain. To nije p a s i v n o stanje, niti ste vi p o d t u i m utje

Umjesto toga, rei ete: Kad se god elite osjeati u g o d n o s a m o za

cajem. Postoji suradnja i z m e u pacijenta i terapeuta, pri e m u rea

tvorite o i . . . m n o g i ljudi smatraju lijepim i u g o d n i m osjeajem pasti

kcije pacijenta upuuju terapeuta na sljedei korak.

u trans." Ovakva vrsta u o p e n i h k o m e n t a r a m o e se odnositi na sve

Ericksonov je rad bio utemeljen na izvjesnom broju ideja koje su

reakcije, a istodobno dovoditi do stanja transa.

zajednike m n o g i m s e n z i b i l n i m i uspjenim t e r a p e u t i m a . To su

Petlja je napravljena. Kako se pacijentova panja neprestance suava

sada p r e t p o s t a v k e NLP-a. On je p o t o v a o nesvjesno bie pacijenta.

i vee s a m o za nekoliko poticaja, on p a d a sve dublje u stanje u s r e d o

S m a t r a o je da ak i iza najapsurdnijeg p o s t u p k a postoji pozitivna

toenosti na sebe. Njegovi doivljaji postaju subjektivniji i terapeuti

n a m j e r a i da pojedinci, i z m e u p o n u e n i h m o g u n o s t i , r a d e naj

ih koriste k a o p o v r a t n e informacije k a k o bi produbili stanje transa.

bolje izbore u d a n o m t r e n u t k u . Njegov je zadatak bio o m o g u i t i im

Pacijentu se ne govori to da radi, s a m o mu se skree p o z o r n o s t na

vei izbor. T a k o e r je s m a t r a o da na o d r e e n o j razini pojedinci ve

o n o to ve postoji. Kako u o p e moete znati to netko misli? Ne

raspolau izvorima p o t r e b n i m da bi se promijenili.

moete. Moete koristiti jezik dovoljno n e o d r e e n o kako bi pacijent

p r i d o d a o odgovarajue znaenje. Nije u pitanju rei mu to treba m i

Miltonov m o d e l j e d a n je od n a i n a k a k o m o e t e upotrijebiti jezik

da biste:

sliti, ve mu odvratiti p o z o r n o s t od njegovog stanja transa.

Takva vrsta sugestija bit e od najvee koristi teku li reenice gla
tko. Primjerice, m o e t e rei neto poput: D o k gledate tapete u boji

140

141

NLr_JOStrH

O'IONNUK

&

JOHN

S t Y M 0 U R

itilU

rUljLftVLJt

U j K C U U l U l C r i u j I

W H

V H l<i J J M

J V I J L 1

nH i C D E

ispred v a s . . . are od svjetla na z i d o v i m a . . . d o k postajete svjesni svog

koje v a m se do sada inilo najvanijim. To radi vae nesvjesno: svi

disanja... podizanja i sputanja vaih g r u d i . . . u d o b n o s t i stolice...

jest je previe spora za ovakav zadatak.

teine vaih stopala na p o d u . . . i dok ujete glasove djece koja se

Stoga e reenica: Ljudi m o g u usvajati znanja" izazvati ideje o o d r e

v a n i igraju... d o k sluate moj glas i pitate s e . . . koliko ste d u b o k o u

e n i m znanjima koje moete usvojiti, i ako radite na o d r e e n o m

t r a n s . . . ve uli."

p r o b l e m u , ta e se saznanja odnositi na pitanja o kojima razmiljate.

Zapazite veznike ,,i" i dok" k a k o u primjeru teno povezuju sugesti

Ovakva ispitivanja vrite sve vrijeme k a k o biste shvatili to n a m d r u g i

je d o k spominjete neto to se d o g a a (va glas) i povezujete s o n i m

govore i u p o t p u n o s t i se upotrebljavaju u stanju transa. Bitno je s a m o

to elite da se dogodi (padanje u trans).

znaenje koje pacijent pridaje, a koje terapeut ne m o r a ni znati.

A k o ne koristite prijelaze, dobit ete odsjene reenice. Bit e izoli

Jednostavno je smisliti n e o d r e e n e naputke, tako da pacijent m o e

r a n e j e d n a od d r u g e i stoga manje korisne. N a d a m se da je to jasno.

izabrati odgovarajue iskustvo i nauiti iz njega. Zamolite ga neka

Pisanje je p o p u t govora: u g l a e n o ili isprekidano. to v a m se vie

izabere n e k o vano iskustvo iz prolosti, proivi ga jo j e d a n p u t

svia?

svojim u n u t a r n j i m u l o m k a k o bi iz njega n a u i o neto novo. Tada

O s o b a u transu obino je m i r n a , ima zatvorene oi, sporiji puis i

zamolite njegovo nesvjesno da znanje iskoristi o n d a kada mu b u d e

oputenijeg je lica. Refleksi treptanja i gutanja obino su sporiji ili

potrebno.

ih u o p e n e m a , a i disanje je sporije. Stvara se osjeaj smirenosti i

oputenosti. Terapeut m o e iskoristiti unaprijed dogovorene z n a k o

O M E T A N J E I KORITENJE SVIJESTI

ve k a k o bi vratio pacijenta iz transa ili ga m o e povratiti iz transa

Vano p o d r u j e u Miltonovom m o d e l u je izostavljanje informacija

svojim rijeima, a m o e se i s p o n t a n o vratiti u n o r m a l n o stanje svi

i upoljavanje svijesti da dopunjuje p r a z n i n e koristei uskladitena

jesti s m a t r a li njegovo nesvjesno to p o t r e b n i m .

iskustva iz prolosti. Jeste li ikada proitali n e k o n e o d r e e n o pitanje

i pokuali shvatiti to bi m o g l o znaiti?

TRAGANJE ZA ZNAENJEM

Nominalizacijama se izostavlja veliki dio informacija. D o k sjedite i

M e t a m o d e l vas dri u stanju usredotoenosti na vanjski svijet. Ne

dok se osjeate spokojnim i s m i r e n i m , vae razumijevanje potencijala

trebate tragati po svom m o z g u k a k o biste shvatili o n o to ujete:

ovakve vrste koritenja jezika poveava se, jer je svaka nominalizacija

s a m o pitajte svog sugovornika da v a m detaljno objasni. M e t a m o

u ovoj reenici tiskana kurzivom. to manje spominjete t o n o o d r e

del spaava informaciju koja je bila izbrisana, izvrnuta ili u o p e n a .

e n e stvari, manja je vjerojatnost da ete doi do sukoba s iskustvima

Miltonov m o d e l je zrcalo m e t a m o e l a , predstavlja nain sastavljanja

d r u g i h ljudi.

reenica p r e p u n i h izbacivanja, izvrtanja i uopavanja. Sugovornik

Glagoli miruju n e o d r e e n i . D o k razmiljate o t o m u kada ste poslje

m o r a n a d o p u n i t i detalje i aktivno traiti znaenje onoga to uje

dnji put uli da netko komunicira koristei n e o d r e e n e glagole, m o

iz svog vlastitog iskustva. D r u g i m rijeima, stvarate kontekst sa to

da ete se sjetiti osjeaja zbunjenosti kojeg ste doivjeli i kako ste

je m o g u e manje sadraja. Sugovorniku dajete okvir i ostavljate ga

morali tragati za vlastitim znaenjem da bi ova reenica dobila neki

neka izabere sliku koju e u njega staviti. Kada sugovornik p r i d o d a

smisao.

sadraj, sigurni ste d a j e vaim rijeima p r i d o d a o najvanije i najne-

Isto tako imenike fraze m o g u biti u o p e n e ili u p o t p u n o s t i izosta

posrednije znaenje.

vljene. D o b r o je p o z n a t o da neki ljudi m o g u itati knjige i ostvarivati

Zamislite da vam je reeno k a k o v a m se u prolosti dogodilo neto

promjene. ( K o m u je to d o b r o poznato? Koji ljudi, kakve knjige i kako

vano. Nije v a m reeno to, sami m o r a t e razmisliti i izabrati iskustvo

e doi do promjena? I to e promijeniti, u to e se pretvoriti?)

142

143

Sudovi se m o g u koristiti. Zaista mi je drago to te vidim tako opu

Ne m o e t e otvoriti oi." To bi bila previe izravna sugestija i m e

tenog."

biste p o t a k n u l i d r u g u o s o b u da o p o v r g n e izjavu.

U usporeivanju se takoer moe izostavljati: Bolje je pasti u dublji

Drukije je s reenicom: Lako ete m o i opustiti se u toj stolici."

trans."

Kaete li da neto moete, to e vas potai a da ne n a m e e nikakvu

I usporedbe i sudovi dobar su nain za stvaranje pretpostavke. To pred

radnju. Ljudi obino reagiraju na sugestije tako to izvravaju p o t i

stavlja uinkovit nain izazivanja i koritenja transa. Unaprijed odre

cajne radnje. Ili, u najmanju r u k u , moraju razmisliti o t o m u .

dite pretpostavku za koju ne elite da b u d e preispitivana. Na primjer:

LIJEVA I D E S N A P O L U T K A M O Z G A

M o d a se pitate kada ete pasti u trans." Ili: elite li pasti u trans

Kako m o z a k obraduje jezik i k a k o p o s t u p a s tim umjeno obliko

sada ili kasnije?" (Dakle, bit ete u transu, samo je pitanje kada.)

v a n i m n e o d r e e n i m f o r m a m a jezika? Prednja strana mozga, veliki

Pitam se shvaate li koliko ste oputeni." (Vi ste oputeni.)

mozak, podijeljen je na dvije polutke ili hemisfere. Informacija p r o

Kada vam se p o d i g n e ruka, to e biti oekivani znak." (Dakle, vaa

lazi kroz vezivno tkivo, C o r p u s callosum.

e se ruka podii i vi ekate znak.)

E k s p e r i m e n t i u kojima je mjerena aktivnost obaju hemisfera u oba

Moete se opustiti dok vas nesvjesno ui." (Dakle, vae nesvjesno ui.)

vljanju zadataka pokazali su da imaju razliite, ali k o m p l e m e n t a r n e

Moete uivati u t o m u to se oputate i ne morate pamtiti." (Dakle,

funkcije. Lijeva polutka obino je poznata k a o d o m i n a n t n a h e m i

vi ste oputeni i ne pamtite.)

sfera i obraduje jezik. Informacije obrauje na analitiki, raciona

lan nain. Desna polutka, poznata kao n e d o m i n a n t n a hemisfera,

Prijelazi (i, dok, kako, kada, za vrijeme) koji slue za povezivanje

sveobuhvatnije i intuitivnije obrauje informacije. ini se da je vie

izjava blai su oblik uzroka i posljedice. Jai je oblik a k o koristite

ukljuena kada su u pitanju zvuk, vizualizacija i zadatci koji p o d r a

glagol dovesti", primjerice: P r o m a t r a n j e te slike dovest e vas u

zumijevaju usporeivanje i p o s t u p n e promjene.

trans."

Ovakva podjela funkcija i z m e u polutki pokazala se t o n o m u vie

Siguran s a m da ste znatieljni k a k o itanje misli m o e biti upleteno

od devedeset posto populacije. Za j e d a n manji broj (obino ljevoru

u ovaj m o d e l koritenja jezika. Izjave ne smiju biti do kraja o d r e

kih) funkcije su obrnute: desna polutka obrauje jezik. Kod nekih,

e n e , jer se nee uklopiti u m o d e l . U o p e n e izjave koje se o d n o

pak, ljudi ove su funkcije rasprostranjene u obje polutke.

se na o n o to s u g o v o r n i k najvjerojatnije misli slue za iskorak u

D o k a z a n o je da n e d o m i n a n t n a polutka takoer upravlja jezinim

njegovo iskustvo i navoenje. Primjerice: M o d a se pitate k a k o

s p o s o b n o s t i m a , uglavnom jednostavnijim znaenjima i o s n o v n o m

izgleda stanje t r a n s a ? " Ili: Poinjete preispitivati neke stvari koje

g r a m a t i k o m . D o m i n a n t n a polutka identificira se sa svjesnom ra

vam g o v o r i m . "

z i n o m , a n e d o m i n a n t n a s nesvjesnom razinom: no to je p o j e d n o

T a k o e r se koriste univerzalni kvantifikatori. Recimo: Iz svake si

stavljena podjela. Korisno je razmiljati o naoj lijevoj strani mozga

tuacije m o e se neto nauiti." Ili: Zar ne shvaate da nesvjesno

kako vlada razumijevanjem jezika na svjesnoj razini, a o desnoj stra

uvijek ima neki cilj?"

ni mozga kako obraduje jednostavna znaenja, n e p o s r e d n o ispod

M o d a l n i o p e r a t o r i vjerojatnosti t a k o e r su korisni. Ne m o e t e

razine nae svijesti.

shvatiti k a k o vas gledanje u svjetlo d o v o d i u dublji t r a n s . " O v o

Obrasci Miltonova modela ometaju svijest time to pretrpavaju desnu

t a k o e r pretpostavlja k a k o p r o m a t r a n j e svjetla dovodi do dubljeg

polutku. Reenice Miltona Ericksona bile su toliko neodreene da je

transa.

svih sedam plus ili m i n u s dva elementa svjesne pozornosti bilo zauzeto

144

145

N L P J O S E P H 0 C O N N O R & J O H N 51 Y m 0 U K

SESIO

POGLAVLJE

USREDOTOENOST

NA VANJSKI

SVIJET

NA

SEBE

traenjem i razvrstavanjem moguih znaenja. Postoji m n o g o naina

Erickson, koji je u j e d n o m razdoblju svog ivota bio vezan za invalid

iskoritavanje jezika za zbunjivanje i ometanje lijeve polutke.

ska kolica, umjeno je pomjerao glavu da bi izgledalo kao da pojedini

U p o r a b a jezinih n e o d r e e n o s t i j e d n a je od m e t o d a . O n o to govo

dijelovi o n o g a to govori dolaze iz razliitih pravaca. Primjerice: Ne

rite m o e zvuati dvosmisleno. U p r e t h o d n o j reenici rije zvuati

zaboravite, ne m o r a t e zatvoriti oi kako biste pali u trans." Oznaio

d o b a r je primjer rijei koja ima dva znaenja. D r u g i bi primjer bio,

bi uklopljenu zapovijed p o m i c a n j e m svoje glave kada bi izgovarao ri

Je li to bilo uzbuenje (Uz buenje)".

jei o z n a e n e kurzivom. Oznaavanje vanih rijei glasom i gestama

M n o g e rijei imaju razliita znaenja, ali zvue isto: ,,...krei/kre-

svjesno je koritenje onoga to s p o n t a n o i n i m o sve vrijeme tijekom

i . . . " Teko je ispraviti/napisati fonoloke dvosmislenosti.

najobinijeg razgovora.

Druga vrsta vieznanosti sintaktike je naravi, primjerice: Fasci

M o e se uoiti o d r e e n a slinost s g l a z b o m . G l a z b e n i c i obiljea

nirajui ljudi m o g u biti komplicirani". Ovakva vrsta dvosmislenosti

vaju v a n e n o t e u skladbi na razliite n a i n e k a k o bi dobili m e l o

radi se koritenjem glagola s n a s t a v k o m - i i k o n s t r u i r a n j e m reeni

diju. Sluatelji to m o d a svjesno nc p r i m j e u j u a k o su te n o t e j a k o

ce u kojoj nije j a s n o ima li on ulogu pridjeva ili glagola.

u d a l j e n e j e d n a od d r u g e , a o n e i z m e u njih zanimljive, no sve to

Trea vrsta zove se interpunkcijska dvosmislenost. Dvije reenice

p r i d o n o s i u g o d n o s t i i v r i j e d n o s t i . N e m a p o t r e b e da znaju koja

teku usporedo, a poinju i zavravaju istom rijeju/istim rijeima.

sredstva rabi izvia.

N a d a m se da moete uti da itate ovu knjigu. Za ove je jezine obli

Na isti nain moete u m e t n u t i pitanje u j e d n u dugaku reenicu:

ke p o t r e b n o izvjesno vrijeme za razvrstavanje i o n i p o t p u n o angai

Pitam se kako zna koja ti je ruka toplija?" To t a k o e r sadri pre

raju lijevu m o d a n u polutku.

tpostavku. Nije izravno pitanje, nego e navesti sugovornika na p r o

PRISTUPANJE NESVJESNOM I IZVORIMA

je ovaj obrazac profinjen i elegantan nain skupljanja informacija?

vjeru jesu li mu r u k e tople. Pitam se razumijete li u p o t p u n o s t i koliko

D e s n a p o l u t k a osjetljiva je na t o n , j a i n u i p r a v a c glasa: bolje je

Postoji m e n t a l n i obrazac p o z n a t k a o citat. M o e t e rei bilo to ako

p o s t u p n o mijenjati te aspekte n e g o stvarne rijei koje su odvojene

to smjestite u kontekst naglaavajui da to nije o n o to vi govorite.

j e d n e od d r u g i h . O n a je vie osjetljiva na k o n t e k s t p o r u k e nego

Najlaki nain da to uinite je ispriati p r i u u kojoj n e t k o d r u g i

na verbalni sadraj. Budui da je d e s n a p o l u t k a u stanju shvatiti

kae o n o to ustvari vi elite rei, i to na neki nain izdvojite iz

j e d n o s t a v n e jezine oblike, j e d n o s t a v n e p o r u k e koje su p o s e b n o

ostatka prie.

naglaene ii e na d e s n u stranu. Takve e p o r u k e zaobii lijevu

To me podsjea na vrijeme kada sam drao predavanje o ovim obra

p o l u t k u i svijest e ih rijetko k a d a p r e p o z n a t i .

scima. Jedan od polaznika priao mi je n a k o n predavanja i tijekom

Postoji vie naina za davanje ovakve vrste naglaska. Pojedine dijelo

razgovora upitao sam ga je li uo za obrazac citata. Rekao je: Jesam.

ve o n o g to govorite moete obiljeiti drukijim t o n o m ili gestama.

Zanimljivo je kako se to dogodilo. H o d a o s a m ulicom prije nekoliko

To m o e t e upotrijebiti da biste obiljeili upute ili pitanja za nesvjesnu

tjedana kada mi je priao neki n e z n a n a c i upitao m e : 'Zar nije taj

razinu. U knjigama to postiemo u p o r a b o m kurziva. Kad v a m autor

obrazac zanimljiv?'"

eli ugoditi i eli da neto proitate na ovoj stranici, da proitate veo

Negacije se t a k o e r uklapaju u te obrasce. Negacije postoje s a m o u

ma pozorno o d r e e n u reenicu, to e oznaiti kurzivom.

jeziku, iskustvo ih ne poznaje. Nijene zapovijedi funkcioniraju p o

Je li do vas stigla p o r u k a koja je u nju u g r a e n a ?

p u t pozitivnih zapovijedi. Nesvjesno ne obrauje lingvistike nega

Na isti se nain rijei m o g u obiljeiti o d r e e n i m t o n o m glasa kako

cije i j e d n o s t a v n o ih ignorira. Roditelj ili n a s t a v n i k koji upozori

biste skrenuli pozornost na zapovijed koja je uklopljena u vae rijei.

dijete da neto ne smije uiniti, p o b r i n u o se da dijete ba to p o n o v i .

147

N L H . J U b b H H U'lUNNUK & JUHN SEYMOUR

ESTO

P0GLAVLJE_USREDOTOCENOST

NA V A N J S K I

SVIJET

NA

SEBE

A k r o b a t u na k o n o p c u treba rei: Budi paljiv!", a ne: Pazi da se

Nesvjesno shvaa o d n o s e . Snovi koriste slikovitost i metaforu: je

ne posklizne!"

d n a stvar m o e predstavljati d r u g u jer imaju neke zajednike o s o

Posljednji o b r a z a c koji e m o ovdje obraditi zove se postulati razgo

bine. Kako biste napravili uspjenu m e t a f o r u , o n u koja e ukazivati

vora. To su pitanja koja doslovce zahtijevaju s a m o d a / n e odgovor, a

na p u t ka rjeenju nekog p r o b l e m a , elementi prie moraju stajati u

opet p o t i u n e k o ponaanje. Primjerice: Bi li m o g a o iznijeti s m e

istom m e u s o b n o m o d n o s u k a o i e l e m e n t i p r o b l e m a . Tada e m e

e?" nije b u k v a l n o pitanje jeste li fiziki s p o s o b n i to obaviti, ve to

tafora odjekivati u vaem nesvjesnom i p o k r e n u t i njegove izvore.

od vas zahtijeva. Neki d r u g i primjeri su:

Nesvjesno dobiva p o r u k u i poinje s n u n i m p r o m j e n a m a .

Stvaranje metafore je kao skladanje glazbe: metafora utjee na nas

Jesu li vrata jo uvijek o t v o r e n a ? " (Zatvorite vrata.)

na isti n a i n k a o i glazba. Melodija se sastoji od n o t a koje stoje u

Je li postavljen stol?" (Postavite stol.)

m e u s o b n i m o d n o s i m a : m o e t e i h premjetati gore-dolje n a lje

stvici, no melodija e i dalje biti ista o s t a n u li n o t e u istom m e

Ovi se obrasci rabe sve vrijeme u s v a k o d n e v n i m r a z g o v o r i m a i svi

u s o b n o m o d n o s u i na istoj u d a l j e n o s t i k a o i u izvornoj melodiji.

reagiraju na njih. A k o za njih z n a t e , m o e t e ih selektivno koristiti

Na j e d n o j dubljoj razini, n o t e k o m b i n i r a m o u a k o r d e , a nizovi

i i m a t i vei izbor n a i n a k a k o reagirati na njih. John i R i c h a r d

a k o r d a stoje u o d r e e n o m m e u s o b n o m o d n o s u . G l a z b e n i r i t a m

suprotstavljali bi se j e d a n d r u g o m na p r e d a v a n j i m a ba z a t o t o

je duljina razliitih nota u r e l a t i v n o m o d n o s u na ostale. G l a z b a

su ti obrasci toliko p o z n a t i . Jedan bi r e k a o : Ne postoji n e t o k a o

nosi znaenje na drukijoj razini u u s p o r e d b i s j e z i k o m . P r o d i r e

hipnoza", a d r u g i bi o d g o v o r i o : Ne, sve je h i p n o z a ! " A k o je h i

i z r a v n o u nesvjesno, lijeva se p o l u t k a n e m a za to uhvatiti.

p n o z a s a m o d r u g a rije za v i e z n a a n , utjecajan razgovor, izgleda

k a o da s m o svi mi h i p n o t i a r i i n e p r e s t a n o p a d a m o i i z l a z i m o iz
t r a n s a . . . sada.
METAFORA

Rije metafora ovdje koristimo na uopen nain kako bismo njome

obuhvatili svaku priu ili jezinu figuru koja podrazumijeva uspore
ivanje, od j e d n o s t a v n e u s p o r e d b e ili usporeivanja po slinosti, do
opirnih pria, alegorija i parabola. Metafora komunicira p o s r e d n o .
Jednostavne metafore ine j e d n o s t a v n e usporedbe: bijela kao plahta,
lijep kao slika, velik kao trokrilni ormar. M n o g i od ovih izraza p r e o
braavaju se u klieje, ali dobra j e d n o s t a v n a metafora m o e pojasniti
n e p o z n a t o , povezujui ga s neim to ve z n a m o .
Sloene su metafore prie s vie razina znaenja. Prianje prie na
profinjen nain o m e t a svijest i aktivira nesvjesno traganje za znae
njima i izvorima. Kao takvo, predstavlja izvrstan nain komunikacije

Pripovijedanje pretpostavlja vladanje vjetinom Miltonova modela,

s n e k i m tko je u stanju transa. Erickson je esto koristio metafore u

pa ak i vie od toga. Za d o b r u priu p o t r e b n i su svi obrasci: iskora-

radu sa svojim pacijentima.

enje i navoenje, sinestezija, usidravanje, trans i lagani prijelazi. Ra-

148

149

N L P _ J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

ESTO P 0 G L A V L J E _ U S R E D O T O C E N O S T N A V A N J S K I S V I J E T I N A S E B E

dnja m o r a biti ( p s i h o ) l o g i n a i u s k l a e n a s i s k u s t v o m sluatelja.

re o najrazliitijim t e m a m a do kasno u no. Uivao sam u tim trenut

K a k o biste napravili p r i u , p r v o t r e b a t e ispitati eljeno stanje slu

cima, srevi m n o g e zanimljive ljude.

atelja. Metafora e biti p r i a o p u t o v a n j u od j e d n o g do d r u g o g

Jedne je veeri jedan od oevih gostiju bio i j e d a n dobar glumac,

stanja.

p o z n a t po svom filmskom i kazalinom umijeu. On je bio moj idol

i uivao s a m sluajui ga dok je priao.
Kasnije te veeri netko od gostiju upitao ga je u emu je tajna njego
vog izvanrednog umijea. Pa", odgovorio je glumac, veoma je za
nimljivo to sam m n o g o nauio postavljajui ba to pitanje u svojoj
mladosti. Volio sam arenilo cirkusa, buku, ekstravaganciju i uzbu
enje. Zamiljao sam se pod svjetlima reflektora i kako dobivam ve
liki pljesak publike. Osjeaj je bio velianstven. Jedan od mojih idola
bio je akrobat na ici j e d n o g p o z n a t o g putujueg cirkusa: nevjeroja

Razvrstajte elemente oba stanja - ljude, mjesta, predmete, radnje,

t n o je vladao ravnoteom i bio je v e o m a elegantan na ici. Sprijateljili

vrijeme - ne zaboravite sustave predstava i submodalitete razliitih

s m o se j e d n o g ljeta. Bio sam oaran njegovim umijeem i ozrajem

elemenata.

opasnosti koje je lebdjelo oko njega jer je rijetko koristio zatitnu

A sada izaberite odgovarajui kontekst za priu, onaj koji e zanima

mreu. Jednog p o p o d n e v a , potkraj ljeta, rastuio sam se jer se cirkus

ti d r u g e ljude i zamijenite sve elemente problemskog stanja d r u g i m

s p r e m a o idueg dana otii u drugi grad. Potraio sam svog prijate

elementima, ali tako da o d n o s ostane isti. Radnju gradite tako da ima

lja i razgovarali s m o do s u m r a k a . U to sam vrijeme j e d i n o elio biti

isti oblik kao sadanje stanje i da v e z a n o m strategijom vodi ka razrje

p o p u t njega: htio s a m se pridruiti cirkusu i pitao sam ga u e m u je

enju. Razvojna nit prie zabavlja lijevu polutku, a p o r u k a odlazi do

tajna njegovog umijea.

nesvjesnog.

Prvo", odgovorio mi je, svaki izlazak na icu s m a t r a m najvanijim

Moda bih ovaj proces m o g a o ilustrirati primjerom iako tiskane ri

u ivotu, k a o d a j e zadnji, koji elim uiniti na najbolji mogui nain.

jei gube intonaciju, sklad i obrasce Mitonova modela koje koristi

Svaki nastup paljivo p l a n i r a m . M n o g e stvari r a d i m iz navike, ali ovo

pripovjeda. Naravno, n e u pokuati stvoriti m e t o d u koja bi bila

ne. P o z o r n o biram to u nositi, jesti i kako u izgledati. U mislima,

znaajna za vas itatelje. O v o je s a m o primjer stvaranja m e t o d e .

prije nego to to uinim, izvodim uspjean hod, promatrajui p r i t o m

J e d n o m sam radio s pacijentom koji se b r i n u o zbog nedostatka ra

to u vidjeti, to u uti i k a k o u se osjeati. Na taj nain izbjega

vnotee u svom ivotu. Bilo mu je teko donijeti odluke o n e k i m va

vam n e u g o d n a iznenaenja. Takoer se stavljam na mjesto publike,

n i m pitanjima vezanim za sadanjost: b r i n u o se to izvjesnim p r o

zamiljajui to e ona vidjeti, uti i osjetiti. Sve to u i n i m ranije, jo

jektima posveuje p u n o energije, a d r u g i m a , pak, malo.

dok sam na zemlji. Kada sam na ici, oistim svoj um od svih misli i

Pojedine

svoje pothvate smatrao je loe pripremljenim, a d r u g e opet previe

iskljuim svoju panju."

d o b r o pripremljenim.

To ba i nije bio odgovor kakav sam elio uti u tom trenutku iako,

To me je podsjetilo na vrijeme m o g djeatva. Uio sam svirati gitaru

u d n o , p a m t i m sve to mi je tada rekao.

i moji su mi roditelji p o n e k a d doputali da o s t a n e m dokasna k a k o

Ti misli da ja nikada ne gubim ravnoteu?" upitao m e .

bih njihovim gostima svirao poslije veere. Moj otac bio je redatelj i

Nikada n i s a m primijetio da ste izgubili ravnoteu", odgovorio sam.

m n o g e su p o z n a t e osobe dolazile k n a m a na veeru, vodei razgovo-

Grijei", rekao je. Ja uvijek gubim ravnoteu. Samo to to k o n t r o -

150

151

liram u granicama koje sam sam postavio. Ne bih m o g a o h o d a t i po

Kralj se nije uzbudio.

ici kada ne bih gubio ravnoteu cijelo vrijeme, i to as na jednoj,

Ne postoje pravi otoci, prave princeze niti postoji pravi Bog."

as na drugoj strani. Ravnotea nije neto to se posjeduje, kao to

Vidio s a m ih!"

klaunovi imaju laan nos. To je stanje koje zahtijeva kontrolirane

Reci mi k a k o je Bog bio o b u e n ? "

p o k r e t e a m o - t a m o . Kada zavrim s h o d a n j e m , ja ga u cijelosti p o n a

Bog je bio u veernjem odijelu."

vljam kako bih vidio m o g u li nauiti neto iz toga. A p o t o m ga posve

Jesu li mu rukavi bili zavrnuti?"

zaboravljam."

Princ se sjetio da jesu. Kralj se smjekao.

ja primjenjujem ista naela kada glumim", d o d a o je moj idol.

To je uniforma maioniara. Prevario te je."

Na kraju, eljeli bismo vas ostaviti s priom iz r o m a n a Johna Fowlesa-

P o t o m se princ vratio u susjednu zemlju, na istu obalu, gdje je opet

arobnjak". Ova predivna pria p u n o govori o NLP-u, no ne zabora

susreo ovjeka u veernjem odijelu.

vite da je to s a m o jedan od naina na koji m o e m o govoriti o NLP u.

Moj otac, kralj, rekao mi je tko si ti", razoarano ree mladi princ.

Neka odzvanja u vaem nesvjesnom.

Proli si me p u t o b m a n u o , ali vie nee. Sada z n a m da o n o nisu

pravi otoci niti prave princeze, jer si ti maioniar."

PRINC I AROBNJAK

ovjek na obali smjekao se.

N e k a d a v e o m a d a v n o ivio je j e d a n princ koji je u sve vjerovao,

alim te, mladi ovjee. U kraljevstvu tvoga oca ima m n o g o otoka

s a m o nije vjerovao u tri stvari. Nije vjerovao u princeze, nije vje

i m n o g o princeza. No, tvoj te je otac opinio, zato ih ne m o e vi

rovao u otoke i nije vjerovao u Boga. Njegov otac, stari kralj, rekao

djeti."

mu je da te stvari ne postoje. M l a d i je p r i n c vjerovao ocu, b u d u i

Princ se zamiljen vratio kui. Ugledavi oca, pogledao ga je ravno

da u njegovoj zemlji nije bilo princeza, niti otoka nije bilo u zemlji

u oi.

njegova oca, k a o niti bilo kakvog z n a k a o Bogu.

Oe, je li istina da nisi pravi kralj, nego s a m o arobnjak?"

N o , j e d n o g je d a n a p r i n c pobjegao iz palae. Stigao je do susjedne

Kralj se o s m j e h n u o i zavrnuo rukave.

zemlje. T a m o je, na svoje iznenaenje, sa svake obale vidio o t o k e , a

Da, m o j sine, ja sam samo arobnjak."

na t i m o t o c i m a u d n a i uzbudljiva bia koja se nije usudio i m e n o

Onda je ovjek na obali bio Bog."

vati. D o k je traio a m a c , na obali mu je priao ovjek u veernjem

ovjek na obali bio je neki drugi arobnjak."

odijelu.

Sada m o r a m uti pravu istinu, istinu izvan magije."

Jesu li ovo pravi otoci?" upitao je m l a d i princ.

N e m a istine izvan magije", ree kralj.

Naravno, to su pravi otoci", ree mu ovjek u veernjoj odjei.

Princ je bio veoma tuan.

A ova u d n a i uzbudljiva bia?"

Ubit u se!" ree.

To su sve prave i istinske princeze."

Kralj magijom pozva smrt. Smrt stade na vratima i pozva princa sebi.

O n d a i Bog m o r a postojati!" uzviknu princ.

Princ u s t u k n u . Sjeti se divnih, ali nestvarnih otoka, i nestvarnih, ali

Ja s a m Bog", odgovori ovjek u veernjem odijelu.

divnih princeza.

Mladi se princ vratio kui to je bre m o g a o .

Jako dobro", ree on. M o g u se p o m i r i t i s tim."

Dakle, vratio si se", ree mu otac, kralj.

Vidi, sine moj, i ti postaje arobnjak."

Vidio sam otoke, vidio sam princeza, vidio s a m Boga", prijekorno

(Iz The Magus Johna Fovvlesa)

ree princ.

152

153

N O V O UOKVIRIVANJE I TRANSFORMACIJA ZNAENJA

okolnost. Runo pae mladi je labud. Kletva je prerueni blagoslov.

Ne postoji nita s a m o po sebi d o b r o niti loe, ve ga razmiljanje

aba m o e postati princ. Ako se, pak, sve to d o d i m e t e pretvara u

ini takvim."

zlato, u velikoj ste nevolji. Izumitelji p o n o v n o uokviruju. D o b r o je

William

Shakespeare

poznat primjer ovjeka koji se p r o b u d i o jedne noi jer ga je ubola

zahrala o p r u g a starog m a d r a c a . Od kakve je koristi stara zahrala

Ljudski je r o d oduvijek tragao za znaenjima. Dogaaji se zbivaju,

opruga (osim to prekida san)? On je od nje napravio zgodan stalak

ali nisu n a m vani sve dok im ne p r i d o d a m o znaenje, p o v e e m o

za k u h a n o jaje i na temelju te ideje osnovao je uspjenu tvrtku.

ih s ostatkom naega ivota i procijenimo m o g u e posljedice. Poja

vama pridajemo znaenja nauena iz kulture i odgoja. Pojave astroloke prirode imale su veliko znaenje za d r e v n e ljude: k o m e t e su
nagovjetavale promjene, a o d n o s i zvijezda i planeta utjecali su na
pojedinane sudbine. Danas znanstvenici ne smatraju pomraenja i
k o m e t e neim o s o b n i m . Lijepo ih je vidjeti, a i potvruju da svemir
j o uvijek potuje zakone koje s m o mu pripisali.
Bol u leima

Sto znai pljusak? Lou vijest ako ste na o t v o r e n o m bez kabanice.

Stalak za jaje

D o b r u vijest ako ste ratar, a bila je sua. D o b r u vijest ako je dolo do

prekida utakmice u trenutku kada va kriket klub zamalo nije izgu

Vicevi su t a k o e r novo uokvirivanje. Gotovo svi vicevi poinju tako

bio. Znaenje nekog dogaaja ovisi o okviru u koji ga smjestite. Kada

to smjetaju dogaaje u o d r e e n i okvir, a p o t o m ga iznenada i dra

promijenite okvir, promijenili ste i znaenje. Kada se znaenje mije

m a t i n o promijene. Vicevi podrazumijevaju izdvajanje p r e d m e t a ili

nja, mijenjat e se i vae reakcije i ponaanje. Sposobnost p o n o v n o g

situacije i njihovo i z n e n a d n o stavljanje u drukiji kontekst, ili izne

uokvirivanja dogaaja prua vam slobodu i izbor.

n a d n o pripisivanje drukijeg znaenja.

Netko koga d o b r o poznajemo p a o je i zadobio teku ozljedu koljena.

Gdje ovjek m o e nai novac k a d god to poeli? Odgovor ete nai

To je bilo bolno, a znailo je i da ne m o e igrati skvo, igru u kojoj

na

kraju poglavlja.

je jako uivao. Uokvirio je nesretan sluaj tako da prije predstavlja

poticaj nego ogranienje, savjetovao se s nekoliko lijenika i fiziote

Govorne

vjetine

rapeuta te otkrio kako funkcioniraju miii i ligamenti koljena. Sre

o m , operacija nije bila potrebna. Sam je osmislio p r o g r a m oporavka

Evo nekoliko primjera razliitih toaka gledita u povodu iste izjave:

i za est mjeseci njegovo je koljeno bilo jae nego prije, a on u boljoj

tjelesnoj kondiciji i boljeg zdravstvenog stanja. Promijenio je navike

Moj posao loe ide i osjeam se utueno zbog toga."

U dranju tijela koje su prvenstveno dovele do oslabljivanja koljena.

ak je bolje igrao skvo. Ozljeda koljena bila je veoma korisna. Je li

Uopite: Moda se inae osjeate utueno, a va je posao u redu.

to bio nesretan sluaj, ovisi s a m o o toki gledita.

Primijenite na sebe: Moda sebe dovodite u stanje utuenosti r a z m i

Metafore su s a m o sredstvo p o n o v n o g uokvirivanja. O n e zapravo go

ljajui na taj nain.

vore: To bi m o g l o znaiti t o . . . " Bajke su lijepi primjeri novog uokvi

Elicitirajte vrijednosti ili kriterij: to smatrate da ide loe u vaem poslu,

rivanja. O n o to na prvi pogled donosi nesreu, pretvara se u sretnu

a bitno je?

154

155

Pozitivni rezultat: Moda e vas natjerati da vie radite k a k o biste

nepoeljnih sluatelja. Neete biti omiljeni govorite li bizarne lai pri

prevladali odreeni problem.

jateljima i obitelji, ali ete zato biti popularni koristite li svoju matu za

Rezultat promjene: Moda je p o t r e b n o da promijenite posao.

pisanje uspjenica. A neodlunost? Moe biti korisna ako ste neodlu

Postavljanje daljnjih ciljeva: Moete li nauiti neto korisno iz toga

ni razbjesniti li se ili n e . . . i p o t o m na to p o t p u n o zaboravite.

k a k o v a m p o s a o ide u o v o m e trenutku?

Novo uokvirivanje konteksta najbolje funkcionira u izjavama poput

Pronaite metaforu: Slii p o m a l o na situaciju k a o kada ste uili h o

ove: Ja sam takoer..." ili Volio bih da mogu prestati s..." Pitajte se:

dati...
Redefinirajte: Vaa potitenost mogla bi ukazivati da se osjeate bije

Kada bi to ponaanje bilo korisno?"

s n i m zato to posao stavlja pred vas n e r a z u m n e zahtjeve.

Gdje bi takvo ponaanje predstavljalo izvor?"

Koraknite dolje: Koji tono dijelovi posla idu loe?

Koraknite gore: Kako uope stoje stvari?

Kada p r o n a e t e kontekst u koji se ponaanje uklapa, u mislima ga

Suprotan primjer: Je li va posao iao nekad loe, a da to nije u vama

moete uvjebavati s a m o u tim situacijama i u m e t n u t i odgovarajue

uzrokovalo potitenost?

ponaanje u izvorni kontekst. G e n e r a t o r novog ponaanja tu m o e

Pozitivna namjera: To znai da v a m je stalo do posla.

biti od velike koristi.

