UDK 624.159.4.001.3:552.

54

Primljeno 16. 8. 2005.

Granina nosivost plitkih temelja

na stijenskoj masi
Predrag Mievi, Danijela tevani
Kljune rijei

P. Mievi, D. tevani

Pregledni rad

stijenska masa,
plitki temelj,
granina nosivost,
fli,
utjecajni elementi,
doputeno optereenje

Granina nosivost plitkih temelja na stijenskoj masi

Key words

P. Mievi, D. tevani

rock mass,
shallow foundation,
ultimate bearing capacity,
flysch,
influence elements,
allowable load

Ultimate bearing capacity of shallow foundations on rock mass

Mots cls

P. Mievi, D. tevani

masse rocheuse,
fondations superficielles,
capacit portante ultime,
flysch,
lments d'influence,
charge admissible

Capacit portante ultime des fondations superficielles sur la masse rocheuse

Opisane su neke najee upotrebljavane metode odreivanja granine nosivosti plitkog temelja na
stijenskoj masi. Navedene metode primijenjene su na primjeru flia kao tanko slojevite stijenske mase
koju gradi stijena ija je jednoosna tlana vrstoa znatno manja od betona kao materijala od kojeg se
uobiajeno grade temelji. Prikazani su utjecajni elementi sa kojima treba definirati faktor sigurnosti
kojim e se odrediti doputeno optereenje plitkih temelja na stijenskoj masi.
Subject review

Some methods frequently used for determining an ultimate bearing capacity of shallow foundations on
rock mass are described. These methods have been applied for the flysch, which is a thin-layered rock
mass whose uniaxial compressive strength is by far lower than that of the concrete normally used in the
construction of foundations. The authors present influence elements of the safety factor that serves as
basis for determination of allowable load for shallow foundations on rock mass.
Ouvrage de syntse

Quelques mthodes utilises trs frquemment dans la dtermination de la capacit portante ultime des
fondations superficielles sur la masse rocheuse sont dcrites. Ces mthodes ont t appliques pour le
flysch, c'est--dire pour la masse rocheuse dispose en couches minces dont la rsistance la
compression est beaucoup plus petite que celle du bton normalement utilis dans la construction des
fondations. Les auteurs prsentent les lments d'influence pour le facteur de scurit qui sert comme
base pour la dtermination de la charge admissible des fondations superficielles sur la masse rocheuse.

. , .

,
eooe ,

,
,
,

eo o

eooo . ,
, ,
, , ,
. ,
,
eo .

Schlsselworte

P. Mievi, D. tevani

Gesteinsmasse,
Flachgrndung,
Grenztragfhigkeit,
Flysch,
Einflusselemente,
zulssige Belastung

Grenztragfhigkeit der Flachgrndung auf Gesteinssmasse

bersichtsarbei

Man beschreibt einige der hufigst angewendeten Methoden der Festlegung der Grenztragfhigkeit des
Flachfundaments auf Gesteinsmasse. Die angefhrten Methoden wendete man am Beispiel des Flysches
als dnnschichtiger Gesteinsmasse an, gebildet aus Gestein dessen einachsige Festigkeit eheblich
geringer ist von Beton als Baustoff aus dem Fundamente herkmmlich gebaut werden. Dargestellt sind
die Einflusselemente mit denen der Sicherheitsfaktor definiert werden soll mit welchem die zulssige
Belastung der Flachfundamente auf Gesteinsmasse bestimmt wird.

Autori: Prof. dr. sc. Predrag Mievi, dipl. ing. gra.; Danijela tevani, dipl. ing. gra., Graevinskoarhitektonski fakultet Sveuilita u Splitu, Katedra za geotehniku, Matice hrvatske 15, Split
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 367-377

367

Plitki temelji na stijeni

1 Uvod
Plitki se temelj na stijenskoj masi danas uglavnom gradi
kao armiranobetonska struktura ije se dimenzije odreuju tako da se rijei zadaa: naprezanja koja se prenose
s graevine preko temelja stijenska masa treba preuzeti bez
prekomjernog slijeganja. To znai da treba istraiti tri
razliita oblika problema [1]:

P. Mievi, D. tevani
sredine. Skupine IV. i V. su stijenske mase koje su pod
utjecajem velikog broja diskontinuiteta. One se mogu
razmatrati kao uvjetno homogene i izotropne.