Vremenski okvir: To je samo j e d n o razdoblje, proi e.

Ako, izvana gledano, ponaanje izgleda u d n o , to je obino zato to

je osoba u stanju usredotoenosti na sebe i postavila je unutarnji

N o v o uokvirivanje nije gledanje na svijet kroz ruiaste naoale kako

kontekst koji ne odgovara vanjskom svijetu. Transferencija u psiho

bi sve izgledalo zaista d o b r o . Problemi ne nestaju sami od sebe, na

terapiji m o e biti primjer. Pacijent reagira na terapeuta na isti nain

njima se i dalje m o r a raditi, ali p r o m a t r a t e li ih sa to vie stajalita,

na koji je reagirao na roditelje prije m n o g o godina. O n o stoje prilii

lake ete ih rijeiti.

lo djetetu nije korisno odrasloj osobi. Terapeut m o r a iznova uokviriti

Stavite u novi okvir kako biste vidjeli to time dobivate, a iskustvo

ponaanje i p o m o i pacijentu da razvije i d r u g e obrasce ponaanja.

prikaite tako da p o d u p r e ostvarenje vaih k o n a n i h ciljeva, kao i

onih koji su zajedniki d r u g i m ljudima.

NOVO UOKVIRIVANJE SADRAJA

Kada vas p o n u gurati sile izvan vae kontrole, vi vie nemate m o g u

Sadraj nekog iskustva moe biti sve to izaberete i na to se usre

nost izbora. P o n o v n o uokvirite kako biste dobili izvjestan prostor

dotoite. Znaenje m o e biti to god elite. Kada je dvogodinja ki

za manevriranje.

j e d n o g od autora pitala to znai rije la, on je ozbiljnim oinskim

glasom objasnio (uzmite u obzir njezine g o d i n e i sposobnost shva

Postoje dvije glavne vrste novog uokvirivanja: kontekst i sadraj

anja) da to znai n a m j e r n o govoriti neto to nije istinito, da netko

misli da je neto dobro, a nije. Djevojica je nekoliko trenutaka ra

N O V O UOKVIRIVANJE KONTEKSTA

zmiljala o t o m u , a p o t o m joj se lice ozarilo.

G o t o v o svi postupci korisni su u nekoj situaciji. Samo se za mali

To je zabavno!" rekla je. Hajdemo to raditi!"

broj njih ne m o e pronai kontekst u kojem imaju neku vrijednost

Sljedeih nekoliko trenutaka proveli su govorei j e d n o d r u g o m e

ili svrhu. Svuete li odjeu nasred p r e p u n e ulice, bit ete uhieni, ali

bezone lai. Novo uokvirivanje sadraja korisno je za izjave p o p u t

u nudistikom se k a m p u m o e dogoditi da vas uhite ako to ne ui

ovih: Razljutim se k a d mi se postavljaju zahtjevi" ili ,,U panici sam

nite. Ne p r e p o r u a se da kao predava dosaujete publici prisutnoj

kad m o r a m potovati neko rok."

na predavanju, no to moe biti korisno umijee elite li se otarasiti

156

157

Obratite pozornost kako se u p r i m j e r i m a u p o r a b e ovakvih izjava k o

e htjeti da on provodi vie v r e m e n a s njima, ak i p o d uvjetom da e

riste uzrono-posljedina naruavanja m e t a m o d e l a . Zapitajte se:

zbog toga imali manje novca.

Ponekad vam vae ponaanje daje eljeni rezultat, ali se ne uklapa

Kakvo jo znaenje to moe imati?"

d o b r o s dijelom vae osobnosti. Primjerice, djelatnik se m o e uli-

Koja je pozitivna vrijednost tog p o s t u p k a ? "

zivati n a d r e e n o m i oijukati s njim k a k o bi d o b i o poviicu, ali e

Kako jo m o g u opisati taj p o s t u p a k ? "

i s t o d o b n o mrziti sebe zbog toga. M o d a u n e k i m d r u g i m p r i g o d a m a

zapravo neete znati to pokuavate postii n e k i m postupcima, i sve

Politika je par excellence umijee p o n o v n o g uokvirivanja sadraja.

e vam sliiti na n e p o t r e b n o ometanje. Iza svakog postupka postoji

D o b r i rezultati u ekonomiji m o g u biti shvaeni kao izdvojen primjer

pozitivna namjera, inae zato biste neto uope radili? Sve to radite

koji ukazuje na j e d n u opu tendenciju pada, ili kao znak napretka,

m o d e l i r a n o je p r e m a n e k o m cilju, s a m o to m o d a nije u skladu s

ovisno o tomu gdje sjedite u D o n j e m d o m u . Visoke k a m a t n e stope

v r e m e n o m . N e k i m obrascima ponaanja (dobar primjer je puenje)

loe su za o n o g koji pozajmljuje, ali d o b r e za tedie. Guve u p r o

postie se vie ciljeva.

m e t u v e o m a su n e u g o d n e ako se n a e t e u kojoj, ali za ministra vlade

elite li se rijeiti nekog neeljenog ponaanja, ne trebate ga p o k u

z n a k je prosperiteta. Da se u k l o n e guve u L o n d o n u , kau da je re

avati zaustaviti s n a g o m volje. To e ga s a m o jo vie uvrstiti, jer

kao, to bi znailo s m r t prijestolnice kao centra zaposlenosti.

mu pridajete p o z o r n o s t i energiju. Pronaite drugi, bolji nain za

Ne povlaimo se", rekao je general, n a p r e d u j e m o unatrag."

dovoljenja svoje namjere, onaj koji je vie usklaen s ostatkom vae

P r o m i d b a i prodaja podruja su u kojima je novo uokvirivanje ve

osobnosti. Neete baciti plinske svjetiljke d o k jo niste uveli struju,

o m a vano. Proizvodi se prikazuju u najboljem m o g u e m svjetlu.

osim ako ne elite ostati bez svjetla.

Oglasi su trenutani okviri za proizvode. Pijete li ovu kavu, znai da

Vae m n o g o b r o j n e osobe ive u n e z a v i d n o m savezu u istoj koi. Sva

ste seksi, koristite li ovaj praak za pranje, znai da brinete za svoju

ki dio pokuava ostvariti svoj cilj. to vie dijelova m o e t e uskladiti

obitelj, a jedete li ovaj k r u h , znai da ste p a m e t n i . N o v o uokvirivanje

kako bi zajedno radili, bit ete sretniji. Mi s m o spoj velikog broja

p r o i m a sve, stoga primjere moete vidjeti svuda gdje pogledate.

dijelova, koji se esto nalaze u sukobu. Ravnotea se stalno gubi i ini

Jednostavna nova uokvirivanja najvjerojatnije nee dovesti do dra

ivot zanimljivijim. Teko je p o t p u n o se uskladiti, p o t p u n o se posve

stinih promjena, ali ako se p o d u d a r a j u s, recimo, metaforom, i uve

titi j e d n o m pravcu akcije, a to je radnja vanija, vie naih dijelova

du vana pitanja, m o g u biti v e o m a uinkovita.

m o r a biti ukljueno.
Teko je odrei se navika. Puenje je tetno za zdravlje, ali vas oputa,

NAMJERA I PONAANJE

zapoljava r u k e i odrava prijateljstvo s d r u g i m a . Prestati puiti, a ne

U srcu novog uokvirivanja poiva razlikovanje ponaanja i namjere:

p o b r i n u t i se za te d r u g e potrebe, ostavlja v a k u u m . Ili, navodei Mar

to inite, a to zapravo pokuavate ostvariti tim p o s t u p c i m a . O v o je

ka Twainea: Lako je ostaviti se puenja. R a d i m to svakog dana."

kljuna razlika, koju m o r a t e napraviti kada je u pitanju bilo koje p o

naanje. esto o n o to inite ne dovodi do eljenih rezultata. Primje

N O V O UOKVIRIVANJE U EST K O R A K A

rice, neka je ena stalno zabrinuta za svoju obitelj. To je njezin nain

Pruajui bolje alternative, N L P koristi j e d a n formalniji proces p o

pokazivanja ljubavi i brige za njih. Obitelj to doivljava k a o gnjavau

n o v n o g uokvirivanja kako bi se zaustavilo neeljeno ponaanje. Na

i ne voli takvo ponaanje. M u k a r a c e m o d a pokuati pokazati lju

ovaj nain, vi zadravate p r e d n o s t nekog naina ponaanja. To p o

bav p r e m a obitelji tako to e m n o g o raditi. lanovi obitelji m o d a

m a l o slii odlasku na putovanje. ini v a m se da je n e u d o b n a i spora

159

konjska zaprega jedini nain da stignete t a m o gdje elite. A p o l o m

posve blag. Morate biti pozorni. Z n a k je isto to i ali" u reenici:

vam prijatelj kae da postoje vlakovi i zrakoplovi - drukija i bolja

Da, a l i . . . "

sredstva kako bi se stiglo na cilj.

Sada je p o t r e b n o tu reakciju pretvoriti u d a / n e znak. Pitajte dio da

N o v o uokvirivanje u est koraka d o b r o funkcionira kada postoji je

da jai z n a k za da" i slabiji za ne". Traite da vam poalje znakove

d a n dio vas koji vas tjera na ponaanje koje vam se ne svia. M o e se

j e d a n za d r u g i m , kako bi bili jasni.

koristiti i za psihosomatske s i m p t o m e .
3. Izdvojite pozitivnu
1. Prvo

identificirajte ponaanje ili

reakciju

koju elite promijeniti.

namjeru

iz

obrasca ponaanja

Zahvalite tom dijelu na suradnji. Pitajte: H o e li mi dio koji je o d g o

To obino izgleda ovako: e l i m . . . , ali me neto sprjeava." Ili: Ne

voran za to ponaanje staviti do znanja to pokuava uiniti?" A k o je

elim ovo raditi, ali nekako se na koncu ustanovi da ba to radim."

odgovor znak da", saznat ete namjeru, i to m o e biti iznenaenje

A k o radite s n e k i m d r u g i m , nije p o t r e b n o znati u emu je problem.

za vau svijest. Zahvalite tom dijelu na informaciji i o n o m u to ini

U procesu novog uokvirivanja ne igra ulogu koje je ponaanje u pita

za vas.

nju. To m o e biti tajna terapije. Odvojite nekoliko trenutaka i zahva

M e u t i m , nije p o t r e b n o znati namjeru. A k o je dogovor na vae pi

lite na o n o m e to je taj obrazac ponaanja uinio i stavite j a s n o do

tanje ne", m o e t e istraiti okolnosti p o d kojima bi dio bio voljan

znanja da se toga neete odrei. To m o e biti teko ako je ponaanje

kazati vam to namjerava postii. Inae, pretpostavite da je namjera

( n a z o v i m o ga X) n e u k u s n o , ali m o e t e cijeniti namjeru, ako ne i na

dobra. To ne znai da vam se svia takvo ponaanje, j e d n o s t a v n o

in na koji je ostvarena.

pretpostavite da laj dio ima neki cilj koji vam na neki nain koristi.
Usredotoite se i zapitajte dio: Kad bi na neki d r u g i nain m o g a o

2. Uspostavite komunikaciju s dijelom

odgovornim

za

to ponaanje.

ostvariti svoju namjeru j e d n a k o d o b r o , ako ne i bolje nego to sada

Udubite se i zapitajte: H o e li dio koji je odgovoran za X sada k o

uspijeva, bi li bio voljan to iskuati?" Z n a k n e " u o v o m t r e n u t k u

municirati sa m n o m na svjesnoj razini?" Zapazite kakav ste odgovor

znaio bi da su v a m se pomijeali znakovi. Ni jedan dio iz desne p o

dobili. Drite sva ula o t v o r e n i m a za unutarnje slike, zvukove i osje

lutke ne bi o d b i o takvu p o n u d u .

aje. Ne pogaate. Moete li ponovili taj siguran znak na svjesnoj

razini? A k o moete, ponovite pitanje sve dok ne dobijete znak koji

4. Pitajte svoj kreativni dio

ne moete kontrolirati svojom voljom.

istog cilja

Zvui u d n o , ali dio koji je o d g o v o r a n pripada nesvjesnom. Da je

Postojali su trenutci u vaemu ivotu kada ste bili kreativni i p r e p u n i

p o d k o n t r o l o m svijesti, ne biste ga trebali p o n o v n o uokvirivati: vi

izvora. Zamolite dio s kojim radite da priopi svoje pozitivne namje

biste s a m o prestali to raditi. Kada su dijelovi u sukobu, uvijek p o

re vaem kreativnom, izvorinom dijelu. Kreativni e dio tada m o i

stoji neki nagovjetaj koji e izbiti na svjesnoj razini. Jeste li se ikada

izmisliti neke d r u g e naine na koje se m o e ostvariti ista namjera.

sloili s neijim p l a n o m i i s t o d o b n o osjeali neke sumnje? Kako to

Neki e biti dobri, neki i ne tako dobri. Nekih ete m o d a biti svjesni,

utjee na ton vaeg glasa? Moete li kontrolirati osjeaj u elucu kada

no nije vano ni ako ne budete. Kaite dijelu da izabere s a m o o n e

pristanete raditi neto, a radije biste se o d m a r a l i u vrtu? Oigledan

za koje s m a t r a da su d o b r i ili bolji od p r v o t n o g ponaanja. Moraju

nain na koji se obznanjuju suprotstavljeni dijelovi su lamanje gla

biti n e p o s r e d n i i dostupni. Neka potvrdi z n a k o m da" svaki put kad

neka pronae nove naine za ostvarenje

vom, pravljenje grimasa i mijenjanje tonaliteta glasa. Kada postoji

izabere neki novi nain. Nastavite sve d o k ne dobijete tri p o t v r d n a

sukob interesa, uvijek postoji neki nekontrolirani tik, najvjerojatnije

znaka. Na ovom dijelu procesa moete se zadrati koliko god elite.

160

161

Zahvalite svom kreativnom dijelu kada zavrite.

V R E M E N S K A CRTA

Ne m o e m o biti na nekoj drugoj vremenskoj toki osim u sadanjo

5. Pitajte X dio slae li se s tim da nekoliko tjedana koristi nove izbore

sti, a vremenski stroj i m a m o u glavi. Kada spavamo, vrijeme ne tee.

umjesto

A u sanjarenju i u snovima m o e m o bez ikakvih problema preskaka

starih

obrazaca ponaanja

O v o je iskorak u budunost, u mislima uvjebavate novo ponaanje

ti granice sadanjosti, prolosti i b u d u n o s t i . Vrijeme leti ili se vue,

u n e k i m b u d u i m situacijama.

ovisno o t o m u to r a d i m o . Ma to vrijeme jest, na subjektivni doi

A k o je sve do sada ilo dobro, ne postoji razlog da ne dobijete potvr

vljaj v r e m e n a neprestance se mijenja.

dan znak. A k o dobijete nijeni z n a k ne", uvjerite taj dio da jo uvijek

Vrijeme se u vanjskom svijetu mjeri u pojmovima udaljenosti i kre

moe koristiti staro ponaanje, ali da biste najprije eljeli da koristi

tanja - p o m o u kazaljke na satu: no kako m o z a k vlada v r e m e n o m ?

nove mogunosti. Ako opet dobijete znak ne", moete laj dio koji se

Mora postojati neki nain ili inae ne b i s m o nikada znali j e s m o li ne

opire provesti kroz svih est koraka procesa novog uokvirivanja.

to uinili ili e m o tek uiniti, pripada li prolosti ili budunosti. Bilo

bi teko ivjeti s deja vu osjeajem u budunosti. U e m u je razlika u

6. Provjera

ekologije

n a i n i m a na koje mislimo o prolim i o b u d u i m dogaajima?

Potrebno je saznati postoji li neki drugi dio koji bi se b u n i o zbog

Moda postoje neki tragovi u t o m m n o t v u fraza koje i m a m o o vre

uvoenja novih obrazaca ponaanja. Pitajte: Je li neki drugi dio pro

m e n u : Ne vidim nikakvu budunost", Kad p o g l e d a m unatrag na

naao neke zamjerke mojim novim obrascima izbora?" Budite opre

dogaaje..." Moda slika i pravac zaista imaju nekakve veze s vre

zni da v a m znak ne p r o m a k n e . Ovdje budite detaljni. Postoji li neki

menom.

znak, pitajte dio neka ga pojaa u sluaju da se odnosi na primjedbu.

Sada izaberite neko j e d n o s t a v n o ponaanje koje ponavljate gotovo

Potrudite se da novi obrasci naiu na odobravanje svih zainteresira

svakog dana. Primjerice, pranje zubi, eljanje kose, pranje ruku, d o -

n i h dijelova kako kasnije ne bi dolo do ometanja.

rukovanje ili gledanje televizije.

Razmislite o l o m u kako ste to inili prije pet godina. Ne trebate za

Novo uokvirivanje u est koraka tehnika je koja se koristi u terapiji

miljati neki o d r e e n i primjer. Znate da ste to inili prije pet godina,

i razvoju osobnosti. N e p o s r e d n o obraduje nekoliko psiholokih pi

moete se pretvarati da se sjeate toga.

tanja.

Sada zamislite kako ste tu istu stvar uinili prije tjedan dana.

Jedno je pitanje od sekundarnog znaaja: ideja da ma kako nesuvislo ili

Sada zamislite k a k o bi to izgledalo kad biste to uinili ba ovoga

destruktivno ponaanje bilo, o n o uvijek ima, na nekoj razini, neki ko

trenutka.

ristan cilj, ega najvjerojatnije n i s m o svjesni. N e m a smisla raditi neto

A sada za tjedan dana.

posve u suprotnosti s naim interesima. Uvijek postoji neka svrha: spoj

Sada zamislite da to inite za pet godina. Nije bitno to ne znate gdje

motiva i emocija rijetko je kad skladan.

ete se tada nalaziti, s a m o zamislite tu radnju.

Drugo je pitanje trans. Svatko tko prolazi kroz proces u est koraka bit e

Sada razmislite o sva ta etiri primjera. Najvjerojatnije je da ste stvo

u stanju blagog transa, s pozornou usredotoenom prema unutra.

rili vrstu slike za svaki primjer. Moda u obliku filma, a m o d a u

Tree, novo uokvirivanje u est koraka takoer koristi vjetine prego

obliku fotografije. Da ih gremlini pomijeaju, a da vi to ne vidite,

varanja izmeu dijelova jedne osobe. U iduem emo poglavlju razma

kako biste znali koji je primjer koji?

trati pregovarake vjetine koje se koriste u poslovnom kontekstu.

Moda elite sami otkriti kako to inite. Kasnije e m o navesti neka

uopavanja.

162

163

P o n o v n o pogledajte te slike. Uzmete li u obzir submodalitete, koja je

gue postojanje razlike u submodalitetima u drugim sustavima. Zvu

razlika izmeu njih?

kovi mogu biti glasniji ako su blii sadanjosti, a osjeaji jai. Sreom,

Gdje se nalaze u prostoru?

ovaj nain organiziranja vremena povezan je s uobiajenim pokretima

Koliko su velike?

oiju, koji predstavljaju znakove pristupanja, i to m o e biti objanjenje

Koliko svijetle?

toga zato je ovaj nain uobiajen. Postoji m n o g o naina organizira

Koliko izotrene?

nja vlastite vremenske crte. Iako ne postoji pogrena vremenska crta,

Jesu li j e d n a k o obojene?

svaka od njih ima svoje posljedice. Gdje se i kako skladiti vremenska

Jesu li p o k r e t n e ili miruju?

crta, to ostavlja posljedice na nain razmiljanja.

Koliko su udaljene?

Primjerice, pretpostavimo da se vaa prolost nalazi tono ispred vas.

U vremenskoj crti teko je uopavati, ali slike iz prolosti, sadanjosti

Uvijek e vam biti na vidiku i odvlait e vau pozornost. Vaa e p r o

i b u d u n o s t i obino se organiziraju po njihovoj lokaciji. Prolost je

lost u t o m sluaju biti vaan i utjecajan dio vaeg iskustva.

najvjerojatnije s lijeve strane. to dalje see u prolost, slika je sve

Velike, svijetle slike u dalekoj budunosti bile bi veoma privlane i vu

udaljenija. Daleka i izblijedjela prolost bit e najudaljenija. B u d u

kle bi vas k sebi, te biste bili orijentirani na budunost. Ne biste bili u

nost se nalazi s vae d e s n e strane, a daleka b u d u n o s t daleko na

stanju planirati neposrednu budunost. Da postoje velike, svijetle slike

kraju crte.

u bliskoj budunosti, dugorono planiranje bilo bi oteano. Uope, sve

to je veliko, svijetlo i raznobojno (ako su to kljuni submodaliteti za
vas) bilo bi isuvie privlano i odvlailo bi najvie panje. Zaista se
moe vidjeti ima li netko mranu prolost ili svijetlu budunost.
S v r e m e n o m moe doi do promjene submodaliteta. Primjerice, to
je svjetlija slika ili izotrenije arite, to je blia sadanjosti. Ova dva
submodaliteta dobra su kao primjeri p o s t u p n e promjene. Ljudi p o
nekad razvrstavaju slike nepovezano, tako to svako sjeanje odvajaju
zasebno i koriste odreena mjesta za njih. Tada ete u razgovoru o
sjeanjima zapaziti isprekidane geste koje ne teku glatko.
Budunost m o e biti razmaknuta daleko ispred vas, zbog ega ete
imati problema oko potivanja rokova, koji e izgledati udaljeni sve
dok se iznenada ne priblie. Opet, ako je budunost previe zbijena,
bez dovoljno mjesta izmeu slika budunosti, osjetit ete da ste u vre
menskoj stisci i izgledat e da sve m o r a t e obaviti odjednom. Ponekad je
korisno zbiti vremensku crtu, a nekad, pak, razvui je. Ope je poznato
da se ljudi usmjereni na budunost oporavljaju bre, a medicinska su
istraivanja to i potvrdila. Terapija p o m o u vremenske crte mogla bi

Slike sa strane m o g u se nagomilati ili razgranati na neki nain kako

p o m o i pri izljeenju nekih ozbiljnih bolesti.

bi bile vidljive i lake za razvrstavanje. M n o g i ljudi koriste vizualni

Vremenske crte vane su za osjeaj realnosti, stoga ih je teko p r o

sustav za predstavljanje tijeka sjeanja u v r e m e n u , ali isto lako je m o -

mijeniti, osim ako promjena nije u skladu s ekologijom. Prolost je

164

165

stvarna o n a k o kako b u d u n o s t nikada nee biti. Budunost postoji

prvenstveno kao potencijal ili mogunosti. Neizvjesna je. S u b m o d a liteti b u d u n o s t i uglavnom na neki nain odraavaju tu injenicu.
Moe doi do dijeljenja v r e m e n s k e crte ili e slike biti nejasne.
Vremenska crta vana je u terapiji. A k o pacijent ne vidi b u d u n o s t za
sebe, teko da e neka tehnika dati rezultate. M n o g e tehnike u NLP
terapiji predstavljaju sposobnost kretanja kroz vrijeme, pristupanja
izvorima u prolosti ili stvaranju neodoljive budunosti. P o n e k a d je
vremensku crtu p o t r e b n o razvrstati.
U" VREMENU I KROZ" VRIJEME

Ted james u svojoj knjizi Osnove osobnosti" opisuje dvije osnovne

vrste v r e m e n s k i h crta. P r v u je nazvao kroz vrijeme" ili anglo-europskom v r s t o m vremena, kada se vremenska crta protee s jedne
na d r u g u stranu. Prolost je na jednoj strani, b u d u n o s t na drugoj, a
obje su vidljive pred vama. Druga se vrsta zove ,,u v r e m e n u " ili arap
skim v r e m e n o m , kada se crta v r e m e n a protee naprijed-natrag, tako
da je jedan dio (najee prolost) iza vas i nevidljiv. Morate okrenuti
glavu kako biste je vidjeli.
O s o b e kroz vrijeme" d o b r o e vladati sekvencijalnom, l i n e a r n o m
idejom v r e m e n a . Oekivat e zakazivanje obveza i njihovo tono
ispunjavanje. Ova vrsta v r e m e n s k e crte prevladava u p o s l o v n o m svi
jetu. Vrijeme je novac. Ljudi kroz vrijeme" najvjerojatnije e skladititi svoju prolost u n e p o v e z a n i m slikama.
Ljudi ,,u v r e m e n u " nemaju tu p r e d n o s t da se i prolost i b u d u n o s t
prostiru ispred njih. O n i su uvijek u sadanjem trenutku, tako da su
rokovi, poslovni sastanci i tonost manje vani nego ljudima kroz
vrijeme". O n i su povezani sa svojim v r e m e n s k i m c r t a m a i vea je
vjerojatnost da su njihova sjeanja povezana. Ovaj model mjerenja
v r e m e n a uobiajen je na istoku, posebice u arapskim zemljama, gdje
su rokovi u poslovanju fleksibilniji nego u z a p a d n i m zemljama, to
m o e ivcirati zapadnjake. Na b u d u n o s t se vie gleda k a o na niz
sadanjih trenutaka", tako da uurbanost istog trenutka gubi svo
ju ulogu. Postoji jo vie tih sadanjih trenutaka" t a m o odakle oni

Saetak nekih

uopavanja

razlikama

izmeu

ljudi ,,u

vremenu"

i kroz vrijeme":
Kroz

vrijeme

Zapadnjako

U vremenu
Istono

Slijeva n a d e s n o

Natrag-naprijed

Prolost/sadanjost/budunost

Vrijeme se dogaa sada

Ispred

Ne sve ispred

Ureeno bivanje

Vrijeme je fleksibilno

Sjeanja obino nepovezana

O b i n o povezana sjeanja

Vaan vremenski raspored

Ne lako vaan vremenski

raspored

Tee ostaju u sadanjosti

Lako se usredotouju
na sadanjost

potjeu.

166

167

SESiO

PubLAVLJt

U 5 K h D U I U l t N U i l

NA

VANJSKI

bVIJtl

NA

i t b t

RAZGOVOR S VREMENOM

I zato, d o k sada razmiljate kako elegantna i uinkovita m o e biti

jezik utjee na mozak. Na jezik reagiramo na na nesvjesnoj razini.

vaa komunikacija... i osvrnete se na izvore koje ste koristili prije

Nain na koji govorimo o dogaajima odreuje kako ih predstavlja

nego to ste se promijenili... kako je bilo biti takav... i koje ste kora

mo u mislima i kako na njih reagiramo. Ve s m o ispitali neke p o

ke poduzeli kako biste se promijenili... d o k sjedite ovdje i s a d a . . . s

sljedice koje m o e imati nain razmiljanja koristei nominalizaciju,

o v o m knjigom u ruci?

univerzalne kvantifikatore, m o d a l n e operatore i d r u g e sline obra

sce. a k ni glagolska v r e m e n a nisu bila izostavljena, zar ne?
A sad razmislite o v r e m e n u kada ste etali.
Ovakav reenini oblik najvjerojatnije e vas podsjetiti na povezane

Gdje ovjek moe nai novac kad god poeli? U rjeniku.

filmske slike. Kaem li da razmislite kada ste se posljednji put pro

etali, najvjerojatnije ete napraviti nepovezanu i n e p o k r e t n u sliku.
Oblik rijei izdvojio je pokret iz slike. Opet, reenice imaju isto zna
enje, zar ne?
Sad razmislite o t o m u kako ete proetati. Jo uvijek dobivate nepove
zane slike. A sada o t o m u kako ete ii etati. Najvjerojatnije e sada
vae sjeanje biti povezano kao film.
Sad se stavite u daleku b u d u n o s t i razmiljajte o prolim dogaa
j i m a koji se zapravo jo uvijek nisu dogodili. Nije lako? Uope nije.
Proitajte sljedeu reenicu:
Razmislite o

vremenu kada

ete proetati.

A sada se podsjetite kada ste to uinili. Vi utjeete na d r u g e i dajete

im orijentaciju u v r e m e n u svojim rijeima. Budui da ovo znate, m o
ete izabrati kako ete utjecati na njih.Ne moete izbjei to uiniti.
Svaka komunikacija neto radi. Radi li o n o to elite da radi? Slui li
vaem cilju?
Zamislite anksioznog pacijenta koji ide na dvije razliite terapije.
Prvi terapeut kae: Dakle, osjeali ste anksioznost? Jeste li se tako
osjeali?"
Drugi kae: Dakle, osjeate anksioznost? Zbog ega se tako osjeate?"
Prvi udaljava pacijenta od osjeaja anksioznosti stavljajui ga u pro
lost. D r u g i povezuje pacijenta s osjeajem anksioznosti i p r o g r a m i
ra ga da se tako osjea i u b u d u n o s t i .
Ja ne z n a m kojeg bih terapeuta radije posjeivao.
O v o je s a m o mali primjer k a k o u p o r a b o m jezika utjeemo j e d n i na
d r u g e da toga n i s m o ni svjesni.

168

169

S e d m o poglavlje
SUKOBI I SLAGANJA
Svi mi ivimo u istom svijetu, ali stvaramo razliite modele toga svi
jeta, zbog ega i dolazimo u sukobe. Dvoje ljudi m o e promatrati
isti dogaaj, uti iste rijei, a protumaiti ih p o t p u n o drukije. Iz tih
tumaenja i m o d e l a nastaje bogato m n o t v o ljudskih vrijednosti, p o
litike, religije, interesa i motiva. O v o poglavlje bavi se pregovorima i
sastancima, tijekom kojih dolazi do pomirenja suprotnih interesa, a
neki od ovih naina uspjeno se koriste u p o s l o v n o m svijetu.
Neki od najvanijih dijelova naih m a p a su uvjerenja i sustavi vri
jednosti, koji

usmjeravaju nae ivote i daju mu smisao. O n i upra

vljaju o n i m to i n i m o i m o g u nas dovesti u sukob s d r u g i m lju

dima. Sustav vrijednosti odreuje to n a m je vano: sukobi nastaju
ako inzistiramo na t o m u da o n o to je vano za nas m o r a biti vano
i d r u g i m ljudima. Ponekad nae vlastite vrijednosti koegzistiraju u
neskladu i mi m o r a m o uiniti izbore koji n a m nisu laki. Smije li se
lagati za prijatelja? Je li bolje raditi d o b r o plaen, ali dosadan posao,
ili zanimljiv, ali slabije plaen posao?
Nai razliiti dijelovi utjelovljuju razliite vrijednosti, imaju razliite
ciljeve i drukije namjere, te zato dolaze u konflikt. Na nau sposo
bnost stremljenja ka ciljevima korjenito utjee to kako usuglaava
mo i stvaralaki upravljamo upravo tim razliitim dijelovima svoga
bia. Rijetko kada bit ete u stanju svestrano i p o t p u n o usuglaeno
ustremiti se na neki cilj, a to je cilj vei, vie je dijelova ukljueno u
njegovo ostvarivanje i postoji vea m o g u n o s t da e doi do suprotstavljenih interesa. Ve s m o obradili tehniku p o n o v n o g uokvirivanja
u est koraka, a u sljedeem e m o poglavlju istraivati kako razrijei
ti neke od unutarnjih sukoba.

i/l

Unutarnja suglasnost daje snagu i o s o b n u m o . Mi s m o u stanju

s u g l a e n o s t i ? Uinite sljedeu vjebu k a k o biste poveali svijest o

usuglaenosti kada nae u k u p n o verbalno i neverbalno ponaanje

z n a k o v i m a usuglaenosti.

podrava na cilj. Svi su nai dijelovi tada u skladu i i m a m o slobo

d a n pristup izvorima. Mala djeca gotovo su uvijek usuglaena. Kada

IDENTIFICIRANJE Z N A K O V A NEUSUGLAENOSTI

neto ele, ele to itavim svojim biem. Stanje sklada ne znai da

Razmislite o v r e m e n u kada ste bili rezervirani u pogledu nekog pla

svi dijelovi sviraju istu melodiju. U orkestru se zvukovi razliitih

na. M o d a ste mislili da je to d o b r a ideja, no neto vam je govorilo

i n s t r u m e n a t a mijeaju, u k u p n a melodija je vie od bilo koje koju

da biste mogli upasti u nevolje. M o d a ste zamiljali da to radite, ali

proizvodi pojedinani i n s t r u m e n t , i upravo razlika m e u njima daje

vas je uvijek pratio osjeaj nesigurnosti. D o k razmiljate o s u m n j a m a

glazbi boju, zanimljivost i sklad. Dalde, kada s m o usuglaeni, naa

koje ste imali, stvorit e se o d r e e n i osjeaj u j e d n o m dijelu vaeg

uvjerenja, vrijednosti i interesi djeluju zajedno, dajui n a m energiju

tijela, m o d a neka o d r e e n a slika ili zvuk koji v a m daje do znanja

da teimo naim ciljevima.

da niste posve posveeni cilju. To je znak neusuglaenosti. D o b r o

Kada donesete o d l u k u i kada ste suglasni o tom pitanju, tada znate da

se upoznajte s njim, on je d o b a r prijatelj i m o e vam utedjeti dosta

m o e t e nastaviti i da imate sve anse za uspjeh. No, k a k o znate da ste

novca. Moda ete poeljeti provjeriti ga u nekoliko razliitih isku

usuglaeni? Slijedi jednostavna vjeba za prepoznavanje unutarnjih

stava p r e m a kojima ste imali rezerve i sumnjali u njih. Sposobnost

znakova usuglaenosti.

identificiranja neusuglaenosti u s a m o m e sebi potedjet e vas m n o

gih pogreaka.

IDENTIFICIRANJE Z N A K O V A USUGLAENOSTI

Prodavai polovnih automobila imaju lou reputaciju glede usugla

Sjetite se t r e n u t a k a k a d a ste n e t o zaista eljeli: o d r e e n o g z a d o

enosti. Neusuglaenost t a k o e r izlazi na vidjelo u Freudovoj o m a

voljstva, d a r a ili d o g a a j a k o j e m u ste se zaista radovali. D o k se

ki. N e t k o t k o velia dravu u d o b a tehnologije Nojeve arke" oito

prisjeate i povezujete s t i m t r e n u t k o m i d o g a a j e m , moete poe

nije zadivljen softwareom. Prepoznavanje neusuglaenosti k o d d r u

ti prepoznavati kakav je osjeaj biti usuglaen. Treba znati k a k a v je

gih ljudi n u n o je elite li p r e m a njima postupati senzibilno i u i n k o

to osjeaj k a k o biste ga m o g l i koristiti u b u d u n o s t i , znajui jeste

vito. Primjerice, nastavnik koji objanjava neku ideju pitat e uenike

li p o t p u n o u s u g l a e n i u vezi s n e k i m ciljem. Z a m i j e t i t e k a k o se

razumiju li ga. Uenik m o e rei da", ali e ton njegova glasa m o d a

osjeate, o b r a t i t e p o z o r n o s t na s u b m o d a l i t e t e iskustva d o k o nje

biti u suprotnosti s njegovim rijeima. Prodava u trgovini koji ne

mu razmiljate. M o e t e li p r o n a i n e k e u n u t a r n j e osjete i z v u k o v e

prepoznaje i nije ovladao neusuglaenou u k u p c i m a najvjerojatnije

koji e n e p o g r e i v o u k a z a t i na to da ste usuglaeni?

nee prodati proizvod ili, ako ga i proda, izazvat e u k u p c u o t p o r

N e u s u g l a e n o s t je p o b r k a n a p o r u k a - n e u g o e n i i n s t r u m e n t u

koji e dovesti do prestanka suradnje.

o r k e s t r u , n a n o s boje koji se ne u k l a p a u sliku. P o m i j e a n e u n u t a r

nje p o r u k e p r e n o s i t e n e o d r e e n u p o r u k u d r u g o j o s o b i i dovesti

SUSTAVI KRITERIJA I VRIJEDNOSTI

do z b r k e u p o s t u p c i m a i s a b o t a e u vlastitim r e d o v i m a . K a d a se

Na sustav vrijednosti s n a n o utjee na to j e s m o li usuglaeni glede

s u o i t e s o d l u k o m o pitanju o k o kojeg niste u s u g l a e n i , dobili ste

nekog cilja. Vrijednosti utjelovljuju o n o to n a m je bitno, a podrava

d r a g o c j e n u informaciju o d vaeg nesvjesnog. O n o v a m govori d a

ju ih uvjerenja. Poput uvjerenja, stjeemo ih iskustvom i ugledanjem

nije m u d r o n a s t a v i t i i da je vrijeme da razmislite, p r i k u p i t e d o d a

na lanove obitelji i prijatelje. Sustav vrijednosti povezan je s n a o m

t n e informacije, osmislite vie m o g u n o s t i ili da p r o u i t e d r u g e

o s o b n o u - zaista n a m je stalo do njih. To su temeljna naela i s nji

ciljeve. N o , p r o b l e m je u t o m u k a k o znati da s m o u stanju n e u -

ma ivimo u skladu. Ponaanje s u p r o t n o sustavu vrijednosti dovest

172

173

JtUMU

r U V j l H V L J t _ 5 U I \ U B I

J L H U H N J A

e nas u stanje neusuglaenosti. Vrijednosti nas motiviraju i usmjera

Kriteriji i vrijednosti m o r a j u biti p o z i t i v n o izraeni. Izbjegavanje

vaju, o n e su vana mjesta, glavni gradovi na naim m a p a m a svijeta.

bolesti m o e predstavljati v r i j e d n o s t , ali je bolje to parafrazirati

Najtrajnije i najutjecajnije vrijednosti s l o b o d n o b i r a m o i nitko n a m

k a o d o b r o zdravlje. V e o m a lako m o e t e doi d o v r i j e d n o s t i koje

ih ne n a m e e . Biramo ih svjesni posljedica, a o n e nose sa s o b o m i

vas motiviraju.

veliki broj pozitivnih osjeaja.

Kriteriji su najvjerojatnije u obliku n o m i n a l i z a c i j a , stoga v a m je

Ipak, vrijednosti su obino nesvjesne i rijetko ih kada p o k u a v a m o

p o t r e b a n m e t a m o d e l k a k o biste i h r a z m r s i l i . Koje p r a k t i n o z n a

j a s n o objasniti. Kako biste napredovali u tvrtki, poeljno je usvojiti

enje imaju? Da biste to otkrili, t r a i t e d o k a z da ste ispunili k r i

sustav vrijednosti tvrtke. Ako su o n e u suprotnosti s vaim, m o e

terij. N e e uvijek biti lako p r o n a i o d g o v o r , no pitanje koje treba

doi do neusuglaenosti. Tvrtka je uposlila s a m o pola ovjeka ako

postaviti glasi:

kljuni djelatnik ima vrijednosti koje su u suprotnosti s njegovim

r a d n i m mjestom.

K a k o u znati da s a m ih p o s t i g a o ?