x graninu nosivost stijenske mase da ne bi dolo do

loma ili puzanja materijala u optereenom podruju
stijenske mase ispod temelja
x slijeganje temelja kao elastine i plastine deformacije stijenske mase, kao i mogue kompresije, npr.
meke pukotinske ispune unutar optereenog obujma
stijenske mase
x klizanje ili posmini lom blokova stijene formiranih
pukotinskim sustavima u optereenom podruju stijenske mase ispod temelja. Ovaj se uvjet uobiajeno
provjerava kod temelja lociranih blizu strme kosine,
gdje diskontinuiteti izbijaju na lice kosine.
Ovi se problemi mogu iskazati i tako da optereenje temelja od konstrukcije mora biti manje od nosivosti stijenske mase na kojoj je obavljeno temeljenje, a pri tome
slijeganja moraju biti manja od doputenih slijeganja za
konstrukciju. Odnosno temelj kao konstrukcija treba zadovoljiti granina stanja nosivosti i uporabivosti.
Da bi se zadaa mogla analizirati potrebno je poznavati [2]:
x deformabilnost i vrstou stijenske mase
x doputeno slijeganje gornje konstrukcije
x prirodno stanje naprezanja u stijenskoj masi kao i sve
promjene tog stanja naprezanja uzrokovane ljudskom
aktivnou (iskopi)
x razinu i tlakove podzemne vode
x poloaj i svojstva slojeva te svih oblika diskontinuiteta (pukotine, rasjedi), kao to su njihova orijentacija, kontinuiranost, irina, ispuna, razmak, hrapavost i
rastroenost zidova diskontinuiteta ...
x stanje rastroenosti i razlomljenosti stijene koja gradi stijensku masu.
Osim poznavanja navedenih svojstava potrebno je u analizu uvesti efekt mjerila, odnosno odnos dimenzija temelja prema poloaju i razmaku diskontinuiteta svih oblika
(slika 1.). Na istoj stijenskoj masi, ovisno o dimenzijama temelja, problem temeljenja moe se razmatrati kao
temeljenje na kontinuiranoj ili diskontinuiranoj sredini.
Stijenska masa u skupini I. moe se razmatrati kao intaktna
odnosno homogena, kontinuirana, izotropna i linearno
elastina sredina. Skupine II. i III. predstavljaju stijenske mase kod kojih je ponaanje odreeno svojstvima
diskontinuiteta, odnosno mogu se opisati kao diskontinuirane, nehomogene, anizotropne i nelinearno elastine
368

Slika 1. Prikaz utjecaja efekta razmjera na modele ponaanja

stijenske mase u proraunu plitkog temelja [23]

2 Granina nosivost
Zbog velikog broja elemenata koji utjeu na veliinu granine nosivosti stijenske mase, osobito kada problem
treba razmatrati kao anizotropan, pokusna su optereenja najpouzdanija metoda odreivanja nosivosti temelja
na stijenskoj masi. Meutim ona su relativno skupa i
financijski su isplativa samo kod znaajnih graevina
(velike masivne graevine, stupovi mostova, brane, itd.).
Kod temelja na stijenskoj masi kod kojih je stijenska
masa vra od betona od kojeg je graen temelj, graninu nosivost stijenske mase uglavnom nije potrebno
razmatrati. Problem se zbog toga uobiajeno razmatra
za stijenske mase u kojima se pojavljuju geoloke situacije kao to su razlomljena i rastroena stijena, stijenska
masa s diskontinuitetima pod blagim nagibom u odnosu
na plohu temelja, izrazito uslojene stijenske mase, kr, itd.
Uobiajena je metoda definiranja granine nosivosti temelja na stijenskoj masi koritenje "iskustvenim" publiciranim tablicama (preporuene vrijednosti, graevinski
"kodovi"), za odreene tipove stijenske mase. Pri tome,
iako su pretpostavljene vrijednosti nosivosti stijenske mase
odreene s relativno velikom rezervom, za istu vrstu stijene postoje znatne razlike u vrijednostima prema raznim
propisima. Iz tog razloga takve vrijednosti mogu dati
prihvatljive proraune nosivosti temelja samo kod jednostavnih konstrukcija na relativno dobrim stijenskim masama.
Za sloene situacije ili uvjete stijenske mase koji ne odgovaraju tipizacijama opisanim u "kodovima", uvijek je
prikladno koristiti se metodama graninih stanja ili numerikim metodama. Meutim, takve metode zahtijevaju uporabu odgovarajuih parametara vrstoe i deformabilnosti stijenske mase, pri emu se parametri potrebni
za proraun iskustveno procjenjuju (to opet uvodi faktor
nesigurnosti), ili ih je potrebno izmjeriti.
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 367-377

P. Mievi, D. tevani
U tim sloenim uvjetima, preporuene vrijednosti koje
ne uzimaju u obzir vrstu i funkciju konstrukcije koja se
temelji, kriterij doputenih pomaka te deformabilnosti
stijenskih masa, mogu dovesti do znatnog poveanja
trokova temeljenja.
U propisima su vrijednosti nosivosti stijenske mase najee dovedene u korelaciju s jednoosonom tlanom
vrstoom monolitne stijene, indeksom kvalitete jezgre
RQD (Rock Quality Designation) ili s nekom od razredaba stijenske mase (kao to su geomehanika razredba
(RMR, Bieniawski), Bartonova Q-razredba, itd.).
Jedna od takvih oglednih metoda za odreivanje pretpostavljene nosivosti plitkih temelja na stijenskoj masi prikazana je i u Eurocodeu 7: Geotechnical design, Part 1:
General rules, Annex E, ENV 1997-1:1995. Pretpostavljena nosivost slabih i razlomljenih stijena sa zatvorenim
pukotinama, ukljuujui i vapnenac poroznosti manje
od 35%, moe se odrediti prema slici 2. Vrsta stijene za
svaku skupinu prikazana je u tablici 1. Pretpostavljenu
nosivost u crtkanim podrujima treba odrediti nakon pregleda i/ili ispitivanja stijenske mase[2].

Plitki temelji na stijeni

Tablica 1. Podjela slabih i razlomljenih stijena [2]
Grupa

Vrsta stijene

vrsti vapnenac i dolomit

Karbonatni pjeenjak malog poroziteta
Eruptivni oolitni i laporoviti vapnenac
Dobro cementirani pjeenjak
Stvrdnuti karbonatni mulj
Metamorfne stijene, ukljuujui kriljavce i
slejtove (ravni kliva/ uslojavanje)
Izrazito laporoviti vapnenac
Slabo cementirani pjeenjak
Slejt i kriljavac (strmi kliva/folijacija)
Necementirani ovrsnuli mulj i ejl

Odreivanje je zasnovano na podjeli stijena prema tablici 1. uz pretpostavku da konstrukcija moe podnijeti
slijeganje koje je manje od 0,5% irine temelja. Vrijednosti pretpostavljene nosivosti za druge vrijednosti slijeganja mogu se odrediti direktnom proporcijom. Za slabe i razlomljene stijene s otvorenim ili zapunjenim pukotinama potrebno je upotrijebiti reducirane vrijednosti
pretpostavljene nosivosti.

2.1 Granina nosivost plitkog temelja na stijenskoj

masi koja se moe analizirati kao kontinuirana
sredina
Zatvorena se analitika rjeenja granine nosivosti plitkog temelja na stijenskoj masi mogu primijeniti samo u
kontinuiranoj sredini.
Kod izrazito razlomljene stijenske mase koja se moe
promatrati kao kvazihomogena, granina nosivost odreena je posminom vrstoom "zrnatog" medija. Mehanizam loma je vrlo slian kao i u poroznoj zrnatoj sredini kao to je tlo, pa se za proraun granine nosivosti
mogu primjenjivati teorije razvijene za tlo. Posmini
lom karakteristian je i za neke meke, slabo vezane stijene.
Kod slabo cementiranih sedimentnih stijena ili izrazito
poroznih stijena, mehanizam loma moe se opisati kao
kolaps strukture pora. Ispod optereene povrine u takvim je stijenama lom vidljiv kao "utiskivanje" u stijenu.