U N L P - u koristimo rije kriterij kako b i s m o oznaili vrijednosti

koje su vane u o d r e e n o m kontekstu. Kriteriji su manje u o p e n i i

A k o je j e d a n od vaih kriterija uenje, to ete u i n i t i i k a k o ete

obuhvatniji od vrijednosti. Kriterij lei iza nekog postupka i o n o g a

to raditi? Koje su m o g u n o s t i ostvarive? K a k o ete znati da ste

to njime dobivale. To su obino nominalizacije kao to su bogat

n e t o nauili? A osjeaj? S p o s o b n o s t uiniti n e t o to prije niste

stvo, uspjeh, zabava, zdravlje, zanos, ljubav, znanje itd. Na kriterij

mogli? Ta p r e c i z n a pitanja d r a g o c j e n a su. Kriteriji o b i n o nestaju

odreuje zato r a d i m o , za koga r a d i m o , s kim se vjenavamo (ako

u m a g l i k a d d o d u u d o d i r s v a n j s k i m svijetom.

se u o p e vjenavamo), k a k o uspostavljamo veze i gdje ivimo. On

Kada o t k r i j e t e to v a m kriteriji z a p r a v o z n a e , upitajte se j e s u li

odreuje koji automobil vozimo, koju odjeu kupujemo ili u koje

realni. P o d r a z u m i j e v a t e l i p o d u s p j e h o m p l a u i z r a e n u b r o j k o m

restorane idemo.

o d pet z n a m e n k i , d o b a r a u t o m o b i l , k u u u g r a d u , v i k e n d i c u n a

Iskorakom u sustav vrijednosti ili kriterije d r u g i h ljudi m o e se

selu i u g l e d a n p o s a o prije vaeg sljedeeg r o e n d a n a , m o d a ete

ostvariti d o b a r uzvrat. Ako iskoraite u njihovo tijelo, ne usuglasivi

se r a z o a r a t i . R a z o a r a n j e , k a o to Dilts voli rei, zahtijeva o d g o

prije toga vrijednosti, m a l e su anse ostvarenja uzvrata. Iskorak u

varajui p l a n . Da biste se zaista r a z o a r a l i , m o r a t e p u n o m a t a t i o

vrijednosti d r u g i h ljudi ne znai da se m o r a t e slagati s njima, n e g o

t o m u to elite da v a m se d o g o d i .

s a m o pokazati potovanje p r e m a njima.

Kriteriji su n e o d r e e n i i razliiti ljudi t u m a e ih na razliite n a

ine. Jedan m e n i d o b r o p o z n a t i p a r z o r a n j e p r i m j e r toga. Z a nju

Elicitacija

kriterija

je biti vjet znailo obaviti z a d a t a k u s p j e n o . To je j e d n o s t a v n o

Napravite popis desetak najvanijih vrijednosti u svom ivotu. M o

o p i s n i i ne ba cijenjeni kriterij. Za njega vjetina predstavlja s p o

ete to uiniti sami ili uz p o m o prijatelja. Elicitirajte odgovore p o

s o b n o s t obaviti z a d a t a k a k o to o d l u i . Osjeaj vjetine u t o m slu

stavljajui ovakva pitanja:

aju stvara s a m o p o u z d a n j e i v e o m a je cijenjen. Kad bi g o d o n a

o k a r a k t e r i z i r a l a njega k a o nevjetog, on bi se o n e r a s p o l o i o , sve

to m i j e bitno?

d o k nije shvatio to o n a ustvari t i m e eli rei. Razliitost u p o g l e

to me zaista motivira?

d i m a na kriterije m u k e i e n s k e p r i v l a n o s t i sila je koja p o k r e e

to u m o m ivotu m o r a biti istinsko?

svijet.

174

175

HIJERARHIJA KRITERIJA

za bavljenje vaim omiljenim s p o r t o m , najvjerojatnije e vam sve biti

M n o g e su n a m stvari vane i k o r i s n o je stei osjeaj o o d n o s i m a

daleko inspirativnije i utjecat e na vas da p r o n a e t e n u n o vrijeme.

i z m e u kriterija. Budui da su kriteriji vezani za kontekst, o n i koje

O b i n o p r o n a e m o vrijeme za o n o to zaista elimo. N e m a m o , pak,

primjenjujete na poslu razlikovat e se od o n i h koje primjenjujete u

v r e m e n a za stvari koje nas dovoljno ne motiviraju.

p r i v a t n i m o d n o s i m a . M o e m o ih koristiti za prouavanje pitanja kao

N a i n na koji razmiljate o svojim kriterijima imat e s t r u k t u r u

to su posveenost poslu ili nekoj skupini ljudi. Evo vjebe za p r o u

submodaliteta. O n i vani m o d a e v a m biti predstavljeni u veim,

avanje kriterija s ovog stajalita:

bliim ili svjetlijim slikama, glasnijim z v u k o m ili jaim osjetom, naj

vjerojatnije lokaliziranom u o d r e e n o m dijelu tijela. Koji su s u b m o -

1. Pretpostavite da ste se pridruili nekoj skupini ljudi: zbog ega

daliteti vaih kriterija i kako znate koji su v a m kriteriji vani? Ne p o

biste ih napustili? Pronaite vrijednosti ili kriterije koji bi vas m o t i

stoje pravila koja funkcioniraju u svim sluajevima. Te ideje vrijedi

virali na odlazak. Ne razmiljajte o d m a h kako je to pitanje ivota ili

istraiti.

smrti: smislite neto to je dovoljno za pomicanje kazaljke na vagi.

2. P o t o m se upitajte zbog ega biste mogli ostati i dalje u toj skupini,

IGRA ZMIJE I LJESTVICE - KORAK GORE, K O R A K DOLJE

ak i kad bi se dogodilo o n o p o d brojem jedan. Pronaite kriterij koji

Kada povezete svoje p o s t u p k e s kriterijima, to poinje sliiti na dje

bi sve prevladao.

ju igru sa zmijama i Ijestvama. Moete poeti s n e k i m m a l i m pi

3. O n d a se zapitajte zato biste napustili skupinu, ak i kad bi se o n o

tanjem, ali uspijete li ga povezati s n e k i m vanijim kriterijem, vrlo

navedeno p o d j e d a n i p o d dva ostvarilo. Pronaite vaniji kriterij.

brzo ete se nai na vrhu igrae ploe. Imat ete motivaciju za to i

4. Nastavite sve dok ne doete do toke kada se n e m a kud, jer vas

razmiljat ete o t o m u koristei izazovne submodalitete.

nita ne bi navelo na ostanak kad bi se va posljednji kriterij (n) d o

Nain na koji povezujemo dogaaje i ideje sutina je nae m a p e ,

godio. Sigurno ete pronai neke zanimljive ideje en route od broja

predstavlja putove izmeu gradova. Razumjeti neto ne znai samo

j e d a n do broja en (n).

posjedovati informaciju nego i povezivati taj dio s ostalim dijelovi

ma m a p e . Kada mijenjamo veliinu cilja, mi povezujemo manji cilj

Kriterije m o e t e koristiti na m n o g o naina. Kao prvo, veoma esto

s veim kako bismo dobili energiju, dijelei p r i t o m veliki cilj u niz

neto i n i m o iz loih razloga, razloga koji ne izraavaju u p o t p u n o s t i

manjih k a k o b i s m o njime lake vladali. To je primjer j e d n e u o p e n e

nae vrijednosti. Takoer e m o m o d a poeljeti uiniti neto n e o

ideje, u N L P literaturi p o z n a t e kao dijeljenje ili koraanje. Dijeljenje

d r e e n o , ali to ne uspijevamo jer n a m na p u t u stoje vaniji kriteriji.

je pojam p o z n a t iz p o d r u j a raunalstva, a znai razbijanje na bitove.

To nas vraa na ciljeve iz p r v o g poglavlja. Cilj je m o d a p o t r e b n o

Dijeliti ili k o r a k n u t i p r e m a gore predstavlja kretanje od specifinog

povezati s n e k i m veim ciljem koji nas dovoljno motivira jer iza nje

ka o p e m , ili od dijela do cjeline. Dijeljenje ili koraanje p r e m a d o

ga stoji neki vaan kriterij. Kriterij osigurava energiju za ostvarivanje

lje predstavlja kretanje od opeg do specifinog, ili od cjeline p r e m a

ciljeva. Moete li n e e m u dati na vanosti povezujui to s n e k i m ve

dijelu.

im kriterijem, prepreke e nestati.

Ideja je jednostavna. Uzmite, primjerice, neki p r e d m e t iz s v a k o d n e

Primjerice, smatrate d o b r o m ideju da redovito vjebate radi bolje

vnog ivota k a o to je stolica. Da biste k o r a k n u l i na sljedeu gornju

kondicije. No, vrijeme sve vie prolazi, a vi jo niste poeli s vjeba

razinu trebali biste pitati: to o n a predstavlja?" Jedan od odgovora

njem jer n e m a t e v r e m e n a za to zbog svih svojih tjednih obveza. Pove

bio bi: K o m a d pokustva." Takoer m o e t e pitati: ega je o n a dio?"

zete li redovito vjebanje s privlanim izgledom i boljom kondicijom

Jedan od odgovora bio bi: Kuhinjske garniture." Da biste koraknuli

176

177

NLP_JOSbPH

O'CONNOR & JOHN i t Y M 0 U R

StUMU

na donju razinu, moete postaviti o b r a t n o pitanje: Navedite specifi

1. aj ili kava? Napitci.

an primjer vrste p r e d m e t a poznate p o d i m e n o m stolica." Jedan od

2. Jam i kava?

odgovora bio bi: Fotelja." Vie razine uvijek obuhvaaju sve o n o to

3. Kora i kava?

je na nioj razini.

4. A m f e t a m i n i i kava?

Moete t a k o e r k o r a k n u t i u s t r a n u i pitati: Navedite po jedan pri

5. Tijazid i kava?

mjer za ovu vrstu stvari." Da biste od stolice iskoraili u stranu, m o

(Odgovor

na

P0fcLAVLJb_SUK0BI

SlAGANJA

kraju poglavlja.)

ete odgovoriti: Stol." Da biste iskoraili u stranu od fotelje, moete

odgovoriti: Lealjka." Primjer koji je po strani uvijek je uvjetovan
o n i m to se nalazi na sljedeoj vioj razini. Ne moete traiti drugi
primjer, osim ako ne znate to on treba predstavljati.
To je temelj m e t a m o e l a koji prouava pravac p r e m a dolje, pri e m u
ideja postaje sve odreenija. Miltonov m o d e l penje se p r e m a gore do
ope razine, koja obuhvaa sve p o j e d i n a n e primjere s niih razina.
Zatrai li n e t k o od vas pie, on m o d a eli limunadu, a vi mu d o
nesete kavu. I l i m u n a d a i kava su pie. Potrebna vam je odreenija
informacija.
Koraanje nadolje ide prema o d r e e n o m dogaaju iz zbiljskog svi
jeta utemeljenom na ulima, (elim s e d a m decilitara l i m u n a d e Fizo
u visokoj ai ohlaenoj na pet Celzijevih stupnjeva, s tri kocke leda,
p r o m u k a n u i b e z mijeanja.) Koraanje p r e m a gore m o d a e vas
odvesti do ciljeva i kriterija (elim popiti jer s a m edan) p o n e t e li se
pitati zato na jednoj veoj razini.
Vicevi, primjerice, koriste koraanje i o n d a iznenada mijenjaju pra
vila na vrhu. Ljudi povezuju stvari na u d a n i udesan nain (u sva
k o m sluaju, u skladu sa svojim vlastitim m a p a m a ) . Nemojte pre
tpostavljati da koriste isti nain povezivanja ideja p o p u t drugih. Ne
pretpostavljajte da znate njihova pravila. Kao u igri p o k v a r e n o g te
lefona: to se vie odmiete mijenjajui p o m a l o pravila svaki put, to
ete biti dalje od onog mjesta na kojem mislite da se nalazite.
Evo vjebe k a k o se na razliite naine m o e koraati prema gore.
Kava se moe povezati sa svakim od tih razliitih naina. U p r v o m
primjeru, aj i kava m o g u se uvrstiti u j e d n u o p u vrstu napitaka. Ra
zmislite m o e t e li za kavu i ostale primjere pronai razine koraanja
p r e m a gore:

Dakle, m o g u e je dijeliti po strani razliite stvari i stii na posve ra

zliita mjesta. To je p o p u t esto spominjane ideje da vas u o v o m glo-

178

179

N L P _ J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

SEDMO POGLAVLJE^ SU K O B I I S L A G A N J A

b a l n o m selu s a m o est poznanstava m o e dovesti do koga elite. (Ja

o n o to je p o z i t i v n o u nekoj situaciji, o n o to je zaista p r i s u t n o , a

p o z n a m Freda (1), koji zna J o a n n u (2), koja poznaje Susie (3), koja

d r u g i o n o to nedostaje. O b a su n a i n a gledanja korisna i svatko

poznaje Jima (4) i tako dalje).

o d nas z a s t u p a j e d a n o d stavova.

P o n o v i m o jo j e d a n p u t : znaenje ovisi o kontekstu. Veze koje stva

M e t a p r o g r a m e k o r i s t i m o s u s t a v n o i iz navike te ih ne preispituje

r a m o znaajne su. Zidove ne dre toliko cigle koliko buka koja ih

mo slue li n a m d o b r o . O b r a s c i m o g u biti isti u razliitim k o n t e k

povezuje. Ideje koje su n a m bitne, kao i nain na koji povezujemo

s t i m a , no m a l o se ljudi uvijek p o n a a na uobiajen nain, tako da

ideje, vani su na sastancima, u pregovorima i u trgovanju.

e se s p r o m j e n o m k o n t e k s t a najvjerojatnije mijenjati i m e t a p r o
g r a m i . O n o to zaokuplja n a u p o z o r n o s t n a poslu razlikovat e
s e o d o n o g a n a to o b r a a m o p o z o r n o s t kod kue
Tako m e t a p r o g r a m i filtriraju svijest i p o m a u n a m stvoriti vlasti
t u m a p u . M o e t e uoiti m e t a p r o g r a m e d r u g i h ljudi p r o m a t r a j u i
njihov jezik i njihovo p o n a a n j e . Neki jezini obrasci tipini su za
z a o d r e e n e m e t a p r o g r a m e zato to m e t a p r o g r a m i filtriraju isku
stvo, a i s k u s t v o se p r e n o s i j e z i k o m . M e t a p r o g r a m i su vani u klju
n i m p o d r u j i m a motivacije i d o n o e n j a o d l u k a . D o b r i g o v o r n i c i
oblikuju jezik t a k o da o d g o v a r a m o d e l u svijeta d r u g i h ljudi. Ko
ristite li jezik tako da b u d e u s k l a d u s m e t a p r o g r a m i m a d r u g i h
ljudi, vi preoblikujete informaciju t a k o da p o s t a n e lako shvatljiva.
Na taj n a i n s u g o v o r n i k u ostaje vie energije za d o n o e n j e o d l u k a
i motivaciju.
D o k itate o m e t a p r o g r a m i m a m o d a ete doi da v a m se svidi
j e d n o o d r e e n o stajalite iz svake kategorije. M o d a ete se u
diti k a k o n e t k o u o p e m o e misliti d r u k i j e . To e ukazivati na
o b r a z a c koji s a m i koristite. Od dviju krajnosti u o k v i r u o b r a z a c a
m e t a p r o g r a m a , najvjerojatnije v a m se j e d a n o b r a z a c nee svidjeti
ili ga n e e t e r a z u m j e t i . Onaj koji je o s t a o , va je.
Postoji vie o b r a z a c a koji bi se m o g l i okvalificirati k a o m e t a p r o

METAPROGRAMI

g r a m i , i u razliitim knjigama iz N L P - a naii ete na razliite

M e t a p r o g r a m i su perceptualni filteri koje koristimo iz navike. Posto

o b r a s c e . Ovdje e m o s p o m e n u t i s a m o najkorisnije. Niti u j e d n o m

ji toliko m n o g o informacija, a najvei broj njih i g n o r i r a m o jer, u naj

sluaju n e e m o implicirali v r i j e d n o s n i sud. Nijedan nije bolji"

boljem sluaju, na raspolaganju i m a m o devet dijelova svijesti. Meta

ili

p r o g r a m i su obrasci koje koristimo pri odluivanju koje informacije

lju. Pojedini obrasci najbolje f u n k c i o n i r a j u k o d o d r e e n i h vrsta

t r e b a m o propustiti. Zamislite, primjerice, au p u n u vode. Sada za

z a d a t a k a . Pitanje je zapravo: Jeste li u stanju p o s t u p i t i na n a j k o r i

mislite da ste je do pola popili. Je li aa napola p u n a ili poluprazna?

sniji n a i n p r i obavljanju z a d a t a k a koje m o r a t e izvriti?

pravi" s a m po sebi. Sve ovisi o k o n t e k s t u i p o s t a v l j e n o m ci

Naravno, i j e d n o i drugo, sve ovisi o gleditu. Neki ljudi zapaaju

180

181

NLP..JOSEPH

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOOR

Proaktivno-reaktivno

SEDMO

P06LAVLJE_SUKOBI

SLAGANJA

lite motivirati. Prema" ljudi crpe energiju iz ciljeva i nagrada. Od"

ljudi motivirani su izbjegavanjem kazne i problema. Beskorisno je

Prvi m e t a p r o g r a m odnosi se na radnju. Proaktivna osoba pokree,

u o p e n o razgovarati koji je pristup bolji.

uskae i napreduje. Ne eka da d r u g i neto zaponu.

Ovaj obrazac lako je prepoznatljiv u jeziku. Pria li osoba o o n o m e

Reaktivne osobe ekaju da n e t k o d r u g i p o k r e n e radnju ili ekaju

to eli, ostvaruje i dobiva? Ili pria o situacijama koje eli izbjei i

p o g o d n u prigodu prije nego to odlue neto uiniti. Moda e im

p r o b l e m i m a koje zaobilazi? Kvalitete prema" ljudi najbolje dolaze

zatrebati m n o g o v r e m e n a da se odlue, a m o e se dogoditi ak da

do izraaja u ostvarivanju ciljeva. Od" ljudi su odluni u pronala

nikada nita ne p o d u z m u .

enju greaka i dobri su, primjerice, na poslovima kontrole kvalitete.

Proaktivna osoba koristi p o t p u n e reenice sa subjektom ( i m e n i c o m

Kritiari su obino ljudi snane od" orijentacije, to m o g u posvje

ili zamjenicom), aktivnim glagolom i opipljivim objektom, primjeri

doiti i m n o g i umjetnici.

ce: Ja u imati sastanak s u p r a v n i k o m . "

Reaktivna osoba koristi pasivne glagole i n e p o t p u n e reenice. Po

Unutarnje-vanjsko

sve je vjerojatno da e koristiti kvalifikativne fraze i nominalizacije:

Postoji li ikakva ansa da bi bilo m o g u e zakazati sastanak s upra

Ovaj obrazac govori odakle ljudi crpe svoje standarde. Unutarnja"

vnikom."

e o s o b a s t a n d a r d e prilagoditi sebi i koristiti ih za usporeivanje

ak i u tako k r a t k o m primjeru postoje m n o g e mogunosti iskorita

postupaka i odluke to initi. Koristit e vlastite standarde prilikom

vanja ovog obrasca. Proaktivna osoba dobiva motivaciju uz p o m o

usporeivanja i odluivanja. Na pitanje: Zna li da si uinio izvrsnu

fraza: Baci se na posao", Uini to" i Vrijeme je za akciju." Tijekom

stvar?" najvjerojatnije e odgovoriti: Z n a m . " Unutarnji" ljudi usva

kupnje, proaktivne e osobe najvjerojatnije b r z o prolaziti, kupovati

jaju informacije, ali e inzistirati na t o m u da sami d o n e s u odluke na

i o d m a h donositi odluke. Reaktivna osoba najbolje e reagirati na

temelju svojih standarda. Naglaeno unutarnja" osoba snano e se

fraze: "ekaj", Daj da razmislimo", Razmisli o t o m u " i Vidi to

opirati t u i m o d l u k a m a , ak i o n d a kada joj o n e idu u prilog.

d r u g i misle."

Vanjski" ljudi imaju potrebu da im drugi ljudi postavljaju standar

Malo ljudi koristi iskljuivo jedan obrazac, pa se k o d veine m o g u

de i daju naputke. O n i znaju da je neto d o b r o uinjeno kada im to

uoiti karakteristike oba obrasca.

kae n e t k o drugi. Vanjskima" su p o t r e b n i vanjski standardi. Pitat

e vas koji su vai standardi. ini se da imaju problema u donoenju

Prema-od

odluka.

Ovaj obrazac objanjava kako ljudi zadravaju razinu motivacije

Najvjerojatnije e postati dobri poduzetnici i privlait e ih poslovi u

za neto. Ljudi s prema" m e t a p r o g r a m o m ostaju usredotoeni na

kojima rade za sebe. Nemaju p o t r e b u da ih n e t k o nadgleda.

svoje ciljeve. O n i ostvare o n o to ele. Od" ljudi lako prepoznaju

Vanjskim" ljudima p o t r e b n o je da ih n e t k o nadgleda i njima r u k o

p r o b l e m e i znaju to trebaju izbjegavati, jer im je j a s n o to ne ele.

vodi. P o t r e b n o im je da potvrda d o e izvana, inae nisu sigurni jesu

O v o m o e biti p r o b l e m p r i g o d o m postavljanja jasnih ciljeva. Sjetite

li neto obavili d o b r o . Ovaj p r o g r a m m o e t e prepoznati ako upitate:

Unutarnji" imaju p r o b l e m a oko prihvaanja tueg rukovoenja.

se stare prepirke u svijetu poslovanja, obrazovanja i odgoja - je U

Kako znate da ste d o b r o obavili p o s a o ? " Unutarnji" ljudi rei e da

bolje koristiti pristup m r k v e ili batine? D r u g i m rijeima, je li bolje

o n i tako smatraju, a vanjski" e rei da znaju jer im je to p o t v r d i o

ljude poticati ili im prijetiti? O d g o v o r je, naravno: Sve ovisi koga e-

n e t k o drugi.

182

183

NLP_JOSEPH

O'CONNOR &

JOHN S E Y M O U R

Opcija-proceura

enog naputka bilo mi je jasno da ga je napisala neka opa" osoba.

Glasio je ovako: Stanite uspravno, u r a v n o t e e n o na oba stopala, ra

Ovaj jc obrazac vaan u poslovanju. O s o b a opcije" eli imati izbor

i razviti alternative. Opirat e se slijeenju ve upotrebljavane p r o
cedure, ma kako o n e dobre bile. O s o b a procedure" d o b r a je u pra
enju izgraenih, utabanih putova. O n a nije sposobna razviti ih i
vanije joj je k a k o to uiniti od toga zato neto eli uiniti. Vjeruje
da postoji pravi" nain da se neto obavi. Oito nije d o b r a ideja za

vnih r a m e n a . Diite ravnomjerno. Ponite onglirati."

Uopeni" ljudi d o b r o planiraju i razvijaju strategije. Posebni" ljudi
d o b r i su u izvravanju pojedinanih koraka u nizu kada je p o t r e b n o
obratiti p o z o r n o s t na detalje. Pratei k a k o se netko jezino izraava,
moete prepoznati razmilja li netko na opi" ili poseban" nain.
Prua li v a m detalje ili velike slike?

posliti osobu procedure" za iznalaenje alternative u o d n o s u na p o

stojei sustav. No, nije korisno niti zaposliti osobu opcije" da slijedi

Uklapanje-neuklapanje

ustaljene p r o c e d u r e u kojima uspjeh ovisi od doslovnog potovanja

procedure. O n a nije umjena u izvravanju rutinskih operacija. O n a

Ovaj obrazac obraduje formiranje usporedbi. Neki ljudi primjeu

m o d a osjea kako m o r a biti kreativna.

ju o n o s t o j e zajedniko razliitim stvarima. To zovemo uklapanjem

Ovaj m e t a p r o g r a m m o e t e prepoznati upitate li: Zato se izabrali

sadanji posao?" Ljudi opcije" navest e vam razloge zato su iza
brali to to su izabrali. Ljudi procedure" ispriat e vam kako se
dogodilo da rade to to rade ili e vam s a m o navesti injenice. Oni
odgovaraju kao da ste postavili kako da" pitanje.
Ljudi opcije" reagiraju na p r o m o t i v n e ideje koje poveavaju izbor.
Ljudi procedure" reagiraju na ideje koje ih vode jasnim, ve u h o d a
n i m stazama.

Ope-posebno

(nije povezano s obrascem uzvrata). Drugi, pak, pri usporeivanju

primjeuju o n o to je razliito. O n i istiu razlike i esto se uputaju
u raspre. O n a osoba koja usitnjuje i ne uklapa, detaljno e prouili
informaciju traei nedosljednosti. A k o ste vi osoba koja uklapa i
razmilja na opi nain, ona e vas izluivati. Pogledajte na ova tri
dolje n a c r t a n a trokuta. Zadrite se na trenutak kako biste tiho u sebi
odgovorili na pitanje: U k a k v o m su o d n o s u ?

A AT

Ovaj obrazac obraduje pitanje usitnjavanja. Opa" osoba voli vidjeti ve

like slike. O n a se najugodnije osjea kada obraduje velike dijelove infor

Naravno, toan odgovor ne postoji, budui da njihov m e u s o b n i

macija. Misli globalno. Posebna" osoba osjea se najbolje kada djelie

o d n o s podrazumijeva toke slinosti i razlike.

informacija spaja u cjelinu i zbog toga se dobro nalazi u nizovima, a

Pitanje upuuje na etiri m o g u a obrasca. O n i ljudi koji uklapaju,

u ekstremnom vidu ima sposobnost obraivati samo sljedei korak u

koji primjeuju istovjetnost kod stvari, m o d a e rei da su sva tri

nizu. Posebna" osoba govorit e o koracima" i nizovima" i davati pre

trokuta ista (to ustvari i jesu). Takvi e ljudi najee biti zadovoljni

cizne opise. Obino specificira i koristi odgovarajue nazive.

istim r a d n i m mjestom ili time to rade istu vrstu posla due vrijeme,

Opa" osoba, oekivano, uopava. M o d a e i izostavljati pojedine

i d o b r o e obavljati zadatke koji se sutinski ne mijenjaju.

korake u nizu, i m e oteava d r u g i m a da je prate. Na niz e u cijelosti

O n i ljudi koji primjeuju istovjetnost uz neke iznimke najprije za-

prije gledati kao na jedan dio n e g o kao na seriju p o s t u p n i h koraka.

paaju slinosti, a p o t o m razlike. Kad pogledaju u sliku m o d a e

Prije izvjesnog v r e m e n a kupio sam loptice za ongliranje, a iz prilo-

rei da su dva trokuta ista, a da se j e d a n razlikuje jer je okrenut na-

184

185

opake (posve su u pravu). Takvi ljudi obino vole da se promjene

Vidjeti" osoba m o r a vidjeti primjere. uti" osoba m o r a razgovarati

dogaaju p o s t u p n o i polako i vole s v r e m e n a na vrijeme mijenjanje

s ljudima i prikupljati informacije. itati" osoba m o r a proitati iz

r a d n e atmosfere. Kada svladaju neki posao, s p r e m n i su to raditi dugo

vjee ili p r e p o r u k u o n e k o m u . Uiniti" osoba m o r a , ustvari, odra

v r e m e n a i dobro obavljaju veinu zadataka. esto koriste usporedbe,

diti neki p o s a o s n e k i m kako bi se uvjerila radi li on d o b r o ili ne.

primjerice bolje", gore", vie" manje". Reagiraju na p r o m o t i v n e

D r u g a strana ovog m e t a p r o g r a m a jest k a k o se najlake ue novi za

materijale koji koriste rijei bolje", poboljano" ili obogaeno".

daci. Vidjeti" osoba najlake ui novi zadatak kad joj pokaete k a k o

Ljudi koji uoavaju razlike, ne uklapaju. O n i bi rekli da su sva tri

se to radi. uti" osoba najlake ui kad joj n e t k o kae kako se to

trokuta drukija ( p o n o v n o su u pravu). Takvi ljudi trae promjene i

radi. itati" soba najlake ui kad proita naputke. Uiniti" osoba

uivaju u njima, esto mijenjajui poslove. Privlait e ih matoviti

najbolje ui kad sama neto uini i stekne n e p o s r e d n o iskustvo.

proizvodi koje reklamiraju kao nove" ili drukije".

D r u g i dio m e t a p r o g r a m a odnosi se na postupanje s informacijom i

Ljudi koji uoavaju razlike uz iznimke, najprije zapaaju razlike, a

na njezino prikazivanje. N e k o m u je p o t r e b n o viekratno iznoenje

o n d a slinosti. O n i e najvjerojatnije rei da su trokuti razliiti, a da

dokaza - m o d a dva, tri ili vie puta - prije n e g o to ga uvjerite. To

su dva o k r e n u t a na istu stranu. U traganju su za p r o m j e n o m i r a z n o

su ljudi koji stjeu uvjerenja kroz vie primjera. D r u g i m a nije p o t r e

vrsnou, ali ne u tolikoj mjeri kao ljudi koji vide s a m o razlike. Da

b n o m n o g o informacija. Dobiju nekoliko injenica, ostalo zamisle i

biste otkrili ovaj m e t a p r o g r a m , pitajte: ,,U kakvom su o d n o s u ove

brzo odluuju. Veoma esto zakljuak d o n o s e napreac i na temelju

dvije stvari?"

m a l o podataka. To se zove automatski obrazac. N o , s d r u g e strane,

neke p a k nikad ne m o e t e uvjeriti u potpunosti. O n i e stei uvjere

Obrasci

uvjeravanja

nje koje se odnosi s a m o na taj o d r e e n i primjer ili na taj o d r e e n i

kontekst. To je poznato kao obrazac dosljednosti. Sutra ete mu ve

Postoje dva aspekta u p r o c e s u uvjeravanja. P r v i se aspekt o d n o s i

p o n o v n o sve iznova m o r a t i dokazati, jer sutra je novi dan. Potrebno

na k a n a l k r o z koji informacija dolazi, a d r u g i na n a i n k a k o se

je uvjeravati ih sve vrijeme. I na kraju, n e k i m je ljudima p o t r e b n o

p o s t u p a s i n f o r m a c i j o m od t r e n u t k a k a d a se n j o m e r a s p o l a e .

iznijeti dokaze u n e k o m o d r e e n o m v r e m e n s k o m razdoblju - jedan

P r v o n e t o o k a n a l u . Z a m i s l i t e n e k u situaciju prodaje. to k u p a c

d a n , tjedan d a n a - prije nego to p o s t a n u uvjereni.

m o r a uiniti k a k o bi bio uvjeren u v r i j e d n o s t p r o i z v o d a ? ili, kakvi

O v o je kratki prikaz nekih najvanijih m e t a p r o g r a m a . Prvobitno su

su d o k a z i p o t r e b n i d i r e k t o r u da b u d e uvjeren da je n e t k o d o b a r u

ih razvili Richard Bandler i Leslie C a m e r o n Bandler, a kasnije, za

s v o m poslu? O d g o v o r i na ova pitanja najee su p o v e z a n i s p r i

p r i m j e n u u svijetu poslovanja, Rodger Bailey u knjizi Profil jezika

m a r n i m sustavom predstava dotine osobe. Nekima je potrebno

i ponaanja". Kriteriji se v e o m a esto oznaavaju k a o m e t a p r o g r a m i ,

d a v i d e d o k a z ( v i z u a l a n ) . D r u g i m a , p a k , d a g a uju o d d r u g i h .

no o n i ne predstavljaju obrasce, nego vrijednosti i stvari koje v a m

N e k i m a da proitaju izvjee, r e c i m o u izvjeu U d r u g e p o t r o a

zaista neto znae, stoga s m o ih i obradili odvojeno.

a, u k o j e m se p r o i z v o d i u s p o r e u j u i daje se informacija o njima.

Orijentacija u v r e m e n u takoer je oznaena kao m e t a p r o g r a m . Neki

D r u g i , o p e t , m o r a j u n e t o uiniti. R e c i m o , iskuati p r o i z v o d k a k o

su ljudi ,,u vremenu", dakle, povezani sa svojim v r e m e n s k i m crta

bi ga ocijenili, ili raditi s n o v i m k o l e g o m prije d o n o e n j a milje

m a . Neki su kroz vrijeme", dakle, p r i m a r n o izdvojeni iz svojih vre

nja o njegovoj s p o s o b n o s t i . Pitanje koje p o s t a v l j a m o k a k o bi se

m e n s k i h crta. Drugi obrazac koji se esto ubraja u m e t a p r o g r a m e je

o d r e d i o ovaj m e t a p r o g r a m jest: Kako z n a t e da je n e t k o d o b a r u

p r i m a r n i perceptivni stav. Neki ljudi najvei dio v r e m e n a p r o v o d e u

svom poslu?"

p r v o m stavu, u svojoj vlastitoj realnosti. D r u g i se vie uivljavaju i

186

187

vie v r e m e n a provode u d r u g o m stavu. Ostalima, pak, najvie o d g o

Vanjska" osoba uzima s t a n d a r d e izvana i p o t r e b n o joj je dobiti

vara trei stav.

smjernice i n a p u t k e od drugih ljudi.

Razliite e knjige navoditi razliite p o p i s e obrazaca m e t a p r o g r a m a

4. Opcija-procedura

i j e d i n i pravi o d g o v o r je u t o m u da koristite obrasce koji su korisni

Ljudi opcije" ele imati izbor i umjeno pronalaze alternativna rje

i z a n e m a r i t e ostale. Sjetite se da e se najvjerojatnije sve p r o m i

enja. Ljudi procedure" dobro slijede u t v r e n e procedure, ne m o t i

jeniti s p r o m j e n o m konteksta. ovjek teak devedeset k i l o g r a m a

vira ih akcija nego ve utvreni postupci.

p r e d e b e o je stavite li ga u kontekst s k u p i n e za aerobik. T a m o bi se

5. O p e - p o s e b n o

nalazio na krajnjoj gornjoj granici ljestvice. Stavite li ga u s p o r t s k u

Opa" osoba najbolje obrauje velike cjeline informacija. Ne obraa

d v o r a n u p r e p u n u s u m o hrvaa, bit e na s a m o m p o e t k u ljestvice

p o z o r n o s t na detalje. Posebna" osoba obraa p o z o r n o s t na detalje i

lake kategorije. Onaj tko izgleda proaktivan" u j e d n o m k o n t e k s t u ,

p o t r e b n i su joj mali djelii informacije da bi sklopila veu sliku.

init e se reaktivnim" u n e k o m d r u g o m . Takoer, ne m o e t e biti

6. Uklapanje-neuklapanje

p o s e b n a " o s o b a na poslu, a opa" u s l o b o d n o vrijeme.

O s o b a koja uklapa uglavnom primjeuje d o d i r n e toke u usporei

M e t a p r o g r a m i se m o g u mijenjati i s p r o m j e n o m e m o c i o n a l n o g sta

vanju. O n a koja ne uklapa obraa p o z o r n o s t na razlike kada u s p o

nja. O s o b a p o d s t r e s o m m o e postati proaktivnija, a u o p u t e n o j

reuje.

atmosferi reaktivnija. Kao i k o d svih ostalih obrazaca predstavlje

7. Obrasci uvjeravanja

n i h u ovoj knjizi, o d g o v o r se nalazi u osobi p r e d v a m a . O b r a z a c je

Kanal:

s a m o m a p a . M e t a p r o g r a m i ne predstavljaju d r u g i naziv za kvalifi

Vidjeti: P o t r e b n o mu je vidjeti dokaz.

ciranje ljudi. Sljedea su pitanja vana: jeste li svjesni svojih o b r a

uti: P o t r e b n o mu je uti.

zaca? Kakve izbore m o e t e pruiti d r u g i m a ? O n i su korisni obrasci

itati: P o t r e b n o mu je proitati.

koji vas m o g u usmjeriti. Nauite identificirati obrasce, j e d n o g po

Raditi: P o t r e b n o mu je uiniti.

j e d n o g . Nauite koristiti vjetine, j e d n u po j e d n u . Koristite ih ako

Modalitet:

su korisne.

Broj primjera: Potrebno je dobiti informaciju vie puta prije nego to

se u neto uvjeri.

Saetak

metaprograma

Automatski: Potrebna je samo djelomina informacija.

Dosljednost: P o t r e b n o je dobiti informaciju svaki p u t da bi povjero

1. Proaktivno-reaktivno

vao, a i tada e se dokaz odnositi na taj sluaj.

Proaktivna" osoba pokree akciju. Reaktivna" eka da je d r u g i p o

Vremensko razdoblje: Potrebno je dobivati informaciju izvjesno vri

k r e n u i da se stvari s a m e dogaaju. Odvojit e vrijeme kako bi naj

jeme.

prije analizirala i shvatila.

2. P r e m a - o d

PRODAJA

Prema" osoba usredotoena je na svoj cilj, a uspjeh je motivira. Od"

O psihologiji prodaje postoji ve b r d o literature, a mi e m o se ovdje

osoba usredotoena je na problem koji treba izbjegavati vie nego na

samo d o t a k n u t i te teme kako bismo pokazali neke m o g u n o s t i u k o

ciljeve koje treba postii.

ritenju N L P ideja.

3. Unutarnje-vanjsko

Prodaja se obino p o g r e n o definira, kao i p r o m i d b a . Popularna

Unutarnja" osoba ima unutarnje s t a n d a r d e i odluuje sama za sebe.

definicija opisuje p r o m i d b u kao umijee kojim se plijeni p o z o r n o s t

188

189

ljudi dovoljno dugo s n a m j e r o m da se od njih dobije novac. Ustva

Koraanje u stranu veoma je korisno kako biste otkrili to netko voli

ri, itava sutina prodaje, kako knjiga Prodava za j e d n u m i n u t u "

u proizvodu? to je dobra strana? Koje su razlike zbog kojih netko

Spencera Johnsona i Larryja Wilsona slikovito prikazuje, jest p o m o i

kupuje radije j e d a n proizvod nego neki drugi? Istraivanje elja u

ljudima dobiti o n o to ele. to im vie pomae, bit e uspjeniji

ova tri pravca nuan je obrazac v r h u n s k i h prodavaa. Usuglaenost

prodava.

je bitna. Je li prodava koristio proizvod koji prodaje? Vjeruje li zai

M n o g e ideje NLP-a imaju iste ideje. Inicijalni uzvrat je vaan. Usi

sta u prednosti koje nabraja? Neusuglaenost m o e procuriti u t o n u

dravanje izvora omoguit e da odgovorite izazovima na jedan izvo

glasa ili dranju te uznemiriti kupca.

ran nain. Pozitivno osjeanje u vezi s p o s l o m omoguit e v a m d o

bro obavljanje posla.

OKVIRI

Iskorak u b u d u n o s t m o e v a m p o m o i u stvaranju situacije i osje

Uokvirivanje u N L P terminologiji o d n o s i se na p o s t u p a k stavljanja

aja koje elite, unaprijed ili uvjebavajui u mislima. Vjetina p o

stvari u razliite kontekste kako bi o n e time dobile drukije znaenje:

stavljanja oblikovanih ciljeva od neprocjenjive je vanosti u prodaji.

o n o koje vam je u t o m trenutku vano. Dat e m o pregled pet kori

U p r v o m ste poglavlju primijenili kriterije oblikovanosti na vlastite

snih n a i n a uokvirivanja dogaaja. Neki su predstavljali implicitni

rezultate. Isto pitanje koje ste koristili tada, m o e se iskoristiti kako

dio d r u g i h aspekata NLP-a i p o t r e b n o ih je sada eksplicitno navesti.

biste p o m o g l i d r u g i m a da im p o s t a n e jasno to ele. Ova je vjetina

kljuna u prodaji, jer kupcima moete ugodili s a m o ako tono znate

Okvir

cilja

to ele.
Ideja koraanja gore i dolje m o e v a m p o m o i otkriti to je p o t r e b n o

Okvir cilja predstavlja vrednovanje sa stajalita cilja. Prvo to je p o

d r u g i m ljudima. Koji su njihovi kriteriji? to im je v a n o u svezi s

trebno jest imati oblikovan cilj. Je li pozitivan? Kontrolirate li ga?

tim p r o i z v o d o m ?

Je li dovoljno o d r e e n i prave veliine? to je t o m u dokaz? I m a t e li

Koji je cilj te kupovine i m o e t e li im p o m o i realizirati ga?

p o t r e b n e izvore kako biste ga ostvarili? Kako se uklapa u vae d r u g e

Evo j e d n o g primjera iz o s o b n o g iskustva. Moj se stan nalazi nedale

ciljeve?

ko glavne ulice, u kojoj ima vie eljezara nego stoje p o t r e b n o . Jedna

Kao d r u g o , m o d a ete morati elicitirati ciljeve svih ostalih ljudi koji

koja najbolje posluje je mala, p o m a l o zabaena eljezarija. Vlasnik

su ukljueni kako bi im bilo jasno to ele i kako biste se svi zajedno

uvijek pokuava saznati to radite i za to vam treba dio ili o p r e m a .

kretali naprijed. Tree, postoji p o s t u p a k oblikovanja lastinog repa od

Iako uvijek ne ostvari d o b a r uzvrat, jer je njegovo ispitivanje p o n e

ciljeva. Kada znate svoj cilj i ciljeve d r u g i h ljudi, moete pogleda

k a d na granici treeg stava, on se trudi kako v a m ne bi p r o d a o neto

ti k a k o se uklapaju j e d a n s d r u g i m . M o d a ete m o r a t i pregovarati

to v a m nee biti korisno u toj situaciji. N e m a li odgovarajui alat,

zbog nekih razlika m e u njima.

uputit e vas u d r u g u trgovinu. Posluje d o b r o iako je suoen s j a k o m

Na posljetku, imajui na u m u ciljeve, m o e t e pratiti kreete li se pre

k o n k u r e n c i j o m velikih lanaca trgovina s prilino niim cijenama.

ma njima. A k o se ne kreete, m o r a t e uiniti neto d r u g o .

P r e m a naem modelu, on koraa p r e m a gore kako bi otkrio kriterije

Okvir cilja korisne su naoale kroz koje p r o m a t r a t e svoje postupke.

i cilj svojih kupaca, a p o t o m koraa nadolje do t o n o o d r e e n o g ala

Ako direktori nemaju jasnu viziju svojih ciljeva u poslovanju, n e m a

ta koji mu treba. To m o e podrazumijevati korak u stranu od onoga

ju ni vrst temelj za donoenje odluka i za procjenu je li neki postu

to je k u p a c ustvari prvenstveno traio. (To se uvijek dogodi kada

p a k koristan ili nije.

o d e m tamo.)

i'io

191

Ekoloki

okvir

Okvir

rekapitulacije

Ekologijom s m o se izrijekom pozabavili kod ciljeva, a implicitno tije

Okvir rekapitulacije veoma je jednostavan. Njime vrite rekapitula

k o m cijele knjige. Kako se moji postupci uklapaju u iri sustav? Izra

ciju informacija koje ste do tog trenutka dobili, koristei neije tue

avaju li cjelokupni integritet m o g a bia? Potuju li integritet drugih

rijei i informaciju, za razliku od saetka, u kojemu se esto sustavno

ljudi ukljuenih u to? Usuglaenost je n a i n na koji nae nesvjesno

izvru rijei d r u g i h ljudi. Rekapitulacija je korisna za otvaranje ra

informira o ekologiji i predstavlja preduvjet za m u d r o postupanje.

zgovora, za informiranje novih lanova skupine, za provjeru jesu li

sudionici sastanka usuglaeni i razumiju li sve. O n a p o m a e u stva

Okvir

dokaza

ranju uzvrata i od neprocjenjive je vrijednosti svaki put kada se izgu

bite: raiava put ispred vas.

Okvir dokaza usredotoen je na jasne i o d r e e n e detalje, p o s e b n o na

esto se dogaa da p o r u k e izgledaju usuglaenima, ali da sudionici

to k a k o znate da ste postigli cilj: to ete vidjeti, uti i osjetiti u tom

odlaze s p o t p u n o razliitim idejama o t o m u to je dogovoreno. Po

sluaju. O v o je jedan dio okvira cilja, ali p o n e k a d je korisno primije

m o u rekapitulacije moete ostati na crti vaeg eljenog cilja.

niti ga samostalno, posebice kada su u pitanju kriteriji.

SASTANCI

Okvir kao

da"

Iako e m o sastanke opisati u poslovnom kontekstu, obrasci se primje

njuju podjednako na bilo koji kontekst kada se dvoje ili vie ljudi sasta

Ovaj je okvir takav nain kreativnog rjeavanja problema kada se pre

je radi nekog zajednikog interesa. D o k itate ovo poglavlje do kraja,

tvarate da se neto dogodilo da biste time pokrenuli istraivanje novih

razmislite o svakom obrascu u n e k o m kontekstu koji vam odgovara.

mogunosti. Ponite rijeima: Da se to dogodilo..." ili: Pretpostavimo

N L P m o e m n o g o ponuditi u poslovnom kontekstu. Najvei izvori u

d a . . . " Primjerice, ako kljuna osoba nije nazona na sastanku, moete

svakom poslovanju su ljudi u njemu. to su ljudi uinkovitiji, uinko

se zapitati: Da je osoba X ovdje, to bi ona uinila?" Poznaje li netko

vitije je poslovanje. Poslovanje je skup ljudi koji zajedno rade u ostva

osobu X, odgovori koje ete iznai mogu biti veoma korisni. (Uvijek ka

rivanju zajednikog cilja. Njihov e uspjeh uglavnom ovisiti o t o m u

snije provjerite s osobom X ako je potrebno donijeti vanije odluke.)

koliko d o b r o barataju ovim kljunim tokama:

D r u g i nain na koji koristimo ovu ideju jest projicirati se u uspje

n u b u d u n o s t za est mjeseci ili g o d i n u dana: osvrnete se unatrag i

a) Postavljanje cilja.

upitate: Koje s m o korake poduzeli tada, a koji su nas doveli u tre

b) U i n k o v i t o k o m u n i c i r a n j e u n u t a r s k u p i n e , k a o i s v a n j s k i m

n u t a n o stanje?" Iz ove perspektive m o e t e otkriti vane informacije,

svijetom.

koje nisu lako uoljive u sadanjosti jer se nalazite preblizu.

c) Tono poznavanje okoline. Obraanje pozornosti na potrebe i rea

Jo j e d a n nain je uzeti u obzir najgore to se m o e dogoditi. to

kcije potroaa.

ete uiniti d o e li do najgoreg? Kakve m o g u n o s t i i planove imate?

d) Posveenost cilju: usuglaenost.

Kao da" moete upotrijebiti kako biste istraili najgori sluaj kao
pojedinani primjer j e d n o g ireg i korisnog procesa poznatog kao

Izvori, fleksibilnost, perceptivni filteri, umijee predstavljanja i k o m u

downside planning. (Proces koji osiguravajuim tvrtkama d o n o s i ve

niciranja odreuju uspjeh pojedinca u poslovanju. NLP je usmjeren

liku koliinu novca.)

na tone vjetine koje d o n o s e uspjeh u svijetu poslovanja.

192

193

N L P dopire do srca neke organizacije, usavravajui i razvijajui uin

tite kljune fraze i zapiete ih na v r h u ploe ili dijagrama. Potrebno

kovitost svakog njezinog lana koji izvrava pojedinane zadatke.

je t a k o e r sloiti se glede dokaza koji e ukazivati da ste postigli cilj.

Prvo e m o obraditi poslovne kolegije, ija je karakteristika slaganje

Kako e svima biti jasno da se dolo do cilja? Koristite okvir dokaza.

velike veine oko ciljeva. Sastanke tijekom kojih dolaze do izraaja

Uzvrat je, naglasimo jo j e d a n p u t , o s n o v n i korak. Potrebno je uspo

suprotstavljeni ciljevi, obradit e m o odvojeno kao pregovore.

staviti uzvrat s ostalim sudionicima, ako on ne postoji od prije, kori

Sastanci imaju svrhu, a svrha kolegija najvjerojatnije nije eksplicitna.

tenjem neverbalnih vjetina i usuglaavanjem jezika. Budite osjetlji

Primjerice, razmjenjivanje informacije j e d a n p u t tjedno, donoenje

vi na svaku neusuglaenost u bilo kojem sudioniku koji je usmjeren

odluka i podjela zaduenja. Drugi bi primjeri bili, recimo, planiranje

ka zajednikom cilju. Moda postoje neke skrivene sumnje i bolje je

prorauna za iduu godinu, izricanje pohvala i razmatranje projekata.

za njih saznali o d m a h n e g o kasnije.

A k o ste sudionik na v a n o m sastanku, m o r a t e biti u j a k o m , izvori

Okviri dokaza, ekologija, rekapitulacija, k a o i kao da" okvir m o g u

n o m stanju i usuglaeni s ulogom koju m o r a t e odigrati. Sidra vam

biti korisni tijekom razgovora. Skretanje s t e m e est je p r o b l e m na

m o g u p o m o i i prije sastanka kako bi vas dovela u odgovarajue ra

sastancima. Prije nego to postanete svjesni toga, vrijeme je isteklo,

spoloenje i za vrijeme sastanka k r e n u li stvari u neeljenom pravcu.

a odluka i cilj nisu ostvareni. M n o g i sastanci skreu s puta kod neke

Zapamtite da e drugi ljudi biti vaa sidra, a vi njihova. Sama pro

primamljive digresije i zavravaju u slijepoj ulici.

storija m o e biti sidro. Kancelarija je esto mjesto p r e p u n o znakova

Okvir cilja m o e t e koristiti kako biste preispitali relevantnost bilo

moi i uspjeha osobe koja sjedi za stolom. Moda e vam biti potre

kojeg prijedloga i na taj se nain drali teme. Recimo da kolega prila

bni svi raspoloivi izvori.

e diskusiji neto to n e m a veze s ope postavljenim ciljem. Moda je

lanove i d n e v n i red sastanka p o t r e b n o je odrediti unaprijed. Ci

njegov prijedlog zanimljiv, informativan i istinit, ali nije relevantan.

ljeve m o r a t e postaviti jasno. Takoer je p o t r e b n o odrediti i dokaze:

Moete rei neto p o p u t ovoga: Ne uspijevam shvatiti kako nas to

k a k o ete inae znati da ste postigli cilj. Neka vam b u d e j a s n o to

m o e odvesti blie n a e m cilju: biste li n a m mogli rei kako se to

elite vidjeti, uti i osjetiti. Ako n e m a t e cilj, najvjerojatnije s a m o gu

uklapa u ovaj sastanak? Preispitivanje relevantnosli m o e t e usidriti

bite vrijeme.

vizualno, p o k r e t o m r u k e ili glave. G o v o r n i k m o r a pokazati d a j e nje

O s n o v n i obrazac uspjenog sastanka slii t r o m i n u t n o m predavanju

gov prilog relevantan. A k o nije, utedjeli s m o dragocjeno vrijeme.

iz prvog poglavlja.

Prilog je m o d a vaan u n e k o m d r u g o m kontekstu: ako je tako, ta

kvim ga treba i prepoznati i dogovoriti da se na d n e v n o m redu n a e

1. Znati to hoete.

neki d r u g i put. Zatvorite i samite svaku t e m u koja iskrsne tako to

2. Znati to drugi hoe.

ete je uklopiti u dogovoreni cilj, ili se dogovoriti odloiti je za idui

3. Pronai naine koje se to m o e ostvariti

sastanak.
Ako n e t k o o m e t a sastanak i skree ga s puta, moete rei neto p o p u t

O v o izgleda veoma j e d n o s t a v n o i s a m o po sebi razumljivo, ali se ve

ovoga: Razumijem da imate jaka osjeanja o o v o m pitanju i j a s n o

o m a esto izgubi u razgovoru, a trei je korak teko ostvariti postoje

mi je kako vam je to vano. M e u t i m , dogovorili s m o se da to ovdje

li iroko suprotstavljeni interesi.

n e e m o raspravljati. M o e m o li se nai kasnije kako b i s m o ovo ra

Na p o e t k u sastanka p o t r e b n o je usuglasiti se oko pitanja zajedni

zmotrili?" Kalibrirajte usuglaenost p r i g o d o m davanja ovakvih pri

kog cilja. Vano je da se svi sloe koja opa pitanja treba raspraviti.

jedloga. Kalibriranje e v a m rei pali li osoba X cigaretu zato to je

Kada postavite cilj, usidrite ga. Najlaki nain da to uinite je da kori-

sretna zbog ishoda. Osoba Y uvijek gleda u p o d kada iznosi primje-

194

195

dbe (stoga je pitajte to je p o t r e b n o kako bi se ona glede toga dobro

7. Napredujte p r e m a cilju koristei m e t a m o d e l ili bilo koje d r u g o

osjeala). Osoba Z grize nokte kad je nesretna. Postoji m n o g o naina

n u n o sredstvo.

da budete svjesni, na jednoj dubljoj razini, kako sastanak napreduje

te izbjei problem prije nego to on iskrsne.

C)

Zatvaranje

sastanka

Na kraju sastanka koristite okvir rekapitulacije i doite do usuglae-

1. Provjerite jesu li ostali lanovi suglasni.

nosti glede napredovanja i cilja. Jasno definirajte i usuglasite se koje

2. Zbrojite sve akcije koje je p o t r e b n o poduzeti. Koristite okvir reka

mjere treba poduzeti i tko je za njih zaduen. Ponekad ne postoji

pitulacije i iskoristite injenicu da lake p a m t i m o dogaaje s kraja.

p o t p u n a usuglaenost, tako da zavretak sastanka ovisi o n e k i m p o

3. Testirajte dogovor ako je n u n o .

stupcima. Recite, primjerice, sljedee: A k o se ovo dogodilo i ako je

4. Uporabite uvjetno zatvaranje sastanka ako je to potrebno.

osoba X ovo uinila i ako s m o uvjerili osobu Y da je to u redu, o n d a

5. Iskoraite u b u d u n o s t glede odluka.

m o e m o nastaviti." O v o je poznato kao uvjetno zatvaranje.

Usidrite dogovor p o m o u kljunih rijei i iskorakom u budunost.
to e sluiti kao podsjetnik sudionicima kako bi uinili o n o oko
ega su se sloili? Projicirajte dogovor izvan sobe za sastanke i p o
veite ga s d r u g i m neovisnim dogaajima koji e sluiti kao znakovi
podsjeanja ostalima da p o d u z m u dogovorenu akciju.
Istraivanje je pokazalo da najbolje p a m t i m o o n o to se dogodi u
nekoliko prvih ili nekoliko zadnjih m i n u t a sastanka. Iskoristite to i
rasporedite vane toke na p o e t a k i na kraj sastanka.

PREGOVORI

Pregovaranje je komunikacija iji je cilj donoenje zajednike odlu

ke, o n e oko koje e se obje strane usuglasiti. To je proces tijekom k o
jeg dobivate o n o to elite od d r u g e strane tako to im dajete o n o to
oni ele. Odvija se na svakom sastanku na kojem dolaze do izraaja
suprotstavljeni interesi.
No to nije tako lako uiniti k a o to je opisati. Dolazi do ravnotee
i plesa vaeg integriteta, sustava vrijednosti i ciljeva s integritetom,
sustavom vrijednosti i ciljevima d r u g e osobe. Plee se naprijed-na-

Saetak

obrasca

A) Prije

sastanka

sastanka

trag, neki interesi i vrijednosti m o d a su zajedniki objema strana

ma, neki su suprotstavljeni. U t o m smislu, pregovaranje proima sve
to i n i m o . Ovdje o b r a u j e m o proces pregovaranja, a ne sadraj

1. Postavite ciljeve/cilj i odredite dokaze po kojima ete znati da ste

pregovora.

ih/ga postigli.

Pregovori se esto odvijaju zbog ogranienih izvora. Kljuna vjetina

2. O d r e d i t e sudionike i dnevni red sastanka.

u pregovaranju je uklapanje ciljeva, tako da svi sudionici dobiju to

ele (iako se to m o d a ne poklapa s njihovim zahtjevima s poetka

B) Za

vrijeme sastanka

pregovora). Najbolji nain postizanja cilja je p o b r i n u t i se da svi ostali

1. Budite u izvorinom stanju. Koristite izvorina sidra, ako je to p o

postignu svoj.

trebno.

Na s u p r o t n o m kraju od uklapanja ciljeva nalazi se manipulacija,

2. Uspostavite uzvrat.

kada se zanemaruju elje drugih ljudi. No, etiri zmaja ekaju o n e

3. Postignite usuglaenost glede zajednikog cilja i dokaza.

koji prakticiraju manipulaciju: kajanje, ozlojedenost, p r o t u o p t u b a

4. Provjerite relevantnost svakog priloga k a k o biste se drali pravca.

i osveta. Kada pregovarate pokuavajui uklopiti ciljeve, sudionici

5. A k o informacija nije dostupna, koristite kao da" okvir.

pregovora postaju vai saveznici, a ne protivnici. Ako se, pak, prego

6. Koristite okvir rekapitulacije k a k o biste sakupili kljune dokaze.

varake strane m o g u postaviti k a o saveznici koji rjeavaju zajedniki

196

197

p r o b l e m , p r o b l e m je djelomice ve rijeen. Uklapanje je p r o n a l a

mjer, dvoje ljudi koji ele b u n d e v u . Oboje ju ele imati. M e u t i m ,

enje tih p o d r u j a koja se preklapaju.

kada objasne zato im zapravo treba, shvatit ete da j e d n o m treba

kako bi napravio pitu, a d r u g o m je potrebna kora kako bi iz kore
napravio m a s k u za No vjetica. O n i se zapravo ne svaaju oko iste
stvari. M n o g i sukobi nestaju kada ih analiziramo na ovaj nain. O v o
je mali primjer, no zamislite sve m o g u n o s t i koje postoje u n e k o m
oitom sukobu.
Dospijete li u slijepu ulicu, a pregovara odbija razmisliti o n e k o m
o d r e e n o m postupku, moete postaviti pitanje: to bi se trebalo d o
goditi da ovo ne predstavlja problem?" ili: Pod kojim uvjetima biste
ovdje pristali popustiti?" O v o je kreativna primjena kao da" okvira
i odgovor esto vodi iz slijepe ulice. Vi od osobe koja je blokirala
pregovore traite da razmisli na drukiji nain.
Prije nego to ponete, odredite granice. Zbunjujue je i s a m o p o r a avajue pregovarate li sami sa s o b o m u trenutku kada je p o t r e b n o

Ne povezujte ljude s p r o b l e m o m . Ne zaboravite da se najvei broj

pregovarati s d r u g i m a . Potrebno v a m je o n o to Roger Fisher i Wil

pregovora odvija s ljudima s kojima s m o u nekim o d n o s i m a ili u

liam Uri u svojoj knjizi o pregovaranju Postizanje suglasnosti" zovu

njima elimo biti. Ako dobijete o n o to elite na tetu d r u g e osobe,

N A Z D U P , ili najbolje alternative za dogovor u pregovorima". to

ili ako ona smatra da ste je preli na brzinu, bez obzira na to prego

uiniti ako, u n a t o svim zalaganjima obaju strana, ne moete doi do

varate li o prodaji, plai ili godinjem o d m o r u , izgubit ete d o b r o

pregovora? Posjedujete li r a z u m a n N A Z D U P , imat ete veu snagu u

namjernost, koja na dulje staze ima veu vrijednost od uspjeha na

pregovorima i vei osjeaj sigurnosti.

j e d n o m sastanku.

Usredotoite se na interese i namjere, a ne na ponaanje. Lako se

Pregovarate jer su v a m interesi suprotstavljeni. Potrebno je istraiti

moe dogoditi da vas privue osvajanje b o d o v a i ponaanje vrijedno

te razlike, jer o n e ukazuju na podruje na kojemu moete uiniti raz

osude, no nitko zapravo ne dobiva u takvim situacijama.

mjenu na obostranu korist. Interesi i sukobi na jednoj razini mogu

M u d a r i tolerantan dogovor imat e u vidu iru zajednicu i ekolo

biti rijeeni p r o n a e t e li nain da svaka strana postigne svoj cilj na

ke interese. Rjeenje na o b o s t r a n o zadovoljstvo bit e utemeljeno na

nekoj vioj razini. Tu vam koraanje p r e m a gore omoguuje pronai

usuglaavanju interesa, na m o d e l u u kojemu sve strane dobivaju, a

i iskoristiti alternativne ciljeve s viih razina. Poetni je cilj s a m o je

ne s a m o jedna. O n o to je bitno je p r o b l e m , a ne ljudi, namjere, a ne

dan od naina postizanja cilja viega reda.

postupci, interesi strana ni njihove pozicije.

Primjerice, kada pregovarate o plai (poetni cilj), o n d a je pitanje

Takoer je n u n o odrediti dokaze neovisne od strana u sporu. Ako

novca s a m o j e d a n nain na koji m o e t e osigurati vii ivotni standard

su pregovori uokvireni k a o zajedniko nastojanje u pronalaenju rje

(cilj viega reda). Postoje i d r u g i naini osiguravanja vieg standarda

enja, njima e rukovoditi naela, a ne pritisci.

kad novac nije na raspolaganju - dui godinji o d m o r ili, primjerice,

Neke o d r e e n e ideje tijekom pregovora treba imati na u m u . Ne treba

fleksibilnije r a d n o vrijeme. Iskorak p r e m a gore premouje razlike.

iznijeti suprotan prijedlog o d m a h n a k o n to je d r u g a strana iznijela

Ljudi m o g u eljeti isto iz posve drukijih razloga. Zamislite, na pri-

svoj. Ba u to vrijeme oni su najmanje zainteresirani za vau p o n u d u .

198

i<><)

N L P _ J U b t C H ( J ' L O N N U K & J U H N !> t Y M U U R

Razgovarajte najprije o njihovom prijedlogu. Ako se ne slaete, nave

Saetak

dite razloge. Kaete li o d m a h da se ne slaete, druga e strana biti glu

ha na nekoliko vaih sljedeih reenica.

A)

Svi dobri pregovarai koriste velik broj pitanja. Zapravo, dva e d o

Ustanovite svoj N A Z D U P i odredite granice u pregovaranju.

Prije pregovora

bra pregovaraa zapoeti pregovore o j e d n o m o d r e e n o m broju pita

nja. ,Ja sam odgovorio na tri tvoja pitanja, a sada ti odgovori na neko

B)

Tijekom pregovora

m o j e . . . " Pitanja ostavljaju vrijeme za razmiljanje i predstavljaju al

1. Uspostavite uzvrat.

ternativu izraavanju neslaganja. M n o g o je bolje navesti drugoga da

2. Raistite sami sa s o b o m glede svojih ciljeva i dokaza. Pronaite

uoi slabost u svome stavu postavljajui mu pitanja nego mu rei koje

ciljeve d r u g i h sudionika, kao i dokaze.

slabosti vidite vi.

3. Postavite pregovore kao zajedniki n a p o r u iznalaenju rjeenja.

Takoer, dobri pregovarai izrijekom naglaavaju svoje pitanje, pri

4. Razjasnite glavna pitanja i postignite okvirnu suglasnost. Usuglasite

mjerice ovako: Mogu li vam postaviti pitanje o ovome?" Tim ete p o

ciljeve, iskoraite ako je to n u n o kako biste pronali zajedniki cilj.

stupkom usredotoiti pozornost sastanka na odgovor i drugoj e strani

Provjerite jesu li sve strane suglasne glede ovog zajednikog cilja.

biti teko izbjei ovo pitanje ako se p r e t h o d n o sloila odgovoriti.

5. Razloite ishod kako biste prepoznali podruja u kojima je posti

ini se da je to bolje dajete li to vie razloga za svoj stav. Fraza poput

gnuta najvea i najmanja suglasnost.

teina argumenta" kao da predlae kako je dobro nagomilali argu

6. Poevi od najlakih podruja, doite do dogovora koristei ove

m e n t e na vagu dok ne prevagnu na vau stranu. Zapravo, p o t p u n o je

tehnike za otkrivanje problema:

suprotno. to manje razloga dajete, to bolje jer je lanac toliko jak koli
ko i najslabija karika. Slab a r g u m e n t razvodnjuje jak, i ako se upetljate

Pregovori skreu s p u t a . . .

Preispitivanje relevantnosti.

branei ga, gubite tlo p o d nogama. uvajte se onoga koji kae: Je li to

Suprotstavljeni ciljevi.

Koraanje gore-dolje d o k se
ne p r o n a e zajedniki cilj.

va jedini argument?" Ako je dobar, recite: Da." Ne dopustite da vas

uvue u navoenje drugog, n u n o loijeg. Nastavak moe tei ovako:

Nesigurnost...

Rekapitulacija.

Je li to sve?" Zagrizete li udicu, moete mu samo dati municiju da

Nedostatak informacija...

Kao da" okvir i m e t a m o d e l .

puca po vama. Nadajmo se da se ovakva vrsta trikova nee dogaati

Slijepa ulica...

to bi se trebalo dogoditi?

ako je pregovor postavljen kao zajedniki napor u pronalaenju rjee

nja.

Rekapitulacija kao odgovor postie se u svim p o d r u j i m a , zakljuno

Na posljetku, mogli biste upotrijebiti kao da" okvir i odigrati ulogu

s najteom.

avoljeg odvjetnika, provjeravajui dogovor. (Ne, mislim da ovo nee

funkcionirali, sve mi se ini previe klimavim...") Ako se ostali sloe

C)

s vama, znajte da na dogovoru jo treba raditi. Ako osporavaju, sve je

1. Okvir rekapitulacije.

Zatvaranje pregovora

u redu.

2. Provjera dogovora i usuglaenosti.

3. Iskorak u b u d u n o s t .
4. Zapisivanje dogovora. Svi sudionici imaju potpisan primjerak

200

201

Odgovori: 1. aj i kava - napitci; 2. jam i kava - biljke koje d o n o s e profit;

3. kora i kava - rijei od etiri slova koje poinju sa k; 4. amfetamin i kava
- stimulativna sredstva; 5. tiazid i kava - diuretici.

O s m o poglavlje
PSIHOTERAPIJA
Prvi N L P modeli nastali su iz psihoterapije. No, NLP nije ogranien
s a m o na psihoterapiju: povijesna je sluajnost to su John i Richard
stupili u k o n t a k t s izvrsnim p s i h o t e r a p e u t i m a kada su poeli m o d e
lirati. Knjiga Struktura magije 1" prouava kako n a i n o m na koji
koristimo jezik m o e m o ograniiti svoj svijet i k a k o koristimo m e
t a m o d e l da bismo se oslobodili tih ogranienja. Knjiga Struktura
magije 2" razvija t e m u sustava predstava i obiteljske terapije. S ovim
temeljnim pretpostavkama N L P je stvorio razne psihoterapijske te
hnike, a u ovom e m o poglavlju obraditi tri najvanije: lijeenje fo
bija, fijuk" obrazac i unutarnje pregovaranje. Takoer daje n a p u t k e
gdje ih je najbolje koristiti.
Opi okvir svih ovih tehnika jest koristiti ih m u d r o , s razumijeva
njem za vanjske o d n o s e i unutarnju ravnoteu neke osobe. Namjera
NLP-a je uvijek omoguiti izbor, a ne ograniavati ga.
Terapeut, ili bilo tko tko p o m a e d r u g o m napraviti neke promjene
u svom ivotu, m o r a obratiti p o z o r n o s t na dva o s n o v n a aspekta.
Prvi je m e u s o b n i o d n o s . Izgradite i odravajte uzvrat kako biste
uspostavili ozraje povjerenja. D r u g i je usuglaenost. Potrebno je
biti p o t p u n o usuglaen s o n i m to radite kako biste mogli n e k o m
p o m o i . Neusuglaenost s vae strane dat e zbrkane p o r u k e i u m a
njiti uinkovitost procesa promjene. M o r a t e se ponaati usuglaeno,
k a o da vjerujete da e tehnike dati rezultate. O d n o s i usuglaenost su
tehnike vieg logikog reda od bilo koje d r u g e tehnike koju moete
uporabiti u n u t a r njih. Koristite okvir cilja za skupljanje informacija
o t r e n u t a n o m stanju, eljenom stanju i izvorima p o t r e b n i m da biste
se kretali od j e d n o g ka d r u g o m . U n u t a r okvira cilja budite osjetljivi

202

203

UJIVIU

r u u L A v u c _ r ) i n u i [ K H i ' i J A

na o n o to vidite, ujete i osjeate, i s p r e m n i reagirati na promjene u

je usidreno, pa vi stoga koristite isti proces da biste ga promijenili

interesima d r u g e osobe. Samo u n u t a r svih ovih okvira primjenjujte

kao i kada ste ga stvarali. Generatori novog ponaanja i ponavljanje

neku tehniku. Tehnike su ustaljene. Budite s p r e m n i varirati ih ili na

u mislima isto tako d o b r o funkcioniraju kad v a m je potrebna nova

odstupanje od jednih, koristei d r u g e kako biste ostvarili cilj.

vjetina ili obrazac ponaanja.

P o n e k a d tehnike usidravanja ne funkcioniraju jer osoba nesrazmjer
no reagira na neki objekt ili situaciju. Proli dogaaji oteat e mije
njanje usmjerenja u sadanjem trenutku. Mijenjanje osobne povijesti
m o d a nee funkcionirati jer postoje t r a u m a t i n a iskustva iz prolo
sti o kojima im je teko ak i razmiljati a da se ne osjeaju loe. O n a
m o d a stvaraju fobije, kada t r e n u t n u paniku uzrokuju neki objekti ili
situacije koje su u izravnoj vezi s prolim t r a u m a m a . Postoje razliite
fobije: strah od pauka, strah od letenja, strah od otvorenog prostora.
to im je god uzrok, reakcija je poraavajui strah. Fobije se konven
c i o n a l n i m m e t o d a m a nekada lijee g o d i n a m a : N L P ima tehniku koja
m o e izlijeiti fobije u jednoj seansi. Ponekad se naziva vizualno/kinesteliko (V/K) distanciranje. P o n o v n o se podsjetite upozorenja s
kraja treeg poglavlja prije nego to ga p o n e t e primjenjivati.
LIJEENJE FOBIJA

Osjeati m o e t e samo u sadanjem trenutku. Svi n e u g o d n i osjeaji

vezani za n e k o sjeanje sigurno potjeu od naina na koji ga pamtite.
Tada ste se osjeali loe. Jedanput je dovoljno.
PROMJENA PRVOG REDA

Najlaki nain da p o n o v n o prizovete n e u g o d n e osjeaje vezane za

Evo primjera kako moete razmiljati o t o m u gdje se m o g u primije

neki dogaaj iz prolosti jest prisjetiti ga se bez distanciranja. Morate

niti ove tehnike. Najjednostavniji nain primjene bio bi kada imate

biti t a m o , sve vidjeti svojim oima i p o n o v n o sve to osjetiti. Ti se

s a m o j e d a n cilj: razliito stanje ili reakciju u danoj situaciji. O v o se

osjeaji u sadanjosti m o g u ublaiti distanciranjem od sjeanja tako

zove promjena prvog reda. Primjerice, m o d a ete sebe zatei kako

to ete se premjestiti iz sjeanja i p r o m a t r a t i sebe u toj situaciji.

se uvijek na nekoga ljutite ili osjeate n e l a g o d n o na poslu kad radite

O v o je kljuna injenica, koja vam omoguuje brisanje loeg osjea

s n e k i m . Kazalina trema drugi je primjer kada vas dranje govora ili

ja povezanog s prolim dogaajima (kakva p o g o d n a konstrukcija),

n e k o predstavljanje ini ivanim i n e s p o s o b n i m .

tako da se na njih m o e t e osvrtati u perspektivi. Ako elite raditi s

Jednostavno novo uokvirivanje d o b a r je nain poinjanja s promje

fobijama ili n e k i m vlastitim loim sjeanjem, najbolje je da vas k o

n a m a u ovakvim situacijama, otkrivanjem kada bi takva reakcija bila

lega ili prijatelj p o v e d u kroz ovaj postupak. Druga osoba pruit e

korisna i to jo m o e znaiti. Tehnike usidravanja u o v o m su slua

vam neprocjenjivu p o d r k u kada su u pitanju teke osobne stvari.

ju t a k o e r prikladne. Kolaps, nagomilavanje ili povezivanje sidara

Tehnika je opisana iz kuta vode ili terapeuta.

donijet e izvore iz d r u g i h konteksta. Izvorno ponaanje ili stanje

205

1. Pacijent ide na teko putovanje u prolost, tako da je p o t r e b n o

ponite p o n o v n o (naravno, s a m o ako pacijent to eli). M o d a e biti

postaviti snana sigurnosna sidra. Moete postaviti neko t r e n u t a n o

p o t r e b n o p o n o v n o ga uvjeriti rijeima: Ovdje ste na s i g u r n o m , pra

sidro, ili zahtijevati od pacijenta da bez distance razmilja o n e k o m

vite se da gledate film." Ova je faza zavrena kada pacijent u cijelosti

iskustvu iz prolosti kada se osjeao prilino sigurnim. Neka gleda

odgleda dogaaj ne osjetivi p r i t o m n e u g o d u .

prozore, uje zvukove, osjea sigurnost. Usidrite ovu sigurnost kine

stetiki p o m o u dodira. Potrudite se da d o d i r prizove osjeaj sigur
nosti. Dranje za r u k u funkcionira d o b r o : doslovce ete biti u d o d i r u
s o n i m to d r u g a osoba osjea. Sidra m o e t e drati sve vrijeme ili ih
koristiti samo kada su p o t r e b n a .
2. Traite od pacijenta da zamisli kako sjedi u kinu ili kako gleda tele
viziju, s n e p o k r e t n o m , zaustavljenom slikom na ekranu. Kada to ui
ni, neka zamisli kako lebdi iznad i gleda sebe dok p r o m a t r a ekran.
3. Neka pacijent odlebdi unatrag na vremenskoj crti sve do toke
kada je doivio to n e u g o d n o iskustvo ili do prvog dogaaja koji je
utjecao na stvaranje fobije. A k o mu nije uvijek m o g u e doi do pr
vog, o n d a neka d o e do najranijeg mogueg. Neka pacijent o d m o t a
film o ovom dogaaju od trenutka kada se osjeao s i g u r n i m pred
sam dogaaj pa sve do trenutka kada je ta n e p o s r e d n a opasnost
postala prolost, a on se p o n o v n o osjeao sigurnim. Iako s m o ovo

4. Kada se film zavri, estitajte pacijentu jer je po prvi put p o n o v n o

opisali s a m o j e d n o m reenicom, u stvarnosti e oduzeti neto vie

proivio iskustvo ne doivjevi neki od tih negativnih osjeaja: neka

v r e m e n a . Pacijent e na ovo gledati distancirajui se dvaput - vidi

se pacijent p o n o v n o vrati u svoje tijelo. Na slici se toka A pridruuje

sebe k a k o p r o m a t r a sebe iz m l a d i h dana dok prolazi kroz iskustvo

toki B. O v o e sjediniti vizualnu perspektivu sa stvarnim poloajem

na ekranu. O v o zadrava n u n u e m o c i o n a l n u distancu. Iz pozicije A

tijela.

prikazane na slici pacijent gleda svoju vlastitu fizionomiju u poziciji

5. Sada neka pacijent zamisli da je z a k o r a k n u o u ekran kako bi svom

B d o k gleda ekran. Ako fiziologija p o n e kolabirati u stanje fobije,

m l a e m sebi d a o toliko p o t r e b n u p o d r k u i ohrabrenje. Svoje mlae

neka o d m a h isprazni ekran. Neka p o n o v n o p o n e s filmom i neka

ja m o e razuvjeravati rijeima: Ja s a m iz b u d u n o s t i , preivio si, sve

promijeni submodalitete slike na ekranu: recimo, neka tamnija, m a

je u redu. Kroz ovo vie nee m o r a t i prolaziti." O s o b a iz sadanjosti

nja ili udaljenija slika kako bi smanjio intenzitet negativnog osjeaja.

sa s n a g o m i izvorima, znajui o n o to zna, m o e se boriti s dogaa

To je sve dio usuglaavanja s iskustvom. O v o zahtijeva vrijeme i vau

jima. A k o je u s t v a r n o m dogaaju postojala prava opasnost, o n d a je

veliku pozornost. Budite kreativni i fleksibilni kako biste p o m o g l i p a

u redu imati neke strahove u svezi s tim. Na primjer, ako je u pitanju

cijentu u o s n o v n o m procesu. P o t r e b n o je biti precizan u izraavanju

strah od zmija, korisno je imati d u n o potovanje p r e m a zmijama i

tijekom voenja pacijenta kroz iskustvo, obraajui mu se s njemu,

opasnosti koju o n e predstavljaju, no onesposobljujui je strah besko-

ovdje, sad, gledajui sebe, tamo, gledajui sebe iz mladih dana na slici,

ristan i nestat e.

onda. A k o se u bilo kojem t r e n u t k u pacijent vrati na svoje osjeaje,

6. Kada ja iz mlaih dana shvati, traite od pacijenta da povede sebe

vratite se u sadanji trenutak, p o n o v n o uspostavite sidra olakanja i

iz m l a i h d a n a s ekrana natrag u svoje vlastito tijelo i dopusti mu da

206

207

se n e k o vrijeme u miru oporavlja i integrira temeljne promjene koje

Uvijek postoji odreen i specifian znak koji okida reakciju. Ako je znak

su se dogodile.

unutarnji, ako ga proizvode vae misli, pretvarajte ga u sliku u isto vrije

7. Koraknite u budunost. Neka pacijent zamisli (bez distance) slje

me dok to proivljavate. Ako je to vanjski znak, oslikajte ga tono kakav

deu p r i g o d u u kojoj m o e oekivati osjeaj straha. To e m o d a

i jest: kao jednu asocijativnu sliku. Primjerice, znak za grickanje noktiju

prouzrokovati manju anksioznost, ali ne i prijanji strah u p u n o m

mogao bi biti slika vae ruke kako se pribliava ustima (obrazac fijuka

z a m a h u . Svi mi n o s i m o teret nekih prolih strahova i ogranienja na

najbolje je vezati za vizualne slike, iako gaje mogue primijeniti i na au

naim leima. Rastereivanje m o e biti lijep dar sebi i d r u g i m a .

ditivne i na kinestetike znakove radei na auditivnim ili kinestetikim

submodaliletima).

Na neki su nain lobije pravi uspjeh: snane, ovisne reakcije utemelje

3. Identificirajte najmanje dva vizualna submodaliteta za sliku znaka, a

ne na samo j e d n o m iskustvu. Ljudi nikada ne zaborave reagirati fobi-

koji mijenjaju vau reakciju. Veliina i svjetlost obino dobro funkcio

no. Ljubav na prvi pogled najblia je dobroj fobiji". Bilo bi lijepo sebi

niraju. Za veliku veinu ljudi uveavanje i dodavanje ostavit e snani

i d r u g i m a stvarati dobre fobije. Kako to da netko naui beziznimno se

ji utisak. Meutim, moda postoje i drugi, jednako uinkoviti naini.

svaki put uplaiti pauka, a ne nauiti na isti nain osjeati se dobro kad

Provjerite ova dva submodaliteta na n e k o m d r u g o m prizoru kako biste

ugleda lice voljene osobe?

vidjeli imaju li eljeni uinak. To moraju biti submodaliteti koje uvijek

Moe doi do razvoda braka: on se i dogaa jer se jedan ili oba par

moete varirati u odreenom rasponu.

tnera podvrgavaju osjeaju nesvjesnog, tretmanu fobije", tako to se

Iziite iz tog stanja i na trenutak pomislite na neto drugo prije nego to

distanciraju od dobrih, a uivljavaju u loe dogaaje.

nastavite.