Slika 2. Pretpostavljena nosivost kvadratnog temelja na stijeni (za

slijeganja koja ne prelaze 0,5% irine temelja)

GRAEVINAR 58 (2006) 5, 367-377

vrste, malo porozne i krhke stijene najslabije su u vlaku te se mehanizam loma u takvim stijenskim masama
moe opisati kao irenje vlanih pukotina. Na slici 3. prikazan je razvoj zone loma za takav model. Ako se zamisli
da se na temelj moe postupno kontrolirano nanositi optereenje, tada se ponaanje krhke stijene moe opisati
na sljedei nain. U poetku se odnos naprezanja i deformacije moe izraziti linearno elastinim modelom. Kada
naprezanje u masi ispod temelja u nekom smjeru doseg369

Plitki temelji na stijeni

P. Mievi, D. tevani

ne razinu vlane vrstoe poinje razvoj pukotina. Daljnjim poveanjem optereenja pukotine se umnoavaju
i dalje propagiraju, pa se pojavljuje zdrobljeno podruje
ispod temelja. Zbog uinka dilatacije, zdrobljeni se klin
ispod temelja iri bono, uzrokujui pojavu radijalnih
pukotina. Daljnjim irenjem te pukotine mogu izbiti na
povrinu u okolini temelja, pa se time formira izbaeni
klin (blok).
U prirodi se u stijenskoj masi redovito dogaaju sloeni
modeli loma koji su posljedica istodobnih procesa zatvaranja, otvaranja i irenja, pukotina i prslina, koji su
usporedni s prethodno opisanim jednostavnim procesom
loma. Zbog toga ne postoji opa formula, odnosno analitiko zatvoreno rjeenje po kojemu se moe proraunati granina nosivost temelja na stijenskoj masi. U nastavku e se izloiti nekoliko modela s pomou kojih se
moe procijeniti red veliine.

Na slici 5. vrstoa neke analizirane stijenske mase prikazana je krivuljom B, a krivuljom A prikazana je vrstoa te iste ali zdrobljene stijenske mase (ona se moe
odrediti npr. troosnim pokusom na slomljenom uzorku
stijene). Ako se jednoosna tlana vrstoa stijenske mase (qu) prihvati kao najvei otpor koji moe pruiti podruje B, tada se u trenutku gubitka ravnotee podruja A
moe odrediti da je (za Mohr-Coulombov materijal prema slici 5.):
sin M

1
q f  qu
2
1
qu  q f  qu
2

(1)

Iz prethodnog izraza granina nosivost se moe

prikazati na nain:

M *
q f qu tg 2 45$ 
(2)

2

gdje je:

M* - kut unutranjeg trenja odreen na zdrobljenoj stijeni

W

B
M
A

qu

qf

Slika 5. Proraun granine nosivosti plitkog temelja na homogenoj

izotropnoj vrstoj stijenskoj masi prema modelu sa slike 4.
Slika 3. Razvoj podruja loma ispod plitkog temelja na vrstoj,
krhkoj, slabo poroznoj stijeni

Goodman [3] je, koristei se formulacijom koju je razradio Ladanyi [4], odredio graninu nosivost za plitki
temelj na homogenoj izotropnoj stijeni za model loma
prikazan na slici 3. Ako promatramo zdrobljeno podruje ispod temelja (podruje A na slici 4.), kao stup pridran okolnom stijenom (podruje B), tada najvei horizontalni otpor koji moe pruiti zona B odgovara jednoosnoj tlanoj vrstoi stijenske mase (qu).
qf

qu
B

Slika 4. Model prorauna granine nosivosti plitkog temelja na

stijenskoj masi [3]

370

V1  V 3
Vc

V3

mb

V  s
c

(3)

gdje su mb, s, a parametri stijenske mase, a Vc jednoosna

tlana vrstoa stijene. Parametri mb, s i a mogu se
odrediti iz izraza (prema [5]):
mb
mi

qu

Za stijenske mase koje se prema slici 1. mogu svrstati u

skupine I., III. i IV. moe se primijeniti Hoek-Brownov
kriterij vrstoe koji u generaliziranom obliku glasi:

s
a

GSI 100

28 14 D HB
e

(4)

GSI 100

9  3 D HB
e

0,5 

 GSI
e 15

1
6

(5)
20

e 3

(6)

GRAEVINAR 58 (2006) 5, 367-377

P. Mievi, D. tevani

Plitki temelji na stijeni

Parametar mi ovisi o vrsti stijene koja gradi stijensku

masu i o njezinim mehanikim svojstvima. U radu [6]
prikazane su vrijednosti ovog parametra u korigiranom
obliku u odnosu na vrijednosti iz izvornog rada.
U prethodnim je izrazima DHB faktor poremeenosti ija
je vrijednost prikazana u tablici 2. [5]. GSI je geoloki
indeks vrstoe koji predstavlja procjenu kvalitete stijenske
mase na osnovi strukture stijenske mase i stanja povrina
pukotina, a nema dimenziju.
Tablica 2. Preporuene vrijednosti faktora poremeenosti
DHB (prema [5])
Opis stijenske mase
Kontrolirano miniranje dobre kvalitete ili
iskop strojem koji minimalno poremeuju
stijensku masu oko ruba tunela.