Fijuk obrazac snana je tehnika koja se koristi u kljunim promjenama

4. Sada razmislite kakav biste zaista eljeli biti, kako biste mogli biti oso

submodaliteta. Daje rezultate kod o d r e e n o g obrasca ponaanja bez

ba koja reagira drukije, koja nema to ogranienje. Kako biste gledali

kojeg biste mogli ili kod reakcije koju biste radije izbjegli. Primjenju

na sebe da ste uinili eljene promjene? Imali biste vie izbora, bili biste

je se uspjeno kod odvikavanja od neeljenih navika. Fijuk obrazac

sposobniji i sliniji onoj osobi kakva elite biti. Slika koju stvarate o sebi

mijenja problemsko stanje ili ponaanje tako to se razvija u nekom

trebala bi obuhvaati eljene osobine, a ne odreen nain ponaanja.

d r u g o m pravcu. On nije samo zamjena za neko ponaanje, nego je

Morate se distancirati od nje da bi vas mogla motivirati i da vam bude

stvaranje generativne promjene.

privlana. Ako se ne distancirate od slike koju ste stvorili, dobit ete osje
aj da ste se ve promijenili, pa vam stoga nee predstavljati motivaciju.

O B R A Z A C FIJUKA

Provjerite je li ta nova slika samog sebe ekoloka i uklapa li se u vau

1. Najprije identificirajte o d r e e n o p o n a a n j e koje elite p r o m i

osobnost, okolinu i odnose. Moda ete morati napraviti neke izmjene

jeniti. Primjerice, grickanje noktiju, p r e k o m j e r n o jedenje, ili p u

dok isprobavate.

enje. Mogli biste isto t a k o uzeti n e k u situaciju u kojoj biste e

Razmislite o izvorima kojima bi u tom sluaju raspolagala. Bit e

ljeli reagirati koristei vie izvora, m o d a u o d n o s u s o d r e e n o m

joj p o t r e b n i izvori kako bi ovladala s v r h o m koju je staro ponaanje

osobom.

imalo. Pobrinite se da slika b u d e uravnoteena, ostvariva i da nije

2. Tretirajte o g r a n i e n j e k a o d o s t i g n u e . Kako z n a t e da ste u s v o

usko povezana s n e k o m o d r e e n o m situacijom. Takoer se pobrinite

jili neki o b r a z a c p o n a a n j a ili da i m a t e p r o b l e m ? Koji p o s e b n i

da slika b u d e dovoljno primamljiva k a k o bi prouzrokovala znaajan

z n a k o v i ukazuju n a to? Z a m i s l i t e d a n e k o g a m o r a t e n a u i t i t i m

p o m a k ka j e d n o m pozitivnijem stanju. Sada izaite iz tog stanja i

o g r a n i e n j i m a : to bi o n i m o r a l i uiniti?

pomislite na neto d r u g o .

208

209

5. Od slike znaka uinite svjetliju i veu sliku ako ste svjetlost i

sluaju p r o m j e n a p r v o g reda to se odvija s a m o po sebi ili je toliko

veliinu identificirali kao kljune s u b m o d a l i t e t e . U kut slike stavite

n e p r i m j e t n o da se ignorira.

m a l u t a m n u sliku nove predstave o sebi. Sada u z m i t e veliku, svije

Promjene d r u g o g reda najbolje se koriste za odreivanje to je p o t r e

tlu sliku ogranienja i b r z o je pretvorite u m a l u t a m n u . I s t o d o b n o

b n o u sluajevima kada su s e k u n d a r n i ciljevi dovoljno snani da blo

poveajte i posvijetlite n o v u sliku s a m o g a sebe. Brzina je kljuna.

kiraju eljeni cilj. N o v o uokvirivanje u est koraka dobra je tehnika

P o b r i n i t e se da stara slika blijedi d o k se nova uveava. M o e p o

za postizanje s e k u n d a r n i h ciljeva.

m o i a k o zamislite, ili zapravo izgovorite glasove koji zvue p o

p u t pljus" ili fiju". Neka zvuk predstavlja uzbuenje koje osjeate

UNUTARNJI SUKOB

jer se pretvarate u tu novu sliku o sebi. Oistite e k r a n . Brzo ovo

A k o dolazi do suprotstavljanja razliitih ideja, izmeu razliitih di

p o n o v i t e pet puta. M o z a k radi brzo. Je li v a m se ikada d o g o d i l o

jelova nae osobnosti m o g u biti uporabljene pregovarake vjetine.

da ste imali osjeaj da d r u g a o s o b a prolazi kroz proces koji joj vi

Rjeavanje problema podrazumijeva ostvarivanje ravnotee u sada

opisujete? U p r a v u ste. Prolazila je. (Razmislite o svojim u l a z n i m

njosti, tako da novi obrazac ponaanja b u d e u najmanju ruku sna

v r a t i m a . . .ali jo uvijek ne!)

an kao stari.

Brzo oistite ekran n a k o n svakog fijuka tako to ete gledati n e t o

Konflikti e se obvezno razviti i z m e u razliitih dijelova osobnosti

d r u g o . O b r n u t " fijuk s a m o e ponititi pozitivan fijuk. Pobrinite

koji utjelovljuju razliite vrijednosti, uvjerenja i sposobnosti jer je ra

se da to ne b u d e karta s a m o u j e d n o m pravcu. A k o ne funkcionira

vnotea d i n a m i n a , a ne statina kategorija. esto se m o e dogoditi

n a k o n petog pokuaja, ne pokuavajte isto. Budite kreativni. M o

da vas prekida neki va drugi dio sa suprotstavljenim zahtjevima. A

da treba podesiti kljune s u b m o d a l i t e t e , ili m o d a eljena slika

ako mu popustite, prvi vam dio stvara lo osjeaj. Ishod toga je da

s a m o g a sebe nije dovoljno izazovna. Proces funkcionira. T k o bi

esto ne uivate ni u jednoj ni u drugoj aktivnosti. O d m a r a t e li se,

p a m e t a n z a d r a o p r o b l e m a t i n o p o n a a n j e u z tako primamljive,

d r u g i va dio stvarat e jasne slike posla kojeg biste trebali obaviti.

nove sposobnosti?

D o k radite, sve to elite je m a l o se o d m o r i t i . A k o su ovakve vrste

6. Kada b u d e t e zadovoljni, testirajte rezultat i s k o r a k o m u b u d u

sukoba este i kvare obje aktivnosti, vrijeme je za promjene.

nost. Mislite o znaku. Proizvodi li istu reakciju? Kad idui put bu

dete u istoj situaciji, p r o n a i t e n o v e reakcije. N L P t e h n i k e , p o p u t

Rjeavanje

unutarnjih

sukoba

m o z g a , rade b r z o i uinkovito. Mi sebe uinkovito fijuknemo" u

r a z n e nevolje, a da toga n i s m o ni svjesni. Sada s m o u stanju svjesno

1. Jasno identificirajte i razdvojite dijelove. Izgledat e kao da vam

koristiti isti taj proces k a k o b i s m o ili p r e m a n e e m u m n o g o p r i

postavljaju suprotstavljene zahtjeve. Primjerice, j e d a n dio m o d a

mamljivijem. O v e t e h n i k e p o k a z u j u da m o e t e brzo, bez ikakvoga

eli biti slobodan i oputen, a d r u g i eli imati osjeaj sigurnosti koji

n a p o r a ili patnje, promijeniti pravac.

donosi redovan prihod. Ili, primjerice, jedan dio vodi rauna o nov
cu, a d r u g i rasipa. Jedan dio je m o d a previe optereen ugaanjem

PROMJENA DRUGOG REDA

d r u g i m a , dok se d r u g i opire zahtjevima koje postavljaju drugi ljudi.

P r o m j e n a d r u g o g reda nastaje u sluaju kada postoje razliiti cilje

Svaki e dio donijeti negativan s u d o vrijednosti o n o g drugog. Po

vi n e k e s e k u n d a r n e pojave. Cijela terapija najvjerojatnije ukljuuje

jedini dijelovi izgraeni su na temelju roditeljskih vrijednosti i oni

p r o m j e n u d r u g o g reda, b u d u i da je n o v i izvor ili reakciju p o t r e b n o

najvjerojatnije teko koegzistiraju s dijelovima koje ste izgradili na

potkrijepiti n e k i m razvojem i u r a v n o t e e n j e m ostatka o s o b n o s t i . U

vlastitom iskustvu. Svi oni m o g u p o n u d i t i neto vrijedno.

210

211

ntr_JU>trn

i. u N n u n

&

JUHIH

j c 1 IVI u u n

2. Stvorite jasnu sliku svakog dijela. Ako postoje dva dijela, svaki bi

m o d a m o r a t i pridruiti pregovorima. Virginia Satir obiavala je

ste mogli stavili na jedan dlan ili posjesti pokraj sebe na stolicu. Stvo

prireivati tulum dijelova" - razliiti ljudi glumit e razliite dijelo

rite p u n u vizualnu, kinestetiku i auditivnu predstavu svakog dijela.

ve j e d n e osobe koja bi reirala d r a m u razotkrivanja.

Kako izgledaju? Kako ostvaruju osjete? Kako zvue? Postoje li neke

Pregovaranje izmeu dijelova d o b r o je sredstvo rjeavanja s u k o b a na

karakteristine rijei ili fraze? N e k a oba dijela pregledaju vau vre

dubljoj razini. Sukob nije m o g u e otldoniti. U o d r e e n i m g r a n i c a m a

m e n s k u crtu: sadanjost i b u d u n o s t , kako bi definirali sebe, svoju

on je d o b a r i nuan za uspostavljanje ravnotee osobnosti. Bogatstvo

osobnu povijest i pravac razvoja.

i u d e s n o s t ljudskog bia dolazi iz raznovrsnosti, a zrelost i srea iz

3. Otkrijte namjere svakog dijela. Cijenite to to i jedan i drugi imaju

ravnotee i suradnje i z m e u razliitih dijelova sebstva.

pozitivnu namjeru. Koraknite na viu razinu jer je p o t r e b n o da se di

jelovi dogovore oko zajednikog cilja. Najvjerojatnije e se usuglasiti
oko toga kako je najvanije da v a m uvijek b u d e dobro: oba moraju
pristati stupiti u pregovore. Ponite pregovarati k a o da se radi o pra
vim ljudima. A k o su dijelovi u ozbiljnom sukobu, jedini zajedniki
dogovor bit e vezan uz pitanje k o n t i n u i r a n o g bivanja osobe.
4. Pregovarajte. Koje izvore ima jedan dio koji bi mogli p o m o i d r u
g o m realizirati njegove namjere? Je li m o g u e uiniti razmjenu? Ko
liko d o b r o m o g u suraivati? to svaki od njih trai od o n o g d r u g o g
da bi oba bila zadovoljna? Postat e jasno da ih sukobi zapravo sprje
avaju u shvaanju vlastite namjere. Navedite obje strane da pristanu
dati znak kada je neto p o t r e b n o , primjerice vie vremena, dopute
nje, panja ili zahvalnost.
5. Pitajte svakog od njih je li s p r e m a n udruiti se s d r u g i m kako bi
rijeili zajednike probleme. Nije n u n o spojiti ih. Bolje je za njih da
ostanu razdvojeni (tako rei). No ako su voljni udruiti se, dovedite
ih fiziki u svoje tijelo tako da se vi dobro osjeate. A k o su dijelovi
bili na vaim dlanovima, vizualno ih zgnjeite pljesnuvi r u k a m a .
O n d a stvorite sliku, zvuk i osjet n o v o g dijela koji je nastao udruiva
njem i primajte ga u sebe onoliko brzo koliko osjeate d a j e p o t r e b n o .
Ostavite ih na m i r u izvjesno vrijeme kako bi shvatili promjenu. Ovaj
novi dio m o d a e htjeli pregledati vau v r e m e n s k u crtu, iznova u o
kvirujui prole dogaaje i iskustva u svjetlu svog novog znanja i ra
zumijevanja.
Tijekom pregovora, na povrinu e m o d a izbiti i drugi dijelovi. to
je sukob dublji, vea je vjerojatnost da e se to i dogodili. Svi e se

212

213

Deveto poglavlje
UENJE K A O M O D E L I R A N J E
Svi s m o mi kao ljudska bia p r i r o d n o n a d a r e n i za uenje. Kako p o
stajemo stariji, ovaj se proces u m n o g i m a od nas usporava. Neki
nastavljaju uiti n e s m a n j e n i m t e m p o m tijekom cijeloga ivota. D o k
o d r a s t a m o , u i m o hodati i govoriti provodei sve vrijeme s ljudima
koji to rade. Svakodnevno p o d u z i m a m o radnje (nai prvi p r o b n i k o
raci), o p a a m o rezultate (neprestano p a d a m o ) i i n i m o odgovara
jue izmjene (oslanjamo se na stolice i ljude). Ustvari, ovo se uenje
temelji na oponaanju modela. Kako postajemo stariji, ovaj p r i r o d n i
proces obino t u m a i m o kao niz malih uspjeha" i neuspjeha". Po
injemo udjeti za uspjehom i bojimo se neuspjeha jer n a m to n a m e
u roditelji i oni s kojima se d r u i m o . ini se da upravo zbog straha
od pogreke, vie nego zbog bilo ega drugog, n a u i m o inhibirati
nae p r i r o d n e procese uenja. J e d n o m je p r i g o d o m M a r k Twain re
kao da bismo epali i mucali kad b i s m o uili hodati i govoriti na isti
nain na koji u i m o itati i pisati.
KAKO JE ZAPOELO NLP MODELIRANJE

Kada su se 1972. godine John i Richard upoznali i sprijateljili na

Sveuilitu California u Santa C r u z u , John je bio asistent lingvistike,
a Richard na zadnjoj godini studija. Richard se veoma z a n i m a o za
getalt terapiju. Prouavao je rad Fritza Perlsa i snimio videokazete o n j e m u za svog prijatelja Boba Spitzera, vlasnika izdavake kue
Z n a n o s t i ponaanje". Te v i d e o s n i m k e dovele su do knjige Svjedok
terapije".
Bob Spitzer bio je vlasnik j e d n o g imanja pokraj Santa Cruza i obino
bi ga iznajmljivao svojim prijateljima. U to je vrijeme t a m o boravio

i is

DEVETO

Gregory Bateson, a Richard se uselio u jednu kuu na istom tom ima

nju, udaljenu svega nekoliko metara. Richard je poeo voditi getalt
grupu jedanput tjedno, naplaujui klijentima pet dolara po seansi.
Ponovno je uspostavio kontakt s Johnom G r i n d e r o m , uspjevi ga toli
ko zainteresirati za getalt da se ovaj prikljuio radu.
Kada je John doao, bio je veoma znatieljan. Richard je znao da je
uspjean u getalt terapiji, ali je udio znati kako mu to uspijeva i koji
su obrasci uinkoviti. Postoji velika razlika izmeu vjetine i eksplicitnog znanja o tomu kako u neemu uspijevate. John i Richard su se
dogovorili: Richard e pokazati Johnu kako voditi getalt grupe, a John
e nauiti Richarda to on zapravo radi. Tako je John ponedjeljkom
naveer posjeivao grupe i modelirao Richarda koji je pokretima oi

POGLAVLJE_UENJE

KAO

MODELIRANJE

Sada su imali opise dviju uspjenih terapija, dva k o m p l e m e n t a r n a

i k o n t r a s t n a modela: Virginije Satir i Fritza Perlsa. injenica to su
njih dvojica bili toliko karakterno razliiti da ne bi bili u stanju bora
viti u istoj sobi i pritom se prijateljski ponaati j e d a n p r e m a d r u g o m ,
davala je p o s e b n u vrijednost ovim m o d e l i m a . O n i terapeutski obra
sci koji su im bili zajedniki bijahu jo jasniji, jer su njihovi stilovi bili
veoma razliiti.
Nastavili su modelirali Miltona Fricksona, dodavi lime bogatu zbir
ku hipnotikih obrazaca. Proces modeliranja vrhunskih profesiona
laca iz poslovanja, obrazovanja, zdravstva i d r u g i h podruja bio je
neobino p r o d u k t i v a n i brzo je proirio svoj obujam, usavravajui
se sve vie.

ju i razliitom intonacijom ukazivao na, po vlastitom miljenju, bitne

obrasce.
John je uio brzo. Za otkrivanje obrasca bila su mu potrebna dva mje
seca: postao je uspjean poput Richarda. Koristili su grupu etvrtkom
naveer, koju su nazvali udo se ponavlja". Pacijenti su doivljavali
iste obrate u svojim ivotima kada ih je vodio John, kao i oni drugi koji
su radili ponedjeljkom s Richardom.
Richard je tada dobio posao promatranja i snimanja jednomjesenog
p r o g r a m a obuke obiteljskih terapeuta kojeg je vodila Virginia Satir u
Kanadi. On je jo otprije poznavao Virginiju, bili su prijatelji. Tijekom
odvijanja cijelog programa sjedio je posve izoliran u svojoj maloj sobi
za snimanje, izuzmu li se mikrofoni kojima je bio povezan s dvoranom
za predavanje. I m a o je slualice split sustava i j e d n i m je u h o m kontro
lirao snimanje obuke, a d r u g i m sluao Pink Floyde. Zadnje je nedje
lje Virginia dala jedan zadatak, pitavi polaznike kako bi o n i u svojoj
savjetnikoj praksi rijeili tu situaciju u d u h u onoga to su nauili na
predavanjima. Sudionici su zanijemili. Richard je zagrmio iz svoje so
bice i uspjeno rijeio problem. Potom je Virginia rekla: Tono tako."
Richard se naao u pomalo smijenoj situaciji: o Virginijinim terapeutskim postupcima znao je vie od ostalih, a nije ih pokuavao svjesno
nauiti. John je p o t o m modelirao neke Virginijine obrasce p r o m a t r a
jui Richarda, izdvojivi ih k a k o bi bili oiti. Njihova se uinkovitost
poboljavala: ovaj im je put trebalo tri tjedna, a ne dva mjeseca.

216

MODELIRANJE
Modeliranje je, dakle, srce NLP-a. N L P pouava kako se dostie sa
vrenstvo, a modeliranje je p o s t u p a k koji obrasce savrenstva ini
eksplicitnima. Koje obrasce ponaanja koriste uspjeni ljudi? Kako
oni postiu svoje rezultate? to to oni rade drukije od onih koji nisu
uspjeni? Odgovarajui na ova pitanja, dolo se do svih vjetina, te
hnika i pretpostavki vezanih za NLP.
Modeliranje m o e m o j e d n o s t a v n o definirati k a o proces p o d r a a vanja savrenstva koje postiu o d r e e n i ljudi. Zato su neki ljudi
uspjeniji od ostalih obino se objanjava u r o e n i m talentima. N L P
izbjegava to objanjenje, istraujui kako za kratko vrijeme m o e m o
postati uspjeni. Koristei nae tijelo i na um na isti nain kao i vr
hunski profesionalci, m o e m o o d m a h poveati kvalitetu i poboljati
rezultate onoga to r a d i m o . N L P modelira o n o to je m o g u e , jer su
stvarna ljudska bia to ve uinila.
Tri su faze u procesu modeliranja. Prva faza podrazumijeva biti uz
m o d e l dok on izvodi obrasce ponaanja koji vas zanimaju. Tijekom
p r v e faze, zamiljate sebe u njegovoj stvarnosti koristei drukiji perceptivni stav i ponavljate o n o to on radi sve dok ne ostvarite pri
blino iste rezultate. Usredotoujete se na o n o to radi (ponaanje
i fiziologiju), k a k o to radi (strategije unutarnjeg razmiljanja) i za
to ( p o d u p i r u a uvjerenja i pretpostavke). Na to" pitanje moete

217

N L P _ J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

DEVETO P O G L A V L J E _ U E N J E K A O M O D E L I R A N J E

odgovoriti n e p o s r e d n o promatrajui, a na kako" i zato" m o r a t e

isto i razmiljali kao oni, trebali biste posjedovati njihovu jedinstve

istraivati postavljajui pitanja.

nu fiziologiju i o s o b n u povijest. N L P ne tvrdi da moete postati d r u

U drugoj fazi sustavno izdvajate elemente ponaanja modela da biste

gi Einstein: m e u t i m , tvrdi da svatko m o e razmiljati na isti nain

vidjeli hoe li doi do nekih promjena. A k o neki element izostavite,

kao i Einstein i primjenjivati te n a i n e razmiljanja u svom ivotu,

a promjena je neznatna, o n d a on i nije nuan. A k o neto izostavite, a

ako eli. Radei tako, pribliit ete se p u n o m procvatu svoje vlastite

to ostavi posljedice na rezultate, o n d a je to bitan dio modela. U ovoj

genijalnosti i jedinstvenog izraavanja savrenstva.

fazi dolazi do usavravanja m o d e l a i vi ga poinjete razumijevati na

Ukratko, moete modelirati bilo koje ljudsko ponaanje ako m o e t e

svjesnoj razini. O v o je upravo s u p r o t n o tradicionalnim obrascima

ovladati uvjerenjima, fiziologijom i specifini m i s a o n i m procesima,

uenja. U tradicionalnoj nastavi dodaje se dio po dio dok ih sve ne

o d n o s n o strategijama koje stoje u pozadini. Prije nego to prijeemo

s a k u p i m o . Modeliranje koje predstavlja temelj u b r z a n o g uenja naj

na njihovo detaljno prouavanje, treba primijetiti da mi d o d i r u j e m o

prije sakuplja sve elemente i p o t o m odbacuje pojedine od njih kako

povrinu n e p r e g l e d n o g podruja, k a o to su nepregledni i nai p o

bi se vidjelo to je potrebno.

tencijali.

Trea i posljednja faza je osmiljavanje kako d r u g e nauiti sluiti se

ovim vjetinama. D o b a r nastavnik bit e u stanju stvoriti okruenje u

UVJERENJA

kojemu uenici sami m o g u nauiti kako doi do rezultata.

Uvjerenja, koja svatko od nas ima o sebi, d r u g i m a i o tomu kakav je

Modeli su napravljeni tako da b u d u jednostavni i lako provjerljivi.

svijet, imaju odluujui utjecaj na kvalitetu naeg iskustva. Uvjerenja

N e m a p o t r e b e znati zato funkcioniraju, kao to ne m o r a m o znati

utjeu na ponaanje zbog uinka samoostvarenja. O n a m o g u p o d r

ni k a k o i zato funkcionira automobil da b i s m o ga vozili. A k o s m o

avati o d r e e n o ponaanje ili ga koiti. Zato je modeliranje uvjerenja

izgubljeni u labirintu ljudskog ponaanja, p o t r e b n a n a m je m a p a

toliko bitno.

k a k o b i s m o se snali, a ne psiholoka analiza zato elimo pronai

Jedan od najjednostavnijih naina k a k o se m o g u modelirati uvjere

izlaz iz labirinta.

nja istaknutih ljudi sastoji se u t o m u da ih pitate zato rade to to

Modeliranje daje rezultate i tehnike u bilo kojem podruju, a isto

rade. O d g o v o r koji e vam dati pruit e vam uvid u njihova uvjere

d o b n o se dolazi i do novih alata za modeliranje. N L P je generativna

nja i sustav vrijednosti. Postoji pria o j e d n o m djetetu iz Rima koje je

disciplina jer primjenjuje vlastite izvore kako bi postao jo u i n k o

satima gledalo u d n o g mladia k a k o p r e d a n o radi. Konano, djeak

vitiji. N L P je samosvojan a u t o n o m a n p r o g r a m za razvoj osobnosti.

je progovorio: Gospodine, zato udarate tu stijenu?" Michelangelo

M o e m o modelirati svoja kreativna i izvorina stanja i biti u stanju

je p o d i g a o pogled: Jer se u n u t r a nalazi a n e o koji eli izii."

ulaziti u njih kad god to elimo. A ako raspolaemo s vie izvora i

Uvjerenja uglavnom nalazimo u tri glavna oblika. O n a m o g u biti

kreativnosti, lako m o e m o postati jo kreativniji i bogatiji izvorima.

uvjerenja o znaenju neeg: na primjer, vjerujemo li d a j e ivot u su

Ako uspjeno modelirate, ostvarit ete iste rezultate k a o i va model,

tini konkurentska b o r b a poslije koje dolazi smrt, nae e se iskustvo

a neete m o r a t i modelirati uspjeh. Da biste otkrili kako je to netko

najvjerojatnije veoma razlikovati od iskustva onih ljudi koji vjeruju

kreativan ili kako netko uspijeva pasti u depresiju, postavit ete isto

da je ivot j e d n a vrsta d u h o v n e kole koja n u d i m n o t v o bogatih i

pitanje: Ako bih vas m o r a o oponaati j e d a n dan, to m o r a m uiniti

ispunjujuih lekcija.

da bih mislio i p o n a a o se k a o vi?"

M o e m o imati uvjerenja o t o m u to je uzrok neega (uzrok i p o

Svatko unosi jedinstvenost svoje osobnosti i izvore u o n o to ini. Ne

sljedica) i tako stvarati pravila kojih e m o se pridravati u ivotu.

m o e t e postati drugi Einstein, Beethoven ili Edison. Da biste postigli

Ili, m o e m o imati uvjerenja o t o m u to je bitno i to je najvanije u

218

219

NLP

JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOOR

ivotu, to e initi sastavni dio naeg sustava vrijednosti i kriterija.

U modeliranju uvjerenja potrebno je usredotoiti se na ona koja su naj
vanija i koja podupiru pojedinane vjetine i znanja za koja smo zainte
resirani. Neka dobra pitanja za elicitaciju uvjerenja i metafora su:

nesvjesno p o n u oponaati toan izraz lica, obrasce i geste ljudi oko

njih. O d r a s l i m a e, pak, oponaanje izraza lica, tonaliteta i gesta ljudi
oko njih omoguiti kopiranje unutarnjih stanja drugih i pristupanje
prije neiskoritenim e m o t i v n i m izvorima. Zamislite kako bi netko
sjedio p r i g o d o m itanja ove knjige. Kako bi disao? Kakav bi izraz lica

1. Zato radite to to radite?

2. to vam to znai?
3. to bi se dogodili da to ne radite?
4. Kako to izgleda? S ime to usporeujete?
5. U e m u je njegova snaga?
Kada ste elicitirali uvjerenja svog modela, moete ih poeti provjera
vati. Moda ete se suoiti s o g r o m n i m razlikama kada iz faze j e d n o
stavnog razumijevanja prijedete zapravo na provjeru uvjerenja" da
biste vidjeli kako se uklapa". To radite tako to se j e d n o s t a v n o neko
vrijeme ponaate kao da ste i sami u to uvjereni i obraate pozornost
na promjene. Jedno od Einsteinovih uvjerenja bilo je da je svemir
j e d n o prijateljsko mjesto. Zamislite koliko e vam drukije izgledati
svijet ponaate li se kao da je ovo istina.

imao? Sada zaista pomjerite svoje tijelo sve dok ne budete sjedili i
disali na isti nain i s istim izrazom lica. Obratite pozornost na nove
misli i osjeaje koji se pojavljuju d o k to radite.
Oponaanje fiziologije, uz jo neke vjetine, predstavlja najvaniji
dio modeliranja. Da biste modelirali, primjerice, v r h u n s k o g skijaa,
p r o m a t r a t ete ga dok skija sve dok i sami ne p o n e t e pokretati svoje
tijelo na isti nain. Na ovaj ete nain doivjeti kako izgleda kada
radite o n o to i on radi, a m o d a ete se uspjeti poistovjetiti s njim i
b a r e m osjetiti kako je to biti u njegovom tijelu. Poet ete se osjeati
iznutra p o p u t njega budete li tono ogledali obrasce pokreta, dranja
i disanja. Imat ete pristup izvorima koje je on otkrivao g o d i n a m a .
STRATEGIJE

Strategije razmiljanja vjerojatno su najmanje oit dio modeliranja.

Stoga e m o ih detaljno obraditi prije nego to prijeemo na d r u g e

Koje biste nove akcije poduzeli kada biste vjerovali u to?

to biste drukije radili?
to biste jo bili u stanju uiniti?

aspekte modeliranja.
Strategije su nain na koji o r g a n i z i r a m o svoje misli i ponaanje kako
b i s m o postigli o d r e e n e rezultate. O n e uvijek imaju pozitivan cilj, a
ukljuujemo ih ili iskljuujemo p o m o u uvjerenja. Da bismo uspjeli

Ako shvatite da je uvjerenje jedina stvar koja stoji i z m e u vas i onoga

to elite postii, poet ete usvajati nova, j e d n o s t a v n o se ponaajui
kao da vjerujete u njih.

obaviti neki zadatak m o r a m o vjerovati da s m o u stanju to uiniti,

inae se n e e m o posve posvetiti njegovu izvrenju.
M o r a m o vjerovati da zasluujemo obaviti ga i biti s p r e m n i vjebati i
pripremati se za zadatak. Takoer, m o r a m o vjerovati da je vrijedan

FIZIOLOGIJA

Zamislite na trenutak da gledate u j e d n o jako malo dijete. Kako o n o

pogleda gore p r e m a vama iroko otvorenih oiju, vi se razdragano
nasmijeite. Djetece oduevljeno gugue i uzvraa vam osmijeh.
Usuglaavanjem s n a o m fiziologijom, u o v o m primjeru s osmije

truda. Zadatak m o r a p o b u d i t i p o z o r n o s t i znatielju.

Strategije koje koristimo dio su naih pcrceptivnih filtera: o n e o d r e
uju k a k o vidimo svijet. Evo male igre koja to z o r n o oslikava. P r o
itajte sljedeu reenicu i prebrojte koliko se puta u njoj pojavljuje
slovo E

h o m , dijete doivljava j e d a n dio zadovoljstva kojeg osjeamo dok

ga gledamo. Ovaj fenomen poznat je kao ukrcavanje - kada djeca

220

221

F I N I S H E D FILES T H E RESULT

Za modeliranje strategije p o t r e b n o je znati:

O F YEARS O F SCIENTIFIC STUDY

1. sastojak (sustav predstava)

COMBINED W I T H THE EXPERIENCE

2. koliinu i kvalitetu svakog sastojka (submodaliteti)

O F M A N Y YEARS.

3. redoslijed koraka.

(Igra se temelji na razlici i z m e u toga kako se rijei piu i k a k o se

izgovaraju na engleskom jeziku, stoga ju je n e m o g u e prevesti na hr

Pretpostavimo da je j e d a n va prijatelj v e o m a vjet na n e k o m p o

vatski jezik - prim, prev.)

druju. To m o e biti ureenje interijera, kupnja odjee, poduavanje

matematike, ustajanje ujutro ili zabavljanje drutva. Neka va prija

Lako je? Zanimljivo je da svatko vidi razliit broj slova F i da su svi

telj to uini ili neka zamisli neku situaciju kada je to uinio. Pobrinite

sigurni kako su u pravu. I jesu, svatko u granicama svoje stvarnosti.

se ostvariti uzvrat i usuglasiti se bez distance.

Najvei broj ljudi pronae tri slova F pri p r v o m pokuaju, no neko

Pitajte ga: to si p r v o uinio, o d n o s n o pomislio u toj situaciji?" To

licina njih vidi ih i vie. Ne smetnite nikada s u m a da ukoliko o n o

e biti neto to je vidio (V), u o (A) ili osjetio (K).

to radite ne daje rezultate, treba uiniti neto drugo. Ustvari, trebate

Kada to saznate, pitajte ga: to se dogodilo n e p o s r e d n o n a k o n toga?"

uiniti neto posve drukije. Proite kroz reenicu p o n o v n o , slovo po

Nastavite na taj nain sve dok ne p r o e t e kroz cijelu situaciju.

slovo. Koliko ste slova vidjeli u p r v o m pokuaju, a koliko ih je p r o m a

Ako koristite m e t a m o d e l , otkrit ete svojim pitanjima i opaanjima

klo neopaeno?

koje sustave predstava osoba koristi i kojim redoslijedom. A p o t o m

Razlog zato ste propustili neka od njih vjerojatno je u tomu to ste

ispitajte submodalilete svih VAK doivljaja koje ste otkrili. Vidjet

rijei izgovarali u sebi i uzdali se u fonem IH da e vas upozoriti na na

ete koliko su znakovi pristupanja i predikati korisni u usmjeravanju

zonost slova. Slovo F zvui poput hl u rijei of. Lako ete uoiti svako

vaih pitanja. Primjerice, upitate li: to je sljedee?" a osoba o d g o

slovo F im p o n o v n o pogledate svaku rije tako to neete povezivati

vori: Ne znam" i pogleda p r e m a gore, m o e t e je upitati vidi li n e k u

slova u rijei. Pitali s m o koliko ste puta vidjeli slovo F, a ne koliko ga

m e n t a l n u sliku, budui da pogled ukazuje na odvijanje procesa u n u

puta ujete. Rije izgleda drukije kada promijenite strategije.

tarnje vizualizacije. A k o upitate i osoba odgovori: Ne z n a m , ini mi

se da mi je to jasno", p o n o v n o m o e t e upitati vidi li unutarnju sliku.

RECEPTI ZA USPJEH

ula u strategiji m o g u biti okrenuta p r e m a vanjskom ili u n u t a r n j e m

Da biste razumjeli strategije, razmislite o g l a v n o m k u h a r u . K o r i

svijetu. Ako se koriste p r e m a unutra, praenjem znakova pristupanja

stite li njegov recept, najvjerojatnije ete m o i k u h a t i d o b r o p o p u t

m o i ete otkriti koriste li se za pamenje ili konstruiranje.

njega, ili b a r e m p r i b l i n o d o b r o .

Na primjer, n e t k o ija se motivacijska strategija temelji na p r o m a t r a

Strategija j e z a p r a v o d o b a r recept. D a b i s m o napravili jelo u d e

nju posla koji se m o r a obaviti (vizualna vanjska predstva - Ve), stvara

sna o k u s a , p o t r e b n o je znati tri stvari. P o t r e b n o je znati koji su

unutarnju sliku obavljenog posla (iskonstruirana vizualna unutarnja

sastojci, koliko sastojaka t r e b a t e staviti i kvalitetu svakog sastojka

predstava - Vic), ima osjet (kinestetika unutarnja predstava - Ki) i

te znati redoslijed. Velika je razlika stavite li jaje u tijesto prije, za

kae sebi da je bolje poeti (auditivni dijalog - Aid). elite li motivi

v r i j e m e ili n a k o n stavljanja p o s u d e s tijestom u p e n i c u . R e d o

rati ovu osobu, rei ete neto poput: Pogledajte to morate uiniti.

slijed k o j i m n e t o r a d i t e u strategiji je p o d j e d n a k o kljuan, ak i

Zamislite s a m o kako ete se d o b r o osjeati kada to obavite. Dakle,

k a d se sve d o g a a u svega n e k o l i k o s e k u n d i . Sastojci strategije su

bolje je da ponete."

sustavi p r e d s t a v a , a koliina i kvaliteta su submodaliteti.

U k u p n a strategija: Ve>Vic>Ki>Aid.

222

223

Sasvim drukiji pristup potreban je nekomu tko gleda na posao (Ve)

G L A Z B E N A STRATEGIJA

i pita se (Aid): to e se dogoditi ne zavrim li ovo?" On je stvorio

Prouavanje naina na koji nadareni glazbenici p a m t e melodiju p o

sliku moguih posljedica (Vic) i osjea se loe (Ki). On ne eli da mu

moglo n a m je kao primjer i dalo neke ideje. Kao to oni m o g u z a p a m

se to dogodi, stoga i zapoinje. Prvu osobu motivira elja da se osjea

titi glazbenu sekvencu n a k o n s a m o j e d n o g ili dva sluanja? Jedan

dobro. Drugu, pak, osobu motiviraju izgledi da bi se moglo dogoditi da

istraiva zamolio je studente da udaraju ritam ili da otpjevaju kra

se osjea loe. Prvu osobu moete motivirati mamei je primamljivom

tke glazbene kompozicije, a kako im je to polazilo za r u k o m otkrio

budunou, a drugu prijetei joj zastraujuom kaznom.

je tako to im je postavljao pitanja, uoavao znakove pristupanja i

Uitelji, direktori i nastavnici moraju motivirati ljude, stoga je poznava

predikate.

nje ovih strategija veoma korisno. Svatko ima svoju strategiju pri kupnji

Najuspjeniji studenti imali su neke zajednike obrasce. Cijelo su vri

i dobri prodavai ne obraaju se svima istim ustaljenim obrascem. Ne

j e m e imali o d r e e n o dranje, poziciju oiju i obrazac disanja: obino

kim je kupcima potrebno vidjeti proizvod i razgovarati o njemu sami sa

bi nagnuli glavu na j e d n u stranu, a prilikom sluanja spustili pogled.

sobom dok ne dou do eljenog osjeaja. Drugima je moda potrebno

O n i su svoje tijelo usuglaavali s glazbom.

uti neto o proizvodu, osjetiti d a j e to dobra ideja i vidjeti sebe kako ga

D o k su sluali (Ae), dobili bi j e d n u o p u predstavu o skladbi (Ki).

kupuju prije nego to to zaista i uine. Dobri prodavai mijenjaju svoj

O v o esto o z n a a v a m o kao raspoloenje" ili utisak" skladbe. Ova

pristup na odgovarajui nain, ele li zaista zadovoljiti kupca.

bi predstava predstavljala skladbu kao cjelinu, kao i o d n o s studenta

N u n o je da nastavnici razumiju i reagiraju na razliite strategije na

p r e m a njoj.

koje djeca ue. Neka djeca moda moraju sluati nastavnika i stvarati

Sljedei je korak bio stvaranje vizualne predstave glazbe. Veina stu

unutarnje slike da bi razumjela ideju. Drugoj je, pak, potrebna neka

denata vizualizirala je neku vrstu grafikona s o k o m i t o m osi, koja je

vizualna slika. Slika m o d a vrijedi vie nego tisuu rijei, no p u n o ovisi

oznaavala visinu tona, i v o d o r a v n o m osi, koja je predstavljala traja

o t o m u tko je promatra. Nastavnici koji inzistiraju na tomu da postoji

nje u v r e m e n u (Vic).

samo jedan pravi nain uenja, najvjerojatnije inzistiraju na t o m u da bi

to je skladba bila dua i tea, to su se studenti vie oslanjali na vizu

svi trebali koristiti njegovu strategiju. To oteava uenje m n o g i m ue

alnu sliku kao vodia. Slika je uvijek bila svijetla, jasna, fokusirana i

nicima koji imaju drukije strategije.

na odgovarajuoj udaljenosti za itanje. Neki su studenti vizualizirali

O n i koji pate od nesanice mogli bi nauiti strategiju za uspavljivanje.

n o t n o crtovlje s tonim vrijednostima nalik na rezultate, no to nije

Mogli bi poeti s oputanjem tijela (Ki) i istodobno polako, otegnutim

nuno.

glasom (Aid) govoriti kako im je udobno. Njihova postojea strategi

Osjeaj, zvuk i slika p r i g o d o m p r v o g sluanja oblikuju se istodobno.

ja m o d a ukljuuje obraanje pozornosti na sve neugodne senzacije u

Osjeaj p r i d o n o s i stvaranju opeg konteksta za p o d r o b n u sliku. Po

tijelu dok sluaju glasan unutarnji glas koji im govori kako im je teko

n o v n a sluanja koristili su za odreivanje onih dijelova melodije u

zaspati. Ako jo dodaju neke brze, svijetle i arene slike, eto odline

koje nisu bili sigurni. to je tea melodija, to su taj osjeaj i vizualna

strategije za ostajanje u b u d n o m stanju, to je upravo opreno o n o m e

sjeanja bili vaniji. Kad bi zavrili sa sluanjem, studenti su p o n o

to ele.

v n o m e n t a l n o sluali melodiju u i z v o r n o m tonalitetu, obino ubrza

Strategije daju rezultate. Jesu li to rezultati koje elite? Stiete li tamo

no, p o p u t u b r z a n o g premotavanja videovrpce (Aic).

k a m o ste krenuli? Sve strategije funkcioniraju savreno dobro, no ko

Svi su studenti p o n o v n o uli melodiju, o b i n o u i z v o r n o m tonalitetu

ristite li pogrenu, stii ete tamo gdje niste eljeli, kao i kad uete u

(Ait) d o k su je pjevali ili d o k su udarali ritam. Takoer su p r o m a t r a l i

pogrean vlak. Ne krivite vlak.

sliku i imali taj opi osjet u mislima. O v o im je o m o g u i l o uskladi-

224

225

tavanje i koritenje skladbe na tri naina. Rastavljali su skladbu na

Memorija je statina, ne moete utjecati na nju. Bolje je shvatiti p r o

manje dijelove i opaali obrasce koji su se ponavljali po visini tona i

ces pamenja i naine kako ga moete poboljati.

po r i t m u . To su pamtili vizualno ve i n a k o n prvog sluanja.

Koja je strategija vae m e m o r i j e ? Kako biste zapamtili sljedei niz

Izgleda da pamenje glazbe ukljuuje s n a n u auditivnu memoriju,

(i na trenutak hinili da je bitno zadrati ga u sjeanju):

no ovo je istraivanje pokazalo da je rije o sinesteziji. U pitanju je

sluanje slike osjeaja neke melodije. uli su melodiju, stvorili osjeaj

DIV4UKB21C

koji predstavlja skladbu kao cjelinu i iskoristili o n o to uju i osjeaju

za stvaranje slike glazbe.

Imate T R I D E S E T S E K U N D A O D S A D A . . .

O s n o v n a je strategija Ae>Ki>Vic>Ai. Ova strategija predstavlja ilu

straciju kljunih mjesta u vezi s uinkovitim pamenjem i uenjem.

Vrijeme je isteklo.

Sto vie predstava nekog materijala imate, vee su anse da ete ga

Prekrijte stranicu, d u b o k o udahnite i zapiite niz.

zapamtiti. to vie neurolokih kanala upotrijebite, memorija je jaa.

Jeste li uspjeli? I, to je jo vanije, bez obzira na uspjeh, to ste uini

Najbolji su studenti takoer imali sposobnost kretanja i z m e u su

li?

stava predstava, p o n e k a d se usredotoujui na osjeaj, a p o n e k a d na

Svijest ne moe zapamtiti dvanaest brojki kao odvojene cjeline. Potre

sliku, ovisno o vrsti glazbe koju su uli. Svi studenti vjerovali su u

bna je strategija kako ih podijeliti na manji broj blokova kako biste ih

svoju sposobnost. Uspjeh m o e m o svesti na tri imbenika: posvee

sve zapamtili.

nost, uvjerenje i fleksibilnost.

Moda ste ponavljali sekvencu toliko puta dok niste napravili petlju

Prije nego to zavrimo s g l a z b e n i m strategijama, evo oaravajueg

audiokasete (Ai). Petlja kasete traje kratko. Moda ste ponavljali ri

u l o m k a iz p i s m a Wolfganga A m a d e u s a M o z a r t a o t o m u k a k o je

tmino. Moda ste zapisivali (Ke). Moda ste p o z o r n o gledali i vidjeli

skladao:

je u n u t r a (Vic) dok ste gledali gore ulijevo. Moda ste koristili boji ili
neki drugi submodalitet kao p o m o da se prisjetite unutarnje slike.

Sve mi ovo zaplamti u dui i, p o d uvjetom da me ne prekinu, moja

Slike se zadravaju u memoriji due, a petlja kasete krae vrijeme.

se t e m a poveava, dobiva sustavan oblik, a cjelina, ma koliko duga

Iskuate li navedeni test na n e k o m e koga poznate vjerojatno ete moi

ka, gotovo je p o t p u n a i zavrena u moji mislima, tako da je m o g u

raspoznati koju strategiju koristi, a da ga ne pitate. Moda e itati

pregledali j e d n i m p o g l e d o m , kao lijepu sliku ili predivnu skulpturu.

usnama, ne putajui glas, ili e oima skenirati vie puta. Moda e se

U svojim mislima ne ujem n a n i z a n e dijelove, nego ih ujem tako

osmjehnuti na smijene asocijacije koje stvara.

rei sve o d j e d n o m . Ne m o g u v a m opisati kakav mi uitak to pred

Pomoi e ako ovom n a s u m i n o m nizu date neko znaenje. Primjeri

stavlja!"

ce, moete to prevesti kao: d o n ivko isto vidi etiri ene u kui broj

(Iz Mozartova pisma (1789.), kako ga navodi E. H o l m e s u Mozartov

dvadeset jedan ce. Odvojiti nekoliko m i n u t a za pridijevanje nekog

ivot i prepiska", C h a p m a n & Hall, 1878.)

znaenja dobar je nain memoriranja. Dobar, jer je u skladu s priro

d n i m nainom na koji radi mozak. A k o stvorite mentalnu sliku d o n

STRATEGIJA PAMENJA

ivka kako promatra kuu, vjerojatno neete moi zaboraviti niz sve

I m a t e li d o b r o pamenje? O v o je kakljivo pitanje jer je pamenje n o

do kraja ovog poglavlja, ma koliko se u t o m u bezuspjeno trudili.

minalizacija: ne moete je vidjeti, ni uti, ni d o d i r n u t i . Proces p a m

Robert Dilts ispriao je priu o eni koja je tijekom obuke opisivala

enja vana je stvar. Nominalizacije su radnje z a m r z n u t e u v r e m e n u .

svoju strategiju. Niz je bio A2470558SB. O n a je bila v r h u n s k a k u h a -

226

227

rica. Rekla je da je najprije poela s prvim slovom abecede. U 24-oj

uinkovitim strategijama poboljalo bi rezultate svih uenika. Bez

godini postala je selica kuhinje. Uvijek je pet minuta kasnila na d o r u

toga, obrazovanje ima ulogu razvrstavanja ljudi po hijerarhiji. Zadr

ak: 705. Budui da joj je bilo teko zapamtiti broj 58, u mislima ga je

ava se status quo, obiljeavaju se ovce i koze i razdvajaju j e d n e od

vidjela u drugoj boji. Slovo S je stajalo samo, pa gaje uveala. A zadnje

drugih. Nejednakost se poveava.

je slovo povezala sa slovom na poetku niza - drugo slovo abecede.

Poduavanje podrazumijeva ostvarivanje uzvrata, kao i iskoraiva-

Sada... prekrijte knjigu i napiite taj niz slova i brojeva. Ne zaboravite

nje i navoenje uenika do najboljih strategija ili naina na koje se

da je j e d n o vee od ostalih.

koriste tijelo i um da bi informacije dobile neki smisao. Ako uenik

Vjerojatno ste dobro obavili zadatak. A niste ak ni pokuavali. Ako

ne uspije, i to se neprestance ponavlja, najvjerojatnije e se izvriti

moete ovo zapamtiti i ne pokuavajui, to bi bilo kad biste pokuali?

uopavanje na temelju rezultata i dati sud da je nesposoban obaviti

Bilo bi jo gore. Pokuaj rabi m e n t a l n u energiju, a rije sama po sebi

zadatak. Tada na scenu stupa efekt samoostvarenja.

predstavlja teak zadatak i va je pokuaj najvjerojatnije o s u e n na

M n o g i p r e d m e t i u koli usidreni su na dosadu i nezainteresiranost,

neuspjeh. to vie pokuavate, to v a m biva tee. Sam n a p o r koji ula

zbog ega uenje postaje p r o b l e m . Zato je obrazovanje esto veo

ete postaje prepreka. D o b r a , uinkovita strategija olakava uenje i

ma b o l n o i o d u z i m a toliko vremena? Najvei dio sadraja r e d o v n o g

smanjuje napor. Neuinkovita ga strategija oteava.

obrazovanja m o g a o bi se svladati u kolama kada bi djeca bila m o t i

Uiti kako uiti jedna je od najvanijih vjetina u obrazovanju i p o

virana i imala d o b r e strategije uenja.

trebno ju je predavati od prvog razreda pa do kraja kolovanja. O b r a

Svaki proces miljenja ukljuuje strategije, a mi o b i n o n i s m o svjesni

zovni se sustav uglavnom usredotouje na o n o to se predaje, na ta

koje strategije koristimo. M n o g i ljudi koriste s a m o aicu strategija

kozvani nastavni p r o g r a m i zapostavlja proces uenja. To, pak, stvara

za sva njihova razmiljanja.

dvije posljedice: prvo, m n o g i uenici imaju p r o b l e m a u pamenju

informacije; d r u g o , ak i kad je zapamte, ona n e m a neki znaaj jer je

STRATEGIJA SLOVKANJA

izvaena iz konteksta.

Slovkanje je vana vjetina, a m n o g i ljudi njome teko ovladavaju.

Bez strategije uenja uenici postaju papagaji koji ponavljaju infor

Svatko e vas pohvaliti za kreativnost u pisanju, ali ne i u slovkanju.

macije i stalno ovise o onima koji im pruaju informacije. O n i su

Robert Dilts upuuje u procese koje koriste oni koji d o b r o slovkaju i

obavijeteni, no ne znaju kako se ui. Uenje podrazumijeva p a m e

organizirao je to u j e d n o s t a v n u i uinkovitu strategiju.

nje i razumijevanje: uklapanje informacija u kontekst kako bi dobile

O n i koji d o b r o slovkaju gotovo uvijek primjenjuju istu strategiju i

znaenje. Usredotoenost na neuspjeh i njegove posljedice predsta

m o d a ete htjeti provjeriti je ako d o b r o slovkate ili ako znate nekoga

vlja d o d a t n u smetnju. Svima n a m a greka m o r a biti doputena. D o

tko to d o b r o radi. Oni gledaju p r e m a gore ili r a v n o ispred sebe dok

bri uenici ine greke i koriste ih kao p o v r a t n u informaciju kako bi

slovkaju: vizualiziraju rije d o k je slovkaju, zatim gledaju p r e m a d o

promijenili o n o to ine. Imaju na p a m e t i svoj cilj i ostaju u p u n o m

lje kako bi p o m o u osjeaja provjerili je li ispravna.

izvorinom stanju.

Ljudi koji loe slovkaju obino pokuavaju uinili to na temelju glasa.

Ocjene nemaju uinak na strategiju koju koristi uenik. O n e su sud

To nije uinkovito. Slovkanje podrazumijeva zapisivanje rijei, njezi

o uspjehu i slue s a m o za razvrstavanje uenika u vrijednosnu hije

no vizualno predstavljanje na papiru. Oit se korak sastoji u t o m u da

rarhiju. Uenik se m o e vie truditi koristei neprestance istu neu

se p r v o stvori njezina unutarnja predstava. Rijei u engleskom jeziku

inkovitu strategiju uenja. Kada b i s m o ih nauili o d r e e n o m broju

nisu k o n s t r u i r a n e po j e d n o s t a v n i m pravilima p r e m a kojima se pie

dobrih strategija, nestale bi velike razlike m e u njima. Poduavanje

o n a k o k a k o se ita. Na koncu, ghoti" m o e biti fonetsko sricanje

228

229

lijei fish" - ,,gh" kao u cough"; ,,o" kao u ..women" i ti" kao u ,,con-

e) Ako je rije duga, rastavite je na dijelove od po tri-etiri slova. Neka

clilion". Po sustavu fonetskog slovkanja nije mogue dobro napisati ak

slova b u d u toliko mala da se cijela rije moe lako vidjeti, a dovoljno

ni fonetsko slovkanje".

velika da je moete proitati bez naprezanja. Neka vam ne ponestane

Oni koji dobro slovkaju obino kau da vide mentalnu sliku rijei koja

m e n t a l n o g prostora. Moda elite pratiti slova u zraku dok ih opaate

im je nekako poznata. Oni jednostavno imaju osjeaj da to izgleda do

ili, ako ste kinestetiki tip, pratite ih na svojoj ruci kako biste izgradili

bro. Lektorima, koji moraju biti strunjaci, dovoljno je pogledati strani

unutarnju sliku s d o d a t n i m osjetima.

cu i, kako kau, pogreno napisana rije iskoi pred njihovim oima.

elite li postati izvrsni u slovkanju ili to ve jeste, a elite provjeriti to

Ova je strategija iskuana na Sveuilitu M o n c t o n u New Brunswick

radite, postupite ovako:

u Kanadi. Skupina ljudi, koja je prosjeno slovkala, podijeljena je u

etiri manje skupine. U testiranju su koritene rijei koje nikada prije

1. Razmislite o neemu poznatom to stvara ugodan osjeaj. Kada to

nisu vidjeli. Prvoj skupini (A) prikazane su rijei i reeno im je da

postignete, nekoliko trenutaka gledajte u rije koju elite slovkati. Moe

vizualiziraju dok gledaju gore ulijevo. Drugoj skupini (B) reeno je da

vam pomoi smjestite li tu rije u lijevi kut vidokruga.

vizualiziraju rijei, ali im nije reen poloaj oiju. Treoj skupini (C)

2. Zatim odvratite pogled, pogledajte oima gore ulijevo i sjetite se ne

jednostavno je reeno neka proue rijei na nain na koji ele. etvr

ega to morate slovkati. Uoite praznine (ako ih ima) i jo jedanput

toj skupini (D) reeno je neka ih vizualiziraju gledajui dolje udesno.

pogledajte rije, pogledajte slova koja se uklapaju u te praznine i p o n o

Rezultati testiranja bili su zanimljivi. Skupina A ostvarila je dvadeset

vite proces sve dok ne stvorite sliku cijele rijei.

posto bolje rezultate u usporedbi s p r e t h o d n i m testiranjem. Skupina

3. Pogledajte svoju mentalnu sliku i zapiite to vidite. Provjerite je li to

B ostvarila je poveanje rezultata od deset posto. Skupina C ostala je

na: ako nije, vratite se na prvi korak i p o n o v n o gledajte dok vam slika

na priblino istoj razini, to se i oekivalo, jer nije promijenila svoju

ne postane jasna u mislima.

strategiju. Rezultati s k u p i n e D pogorali su se za petnaest p o s t o jer

4. Pogledajte gore u svoju mentalnu sliku i slovkajte rije unatrag. To

su pokuali vizualizirati koristei poloaj oiju koji je to prilino

e zaista potvrditi da je slika ista. Onaj tko slovka fonetski ni u kom

oteavao.

sluaju ne moe slovkati rije unatrag.

Slovkanje je vjetina. Ako slijedite ovu strategiju, bit ete u stanju

ispravno slovkati bilo koju rije. Uenje slovkanja rijei napamet m o

Evo n e k o l i k o k o r i s n i h ideja, primjenjivih u ovoj j e d n o s t a v n o j

da e vam pomoi slovkati rijei, no neete postati dobri u slovkanju.

strategiji.

Uenje napamet ne stvara vjetinu.

Strategija slovkanja uspjeno se koristi kod djece kojima je dijagno

a) Koristite submodalitete koji p o m a u da vae slike budu najistije

sticirana disleksija. Veoma esto ta su djeca samo auditivni ili kine

i najdojmljivije. Razmislite o n e k o m prizoru koji je zaista nezabo

stetiki tipovi u veoj mjeri od druge djece. u d n o je to se fonetske

ravan. Gdje ga vidite u mislima? Koji su submodaliteti? Stavite rije

m e t o d e jo uvijek ue u kolama.

koju elite slovkati na isto mjesto i sa svim submodalitetima.

b) Moe v a m p o m o i zamislite li rije u vaoj omiljenoj boji.

STRATEGIJA KREATIVNOSTI

c) Takoer vam m o e p o m o i stavite li je u p o z n a t u pozadinu.

Drae mi je zabaviti ljude nadajui se da e neto nauiti nego ih

d) Mijenjajte submodalitete k a k o biste istaknuli dijelove koji vam

poduavati nadajui se da e zabaviti.

predstavljaju problem. Neka b u d u vei, blii ili drukije boje.

230

Walt

Disney

231

ucvciu

r u u L r t v u t _

u i c n j c

A H U

mUUtLIKANJb

Robert Dilts stvorio je m o d e l strategije koju je koristio Walt Disney,

2. Razmislite o nekom trenutku kada ste zaista bili kreativni, kada je

i z n i m n o kreativan i uspjean ovjek, iji rad i danas prua zadovolj

va sanjar zaista iznjedrio neka kreativna rjeenja. Koraknite u pozi

stvo ljudima diljem svijeta. On je m o g a o postati i uspjean savjetnik

ciju sanjara ispred sebe i p o n o v n o proivite taj trenutak. Vi usidra-

u svijetu poslovanja jer je koristio o p u kreativnu strategiju, koja se

vate svoje izvore i strategije kao sanjar za to o d r e e n o mjesto. Uoite

m o e upotrijebiti za sve vrste problema.

li da v a m je teko pristupiti t o m k r e a t i v n o m iskustvu, pronaite m e

Walt Disney imao je snanu imaginaciju: bio je prvenstveno kreati

taforu za taj problem, koja bi vas mogla p o t a k n u t i da razmiljate kao

van sanjar. Sanjarenje je prvi korak ka stvaranju bilo kojeg rezultata u

kreativan sanjar. Ili modelirajte nekoga za koga p o u z d a n o znate d a j e

svijetu. Svi mi sanjamo o o n o m u to elimo, to bismo mogli uiniti

d o b a r kreativan sanjar. Prije nego to se vratite u proces, idite i pitaj

i kako sve m o e biti drukije. No p r o b l e m je u t o m u kako ostvariti

te ga kako sebe dovodi u to slanje. M o d a e biti p o t r e b n o rastaviti

te snove u p r a v o m svijetu? Kako izbjei da se brda i doline u b u d u

p r o g r a m u vie manjih prikladnijih dijelova. Nemojte razmiljati re

nosti ne pretvore u p r a z n e snove? Kako se pobrinuti da snovi budu

alistino, to dolazi kasnije. Ne preradujte niti ocjenjujte. Sluajte gla

d o b r o prihvaeni i od kritiara?

zbu ili se bavite n e k o m tjelesnom aktivnou kako biste omeli svijest.

Disney bi najprije stvorio san ili viziju cijelog filma. Osjetio je sve li

Kada ste sanjarili koliko ste htjeli, koraknite na n e u t r a l n o mjesto.

kove u filmu, zamiljajui da se pria odvija gledana njihovim oima.

3. Razmislite kada ste bili paljivi i realistini glede nekog plana, svo

A k o je u pitanju crtani film, a n i m a t o r e bi uputio da likove crtaju sa

jeg ili tueg. O trenutku kada ste stavili plan u akciju na elegantan i

stajalita tih osjeaja.

uinkovit nain. A k o vam to predstavlja problem, razmislite o osobi

Potom bi bacio jedan realan pogled na svoj plan: odmjeravao je novac,

koju moete modelirati. Moete je pitati k a k o o n a razmilja o p o k r e

vrijeme, izvore i prikupljao sve n u n e informacije k a k o bi se uvjerio

tanju akcije, ili se pretvarati da ste ta osoba. Pitajte: Da sam ja osoba

da se film m o e d o b r o napraviti - k a k o bi san p o s t a o stvarnost.

X, k a k o bih p o k r e n u o ovu akciju?" Ponaajte se kao osoba X. Kada

Kada bi zavrio san o filmu, d r u g i bi ga p u t p o g l e d a o kritiki sa

ste s p r e m n i , koraknite na mjesto realista. Vi sada usidravate svoje

stajalita nekoga iz publike. Pitao se: Je li zanimljiv? Hoe li pri

realistino stanje i izvore za to o d r e e n o mjesto. Kada ste p o n o v n o

vui ljude? Postoje li u njemu o t r c a n a mjesta, bez obzira koliko mi

p r e i v j e l i

se sviala?"

4. Na koncu, slijedi ocjena. Uloga kritiara. Sjetite se nekog trenutka

Disney je koristio tri razliita procesa: bio je sanjar, realist i kritiar".

kada ste kritizirali plan na konstruktivan nain, uviali loe i dobre

O n i koji su s njim radili razlikovali su ta tri kuta gledanja, ali nikada

strane te identificirali probleme. To m o e biti neki va projekt, ili

nisu znali koji je od njih on zauzeo na sastanku. Najvjerojatnije je na

projekt nekog vaeg kolege. A k o v a m je to teko, modelirajte kritia

sastanku uspostavljao ravnoteu t a k o to je zauzimao o n o stajalite

ra kojeg poznajete. Kad budete imali t r a e n o iskustvo, koraknite na

koje je bilo najmanje zastupljeno.

tree mjesto koje ste identificirali i p o n o v n o proivite iskustvo. Kad

svoje iskustvo, koraknite natrag na n e u t r a l n o mjesto.

ste zavrili, iskoraite.

Evo strategije koju moete koristiti:
to ste uinili da usidrite sanjara, kritiara i realista na razliita mje
1. Izaberite bilo koji teak p r o b l e m kojeg elite obraditi. Jo uvijek

sta? Moete upotrijebiti tri mjesta u svojoj radnoj sobi, ili ak tri

nemojte razmiljati o njemu. Izaberite tri mjesta ispred vas gdje m o

mjesta u razliitim, posve odvojenim sobama. Vjerojatno ete otkriti

ete koraknuti. Jedno za vaeg sanjara, j e d n o za vaeg kritiara, a

k a k o v a m je m n o g o lake pristupiti jednoj poziciji od ostalih. Na te

j e d n o za vaeg realista.

melju toga m o e t e izvui o d r e e n e zakljuke o eljenim planovima.

232

233

N L f

JUitKM

IUBHUR

&

JUIIIV

iC!lviuur\

Svaka od tih pozicija zapravo je sama po sebi strategija. Ova kreati

vna strategija je j e d n a super-strategija, tri odvojene strategije spojene
u jednu.
5. O d r e d i t e p r o b l e m ili cilj na k o j e m u elite raditi. K o r a k n i t e na
mjesto gdje se nalazi sanjar i n e k a v a m m o z a k b u d e r a s t e r e e n .
Sanjar ne m o r a biti realistian. Sanjari su o b i n o vizualni i va
e sanjar vjerojatno koristiti i s k o n s t r u i r a n e v i z u a l n e misli. S a m o
v a m je n e b o granica. Izazovite oluju u m o z g u . to biste uinili u
sluaju d a n i k a k o n e m o e t e d o i d o neuspjeha? Sanjara m o e t e
opisati rijeima: P i t a m se da l i . . . " Kada zavrite, k o r a k n i t e na
trag na n e u t r a l n o mjesto. Bez obzira na to to su v a m rekli u koli,
sanjarenje m o e biti k o r i s t a n , k r e a t i v a n i u g o d a n n a i n p r o v o e
nja v r e m e n a .
6. K o r a k n i t e u poziciju realista i razmislite o p l a n u o k o j e m u ste
sanjarili. O r g a n i z i r a j t e svoje ideje. Kako se plan m o e provesti u
p r a k s u ? to se m o r a p r o m i j e n i t i k a k o bi bio realistian? Kad b u
dete zadovoljni, vratite s e p o n o v n o n a n e u t r a l n o mjesto. Z a reali
sta je k a r a k t e r i s t i n o : Kako ovo m o g u u i n i t i . . . ? " Realist u v a m a
vjerojatno e misliti p r e t e i t o k i n e s t e t i k i - on je m u k a r a c ili

Da bi kritika bila konstruktivna, a ne destruktivna, nemojte zabora

e n a u akciji".

viti da kritiar nije n i m a l o realistiniji od sanjara. To je s a m o d r u

7. Sada k o r a k n i t e u poloaj k r i t i a r a te provjerite i ocijenite p l a n .

kiji nain razmiljanja o m o g u n o s t i m a . Kritiar ne smije kritizirati

N e d o s t a j e li mu to? A k o je p o t r e b n a s u r a d n j a d r u g i h ljudi, to

sanjara i realista. Kritiar m o r a kritizirati plan. Neki ljudi kritiziraju

e o n i t i m e dobiti? to vi d o b i v a t e time? Je li zanimljiv? U e m u

sebe i osjeaju se loe, umjesto da koriste kritiku kao povratnu infor

se sastoji r a u n i c a ? Kritiar pita: to nedostaje? to d o b i v a m ? "

maciju o svojim planovima. Ponekad kritiar prebrzo ulazi i pobija

ini se da kritiar najvie koristi u n u t a r n j i dijalog.

sanjarove argumente.

8. Vratite se p o n o v n o do sanjara i k r e a t i v n o mijenjajte p l a n k a k o

Neki ljudi koriste ovu strategiju s p o n t a n o : imaju o d r e e n o mjesto ili

biste primijenili o n o to ste nauili od realista i kritiara. N a s t a v i

sobu u kojoj razmiljaju kreativno sa s i d r o m za sanjara u njima. Na

te prolaziti k r o z te tri pozicije sve d o k se s p l a n o m ne u s u g l a s e sva

d r u g o m mjestu ine praktine planove, a na treem ocjenjuju i kriti

tri stava. Vaa fiziologija i neurologija razlikovat e se u s v a k o m

ziraju. Kada su ova tri naina razmiljanja p r o s t o r n o jasno odvojena,

od tih poloaja: p o b r i n i t e se da cilj o s t a n e d o s l j e d a n tijekom p r e

svaki od njih moe uiniti o n o u e m u je najbolji, bez ikakve s m e

laenja iz j e d n o g u d r u g i stav.

tnje. Spremni su djelovati s a m o ako gotove ideje funkcioniraju na

svakom p o j e d i n a n o m mjestu. Na kraju ovog procesa najvjerojatnije
ete imati neodoljiv plan. Pitanje nije: Trebam li uiniti ovo?" nego:
Ovo m o r a m uiniti. to mi d r u g o preostaje?"

234

235

O v o je d o b a r primjer uravnoteene strategije. Sva su tri p r i m a r n a su

nja. O v o potonje koriste ljudi kao to je Robert Dilts, koji je n e d a v n o

stava predstava ukljuena, tako da na raspolaganju imate sve kanale

napravio projekt modeliranja za Fiat" glede pitanja vjetina r u k o

informacija. Sanjar obino funkcionira vizualno, realist kinestetiki,

voenja u budunosti. Neformalan i jednostavan nain u p o r a b e vje

a kritiar auditivno.

tine modeliranja za svoj razvoj jest u izabiranju obrazaca onih ljudi

U sluaju da se unutarnji proces zamrsi i ne vodi nikuda, p o t r e b n o je

koji v a m se sviaju i koje potujete. Aleksandar Veliki modelirao je

uiniti neke korake izvan strategije. Tu je ta vanjska pozicija iz koje

sebe po slici koju je i m a o o l e g e n d a r n o m Ahilu, Toma K e m p e n a c vje

moete pregledati cijeli proces i zaustaviti stvarno vrijeme.

rojatno je i m a o uzvienije ambicije jer je napisao Nasljeduj Krista".

POVRATAK NA MODELIRANJE

ini zato to voli Mozartovu glazbu. Ray Charles modelirao je Nata

D o k prelazimo sa strategija na neke d r u g e aspekte modeliranja, vri

Kinga Colea, govorei da je dan i n o disao Colea, jeo, pio i osjeao

jedi n a p o m e n u t i jo jednu stvar koja mui pojedine ljude.

njegov ukus" sve d o k nije razvio svoj specifian glazbeni izraz.

Postoji j e d n a u d n a ideja u naoj kulturi, koja glasi: ukoliko otkrije

Pod disanjem, jedenjem, pijenjem i osjeanjem ukusa" svog modela,

te da neto funkcionira, to predstavlja smetnju u daljem obavljanju

bez obzira na to je li on knjiki, s televizije ili iz filma, podrazumijeva

toga, kao da je neznanje preduvjet za postizanje savrenstva. D o k

se ulazak u stanje u kojemu se m o d e l nalazi i pristupanje njegovim

obavljate neki zadatak ili vrite neku radnju, vi na to posve usredoto

m e n t a l n i m izvorima. A k o t r e n u t a n o sjedite, iskuajte ovo. Veina

ujete svoju svijest. Voza automobila ne razmilja svjesno o svemu

ljudi vizualizira tijekom itanja, o d n o s n o u mislima glasno govori

to ini dok vozi, a glazbenik svjesno ne prati svaku notu koju svira.

rijei d o k ih ita. Zapazite to se dogaa vratite li se na poetak ovog

No, obojica m o g u poslije objasniti to su upravo uinili.

o d l o m k a , a glas u glavi pretvorite u glas nekoga koga zaista oboava

U novije je doba Stravinsky m n o g o u z i m a o od Mozarta, tvrdei da to

Jedna od razlika i z m e u vjete osobe i v r h u n s k o g majstora na bilo

te. Za m n o g e ljude sama promjena vlastitog unutarnjeg glasa u glas

kojem p o d r u j u je u t o m u to se majstor m o e vratiti i t o n o v a m

m o d e l a omoguuje pristup n o v i m i razliitim izvorima.

rei to je upravo uinio i k a k o je to uinio. Majstori vladaju vjeti

Veoma esto ljudima se modeliranje ini toliko mistinim da p o m i

n o m nesvjesno, ali su u stanju eksplicitno je i objasniti. Ta se vjetina

sle k a k o je to neto to ne m o g u uiniti sve dok ga ne naue kako

zove metakognicija.

treba. No nitko koga zanimaju ljudi ne m o e izbjei tomu. Vi to ve

S metakognicijom ete biti u slanju postati svjesni kako izvravate

inite.

neki zadatak. Znanje kako to inite daje v a m sposobnosti prenijeti ga

Primjerice, n e d a v n o sam bio u posjetu k o d prijatelja i prvi put u o

d r u g i m a . Takoer, identificiranjem razlike i z m e u onoga to inite

da njegova supruga pie ljubavne r o m a n e . O n a je to p o m a l o drala u

kada sve ide d o b r o i onoga to inite kada v a m ne ide, moete pove

tajnosti, no u p o l u s a t n o m s a m razgovoru otkrio neke strategije pisa

ati vjerojatnost da ete neto obaviti vrhunski.

nja koje su mi ba nedostajale. Ukratko, vrijeme sanjarenja koristila

Istraivanje procesa modeliranja izbacilo je na povrinu i pitanje

je za kreativno stvaranje materijala i zapisivanje kljunih teza u bi

izbora modela. To ovisi o cilju kojemu teite. Prvo je p o t r e b n o iden

ljenicu koju je uvijek nosila sa s o b o m . To joj je posluilo kao p o d

tificirati vjetine, sposobnosti i kvalitete koje elite stei. P o t o m ra

sjetnik o emu e pisati kad se sljedei put baci na posao. O n a voli to

zmislite tko bi vam m o g a o posluiti kao najbolji uzor.

kreativno vrijeme sanjarenja, tako da je tu ve u g r a e n a motivacijska

Sljedee je pitanje kako pristupiti zadatku modeliranja. Postoji cijeli

strategija. Savreno.

spektar mogunosti, od nesvjesnog i neformalnog modeliranja, koje

Vae modeliranje bit e p u n o profinjenije ako ste identificirali o d r e

svi inimo, do veoma profinjenog istraivanja i strategija modelira-

e n e vjetine koje elite usvojiti. U p a m t i t e ta tri osnovna elementa

236

237

nLr_JU5trn

l u n n u n

junii

j c i IVI u u n

svakog ponaanja: uvjerenje, fizionomiju i strategiju. Primjerice, da

UtVtlU r U U L A V U t _ U l t N J f c K A U M O D E L I R A N J E

Na d r u g o m kraju spektra neformalnog modeliranja nalazi se visoko

bih napisao ovu knjigu, p o t r e b n o je da b u d e m uvjeren da to m o g u i

kvalitetni projekt modeliranja u p u n o m procvatu, koji se obino p r o

da to vrijedi uiniti. Potreban mi je niz strategija (niz slika, zvukova

vodi u p o s l o v n o m svijetu. To podrazumijeva izvrsno raspolaganje

i osjeta) za stvaranje sadraja, osjeaj oputenosti i u d o b n o g sjedenje

cijelim n i z o m vjetina modeliranja. Tipian bi slijed dogaaja bio,

d o k p r s t i m a prelazim po tipkovnici.

primjerice, sljedei:

Kada biste poeljeli obogatiti ovaj turi m o d e l , vjerojatno biste me

vidjeli kako radim, ili bih m o d a trebao rei: Vidjeli ste me u nera

1. P r e l i m i n a r n o ispitivanje potreba organizacije kako bi se utvrdilo

du" jer se najvei dio procesa odvija nesvjesno u pozadini dok r a d i m

koji niz sposobnosti vrijedi modelirati, tko su vrhunski profesionalci

d r u g e stvari. Vjerojatno biste mi eljeli postaviti m n o t v o pitanja, a

i koliko ljudi treba modelirati. O b i n o postoje tri v r h u n s k a profesi

neka od kljunih bila bi:

onalca, kojima se suprotstavljaju tri prosjena izvoaa (kontrolora)

da bi kritine razlike dole do izraaja. Na k o n c u je p o t r e b n o d o g o

,,U kojem kontekstu obino koristite tu vjetinu?"

voriti plan akcije.

Kojim ciljevima teite primjenjujui te vjetine?"

2. Provedite nekoliko dana sa svakim izvoaem, gledajui ih kako

to koristite kao dokaz postizanja tih ciljeva?"

postupaju u razliitim kontekstima. Snimite njihove postupke i razgo

to t o n o radite kako biste postigli te ciljeve?"

varajte s njima da biste otkrili uvjerenja, strategije, stanja, metaprogra-

Koje tono radnje i korake p o d u z i m a t e ? "

me itd. Razgovarajte s njihovim kolegama da biste shvatili kako ih oni

to inile kako biste izali iz slijepe ulice kad u nju dospijete?"

vide. Sve ovo ponavljajte s kontrolnim modelima. esto se kontrolori

ma ne kae koja im je funkcija da im ne b u d e neugodno.

Ova su T O T I pitanja za elicitaciju, utemeljena na T O T I m o d e l u iz

3. Odvojite vrijeme za sastavljanje tone m a p e o n o g a to imate i o n o

etvrtog poglavlja. Vrsta m o d e l a kojeg gradite je sustav rekurzivno

ga to jo nedostaje. Ova se faza najee radi p o m o u kontrolnih

g r u p i r a n i h T O T I modela ili, jednostavnije reeno, vjetina u n u t a r

m o d e l a . Kontrastna analiza pojanjava razlike koje dijele vrhunske

vjetine, p o p u t ruskih babuki koje se nalaze jedna u n u t a r druge.

izvoae od kontrolora.

S o d g o v o r i m a na ovu vrstu pitanja moete poeti graditi m o d e l o n o

4. U ovoj je fazi p o t r e b n o vratiti se k a k o

ga to ja r a d i m sa svojim ivanim sustavom. Da biste znali koje ete

koje mislite da ste ih izdvojili i za istraivanje praznina s vie pozor

idue pitanje postaviti, iskuajte ovaj m o d e l u svom ivanom susta

nosti i preispitivanja. Moda ete to morati uiniti nekoliko puta.

vu i otkrijte to funkcionira, a to nedostaje. To je k a o kad v a m n e t k o

5. Napiite p o t p u n i izvjetaj, koji e ukljuiti p r v o t n o pismo, m e t o

da niz n a p u t a k a da ih slijedite i vi ih sve iskuate u mislima da biste

dologiju i eksplicitni m o d e l . Ovaj m o d e l obuhvaa sve razine, p o

vidjeli imaju li smisla.

evi od osobnosti, uvjerenja, sposobnosti, do specifinog vanjskog i

biste potvrdili obrasce za

U modeliranju postoji vie vjetina nego to ih je m o g u e prikazati ili

unutarnjeg ponaanja.

nauiti iz ove knjige. Primjerice, p o t r e b n o je da ste vjeti u d r u g o m

6. Osmislite p r o g r a m obuke s njihovim predavaima da biste o m o

stavu kako biste probili zid svijesti. to je zid svijesti? Jednostavno

guili i d r u g i m a reproduciranje te vjetine. Vrei obuku, koristite

reeno, kada n a d a r e n i ljudi pokuavaju objasniti ili rei to rade, oni

p o v r a t n u informaciju koju dobijete za usavravanje obuke. Poduite

otkriju da su, najveim dijelom, njihove vjetine p o t p u n o nesvjesne.

njihove predavae d a j e vode. Svretak.

Kao da su svjesne skele procesa uenja skinute sa zavrene kue, bez

ikakvih tragova k a k o je ona sagraena.

238

239

NLP_JUShHH

LUNNUK

&

JUHN

> t r M U U K

Za korake od broja j e d a n do broja pet najvjerojatnije e v a m trebati

O n o to potiskujete, m o r a p o n o v n o izbiti na povrinu. Analiza koju

dvadesetak dana, a za esti k o r a k najmanje desetak dana. Ovakav

ste obavili o n e m o g u a v a vam vraanje t a m o gdje ste bili prije. Poja

paket uzastopne obuke modeliranja veoma je uinkovit u organiza

vljujete se na mjestu veeg razumijevanja. O v o koraanje natrag na

cijama gdje se isti posao ponavlja m n o g o puta, primjerice, u n a d

neki je nain vraanje korijenima i upoznavanje tog mjesta po prvi

gledanju p r u g e ili u zanimanju poslovoe u trgovini. Modeliranje

put. O v o n o v o mjesto daje temelj za itav niz intuicija u koje moete

bez inputa u obuci t a k o e r se poelo prakticirati u ovoj zemlji da

p o n o v n o sii, i tako se proces nastavlja.

bi se precizno podesio proces uinkovite selekcije ljudi za o d r e e n a

Vi uite sa svakim k o r a k o m provjeravanjem svojih otkria do kraj

zanimanja. Velike organizacije poinju shvaati vrijednost primjene

njih granica. Koritenjem svih ideja ili tehnika u rjeavanju nekog

modeliranja.

potencijalnog problema ubrzo ete pronai njihovu pravu vrijednost,

kao i ogranienja. Samo ako se p o n a a t e kao da to funkcionira, sa

NLP, M O D E L I R A N J E I U B R Z A N O U E N J E

znat ele funkcionira li ili ne i koja su ogranienja.

O v o je kratak uvod u modeliranje, koji se kretao od nesvjesnog postu

Najprije je m e t a m o d e l proao kroz ovaj proces. P o t o m sustavi p r e d

pka do formalnog poslovnog projekta. U devedesetima s m o se nali

stava, znakovi pristupanja, submodaliteti i ostali elementi. Svaki je

sa usavrenim vjetinama modeliranja koje potjeu od modeliranja

dio razvijen do krajnjih granica i sljedei je dio zauzeo svoje mjesto.

jezika iz ranih dana.