DHB
0

Mehaniki ili runi iskop u stijenskoj masi

loe kvalitete s minimalnom poremeenosti
stijenske mase.

Problemi sa stiskajuom stijenom mogu

rezultirati znatnim poremeajem podnonog
svoda tunela.

0,5

Miniranje vrlo loe kvalitete u vrstim

stijenskim masama sa znatnim lokalnim
oteenjima ija debljina moe prijei i 2-3
m stijenske mase oko otvora.

0,8

Miniranje malog razmjera na kosinama koje

rezultira blagim poremeivanjem stijenske
mase. Meutim zbog oslobaanja naprezanja dolazi do poremeaja.

0,7 (kvalitetno
miniranje)
1,0 (loe
miniranje)

Vrlo veliki otvoreni rudokopi imaju kosine

koje su znatno oteene zbog miniranja
velikog razmjera i zbog oslobaanja naprezanja koje je posljedica uklanjanja nadsloja.

1,0 (miniranje
za potrebe
proizvodnje)

U nekim mekim stijenama iskop se moe

obavljati strojno, to rezultira manjim poremeivanjem kosina.

0,7
(strojni iskop)

( s V c1 / a ) a

qf

GRAEVINAR 58 (2006) 5, 367-377

E n N E  ] n 

qf

(9)

gdje su:

1 a  1

Ank

mb 1  a 

En

AnV c

]n

s
mb An

1
1/ a

An

k 1/ k
n

(10)

(11)

normaliziranog vertikalnog naprezanja oko temelja V o*1

[12] moe se oitati iz tablice 3.:

V o*1

(7)

Prema slici 4., vee glavno naprezanje za podruje A

odgovara graninoj nosivosti, te ako se za manje glavno
naprezanje upotrijebi najvei otpor koji moe pruiti
podruje B, a koji odgovara jednoosnoj tlanoj vrstoi
stijenske mase prema izrazu (7), tada je prema izrazu (3)
granina nosivost odreena sa:
a

r
V cr mbr s V c  sr  V c s a

V cr

Serrano i dr. [7] [8], su za isti Hoek-Brownov kriterij dali

izraz za odreivanje granine nosivosti plitkog temelja.
Za stijensku masu bez teine, horizontalnu povrinu stijenske mase oko temelja i vertikalno optereenje temelja,
graninu su nosivost izrazili na sljedei nain:

Faktor nosivosti N E , za neke karakteristine vrijednosti

Iz izraza (3) moe se odrediti jednoosna tlana vrstoa

stijenske mase na sljedei nain (za uvjet da nema bonog pridranja, a manje glavno naprezanje jednako je
nuli, V3 = 0):
qu

U prethodnom izrazu indeks r oznaava parametre razlomljene stijenske mase (zdrobljeno podruje B).

(8)

V1
]n
En

(12)

gdje je:

V 1 J h - vertikalno geostatiko naprezanje na razini

temeljenja

J - jedinina teina stijenske mase oko temelja

h - dubina temeljenja
Tablica 3. Faktor nosivosti N E [8]
V*01
0
10-6
10-5
10-4
5 x 10-4
10-3
5 x 10-3
10-2
2 x 10-2
4 x 10-2
0,1
0,2
0,4
0,7
1

ao 0,50
2,66
2,89
3,01
3,30
3,65
3,86
4,56
5,00
5,54
6,26
7,54
8,90
10,77
12,81
14,45

0,55
2,12
2,16
2,24
2,44
2,76
2,99
3,82
4,37
5,04
6,01
7,70
9,47
11,90
14,55
16,67

0,60
1,52
1,61
1,72
1,97
2,32
2,56
3,45
4,07
4,89
6,00
8,09
10,36
13,51
16,98
19,79

0,65
0,94
1,09
1,23
1,54
1,95
2,22
3,26
3,97
4,94
6,28
8,88
11,81
15,96
20,62
24,43

Xiao-Li, Jian-Hua [9] su prema teoremu gornje granice

za analizu graninih stanja, za stijensku masu ija se
vrstoa moe opisati Hoek-Brownovim kriterijem,
odredili graninu nosivost plitkog temelja izrazom:
371