Stalno gubljenje ravnotee bilo je p r a e n o neprestanim uravnolei-

Kada je Richard upitao Johna da mu p o m o g n e postati svjestan svojih

vanjem.

getalt obrazaca, John je tomu pristupio kao to bi pristupio uenju n o

Vrijednost NLP-a lei u znanjima koje stjeete istraujui ove proce

vog jezika. N e m a svrhe prouavati jezik koji ne govorite. John je prvo

se. Korijeni NLP-a lee u sustavnim obrascima koji se nalaze u t e m e

m o r a o stei vjetinu u izvoenju tili obrazaca da bi ih m o g a o proua

lju ponaanja. inite sve to je p o t r e b n o , u g r a n i c a m a etikih n o r m i ,

vati. To je posve suprotno tradicionalnom nainu uenja, koje analizi

kako biste doli do rezultata, a p o t o m to usavravajte d o k ne p o s t a n e

ra dijelove prije nego to ih zajedno sastavi. U b r z a n o uenje sastoji se

to je m o g u e jednostavnije. Na taj ete nain otkrivati razlike koje

u t o m u da nauite kako se neto ini, a kasnije i kako ste to uinili. Ne

znae razliku. Cilj NLP-a je ljudima poveati izbor i slobodu.

istraujte prije nego to u potpunosti ne utvrdite o n o to ste nauili i

prije nego to vam bude na raspolaganju kad god vam treba. Tek tada

NAPUTAK ITATELJIMA

e naueno biti dovoljno stabilno da izdri ispitivanje svijesti.

I dok se pribliavate kraju posljednjeg poglavlja ove knjige, m o d a se

To je temeljno drukiji nain uenja od faza danih u pregledu prvog

ve pitate kako izvui iz nje to je vie mogue. Svatko od nas p r o n a

poglavlja ove knjige, koje poinju s nesvjesnim neznanjem, a zavrava

lazi svoj vlastiti n a i n k a k o se neto radi, a p o n e k a d ak ni ne z n a m o

ju s nesvjesnom vjetinom. Sutina modeliranja i ubrzanog uenja jest

kako neto r a d i m o . Na svjesnoj razini donijet ete o d l u k u smatrate

poeti s intuicijom, a p o t o m prijei na analizu. Do nesvjesne vjetine

li ovu materiju zanimljivom i dovoljni k o r i s n o m da biste se njome i

moete doprijeti u jednoj jedinoj fazi. Zaokruili s m o materiju koju

dalje bavili tako to ete pratiti literaturu ili pohaati teajeve.

s m o zapoeli u p r v o m poglavlju.

M o d a ete o idejama razgovarati s istomiljenicima dok razluujete

NLP ima osnovu u intuiciji, kao kada uimo materinski jezik. Uzevi

nova znanja i shvaanja. Moda ete se zatei kako postajete svjesniji

cjelokupno prouavanje savrenstva kao polaznu toku, moete anali

razliitih obrazaca koje ste poeli istraivati: uzvrata, detaljnijih p o

zirati sve do submodaliteta, koji predstavljaju najmanji gradbeni blok

micanja u govoru tijela, igre oiju dok ljudi razmiljaju te iznijansira-

vaih misli.

nih znaajnih promjena svog vlastitog e m o c i o n a l n o g raspoloenja,

240

241

kao i raspoloenja drugih. Moda ete postajati sve vie svjesniji svo
jih misli i misaonih procesa, opaajui koji vam koriste, a koji pred
stavljaju duhove prolosti. Igrate se mijenjajui sadraj svojih misli i
mijenjajui oblik svojih misli, zaueni posljedicama d o k otkrivate
k a k o osigurati vie emocionalnih izvora sebi i drugima.
Moda ste ve otkrili izvanrednu uinkovitost u razvijanju navike p o

EPILOG

stavljanja ciljeva, razmiljanja o problemima kao prigodama koje treba

istraiti, uiniti neto drukije i nauiti neto novo i uzbudljivo.

D o s a d su u ovoj knjizi na jedan praktian nain o b r a e n e glavne ide

Moda ste primijetili da prilazite d r u g i m ljudima i njihovim shva

je NLP-a. N L P se nije razvio loginim koracima i nije ga lako opisati.

anjima stvarnosti s vie razumijevanja, ili da uvrujete vlastito

Pokuati opisati N L P nizom logikih koraka isto je k a o pokuati opi

shvaanje realnosti. Kao d a j e vae nesvjesno integriralo nova znanja

sati h o l o g r a m rastavljajui ga na dijelove, iako svaki dio h o l o g r a m a

na svoj nain i u svoje vrijeme: i z m e u vae svijesti i m u d r o s t i vaeg

sadri cjelinu. Ovdje e m o vam predoiti konane i spektakularnije

nesvjesnog razvija se nov o d n o s . Kao da p o n o v n i m otkrivanjem sebe

misli o N L P - u i njegovom mjestu u naoj kulturi.

postajete svjesniji onoga to je v a n o vama i ljudima u vaoj blizini.

Mi vjerujemo da N L P predstavlja sljedeu generaciju psihologi

Sluajui svoj unutarnji dijalog, otkrivate sebe koristei pitanja m e

je. Zovu ga i p a r a d i g m a novog uenja i novi jezik psihologije. Kao

tamoela. to vie otkrivate o svojim vlastitim uvjerenjima, postajete

model strukture ljudskog iskustva, moe predstavljati znaajan ko

sve znatieljni]] i neprestance pretvarate ograniavajua uvjerenja u

rak naprijed, p o p u t stvaranja jezika. To je u najmanju ruku moan

poticajna, koja vam u veoj mjeri omoguuju da budete onakvi kakvi

proces koji e nastaviti pronalaziti kako se postiu vrhunski rezultati

ste oduvijek eljeli biti.

u irokom r a s p o n u na raznim p o d r u j i m a . Z b o g toga to obrauje

Budui da postajete sve vie svjesniji svoje o s o b n o s t i , ini se k a o

subjektivno iskustvo i komunikaciju, on je na neki nain o svemu i

da i m a t e m n o g o vie izbora i ne m o r a t e bit rob svoje prolosti. Ra-

ni o emu. Gregory Bateson opisao je N L P kao prvi sustavni pristup

zmiljat ete drukije o svojoj b u d u n o s t i , i to e utjecati na vau

uenju kako se ui: to je prva primjenjiva epistemiologija.

sadanjost.

Uenje vie nije dovoljno, n u n o je uiti kako se ui. Postoji toli

M o d a e odnosi s vaim bliskim prijateljima postali bogatiji i inti

ko stvari za nauiti, a tako m a l o v r e m e n a da ih se naui. Ne s a m o

mniji i m o d a ete htjeti provoditi vie v r e m e n a s d r u g i m istraiva

to se znanje sada m n o g o bre poveava nego se i brzina njegovog

i m a raskonog svijeta ljudskog iskustva.

usvajanja uveava. Mi s m o na j e d n o m evolucijskom putovanju koje

I d o k sve vie nas postaje svjesno k a k o stvaramo svoju stvarnost, m o

slii vonji vlakom u z a b a v n o m parku: poinje polako, no to dalje

e m o poeti uivati u t o m u to sve vie stvaramo o n a k v u stvarnost

idemo, sve je bra. A jo uvijek n i s m o nali nikakve konice. Na n e

kakvu elimo, stvarajui na taj nain bolji svijet za sve.

sreu, nikakvo nagomilavanje znanja i tehnike, znati kako i to nije

donijelo sa s o b o m i m u d r o s t kako to iskoristiti za dobrobit planeta i
svih nas na njemu. Mi s m o p a m e t n i , ali ne i m u d r i .
Odvijaju se o g r o m n e promjene. Devedeset p o s t o u k u p n i h znanstve
n i h spoznaja skupljeno je tijekom ivota generacije r o e n e p o e
t k o m dvadesetog stoljea. O n a je doivjela da znanstvena fantastika
iz djetinjstva postane znanstvena injenica. Paradoksalno je to n a m

242

243

se s poveanjem znanja stvara osjeaj neznanja i n e m o i . to je vie

Z n a n o s t se razvila kroz niz kontroliranih eksperimenata koje je m o

znanja, z n a m o sve manje, jer sve vie loga ne z n a m o i sve se vie m o

gue ponoviti u prirodi, s ciljem da ih se formulira u matematike za

r a m o oslanjati na strunjake da n a m uine i najjednostavnije stvari.

k o n e i teorije. Ni u j e d n o m p r a k t i n o m pogledu ovjek se ne smatra

Z n a n o s t i tehnologija, koje su nas dovele do ove o g r o m n e ekspan

dijelom prirode. ovjek, istraiva, m o r a se odvojiti od prirode, od

zije znanja i moi, imaju neke neeljene posljedice kojih tek sada

svog eksperimenta. Ali ne priznaje da ba njegov eksperiment mije

postajemo svjesni, o n e zbog kojih vlaki postaje tako potencijalno

nja p r i r o d u niti priznaje da on s a m utjee na rezultat, jer bi t i m e p o

opasan. Dogaaji se odvijaju tako b r z o da zapravo po prvi put m o

rekao da je objektivan. Da bi se u tom sluaju dolo do objektivnog

e m o vidjeti na pravac. M o e m o na naim televizijskim e k r a n i m a

rezultata, neki drugi istraiva m o r a o bi kontrolirati prvog, to bi

vidjeti kako se unitavaju kine u m e u Brazilu i itati u n o v i n a m a o

stvorilo n e m o g u u i beskonanu regresiju: bilo bi to poput slikara

g l o b a l n o m zatopljenju planeta. Znanstvenici prate ozonske rupe na

koji bi p o k u a o naslikati cijeli krajolik, ukljuujui i samoga sebe. On

m o n i t o r i m a . Sad se ne postavlja pitanje hoe li b u d u n o s t biti d r u

ne m o e naslikati slikara kako slika sliku.

kija, ak niti koliko drukija: sada je pitanje h o e m o li uope imati

Doli s m o do toga da se prema prirodi o d n o s i m o kao da je stroj:

budunost.

n a m e e m o joj vanjske zakone koji ne proistjeu iz njezinog vlastitog

bia.

Svijet je sada previe opasan za bilo to drugo osim za Utopiju.

-

Buckminster Fuller

Stroj je po prirodi stvari predvidljiv. Teorijski, sve to je p o t r e b n o

uiniti jest nai pravila i otkriti sve dijelove. Dakle, nastojali s m o
naslikati to detaljnije sliku p r i r o d e , a na slikara s m o zaboravili.

Osvrnemo li se oko sebe, koliko je nas zadovoljno onim to vidi? Svatko

Znanje je bilo o d v o j e n o od iskustva: bilo je neto to se ui u ko

od nas doivljava sve vei pritisak da je potrebna promjena. A svi mi

li iz d r u g e ruke, a p s t r a k t n o tijelo teorije koje postoji neovisno od

i m a m o svoju ulogu u tomu da ovaj vlaki zamrene tehnologije i moi

uenika i raste sve vrijeme. Jedino je bila vana teorija kao k o n a n i

zadrimo kako ne bi izmakao kontroli, uz nesagledive posljedice po pla

proizvod, a ne k a k o se do nje dolo.

net. Mi ga m o r a m o kontrolirati, a ne iskakati iz njega. Pitanje je kako?

Ovaj nain objektivizacije znanja ozbiljno ograniava vrstu znanja

Upravo je pojedinac izvor kreativnosti: on omoguava drutvenu evo

kojeg m o e t e usvojiti. U krajnjem smislu, emocije, umjetnost i m e

luciju i upravo o razini svijesti pojedinca u drutvu ovisi razina svijesti

uljudski o d n o s i podcijenjeni su jer se temelje na subjektivnom

toga drutva.

iskustvu. ini se da se z n a n s t v e n i zakoni ne o d n o s e na s t v a r n o

Drutvene promjene poinju s mijenjanjem pojedinaca. Suoeni s m o

ljudsko iskustvo.

s m n o g i m drutvenim i ekolokim problemima. Ako elimo razvijati

Metafora predvidivog, objektivnog svijeta u z d r m a n a je teorijama

drutvo koje se moe uinkovito boriti s problemima, m o r a m o reagirati

k v a n t n e fizike. to dublje istraujemo, postaje sve jasnije da p r o

o d m a h . Budui da vrijeme prolazi a znanje se uveava, neodgodivo je

m a t r a ima utjecaj na p r o m a t r a n i p r e d m e t i da je p r o m a t r a sasta

potrebno pronai odgovore na ova dva pitanja: Koja znanja imaju vrije

vni d i o svakog z n a n s t v e n o g e k s p e r i m e n t a . Svjetlo je u obliku vala

dnost? to treba uinili?

ili estice, ovisno o t o m u k a k o postavite e k s p e r i m e n t . N i k a d a ne

Vanjski smo svijet unitili proizvodima znanosti i tehnologije. Stajalita

m o e t e t o n o utvrditi obje stvari: i gdje je estica i kada je t a m o .

i pogled na svijet koji su n a m donijeli ovu znanost i tehnologiju duboko

Svijet je u svojoj biti n e p r e d v i d i v . Kvantna fizika potiskuje d o m i

su ukorijenjeni u naoj kulturi i ostavljaju dubok trag na na unutarnji

n a n t n u znanstvenu metaforu da svemir funkcionira poput satnog

svijet.

mehanizma.

244

245

Nova objanjenja i ideje teorije sustava, kao i prouavanja kaosa i

v n i m ivotom, kao nastavnik koji je postao suvian jer je osposobio

reda, pokazuju da ak i u j e d n o s t a v n i m sustavima nije m o g u e pra

svoje uenike da sami ue.

titi sve promjenjive vrijednosti, a da male varijacije m o g u pomjeriti

N L P je dio pokreta koji iz d a n a u d a n postaje sve jai: pokreta za veu

cijeli sustav. To je poetak revolucije, to u cjelini mijenja na pogled

uinkovitost, za graciozno, m u d r o i u r a v n o t e e n o koritenje vjetina

na prirodu.

i znanja koje i m a m o . M n o g o m o e m o nauiti iz m a k s i m e : Mi ne

Kaos je predvidiva sluajnost, ideja utjelovljena u t a k o z v a n o m efe

posjedujemo svijet, mi samo r a d i m o stvari to je m o g u e bolje."

ktu leptira. Tako je nazvan n a k o n objavljivanja intervjua s ameri

Mi o t k r i v a m o sebe i svoju sposobnost bivanja u lijepom i privlanom

k i m m e t e o r o l o g o m Hdvvardom Lorenceom p o d naslovom: Moe

svijetu beskonanih iznenaenja.

li z a m a h krila j e d n o g leptira p o k r e n u t i t o r n a d o u Teksasu?" Lorence

je koristio raunalni sustav za praenje vremena. U m o r a n od utipka

Ljudi putuju da bi se divili

vanja dugakih brojeva, mislio je da nee doi do neke promjene za

visini

okrui li ih na nekoliko d e c i m a l n i h mjesta. Iznenadio se otkrivi da

velikim

je to p o t p u n o poremetilo v r e m e n s k u p r o g n o z u . N e z n a t n a promjena

dugakim

rijekama

na p r a v o m mjestu m o e imati o g r o m n e posljedice. O v i m e se jasno

kruenju

zvijezda,

daje do znanja da ne m o e m o i dalje nekanjeno eksperimentirati jer

a prolaze pokraj sebe i ne zaudivi se.

je cijela p r i r o d a sustav, a ne neto odvojeno od nas. Nepoznavanje

planina,
morskim

valovima,
i irokom prostranstvu

mora,

Aurelije

Augustin

sustava uvijek biva kanjeno", kae Gregory Bateson knjizi Koraci

ka ekologiji uma".
O v e nove znanstvene m e t o d e doputaju n a m d a p o n o v n o b u d e m o
dio p r i r o d e . Na isti nain N L P k a o metafora povezuje nas s naim
subjektivnim iskustvom i izraava sustavnu p r i r o d u naeg unutar
njeg iskustva.
Mi sada z n a m o koliko je sloen vanjski svijet i z n a m o neto o utjecaju
kojeg mi, nevidljivi promatrai, i m a m o na vanjski svijet. Posljedice
naeg naina razmiljanja vjerno se odraavaju u vanjskom svijetu.
Svemir je savreno o r u e p o v r a t n e reakcije. to mislimo, to i dobi
v a m o . elimo li promijeniti svijet, p r v o m o r a m o promijeniti sebe.
M o r a m o istraivati i mijenjati svoje unutarnje iskustvo, ako elimo
m u d r o utjecati na oblikovanje vanjskog svijeta.
N L P kao znanost o strukturi subjektivnog iskustva omoguuje n a m
istraiti sebe. To je znanost o t o m u kako se stvaraju modeli. On ne
u z i m a ve postojee modele da bi ih predstavio kao stvarnost.
Kao nain postizanja savrenstva, u v u k a o se i vri utjecaj na m n o
gim p o d r u j i m a . Kada se taj proces zavri, m o g l o bi se dogoditi da
prestane postojati kao odvojena disciplina. Stopio bi se sa svakodne-

246

247

ULAGANJE U SEBE
Sve je vie nas koji s m o u potrazi za u n u t a r n j i m zadovoljstvom. Ra
zliiti ljudi nazivaju to razliitim i m e n i m a : razvoj osobnosti, o s o b n a
evolucija, samo-razvoj, samo-realizacija, d u h o v n i razvoj ili stjecanje
uvida u svoje sposobnosti.
P r e m a Peteru Russellu i njegovoj izvrsnoj knjizi Zemlja u buenju",
p o d r u j e o s o b n o g rasta je u p o r a s t u i p r e m a g r u b i m p r o c j e n a m a
udvostruava se svake godine. Razvoj o s o b n o s t i u najirem smislu
o b u h v a a niz razliitih aktivnosti, ukljuujui meditaciju, jogu, tai
chi, savjetovanje, getalt terapiju, rad u g r u p a m a , transakcijsku ana
lizu, p r e o b r a z b u , teajeve za stjecanje s a m o p o u z d a n j a i m n o t v o
d r u g i h , ukljuujui n a r a v n o i NLP.
Svakog od nas privue j e d a n ili d r u g i razvojni put, na razliite nai
ne i u razliito vrijeme. injenica to itate ovu knjigu ukazuje na to
da vas t r e n u t a n o privlai NLP.
Vi najbolje znate koji vam put t r e n u t a n o najbolje odgovara. Koji
god put izabrali, zahtijevat e od vas neka ulaganja u vidu v r e m e n a
i novca. Podrazumijevat e planiranje i putovanja, kupovanje knjiga
ili kaseta, p o h a a n j e teajeva. Vi, ustvari, ulaete j e d a n dio novca
koji prolazi kroz vae r u k e u razvoj vlastite osobnosti. Svatko od nas
potroit e razliite s u m e u razliito vrijeme.
Vrijedi odvojiti nekoliko m i n u t a za m a k a r priblino izraunavanje
koji ste postotak p r i h o d a uloili u sebe u posljednjih nekoliko godi
na. Najprije napravite popis o n o g a to smatrate aktivnostima koje
spadaju m e d u ciljeve o s o b n o g razvoja u v a e m u ivotu. Dakle, to su
o n e aktivnosti koje su, na neki nain, generativne i ostavljaju trajan
utjecaj, o n e koje su korisne tijekom itavog ivota. Meditacija ima tu
kvalitetu, a sladoled je n e m a .

249

NLP_JUbhPH U'IUNNUK & JUHN b t V m U U K

ULAuANJc

SEBE

Sada napravite priblinu procjenu financijskih trokova za svaku od

savjetnici, terapeuti, psihijatri, medicinske sestre, socijalni radnici,

tih aktivnosti. P r i t o m uoite i koristi koje ste dobili. P o t o m sve zbro

slubenici koji nadgledaju bive zatvorenike, savjetnici direktora i

jite. Koji je to postotak vaeg u k u p n o g p r i h o d a u t o m razdoblju?

trgovci. N L P poboljava uinkovitost na poslu i poveava osjeaj

Bilo bi zanimljivo usporediti ovo s p o s t o t k o m u k u p n o g p r i h o d a k o

blagostanja. M n o g i strunjaci koriste N L P kako bi postali financij

jeg k o m p a n i j e troe na o b u k u i razvoj zaposlenih. Za najvei broj

ski jo uspjeniji, tako da ostvaruju opipljive k a m a t e na svoju inve

kompanija to je oko j e d a n ili dva postotka. U najuspjenijim k o m

sticiju u n o v a n o m obliku.

panijama on se blii iznosu od deset posto.

Sudionici esto priaju o n o v i m d i m e n z i j a m a iskustva, n o v i m i

Koji postotak svog p r i h o d a ulaete u sebe odraava koliko se cijeni

v o t n i m perspektivama, veem izboru, kreativnim idejama i n o v i m

te. Vi ste svoj vlastiti najvrjeniji izvor i ulaganje u sebe m o e ispasti

vjetinama koje primjenjuju. Poveana svijest i fleksibilnost d o v o d e

najbolja investicija koju m o e t e uiniti.

do revitalizacije i o s o b n o g i profesionalnog ivota.

Ulaete li u sebe koliko biste eljeli? Posve n e o v i s n o od unutarnjih

Iako to s p o m i n j e m o tek na kraju, a to nije nevano, N L P je zabavan.

koristi, moraju t a k o e r postojati i financijske koristi.

Teaj je neto emu se veselite, prilika za uivanje i susretanje sa za

I m a m prijateljicu koja je u j e d n o m t r e n u t k u svoga ivota bila neza

nimljivim ljudima.

dovoljna svojim ivotom. Radila je kao kuharica s p l a o m od oko

Uiti m o e t e iz N L P knjiga, no N L P je e k s p e r i m e n t a l a n . On p o d r a

s e d a m tisua funta godinje. Za tri ili etiri g o d i n e uloila je oko

zumijeva postojanje perceptivnih filtera, obrazaca i vjetina u vaem

deset p o s t o svog p r i h o d a u razvoj svoje osobnosti i na razliite vrste

ponaanju, prije nego ideja u vaoj glavi. O s o b n o iskustvo s d r u g i m a

obuka, ukljuujui i N L P o b u k u . Promijenila je sebe i svoj ivotni

ima vei znaaj i utjecaj od pieve rijei. N L P m o r a t e koristiti na

stil. Sada tvrdi da joj je ivot m n o g o bogatiji, a i vie zarauje: oko

razini iskustva elite li da za vas ima n e k u vrijednost.

dvadeset tisua funta godinje. P r o t o k novca kroz na ivot tono

N L P predavanje predstavlja s i g u r n o okruenje u kojemu se prakti

odraava tijek naih misli. Stoga, elite li promijeniti stanje na svom

n o uvjebavaju obrasci sa s i m p a t i n i m ljudima i uz nadzor.

r a u n u , promijenite n a i n razmiljanja. O v o je sredinja ideja svije

Postoji j e d n a stara kineska izreka:

sti o napretku.
O p e n i t o reeno, elite li promijeniti svoju vanjsku stvarnost, naj

ujem i zaboravim.

prije promijenite svoj unutarnji svijet.

Vidim i z a p a m t i m .

N L P je u vezi s mijenjanjem u n u t a r n j e stvarnosti. Ako ne postoje

Uinim i r a z u m i j e m .

j a s n o vidljive koristi, ne postoji ni motivacija za ulaganje v r e m e n a i

novca. Koje su koristi od ulaganja u N L P p o d u k u ?

Ulaganje u teaj stoji vie od knjiga i sasvim je o p r a v d a n o p o z o r n o

Ljudi u g l a v n o m dolaze radi o s o b n o g razvoja. Moda prolaze kroz

ga razmotriti. N o , korist je n e u s p o r e d i v o vea.

razdoblje promjena u svom ivotu, a nedostaju im vjetine i alati

Jedini nain da saznate je li N L P o b u k a za vas je da u nju - krenete.

da ih izvre. D r u g i su, pale, m o d a j e d n o s t a v n o svjesni da im ivot

U dijelu koji slijedi p o n u d i t e m o v a m svoje miljenje k a k o izabrati

m o e biti ispunjeniji.

teaj koji je najbolji za vas.

Neki dolaze p r v e n s t v e n o iz profesionalnih razloga, iako osobni i

profesionalni razvoj idu j e d a n s d r u g i m r u k u p o d r u k u . N L P vje
tine od neprocjenjive su vrijednosti k a o i n t e r p e r s o n a l n e vjetine.
M n o g i strunjaci koriste N L P u svom poslu: nastavnici, prodavai,

250

251

l i D u n

BLr

I tt-AJA

Treba razmotriti trokove p o d u k e i mjesta u kojemu se teaj odr

ava, k a o i je li vrijeme p o g o d n o . Ne zaboravite u trokove teaja
d o d a t i i trokove putovanja i smjetaja.
Koliko d u g o traje teaj? Kako se uklapa u vae ostale obveze?
Koliko su uvjeti fleksibilni? Upisujete li cijeli teaj, u koji ste p o t o m

IZBOR NLP TEAJA

upleteni sviao vam se ili ne, ili je organiziran po stupnjevima, koje

U o v o m e m o dijelu dati smjernice koje v a m m o g u p o m o i pri izbo

pozita i otkaza? Kako je teaj vremenski organiziran? R a d n i m da

m o e t e upisati kako vam odgovara ili ne moete? Koji su uvjeti d e

ru N L P teaja.

n o m ili v i k e n d o m ? Tijekom p o d u k e za stjecanje zvanja strunjaka

P o n u d a sadri velik broj r a z n o v r s n i h N L P teajeva. T r e n u t a n o

obvezne e se vjebe esto odravati naveer.

m o e t e birati i z m e u d v o d n e v n i h u v o d n i h teajeva, teajeva vie

I n s t r u k t o r i uvelike utjeu na teaj. Neki organizatori pozivaju svjet

razine, ukljuujui i specijalizirane teajeve za p r i m j e n u NLP-a na

ski p o z n a t e strunjake. To poveava trokove, no ne zaboravite da se

o d r e e n o m p o d r u j u , te d u e p r o g r a m e obuke. M n o g e organizacije

o n i o b i n o d u e vrijeme time bave i imaju vie iskustva.

n u d e besplatne u v o d n e teajeve u veernjim satima kako biste mogli

U s v e m u su najvaniji vai osobni osjeaji i procjena teaja i p r e d a

otkriti vie o njima i o teajevima koje n u d e .

vaa. Vodite r a u n a o vlastitoj procjeni i o o n o m u to vam je vano.

Postoji itav niz teajeva p o s e b n o osmiljenih za primjenu NLP-a na

Sviaju li vam se i potujete li nastavnike? Jeste li ostvarili uzvrat i

p o j e d i n i m p o d r u j i m a , kao to su obrazovanje, poslovanje, prodaja,

imaju li oni osobni integritet u koji se m o e t e pouzdati? O s o b n i se

prezentacije, sastanci, pregovori, glazba, a k u p u n k t u r a , savjetovanje,

stilovi veoma razlikuju. O d g o v a r a li vam njihov stil? Moete li od

psihoterapija i hipnoterapija. Postoje t a k o e r i teajevi za d o p u n j a

njih neto nauiti?

vanje, koji n u d e najnovije obrasce NLP-a i razvoja.

Najprije saznajte to vie moete. Kontaktirajte organizatore i pitajte

Teaj za stjecanje zvanja strunjaka ili d i p l o m e znaajan je korak. To

ih za teajeve. Objasnite im svoje zahtjeve. uvajte se o n i h organi

o b i n o p o d r a z u m i j e v a o b u k u tijekom sto pedeset sati, r a s p o r e e n i h

zacija koje omalovaavaju ostale. To je v e o m a neprofesionalno i naj

u dvadesetak dana. Sve vie organizacija n u d i kratku o b u k u p o d ra

vjerojatnije se koristi za prikrivanje vlastitih slabosti. D o b r a orga

zliitim nazivima i po izboru, a p o t o m due teajeve, tijekom kojih

nizacija ne s m a t r a n u n i m podcjenjivati druge. M n o g e organizacije

se razina podie na zvanje strunjaka ili stjecanje d i p l o m e .

otvaraju svoja vrata o d r e e n i h dana u veernjim satima: tada otiite

Sljedei je korak teaj za stjecanje zvanja vieg strunjaka ili vie di

t a m o i razgovarajte s i n s t r u k t o r i m a . M n o g i m a je u s m e n a p r e p o r u k a

p l o m e , to t a k o e r zahtijeva isto toliko v r e m e n a . Postoje t a k o e r

kljuni kriterij. M o d a imate prijatelje ili p o z n a n i k e koji su proli

teajevi o n o v i m pravcima razvoja i teajevi za instruktore.

p o d u k u i koji v a m m o g u dati informacije od neprocjenjive vrije

Prvo praktino pitanje koje sebi m o r a t e postaviti jest koju o b u k u

dnosti. M n o g i ljudi vie vole prihvatiti p r e p o r u k u prijatelja kojeg

elite. To vam m o e biti jasno od s a m o g poetka, no m o d a je p o

potuju i kojemu vjeruju, a drugi, pak, radije odluuju sami.

t r e b n o da formulirate svoje ideje n a k o n skupljanja informacija. e

Britanske N L P u d r u g e odravaju godinje konferencije, tijekom k o

lite li j e d n o s t a v n o p o h a a t i neki N L P teaj ili se elite specijalizirati

jih m o e t e kontaktirati m n o g e organizacije i instruktore. Nacional

na n e k o m primijenjenom p o d r u j u ? A k o elite ovo d r u g o , koje bi

ne konferencije izvrsna su mjesta za d o b r o informiranje o NLP-u.

to p o d r u j e bilo? Je li vam p o t r e b n a d i p l o m a ili kvalifikacija n a k o n

A k o ste uivali itajui ovu knjigu, m o d a e v a m biti zanimljiv p o

obuke?

d a t a k da su njezini autori i s t o d o b n o i najstariji organizatori N L P

252

253

teajeva u Velikoj Britaniji. elite li p o d r o b n i j e informacije, m o e t e

ih kontaktirati izravno. Pogledajte dio na kraju knjige p o d naslovom
O autorima".

NLP O R G A N I Z A C I J E U SVIJETU
U p r v o m izdanju knjige dali smo iscrpan popis NLP organizacija u svije
tu. No, broj organizacija u meuvremenu je toliko narasao da to vie nije
izvedivo. Odluili smo ograniiti ovaj dio na nacionalne organizacije.
Namjeravali smo napraviti to potpuniji aktualan popis i ao nam je ako
n a m je neto promaklo ili ako smo pogrijeili. Molimo vas, poaljite sve
ispravke i d o p u n e informacija autorima (pogledajte dio 0 autorima"
radi adrese).

NACIONALNE NLP ORGANIZACIJE

FINSKA
Finnish Association of NLP
Vehkatie 25 as.
04400 Jarvenpaa
ITALIJA
HPNL
Via Bandello 18
20123 Milano
MAARSKA
Hungarian association for NLP
Budapest XIV
Thokoly O. 162
ili:
Stephen Molnar
Tschaikowsky Strasse 6
8000 Muenchen
NJEMAKA
Pogledati knjigu Wer treniert NLP?"
Inke Jochirns (Junfermann, 1992.) radi
potpunog popisa organizacija instruktora.

254

255

VICARSKA
NLF World
International English language magazine
HRVATSKA
Udruga trenera neurolingvistikog programiranja
Sjedite udruge: Tukanac 12/3
info@nlp.com.hr
Tel: 01 4834 525
NLP World
Les 3 Chasseurs
1413 Orzens
Vaud
VELIKA BRITANIJA
ANLP
280 Corser Street
Stourbridge
DY8 2DQ
NLP publikacije u Velikoj Britaniji:
Rapport (izdaje ANLP, vidi gore)

VODI KROZ INFORMACIJE O NLP-u

Raunalne m r e e
Postoji dio o NLP-u u AlExpert forumu na CIS ( C o m p u s e r v e In
formation Services), m e u n a r o d n o j oglasnoj ploi. Za informaciju
obratite se p i s m o m na adresu:
15-16 Lower Park Row
P O Box 676
Bristol BS99 1 YN
Software
O N L P softwareu pogledajte u dijelu o autorima.

SJEDINJENE AMERIKE DRAVE

NAANLP
7126 E. Shea Blvd., Suite
B 184
Scottsdale, AZ 85254
NLP publikacije u SAD-u:
Anchor Point Magazine, PO Box 286
Lranktown, CO 80116
Rapporter Newsletter
740 East Mingus Avenue 2013
Cottonwood, AZ S86326

Mrea organizacija
Popis lokalnih organizacija NLP-a tiskana je u asopisu Rapport
(vidi dio o organizacijama u svijetu).
Za ope informacije o NLP teajevima, knjigama, audio i videokasetama u Velikoj Britaniji, kontaktirajte:
ANLP
28 C o r s e r Street
Stourbridge
DY8 2 D Q

T h e Vak Newsletter
240A Twin Dolphin DR.
Redwood City, CA 94065

Za d r u g e zemlje informacije potraite kod nacionalnih udruga i u

c e n t r i m a za obuku.

NLP izdavake kue:

Metamorphous Press, Inc.
PO Box 10616
Portland, OR 97210-0616

256

257

LI I c K A I U K A 0

Frogs

into

NLP-U

Princes

Richard Bandler and John Grinder, Real People Press, 1979.

Prireen transkript s predavanja koji obuhvaa velik broj glavnih NLP obrazaca:
usidravanje, novo uokvirivanje, sustave predstava, uzvrat i pokrete oima kao zna
kove pristupanja. U knjizi ima prilian broj digresija i anegdota.

LITERATURA O N L P - u
Slijedi p r e g l e d knjiga o N L P - u i n j e g o v i m p r i m j e n a m a na o d r e
e n i m p o d r u j i m a . P o p i s nije i s c r p a n , a n e k e su knjige m o g l e biti

Magic

and

Action

Richard Bandler, Meta Publications, 1985.

Ova je knjiga sastavljena od prireenih transkripata s videosnimaka Richarda Ban
dlera u radu s pacijentima na problemima agorafobije, straha od predstavnika vlasti
i oekivanih gubitaka. U dodatku je obraeno lijeenje simptoma posttraurnatinog
stresa NLP metodama.

n a v e d e n e u vie klasifikacija. K r a t a k u o p e n k o m e n t a r p r e d s t a
vlja n a p u t a k u daljnjem i z b o r u knjiga.

Neuro-Linguistic

P o p i s je p o d i j e l j e n u etiri k a t e g o r i j e : O p i d i o , N L P u p o s l o v a n j u

Expirience

i trgovini, N L P u obrazovanju i NLP u zdravstvu i terapeutskoj

p r a k s i . U svakoj su klasifikaciji knjige p o r e d a n e a b e c e d n i m re
dom.

Programming

Volume

1,

The

Study

of

Structure

of

Subjective

Richard Bandler, John Grinder, Robert Dilts, Judith DeLosier, Meta Publications,
1980.
Pregled iscrpnih naputaka za modeliranje, obuhvaa strategije elicitacije, dizajnira
nja, utilizacije i instalacije.

Velik broj knjiga o N L P - u t i s k a n je u S A D - u i nije ih l a k o n a b a v i

Reframing:

ti. R a d i i n f o r m a c i j a o N L P k n j i a r a m a , najbolje v a m je o b r a t i t i se
najblioj N L P o r g a n i z a c i j i ili p o g l e d a t i d i o Obavijesti o NLP-u".
Zahvaljujemo Michaelu Breenu i Michaelu Neillu na p o m o i pri
sastavljanju o v o g dijela.

The

OPI DIO
Change

your

Mind

and

Keep

the

Change

Steve and Connirae Andreas, Real People Press, 1987.

Preraeni transkript predavanja koja su drali autori. Prua uvid u veliki broj
tehnika Richarda Bandlera za mijenjanje submodaliteta, obrazaca fijuka, mije
njanje kriterija i gaenje kompulzivne neuroze.
Heart

of

the

Mind

Steve and Connirae Andreas, Real People Press, 1990.

NLP strategije primijenjene na irok spektar, ukljuujui i uporabu vremenskih
crta za promjenu osobnosti. Jedna od najboljih knjiga glede primjene.
An

Insider's

Guide

to

Submodalities

Richard Bandler and Will MacDonald, Meta Publications, 1988.

Knjiga obuhvaa irok spektar rada na submodalitetima, ukljuujui promjenu
uvjerenja i varijacije fijuk obrasca. Najiscrpniji pregled submodaliteta u ovom tre
nutku.

258

Ne uro-Linguistic

Programming

and

the

Transformation

of Meaning

Richard Bandler and John Grinder, Real People Press, 1982.

Knjiga s prireenim transkriptima predavanja o uokvirivanju. Obuhvaa dio o pre
govaranju dijelova, stvaranju novih dijelova, novom uokvirivanju u est koraka i
ponovnim uokvirivanjima u sustavima kao to su obitelj ili organizacija.
Structure

of Magic

Richard Bandler and John Grinder, Science and behaviour Books, 1975.
Prva i najbolja knjiga o metamodelu: veoma je detaljna i s materijalom o transformacijskoj gramatici. Metamodel je predstavljen u obuhvalnom kontekstu psihoterapije.
Trie

Structure

of Magic

Richard Bandler and John Grinder, Science and behaviour Books, 1976.
Nastavak knjige Struktura magije 1. Iscrpan prikaz sinestezije, neusuglaenosti i susta
va predstava u kontekstu obiteljske terapije.
Using

Your Brain for

Change

Richard Bandler, Real People Press, 1985.

Prireen transkript s predavanja Richarda Bandlera na temu obrazaca submodaliteta,
ukljuujui i obrazac fijuka. U razvoju glavnih submodaliteta iznose se neke veoma
zanimljive ideje.
An

NLP

Workbook:

Advanced

Tehniques

Book

Phil Boas with Jane Brooks, Metamorphous Press, 1985.

Pregled vjebi iz kuta instruktora. Nema uvoda.

259

NLPJOSfcPH

O'CONNOR

&

JOHN

btYMOUK

i i L n u i u n H

II

L r

- u

A framework for Excellence

Charlotte Bretto, Grinder DeLozier Associates, 1989.
Odlian i iscrpan prirunik s materijalima i vjebama za teaj stjecanja zvanja stru
njaka.

Tools for Dramas

Robert Dills and Todd Epstein, Meta Publications, 1991.
Bogatstvo strategija i tehnika kreativnosti. Jedan od najaktualnijih prikaza mode
liranja.

Emotional Hostage
Leslie Cameron-Babdler and Michael Lebrau, Future Pace Inc., 1985.
Praktina knjiga koja se bavi emocionalnim problemima i problemima meuljudskih
odnosa.
Vie Empriht Method
Leslie Cameron-Bandler, David Gordon and Michael Lebeau, Future Pace Inc., 1985.
Detaljne metode modeliranja savrenstva na bilo kojem podruju. Prirunik s pristu
pom korak po korak.

Various NLP Monographs

Robert Dilts, Dynamic Learning Center.
Spiralno ukoriene monografije: ..Albert Einstein, Neuro-Lingustic Analysis of a
Genious"; ,,'lhe Cognitive Patterns of Jesus of Nazareth"; Moshe Feldekrais, NLP
of the Body"; NLP and the Life Extension" (with Jaap Hollander); NLP in Trai
ning Groups"; ..Overcome Resistance to Persuasion with NLP" (with Joseph Yeager);
,,'lhe Parable of the Porpoise"; ..Spelling Strategy"; Walt Disney, the Dreamer, the
Realist and the Critic"; ..Wolfgang Amadeus Mozart". Moete ih nabaviti izravno od
izdavaa.

Know How, Guided Programs to Inventing Your Own Best Future

Leslie Cameron-Bandler, Michael Lebeau and David Gordon, Future Pace Inc., 1985.
Praktina primjena emprint modela u prehrani i zdravstvu, u odgoju djece i u me
uljudskim odnosima.

Developing Co-operative Relationships

Gene Early, published by Gene Early, 1980.
Knjiica koja daje prikaz primjene NLP-a u razvoju i odravanju kooperativne sura
dnje, kada zajednitvo i dogovor dolaze do izraaja.

heeling Good about feeling Bad

Pat Christoppherson, Golden Egg Publishing, 1987.
O integriranju boli i bolnih sjecanja u vlastiti svakodnevni ivot.

Ihe Happy Neurotic

Geoff Graham, Real Option Press, 1988.
Engleska knjiga o aspektima NLP-a. Najvei dio materijala nalazi se u knjizi Using
Your Brain for a Change".

Results on Target
Bruce Dilman, Outcome Publications,1989.
Izvrsno, detaljno istraivanje rezultata na poslu i kod kue.
Aplications of Neuro-Linguislic Programming
Robert Dilts, Meta Publications, 1983.
Niz seminara o metamodelu i primjeni NLP-a u poslovanju, prodaji, obrazovanju,
pisanju i zdravstvu.
Changing Belief Systems with NLP
Robert Dilts, Meta Publications, 1990.
Knjiga koncipirana poput prirunika o promjenama uvjerenja. Detaljna je, a sadri i
obrasce kao to su meta-ogledalo i od neuspjeha do povratne informacije.
Roots of Neuro-I.inguistic Programming
Robert Dilts, Meta Publications, 1983.
Sadrajna knjiga koja obuhvaa tri ranija rada. Prvi obuhvaa NLP materijal s teori
jama o radu mozga, drugi opisuje istraivanje EEG itaa i sustava predstava, a trei
govori o metamodelu, promijenjenim stanjima svijesti i metafori u terapeutskom
kontekstu.

.'(.(I

Trance-Formations: Neuro-Linguistic Programming and the Structure of Hypnosis

John Grinder and Richard Bandler, Real People Press, 1981.
Prireen izvod s predavanja o hipnozi. Daje jasna i detaljna objanjenja uvoenja
u trans s vjebama podijeljenim na manje korake, kao i zanimljive prie i primjere
hipnolikih obrazaca. Tehnike koritenja obuhvaaju novo uokvirivanje, generator
novog ponaanja, kontrolu bola i amneziju.
Turtles all the Way Down
John Grinder and Judith DeLozier, Grinder DeLozier Associates, 1987.
Prireen transkript s predavanja o njihovim novim istraivanjima o preduvjetima
genijalnosti i nunoj mudrosti, stilu i eleganciji koji moraju postojati prigodom pri
mjene NLP ideja.
Leaves Before the Wind
John Grinder, Judith DeLozier and Charlotte Bretto, Grinder DeLozier Associates,
1990.
Niz lanaka o NLP-u, hipnozi, izljeenju i vjetinama.

261

L I I c n A I U nA

Challenge for Excellens

S. L. Gunn, Metamorphous Press, 1986.
Postizanje savrenstva pomou tjelesne kondicije, uravnoteene fiziologije i odgova
rajuih obrazaca misli. Korisna svim nastavnicima koji ele razviti vjetine NLP-a u
drutvenim igrama ili igrama na otvorenom.
'Ihe Excellence Principle
S. L. Grunn, Excellence Unlimited, 1981.
Prirunik na uvodnoj razini, temeljen na pretpostavci da je zabava preduvjet savr
enstva.
Monster and Magical Stic
Steven Heller and Terry Steele, Falcon Press, 1987.
Razumljiva i zanimljiva knjiga o hipnozi i transu.
The Secret of Creating your Future
Tad James, Advanced Neuro-Dynamics, 1989.
Saznajte vie o vremenskim crtama kroz metaforine pustolovine Miltona i aro
bnjaka.
Timeline Teraphy and the Basis of Personality
Tad James, Meta Publications, 1988.
Detaljan i jasan uvid u vremenske crte, metaprograme i druge obrasce. Nije na uvo
dnom stupnju.
Fine Tune your Brain
Genie Laborde, Syntony Publishing, 1988.
Kao nastavak ..Influencing with Integrity", ova knjiga obraduje komunikacijske
obrasce, rezultate uklapanja, suglasnosti i metafore.
Magic De trustified
Byron Lewis and Frank Pucelik, Metamorphous Press, 1982.
Uvod u pojedine dijelove NLP-a. Opirno obraduje metamodel, komunikaciju, kako
stvaramo mape svijeta, sustave predstava i znakove pristupanja.
NLP: Tlie Wild Days, 1972.-1981.
Terry Mc Cindon, Meta Publications, 1989.
Kratak, anegdotski prikaz Johnove i Richardove suradnje od samog poetka.
Golf The Mind Game
Tennis: Tlie Mind Game
Marlin M. Mackanzie with Ken Denlinger, Dell, 1990.
Primjena u sportu. Razumljivo i onima koji nisu proli NLP obuku.

262

NLP-U

Vie Art of the Possible

Dawna Markova, Conari Rress, 1991.
Ovo je najopirnija studija komunikacijskih obrazaca utemeljenih na sustavima
predstava, ukljuuje i otkrivanje vlastitih obrazaca.
Basic Techniques: An NLP Workbook
Linnaea Marwell-Mell, Metamorphous Press, 1992.
Prirunik i kaseta s namjerom poduke u temeljnim tehnikama novog uokvirivanja,
usidravanja, znakova pristupanja i metamoela.
Introducing Neuro-Linguislic Programming
Joseph O'Connor and John Seymour, Mandala, 1990.
Odlian uvod u NLP za poetnike. Obuhvatna, jasna i razumljiva knjiga. Sadri pre
gled svih glavnih obrazaca. Dobra kao prirunik: dio o NLP literaturi od neizmjerne
je vanosti, sadri vodi za izbor teajeva i opiran rjenik NLP pojmova. Izravno je
moete nabaviti u Udruzi John Seymour.
Practotoner Manual for lntroductiory Patterns in NLP
Maryann Reese and Carol Yancar, Southern Press, 1986.
Prirunik sastavljen na temelju teaja za stjecanje zvanja strunjaka, ad memoire za
teaj.
Programmers Pocket Summary
Maryann Reese and Alan Densky, Reese and Densky. 1986.
Mali, nepovezan prirunik s osnovnim NLP obrascima u obliku recepata. Nije za
poetnike.
Awaken the Giant Within
Antony Robbins, Simon and Schuster, 1992.
Knjiga o strukturi sudbine i znanosti neuroasocijativnog uvjetovanja (NAC!). Uzbudlji
vo i nadahnjujue tivo, iako nije iskljuivo o NLP-u.
Unlimited Power
Antony Robbins, Simon and Schuster, 1986.
Dobar prikaz temeljnih naela NLP-a i osobne primjene. Napisana osobnim i neposre
dnim stilom, s mnogo anegdota.
Cognitive Harmony
Jerry Stocking, Moose Ear Press, 1991.
Podnaslov An Adventure in Mental Fitness". Daje uvod u NLP koncepte u kontekstu
osobnog razvoja.
Various NLP Monographs
Wyatt Woodsmall, Self published
Business Applications of NLP", The Science of Advanced Behavioral Modelling"; Me-

263

N L K J U i t f M U . U N N U K & J U ti W ) t 1 IVI U U K

taprogram"; ..Language Patterns and Timeline lherapy"; ..Strategies"; ..Lifeline Thera

py"; ..Beyond SElf Awareness". Moe se nabaviti kod Advanced Behavior Modelling.
Basic Teclmiques, Book II
Clifford Wright, Metamorphous Press, 1989.
Skup vjebi s teaja za stjecanje zvanja strunjaka. Najbolje je raditi u skupinama od
dvoje-troje ljudi.
'Hanking About Thinking with NLP
Joseph Yeager, Meta Publications, 1985.
Knjiga koja prije obraduje duh, naela NLP-a, posebice u svijetu poslovanja, nego odre
ene tehnike. Zanimljiv pogled ako su vam ideje NLP-a ve poznate.

NLP U POSLOVANJU I TRGOVINI

Green Light Selling
Don Aspromonte and Diane Austin, Cahill Mountain Press, 1990.
NLP u procesu prodaje, posebice koristan za one prodavae koji poznaju svoj proi
zvod, trite i znaju da mogu bolje.
Beyond Selling
Dan Bagley and Edward Reese, Meta Publication, 1987.
Dobro napisana knjiga o pristupu NLP-u za stjecanje i zadravanje klijenata.
Instant Rapport
Michael Brooks, Warner Books, 1989.
Opiran pregled vjetina uzvrata i usidravanja.
What I hey Don't Teach You in Sales 101
Steven Droydck, Joseph Yeager and Linda Sommers, McGraw Hill, 1991.
Jedan od najboljih i najopirnijih prikaza primjene NLP-a u prodaji. Sadri i odlian
dio o napredovanju".
Making the Message Clear
James Either, Grinder DeLozier Associates, 1987.
NLP disciplina primijenjena u svijetu poslovanja, uglavnom se odnosi na verbalnu
komunikaciju.
Precision: A New Approach to Communications
John Grinder and Michael Master, Precision Models, 1980.
Sustavni obrazac za prikupljanje informacija. Knjiga je napisana u svrhu usavrava
nja poslovnog planiranja, upravljanja i sastanaka.

264

U I t H A I U KA U N L P - U

Influencing with Integrity

Genie Laborde, Syntony Publishing Co., 1984.
Podnaslov Menagment skills for communication and negotiation". Dobar uvod u
NLP u kontekstu poslovanja. Napisana jasnim stilom, obraduje teme kao to su cilje
vi, uzvrat, otrina i fleksibilnost te njihovu primjenu na sastancima i pregovorima.
90 Days to Communications Excellence
Genie Laborde, Syntony Publishing Co., 1985.
Nastavak prirunika ..Influencing with Integrity": predstavlja ulnu otrinu i obrasce
prepoznavanja u malim, lako savladivim cjelinama.
Rapport on the Telephone
Genie Laborde, Syntony Publishing Co., 1991.
U obliku notesa: svaka stranica obraduje neku pojedinanu vjetinu, od postavljanja
ciljeva do iskoraka, navoenja i prikupljanja primjera. Jednostavna primjena NLP-a
u telefonskim razgovorima.
Performance Managrnent
Michael Mc Master, Metamorphous Press, 1986.
Komunikacija i obuka u menadmenlu pomou NLP-a i drugih srodnih pristupa.
Unlimited Selling Power
D. Moine and K. Lloyed, Prentice-Hall, 1990.
Podnaslov How to Master Hypnotic Selling Strategies". Primjenjuje Miltonov mo
del u kontekstu prodaje.
Modern Persuasion Strategies
J. Moine and J. Herd, Prentice-Hall, 1985.
Najbolja knjiga o osobnom utjecaju u kontekstu prodaje. Jasan uvod u temu hipnotikih jezinih obrazaca u svakodnevnom ivotu.
No Experience Necessary
Scott Nelson, Meta Publication, 1990.
Tehnike za postizanje uspjeha u telemarketingu.
The Magic of Rapport
J. Richardson and J. Margoulis, Meta Publication, 1988.
Stvaranje uzvrata i hipnotike tehnike uvjeravanja.
Sales: The Mind's Side
James E. Robertson, Metamorphous Press, 1989.
Obraduje psihologiju i mentalnu obuku primijenjenu u prodaji. Usredotouje se
vie na prodavae nego na strategije prodaje.

265

N L f . J U i t K r l U l U N N U n & JUHN i fc T M U U K

Successful Selling with NLP

Joseph O'Connor and Robin Prior, Thorsons, 1995.
Koritenje NLP-a u poveanju usuglaenosti zadovoljstva u trgovakom zanimanju.
Praktian prirunik, ali opirno obraduje i proces prodaje, razloge kupnje, ciljeve i
vrijednosti, kao i menadment u trgovanju.
Training with NLP
Joseph O'Connor and John Seymour, Thorsons, 1994.
Prirunik i praktini vodi s opirnim prikazom temelja obuke. Postoji poglavlje o
vjetinama prezentacije, planiranja i procjenjivanja rezultata obuke.

NLP U OBRAZOVANJU
Master Teaching Techniques
B. Cleveland, Connecting Link Press, 1984.
Prirunik za nastavnike: daje primjenu osnovnih elemenata NLP-a u nastavi. Vje
be iz knjige daju najbolje rezultate u malim skupinama.
Righting the Educational Conveyor Belt
Michael Grinder, Metamorphous Press, 1989.
Dobra i detaljna primjena NLP ideja u nastavi. Korisna, zanimljiva i praktina
knjiga.
Meta-Cation: Prescriptions for Some Ailing Educational Processes
Sid Jacobsen, Meta Publications, 1983.
NLP ideje, kao to su, primjerice, metafore, sidra, sustavi predstava i navoena
mata, te njihova primjena u individualnom obrazovnom savjetovanju.
Meta-Cation 2
Sid Jacobsen, Meta Publications, 1987.
Nastavak u kojemu su dani prikazi novih primjena i dostignua.
Super-Teaching
Eric P. Jensen, Turning Point for Teachers, 1988.
Prirunik NLP-a, ubrzanog uenja i drugih tehnika koje se mogu koristiti u nasta
vi, s praktinim idejama.
Classroom Magic
Linda Lloyd, Metamorphous Press, 1989.
Primjena NLP-a u planiranju satova u osnovnoj koli. Daje mnogo ideja za razvija
nje vjetina uenja kod djece.
Listening Skills in Music
Joseph O'Connor, Lambent Books, 1989.

266

Daje rezultate modeliranja nadarenih glazbenika, potpun prikaz strategije glazbe

nog pamenja i kako ga poduavati. Priloena je snimka procesa modeliranja.
The Carnival
D. Spence, Southern Institute Press, 1987.
Pria koja obuhvaa NLP tehnike s namjerom predstavljanja NLP ideja djeci.

NLP U Z D R A V S T V U ITERAPEUTSKOJ PRAKSI

Virginia Satir: The Patterns of her Magic
Steve Andreas: Scinece and Behaviour, 1992.
Potpun transkript rada Virginije Satir sa zaboravnim roditeljima". Daje detaljne
komentare i istie mnoge obrasce.
Metamedicine
Vida Baron, Barez Publishing Company, 1990.
Jednostavni i temeljni okviri s primjenom u medicini.
Solutions
L. Cameron-Bandler, Futur Pace Inc., 1985.
Ovo je revidirano i proireno izdanje knjige They Lived Happily Ever After". Jasan
i detaljan prikaz primjene NLP-a za ljude s problemima u emotivnim vezama i sa
seksualnim problemima.
Beliefs: Pathways to Healtand Wellbeing
Robert Dilts, Real People Press, 1990.
Knjiga je dobro opisana ve samim svojim naslovom: kako uvjerenja utjeu na zdravlje.
'Iherapeutic Metaphors
David Gordon, Meta Publications, 1978.
Predstavlja model stvaranja jakih metafora koje pomau dolaenju u kontakt s vlasti
tim izvorima. Daje opis kako koristiti sinesteziju, sustave predstava i submodalitete.
Patterns of Hypnotic Techniques of Milton H. Erikson M.D., Volume 1
John Grinder and Richard Bandler, Meta Publications, 1975.
Jasan prikaz Miltonovih neodreenih jezinih obrazaca. Osnove uvoenja transa u
tehniku iskoraivanja i navoenja, s objanjenjima o ometanju dominantne hemi
sfere i pristupanju nedominanlnoj hemisferi. Uvrten i dio njegovog rada s Aldousom Huxleyjem. Drugi je dio u pripremi.
Pattern of Hypnotic Techniques of Milton H. Erikson M.D., Volume 2
John Grinder, Richard Bandler and Judith DeLozier, Meta Publications, 1977.
Nastavak s iscrpnijim i vie tehnikim detaljima, uz izvode iz terapeutske prakse.

267

Irresistible Communications Creative Skills for Health Professional

Mark King, Larry Novick and Charles Citrenbaum, W. B. Saunders & Co., 1983.
Jasan i praktian uvod u NLP i komunikaciju za lijenike, medicinske sestre i soci
jalne radnike.
Get the Results yuo want: A Systematic Approach to NLP
K. Kostere and L. Malatesta, Metamorphous, 1992.
Jasan uvod u NLP za terapeute s izvodima iz prakse.
Maps, Models and the Structure of Reality
K. Kostere and L. Malatesta, Metamorphous Press, 1992.
Prilino jednostavno objanjenje filozofskih konotacija NLP-a i njihovog odnosa s
tehnikama.
Practical Magic
Steven Lankton, Meta Publications, 1980.
Podnaslov: A translation of basic NLP into clinical psychoterapy"
Obraduje primjenu uzvrata, sustava predstava, sidara, metamodela, strategija, tran
sa i metafora u psihoterapiji.
Facticity: A Door to Mental Health and Beyond
Ragini Elizabeth Michelis, facticity Training, 1991.

NLP RJENIK
a n a l o g a n neprestano variranje izmeu krajnjih vrijednosti, poput
prekidaa za svjetlo s ureajem za podeavanje jakosti
jaine svjetla.
a u d i t i v a n odnosi se na ulo sluha.
b e z d i s t a n c e biti unutar nekog dogaaja, tako da na njega gledamo
vlastitim oima potpuno ga ulno proivljavajui.
c j e p k a n j e , dijeljenje ili k o r a a n j e mijenjanje percepcije kretanjem gore-dolje po
logikim razinama. Korak prema gore podrazumijeva prelazak na viu
razinu, koja obuhvaa ono to prouavamo. Korak prema dolje predsta
vlja silazak na niu razinu do jo odreenijeg primjera onog to proua
vamo. To moemo uiniti na temelju lana ili klase, ili dijela i cjeline.

Knjiga o identificiranju i integriranju svijetlih i tamnih strana vlastite osobnosti.

cilj odreeni eljeni ishod utemeljen na ulima u skladu s krite

rijima oblikovanosti.

Changing With Families

d i j e l o v i dijelovi osobnosti s ponekad oprenim namjerama.

Virginia Satir, John Grinder and Richard Bandler, Science and Behaviour Books,
1976.
Izvrstan opis rada Virginije Satir. Detaljno se obraduje klasifikacija sustava predsta
va u obiteljima i neverbalno ponaanje.
Your Balancing Act: Discovering New Life through Five Dimensions of Wellnes
Carolyn Taylor, Metamorphous Press, 1989.
Prikazuje model zdravlja pomou sustava uvjerenja; pet dimenzija: fizika, men
talna, emocionalna, drutvena i duhovna. Umjeno koristi Disneyjev lik Gimminy
Cricet.

d i g i t a l a n varijacije izmeu dvije krajnje vrijednosti, poput preki

daa koji je ukljuen ili iskljuen.
d i s t a n c i r a n promatranje doivljaja ne unosei se u njega, sluanje sa
strane.
drugi stav

razumijevanje svijeta iz kuta drugog ovjeka, u kontaktu i

suglasju s njegovom stvarnou. Jedan od tri perceptivna
stava.

d u b i n s k a s t r u k t u r a potpun jezini oblik izjave iz kojeg se izvodi

povrinska struktura.
ekologija

268

briga za sveukupne odnose ljudi i okoline. Koristi se i za

unutarnju ekologiju, sveukupnost odnosa izmeu osobe i
njezinih misli, strategija, ponaanja, sposobnosti, sustava
vrijednosti i uvjerenja.

269

RJENIK

elicitacija

evociranje odreenog stanja ponaanjem. Skupljanje

informacija neposrednim promatranjem neverbalnih
znakova ili postavljanjem pitanja.

epistemiologija

znanost koja prouava kako znamo ono to znamo.

fizioloki odnosi se na tjelesni aspekt osobe.

f o n o l o k e d v o s m i s l e n o s t i dvije rijei koje isto zvue, ali imaju
razliito znaenje.
gnstativni
identitet

odnosi se na ulo okusa.

predodba o sebi.

i n t e r p u n k c i j s k e d v o s m i s l e n o s t i dvosmislenost koju dobivamo

spajanjem dviju reenica u jednu, zbog ega dolazi do
nejasnoa u znaenju.
iskorak

ostvarivanje i odravanje uzvrata s drugom osobom tijekom

odreenog vremena tako to se pridruujemo njezinom
modelu svijeta. Iskoraiti moemo u tuda uvjerenja, ideje ili
ponaanje.

kinestetiki

ulo osjeta, dodira i unutarnji osjeti, kao to su zapam

ene predodbe, emocije i osjeaj ravnotee.

koraanje

vidi: cjepkanje, dijeljenje.

k o r a k u b u d u n o s t mentalno uvjebavanje cilja kako bismo osigurali

ostvarenje eljenog ponaanja.
k r i t e r i j o b l i k o v a n o s t i nain na koji razmiljamo i izraavamo neki
cilj koji pridonosi ostvarenju. ini osnovu
uklapanja ciljeva i modela dobiti/dobiti.
kriteriji

o n o to vam je bitno u o d r e e n o m kontekstu.

logika razina

m a p a s t v a r n o s t i ( m o d e l s v i j e t a ) jedinstvena predodba o svijetu

svojstvena odreenom ovjeku i stvorena na temelju
individualnih percepcija i iskustava.
meta

postojanje na drukijoj logikoj razini u odnosu na neto.

tnetakognicija
izostavljanje

metamodel

svako sredstvo koje pomae u ostvarenju nekog cilja: fizio

logija, stanja, misli, strategije, iskustva, ljudi, dogaaji ili
predmeti u vlasnitvu.

i z v o r i n o s t a n j e ukupno neuroloko i fiziko iskustvo neke osobe

kada se osjea (resursno stanje) sposobnom ostva
riti neki cilj.
izvrtanje

kalibracija

proces netonog predoivanja neega u unutarnjem isku

stvu, tako da nas to ograniava.
tono prepoznavanje raspoloenja drugih ljudi itanjem
neverbalnih znakova.

k a o d a " o b r a z a c pretvaranje da se odreen dogaaj dogodio potie

stvaralako pronalaenje rjeenja tako to se pre
preke otklanjaju u mislima.
270

znanje o znanju: vjetina i umijee objanjavanja.

izostavljanje dijela iskustva iz naeg govora ili misli.

i z o t r a v a n j e u l a proces uenja kako uiniti profinjenija i korisnija

razlikovanja ulnih informacija iz okoline.
izvori

neto je na vioj logikoj razini ako ukljuuje neto s nie razine.

model koji identificira jezine obrasce zbog kojih

znaenje u procesu komunikacije postaje nejasno;
izvrtanje, izostavljanje i uopavanje, kao i specifina
pitanja koja slue za razjanjavanje i preispitivanje
nejasnoe i povezivanje jezika s ulnim doivljajem i
dubinskom strukturom.

m e t a p r o g r a m i uobiajeni sustavni filteri kroz koje promatramo

svoja iskustva.
m e t a f o r a posredno komuniciranje putem prie ili jezinih figura
koje sadre usporedbe. NLP u ovu kategoriju ukljuuje
usporeivanje po slinosti, parabole i alegorije.
M i l t o n o v m o d e l za razliku od metamoela, predstavlja umjeno
koritenje jezinih obrazaca radi iskoraivanja
u iskustvo druge osobe i pristupanja izvorima
nesvjesnog.
m o d a l n i o p e r a t o r lingvistiki pojam za rijei koje oznaavaju ono
to se smatra moguim (moemo, ne moemo).

271

NLP

JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

i u i. v- i < i r\

m o d e l s v i j e t a ( m a p a s t v a r n o s t i ) jedinstvena predodba svijeta koju

ima svaki ovjek na temelju individualnog razumijevanja
i iskustva.

n o v o u o k v i r i v a n j e k o n t e k s t a mijenjanje konteksta neke tvrdnje kako

bismo joj dali drugo znaenje postavljajui pitanje:
,,U kom bi sluaju ovakva reakcija odgovarala?"

m o d e l i r a n j e praktian i koristan opis kako neto funkcionira.

Uopen, detaljan ili izvrnut primjer.

n o v o u o k v i r i v a n j e s a d r a j a davanje drugog znaenja nekoj tvrdnji

time to se naglasak stavlja na drugi dio njezinog sadraja.

namjera

o b j e d i n j a v a j u e p o l j e okvir koji objedinjuje, trodimenzionalna

matrica neurolokih razina, perceptivnih stavova i vremena.

svrha, eljeni ishod nekog postupka.

n a v o d i ( c i t a t i ) definicija ovog pojma kae: Lingvistiki obrazac

pomou kojeg izraavamo poruku kao da je netko
drugi to rekao."

ogleanje

navoenje

o k v i r predstavlja kontekst ili nain kako neto razumijemo: okvir

cilja, okvir uzvrata, okvir rekapitulacije itd.

mijenjanje svojih postupaka kada je ostvaren uzvrat da

bi ih druga osoba slijedila.

n e o d r e e n e i m e n i c e imenice iz kojih ne moemo jasno razabrati na

koga se odnose.
n e o d r e e n i g l a g o l i glagoli uz koje ne stoji nikakav prilog, ne zna se
kada se neto dogodilo. Proces nije odreen.
nuna raznolikost
nesvjesno

fleksibilnost

misli i ponaanja.

sve to nije dio svijesti u danom trenutku.

n e u r o l i n g v i s t i k o p r o g r a m i r a n j e znanost o savrenstvu i model

strukture iskustva nekog ovjeka.
n e u r o l o k e r a z i n e poznate i kao razliite razine iskustva; okolina
ponaanje, sposobnosti, uvjerenja, osobnost i duhovnost.
n e u s u g l a e n o s t odreene sumnje glede nekog cilja, nemogunost
posvemanjeg posveivanja neemu, unutarnji
sukobi koji se oituju u ponaanju.

olfaktoran

n o v i k o d opis NLP-a u knjizi Kotrljanje sve do dolje" Johna

Grindera i Judith DeLozier.
n o v o u o k v i r i v a n j e mijenjanje odnosnog okvira kako bi se dobilo
novo znaenje.

272

odnosi se na ulo mirisa.

o p i s u t e m e l j e n n a u l i m a informacija koju je mogue izravno

promatrati i provjeriti ulima. Drukije je ako kaemo:
Usne su joj vrsto stegnute, zubi se malo vide, a krajevi
usana su joj vii nego to je uobiajeno", ili ako kaemo:
Ona je sretna", to predstavlja interpretaciju.
perceptivni

filteri jedinstvene ideje, iskustva, uvjerenja i jezik

koji oblikuju model stvarnosti.

p e r c e p t i v n i s t a v o v i promatrati moemo s vlastitog stajalita (prvi

stav), neijeg tueg (drugi stav), ili sa stajalita objektivnog,
blagonaklonog promatraa (trei stav).
p o k r e t i oiju k a o z n a k o v i p r i s t u p a n j a
pokreti oima u odreenom
pravcu koji ukazuju na vizualni, auditivni ili kinestetiki
nain razmiljanja.
ponaanje

n o m i n a l i z a c i j a jezikoslovni pojam za proces pretvaranja glagola u

apstraktnu imenicu i za imenicu koja je nastala na taj nain.

precizno usklaivanje s pojedinanim obrascima

ponaanja druge osobe.

radnje koje obavljamo, ukljuujui i misaone procese.

p o s t u l a t r a z g o v o r hipnotiki jezini oblik, pitanje koje se tumai kao

zapovijed.
p o v r i n s k a s t r u k t u r a jezikoslovni pojam za govornu ili pisanu
komunikaciju koja nastaje iz dubinske strukture kao
rezultat izoslavljanja, izvrtanja i uopavanja.

273

K J t l N I K

p r e d i k a t i rijei zasnovane na ulima koje ukazuju na uporabu jednog

od sustava predstava.

trans

preklapanje

trei stav

koritenje jednog sustava predstava kako bismo pristu

pili drugom, primjerice, stvaranje slike nekog dogaaja
kako bismo uli zvukove.

p r e t p o s t a v k e ideje ili tvrdnje koje se moraju shvatiti kao takve kako

bi komunikacija dubila smisao.
p r i m a r n i s u s t a v sustav predstava kojeg pojedinac obino koristi za
razmiljanje na svjesnoj razini i za organiziranje osobnog
iskustva.

promijenjeno stanje, usredotoenje na nekoliko unutarnjih

stimulansa.
promatranje svijeta sa stajalita distanciranog i blago
naklonog promatraa. Jedan od tri perceptivna stava.

t r o s t r u k i o p i s proces razumijevanja nekog iskustva kroz prvi, drugi i

trei stav.
uvjerenja

uopavanje slike o svijetu i naelima koja u njoj vladaju.

uklapanje

podravanje ponaanja drugog ovjeka kako bi se poveao uzvrat.

ukrizano ogledanje

prvi stav

razumijevanje svijeta samo iz svog kuta gledanja, u kontaktu

s vlastitom unutarnjom stvarnou. Jedan od tri perceptivna stava.

r e k a p i t u l a c i j a saimanje i razmatranje koritenjem informacije i

kljunih rijei drugih ljudi.
sinestezija

sintaktiki dvosmislena reenica.

s l o e n a e k v i v a l e n c i j a dvije izjave za koje se smatra da imaju isto

znaenje, primjerice: Ne gleda u mene, znai ne slua me."
s u s t a v i p r e d s t a v a nain na koji se informacije kodiraju u mozgu
koritenjem jednog od pet ula: vizualni, auditivni,
kinestetiki, olfaktorni i gustativni.
uspjena strategija za izvoenje nekog zadatka.

s t a n j e kako se osjeamo, nae raspoloenje. Sveukupni neuroloki

i fiziki procesi u bilo koje doba. Stanje utjee na sposobnosti
i na tumaenje iskustva.
strategija

sklop misli i ponaanja s namjerom ostvarenja odreenog

rezultata.

s u b m o d a l i t e t posebna obiljeja u okviru svakog sustava predstava,

kvaliteta naih unutarnjih predstava, najmanji gradivni
blok naih misli.
svjestan

274

u n i v e r z a l n i k v a n t i j i k a t o r jezikoslovni pojam za rijei kao to su

svaki" i svi" koje ne doputaju iznimke.
Jedna od kategorija metamoela.

automatska povezanost razliitih ula.

sintaktika dvosmislenost

sposobnost

ogledanje neijeg govora tijela tako to inimo

pokrete drukije vrste, primjerice cupkanje nogom u ritmu

govora druge osobe.

bilo to to je trenutano dio nae svijesti.

u n u t a r n j a p r e d s t a v a obrasci informacija koje stvaramo i skladitimo

u mislima, zajedno sa slikama, zvukovima,
osjetima, mirisima i okusima.
uopavanje

proces izdvajanja odreenog iskustva kao predstavnika

cijele ldase iskustava.

upravljaki sustav

sustav predstava koji informaciju dovodi svijesti.

u s u g l a e n o s t stanje posvemanje iskrenosti i ujedinjenosti svih

aspekata osobnosti, ustremljenih ka zajednikom cilju.
usidrivanje

proces povezivanja poticaja ili predstave (unutarnje ili

vanjske) s nekom reakcijom, koja time biva pokrenuta.

u s k l a i v a n j e c i l j e v a proces usklaivanja razliitih ciljeva, traenja

najboljeg rjeenja. U pregovorima ini temelj modela
dobiti/dobiti.
u s r e d o t o e n o s t n a s e b e stanje blagog transa kada je pozornost
usmjerena prema vlastitim mislima i osjeajima.
u s r e d o t o e n o s t n a v a n j s k i s v i j e t stanje kada su pozornost i ula
okrenuti prema vanjskom svijetu.

275

uzvrat

proces ustanovljavanja i odravanja odnosa povjerenja i

uzajamnog razumijevanja, sposobnost izazivanja reakcije
druge osobe.

v e s t i b u l a r n i s u s t a v sustav predstava koji se odnosi na osjeaj ravnotee.

viestruki opis
vizualizacija
vizualan

opisivanje iste stvari iz vie kutova.

proces stvaranja slika u mislima.

O A U T O R I M A I NJIHOVOJ SAVJETODAVNOJ
PRAKSI NA PODRUJU POSLOVANJA

odnosi se na ulo vida.

Joseph O'Connor vodei je autor, instruktor i savjetnik na podruju

vrijednosti

ono to nam je bitno.

NLP-a, komunikacijskih vjetina i sustavnog miljenja. On je kvalifi

cirani instruktor NLP-a.

v r e m e n s k a c r t a nain kako skladitimo slike, zvuk i osjete

vezane za nau prolost, sadanjost i budunost.

D i p l o m i r a o je p r i r o d n e znanosti i s u r a d n i k je Kraljevskog glazbenog

koleda. Njegov pionirski rad na primjeni NLP-a u sportu i glazbi

z n a k o v i p r i s t u p a n j a nain na koji disanjem, dranjem, kretnjama i

pokretima oiju svoje tijelo usuglaavamo s
odreenim nainom razmiljanja.

doveo je do modeliranja v r h u n s k i h tenisaa i nadarenih glazbenika:

svoja je istraivanja upotrijebio za mentalni trening atletiara, gla
zbenika i za poboljanje vjetina pouavanja u poslovanju.
Joseph je oaran samostalnim uenjem i n a i n o m na koji se o n o p o
vezuje s institucionaliziranim uenjem, a posebice time kako inter
net i namjenski napravljeni raunalni softwarei to olakavaju.
Joseph radi po itavom svijetu: Europi, Americi i Aziji. Za svoj rad
dobio je 1996. medalju Nacionalnog instituta za drutveno upravlja
nje u Singapuru. Napisao je devet knjiga, prevedenih na 13 jezika i
zainteresiran je za sve to postoji na Zemlji.
Vodi site: NLP i sustavno razmiljanje, a moete ga nai na adresi:
http://www.lambent.com

Ostale knjige:
Not Pulling Strings
Leading with NLP
Training with N L P (with John Seymour)
Successful Selling with N L P
Practical N L P for Managers (with Ian M c D e r m o t t )
Principles of N L P

276

277

N L P J O S E P H

O'CONNOR

&

JOHN

SEYMOUR

H u i u m m H

n j i n u v u j

JHVJLIUUAVNUJ

r K A K J I N A

K U U K U U U

POSLOVANJA

N L P and Healt (with Ian M c D e r m o t t )

Osmiljavanje obuke kako bi se rezultati mogli prenositi dalje, ili

The Art of Systems Thinking (with Ian M c D e r m o t t )

osposobljavanje vaih instruktora za voenje teajeva.

Videokasete

Software

Listening Skills in Music

Namjenski napravljen software prua velike m o g u n o s t i za pobolja

nje procesa poslovanja. Mi stvaramo software koji koristi tehnologiju

Audiokasete

na najuinkovitiji nain. Stvorili s m o software za ocjenjivanje, o b u k u

Leading with N L P

i postavljanje ciljeva.

An I n t r o d u c t i o n to NLP (with Ian M c D e r m o t t )

NLP, Healt a n d Well-being (with Ian M c D e r m o t t )

Kontaktirajte Josepha O ' C o n n o r a :

C/o L a m b e n t Training
4 C o o m b e Gardens

SAVJETOVANJE I O B U K A U POSLOVANJU

New Maiden
Surrey K T 3 4 A A

Mi p r u a m o irok spektar savjetodavnih usluga za rjeavanje proble

E-mail: lambent@well.com

ma u poslovanju i za poboljanje poslovnih procesa.

Internet: http://www.lambent.com

Obuka

John S e y m o u r j e d a n je od najpoznatijih profesionalnih instruktora

NLP obuka

NLP-a u Velikoj Britaniji. On je vii i n s t r u k t o r NLP-a, savjetnik u

Neprestan razvoj tima kroz rad u manjim s k u p i n a m a

poslovanju, govornik, autor i utemeljitelj U d r u g e John Seymour, naj

Sastanci za pokretanje projekata - kristalizacija ciljeva i stvaranje

starije organizacije za o b u k u NLP-a u Britaniji. John organizira p r o

m a p e p o e t n o g projekta

fesionalnu o b u k u N L P vjetina od 1985. godine. Crpei iz svog b o

Sastanci za sastavljanje tima

gatog iskustva u poslovanju i obrazovanju, o d r a o je vie tisua dana

Poboljanje individualnih vjetina kroz o b u k u i vjebanje

obuke i uputio desetine tisua ljudi u to p o d r u j e . Takoer, surauje

Poduavanje pojedinaca i skupina

s blue chip k o m p a n i j a m a i savjetodavnim organizacijama. John je

Namjenska o b u k a

izabran da na nacionalnoj razini uvede N L P u p o d r u j a zdravstva i

obrazovanja.

MODELIRANJE

Njegovo N L P obrazovanje ukljuuje o b u k u s obojicom glavnih p o

Modeliranje v r h u n s k i h izvoaa. Otkrivanje o n o g to ih ini tako

kretaa NLP-a. On je diplomirani N L P i n s t r u k t o r (dvaput), diplo

uspjenim, tako da se njihove vjetine m o g u prenijeti svima kojima

m i r a n i N L P vii instruktor, lan Sjevernoamerike u d r u g e za NLP,

su p o t r e b n e . To je m o g u e uiniti u bilo kojem podruju, primjerice,

a obnaa funkciju savjetnika m e u n a r o d n o g N L P asopisa NLP

uslunoj djelatnosti, m e n a d m e n t u i prodaji.

World".

Modeliranje savrenstva u poslovanju. Pronalaenje naela procesa i

5 d i p l o m o m postdiplomskog stupnja iz obrazovanja i psihologije,

sustava koji d o b r o funkcioniraju u organizaciji tako da se, po p o t r e

John ima d a r za pouavanje - sloene vjetine zaista pojednostavlju

bi, m o g u iskoristiti.

je i ini ih nadahnjujuima. Njegova strast ukljuuje brzu evoluciju

278

279

N L P _ . J ( J b h H H U ' L U N N U K & J U H N > t r NI U U K

o s o b n o g i organizacijskog razvoja. On udruuje irok spektar vjeti

Proizvodi:

na i znanja u svom poslu, to vodi k j e d i n s t v e n o m stilu NLP-a, koji

Knjige: ..Introducing N L P " i ..Training with N L P "

stoga ima kvalitetu irine, d u b i n e i integriteta.

Video: NLP in Education"

U d r u g a John S e y m o u r

John Seymour Associates Ltd.,

Prva osnovana organizacija za N L P o b u k u u Velikoj Britaniji s ci

17 Boyce Drive

ljem pruanja najvie m o g u e kvalitete N L P o b u k e za profesionalnu

Bristol

komunikaciju. JSA teaj za stjecanje d i p l o m e p o t p u n o je priznat od

BS2 9XQ

britanske U d r u g e za N L P (ANLP). Razvili su jedinstven teaj Ubrza

E-mail: jsa@netgates.co.uk

nog razvoja osobnosti. Moe se pretpostaviti da je ulaganje u te ge

Web site: http://www.hollis.co.uk/jsa

nerativne vjetine vae najbolje ulaganje uope. Za sve teajeve daje

se jamstvo p o t p u n o g vraanja novca.
Seminari NLP-a za javnost
Besplatne broure o profesionalnim teajevima NLP-a u L o n d o n u i
Bristolu.
Termini intenzivnih dvodnevnih uvodnih teajeva
Tri estodnevna teaja za stjecanje NLP diplome, koji je u istom rangu:
d v a d e s e t o d n e v n i h o b u k a za stjecanje d i p l o m e strunjaka teajeva za
instruktore
d v a d e s e t o d n e v n i h o b u k a za stjecanje d i p l o m e vieg strunjaka p r o
g r a m a za p o m o n i k e (za razinu strunjaka i vie razine).
Savjetodavne usluge, obuka u vaoj kui po vaoj mjeri
D o s t u p n i i na nacionalnoj i na m e u n a r o d n o j razini:
Besplatni savjet kako koristiti NLP u ostvarivanju uinkovitih rezultata
Dranje govora
Provoenje promjena i k u l t u r n e promjene
O b u k a instruktora
Uvod u N L P
Dijagnosticiranje ireg spektra opih p r o b l e m a u poslovanju i ukalu
pljena praktina rjeenja
Individualna o b u k a direktora

280

281