Plitki temelji na stijeni

P. Mievi, D. tevani

s 0.5 V c NV  q0 N q  0,5 J B0 N J

qu

(13)

gdje su NV, Nq i NJ faktori nosivosti, q0 je povrinsko

optereenje oko temelja, B0 irina temelja, a J jedinina
teina stijenske mase.
Za temelj na povrini povrinsko je optereenje q0 = 0 i
ako se analizira materijal bez teine J = 0, izraz (13)
postaje:
s 0.5 V c NV

qu

(14)

Za pet vrsta stijena, malo poremeenu stijensku masu

(DHB = 0,1), te neke karakteristine vrijednosti GSI indeksa, proraunani faktori nosivosti NV prikazani su u tablici 4.

Slika 6. Granina nosivost temelja na stijenskoj masi sa dva

meusobno okomita sustava pukotina (prema [10])

Tablica 4. Faktori nosivosti NV za pet vrsta stijena

(DHB = 0,1), prema [9]

V 3A

GSI

mi = 7

mi = 10

mi = 15

mi = 17

mi=25

5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80

2,107
3,785
5,467
6,793
7,637
8,044
8,123
7,985
7,717
7,381
7,018
6,653
6,301
5,968
5,660
5,376

2,849
5,215
7,544
9,316
10,382
10,832
10,834
10,549
10,099
9,569
9,013
8,463
7,938
7,448
6,996
6,582

4,289
7,949
11,418
13,917
15,299
15,762
15,585
15,014
14,228
13,347
12,448
11,572
10,745
9,978
9,274
8,633

4,938
9,159
13,096
15,873
17,363
17,813
17,549
16,852
15,923
14,895
13,853
12,843
11,891
11,010
10,203
9,468

7,940
14,597
20,415
24.223
26,036
26,341
25,661
24,409
22,876
21,234
19,602
18,039
16,576
15,227
13,995
12,877

2.2 Granina nosivost plitkog temelja na

diskontinuiranoj sredini
Kao to je ve navedeno, zatvorena analitika rjeenja
granine nosivosti temelja na diskontinuiranoj sredini
(skupine stijenskih masa II i III prema slici 1.), mogue
je prikazati samo ako se uvedu pretpostavke koje pojednostavljuju problem. Takva pojednostavljenja mogu
uvesti znatna odstupanja od stvarnog stanja, ali daju dovoljno kvalitetna rjeenja za manje znaajne graevine.
U svim ostalim sluajevima potrebno je izraditi analizu
nekom od numerikih metoda.
Na slici 6. prikazan je proraun za situaciju kada se razmatra stijenska masa sa dva meusobno okomita sustava pukotina, s nagibima \1 i \2, a koji tvore bazu aktivnog (A) i pasivnog (B) bloka [10]. Manje glavno naprezanje V3A koje djeluje horizontalno na aktivni blok A moe
se proraunati iz izraza:
372

J B
c2

2 tan\ NI 2  tan I NI 2  1
1
2

(15)

gdje su:

c1 i c2 - kohezije svakog sustava pukotina

I1 i I2 - kut trenja po svakom sustavu pukotina

B

- irina temelja

NI 1

tan 2 45$  I1 / 2

NI 2



tan 45  I / 2
2

(16)

Iz uvjeta ravnotee aktivnog bloka A moe se proraunati granina nosivost:

qf

V 3 A NI1  c1 / tan I1  NI1  1

(17)

3 Primjer prorauna za fli

Tanki slojevi heterogenog sastava jedno je od osnovnih

svojstava flia. Slojevi su uglavnom laporoviti, a lapor
ima tlane vrstoe koje su na donjem dijelu ljestvice
vrstoa stijene. Po svojstvima ubraja se u skupinu mekih stijena, odnosno njegove vrstoe su znatno ispod
vrstoa betona, kao materijala od kojeg se grade temelji. To je razlog to se pravilnim razmatranjem nosivosti
flia mogu postii znatne utede u temeljima i za manje
znaajne graevine. Na slici 7. prikazan je primjer iskopa za temeljenje stambene graevine u naslazi flia. Primjer
prorauna provest e se za temelj irine 1,0 m postavljen
na povrini. Analizirati e se prema mehanikim svojstvima, lapor sa sadrajem CaCO3 od 55%-60%. Prema
rezultatima mjerenja [11], donja je granica jednoosne
tlane vrstoa za takve lapore Vc = 8 - 15 MPa. Jedinina se teina lapora u suhom stanju kree u rasponu:
J = 22 24 kN/m3. Takvi lapori po svojstvima pripadaju
slabijim lanovima fline serije te prema principu najslabije karike u lancu dominantno odreuju ponaanje
cijelog sklopa.
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 367-377

P. Mievi, D. tevani

Plitki temelji na stijeni

Proraun granine nosivosti prema: Eurocodeu 7: Geotechnical design, Part 1. General rules, Annex E, ENV
1997-1:1995.
Ako navedeni primjer materijala promatramo kao stijensku masu koja prema tablici 1. pripada skupini stijena 3,
tada prema slici 2. za jednoosnu tlanu vrstou u rasponu 8 - 15 MPa, te razmak meuslojnih pukotina od 60200 mm, procijenjena nosivost jest qf =1,0 - 2,5 MPa.

granina se nosivost moe odrediti prema izrazima (9),

(10), (11):
1
k 1  a 
0,9231
a
1/ k
1
Ank mb 1  a  1 / a 0.0937 An
Ank
0,0769
2
E n AnV c 0,6155 MPa

]n

s
mb An

0,00738

Faktor nosivosti N E je oitan iz tablice 3., i to za

normalizirano vertikalno naprezanje oko temelja:

V1
]n
En

V o*1

gdje je: V 1

0,00738

J h 0 kPa (za temelj na povrini)

Za vrijednost N E

4,36 granina je nosivost prema

izrazu (9) qf = 2,68 MPa.

Za GSI = 40, Vc = 15,0 MPa:
k

1  a  1

Slika 7. Primjer iskopa u fliu za temelje stambene zgrade

Stijenska masa opisana Hoek-Brownovim kriterijem

vrstoe, proraun prema izrazu (8):
Prema [8] flina naslaga, prikazana primjerom na slici
7., pripada skupini D-E, odnosno procjena GSI indeksa
jest: GSI = 30 - 40. Za kvalitetan iskop faktor
poremeenosti je DHB = 0, a zdrobljeno podruje ispod
temelja modelirano je sa DHB = 0,8. Za lapore je
procjena indeksa vrstoe mi = 9. Ako se navedene
vrijednosti uvrste u izraze (4), (5) i (6), za GSI = 30 i
GSI = 40 dobivaju se parametri Hoek-Brownova
kriterija (proraun je izraen programom RocLab koji
se kao slobodni softver moe nai na adresi
www.rocscience.com), a prikazani su u tablici 5. U istoj
tablici prikazane su i vrijednosti granine nosivosti
odreene prema izrazu (8).
Tablica 5. Proraun granine nosivosti u primjeru prema
izrazu (8)
GSI = 30 Vc = 8,0 MPa
mb = 0,74
mbr = 0,14
s = 0,00042
sr = 0,000025
a = 0,52
ar = 0,52
qf = 0,493 MPa

GSI = 40 Vc = 15,0 MPa

mb = 1,06
mbr = 0,25
s = 0,0013 sr = 0,00011
a = 0,51
ar = 0,51
qf = 1,766 MPa

Stijenska masa opisana Hoek-Brownova kriterijem vrstoe, proraun prema izrazima Serrano i dr. [7] [8]:
Za GSI = 30, Vc = 8.0 MPa i parametre Hoek-Brown-ovog
kriterija prema vrijednostima iz prethodnog poglavlja,
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 367-377

0,9608

Ank

mb 1  a 

En

AnV c

1,843 MPa

]n

s
mb An

0,00998

1/ a

0,1334

An

k 1/ k
n

0,1229

Faktor nosivosti N E je oitan iz tablice 3. za:

V1
]n
En

V o*1
Za V 1

0,00992

J h 0 kPa oitana je vrijednost N E

4,87 i

granina je nosivost prema izrazu (9) qf = 8,96 MPa.

Stijenska masa opisana Hoek-Brown-ovim kriterijem
vrstoe, proraun prema izrazu (14), Xiao-Li & JianHua [9]:
Prema tablici 4. za GSI = 30, te mi = 10, oitan je faktor
nosivosti NV = 10,832, to za jednoosnu tlanu vrstou
Vc = 8 MPa i parametar stijenske mase s = 0,00042 (tablica 5.), daje graninu nosivost:
qu

s 0.5 V c NV

0,00042 0.5 8 10,832 1,77 MPa

Prema tablici 4. za GSI = 40, te mi = 10, oitan je faktor

nosivosti NV = 10.549, to za jednoosnu tlanu vrstou
Vc = 15 MPa i parametar stijenske mase s = 0,0013 (tablica 5.), daje graninu nosivost:
qu

s 0.5 V c NV

0,00130.5 15 10,549

5,71 MPa

373

Plitki temelji na stijeni

P. Mievi, D. tevani

3.1 Proraun s pomou parametara posmine

vrstoe
Stijenska je masa prirodna geoloka formacija stijene sa
svim oslabljenjima, odnosno openito diskontinuitetima.
Da bi se izmjerila posmina vrstoa tog sklopa potrebni su pokusi dovoljno velikog mjerila da obuhvate sve
elemente koji utjeu na ponaanje sklopa. Kako je ve
prethodno navedeno, cijena izvoenja takvih pokusa, te
granina nosivost vrstih stijena koja se pribliava vrstoi materijala od kojih se grade temelji, osnovni su razlozi zato se takva mjerenja ne izvode za manje znaajne graevine.
Kako je fli stijenska masa koja sadri slojeve koji imaju vrstoe znatno manje od betona kao materijala od
kojeg se grade temelji, za usporedbu e se promotriti
rezultati mjerenja posmine vrstoe na uzorcima reda
veliine deset centimetara. S obzirom da je razmak meuslojnih pukotina u fliu redovito vrlo malen (u prosjeku nekoliko milimetara do nekoliko centimetara- vidi
primjer na slici 7.), takav uzorak moe posluiti za priblinu sliku reda veliine posmine vrstoe.

Kako je suenje i vlaenje osnovni uzrok vrlo brze degradacije svojstava ovog materijala, problem je i dobivanje uzoraka flia s prirodnom vlanou, odnosno uzoraka ove meke stijene koji pri uzorkovanju nisu doli u dodir
s vodom (to bi za posljedicu imalo degradirani uzorak).
Standardno buenje kroz ove materijale nije mogue bez
uporabe vode, a materijal se u dodiru s vodom dezintegrira. Iz tog su razloga za ispitivanje iskoriteni uzorci
vaeni iz povrinskih slojeva koji nisu zahvaeni procesom razgradnje (slika 8.).
Posmina vrstoa ispitana je prijenosnim ureajem za
izravni posmik ELE electronics Ltd England (Hoekov
tip ureaja). Osnovni su nedostaci ovog ispitivanja veliina uzorka koji se moe ugraditi u ureaj i nain definiranja stanja naprezanja na plohi posmika.
Odabrani su uzorci po svojstvima slinim onima opisanim
u poglavlju 3., kako bi rezultati bili usporedivi s rezultatima dobivenim proraunima opisanim u radu. Za svaki
uzorak izraene su po etiri epruvete za posmik okomito
na slojeve i paralelno s slojevima. Na slici 9. prikazan je
primjer jedne ispitane epruvete uzorka oznake Bp prema

Tablica 6. Svojstva analiziranih uzoraka i rezultati mjerenja posmine vrstoe

Oznaka uzorka
Ao
Ap
Bo
Bp

okomito na puk.
paralelno s puk.
okomito na puk.
paralelno s puk.

sadraj
CaCO3
(%)

indeks
osjetljivosti na
kalavost Id2 (%)

vlana jedinina
teina J (kN/m3)

59,6

84,4

22,3

58,1

96,4

23,1

c
(kPa)
1481
1456
1723
1925

M
()
44
31
42
32

vertikalno
optereenje u
pokusu (MPa)
0,5 3,5
1,0 5,8

tablici 6., ugraen u plaster za potrebe ugradnje u eliju,

a nakon posmika po meuslojnoj pukotini. Na slici se
uoavaju hrapavost meuslojne pukotine (slojevi su nastali taloenjem kao marenski sediment) i crni tragovi djelovanja mikroorganizama u pukotini u geolokoj povijesti.

Slika 8. Uzorkovanje s povrine

Slojevi koji formiraju naslagu flia preteno su laporoviti, a lapori imaju svojstvo da ako se izloe djelovanju
atmosferilija (procesi suenja i vlaenja, zamrzavanja i
otapanja, grijanja i hlaenja), na njima se razvija proces
razgradnje ([12], [13], [14], [15], [16]). Posljedica je razgradnje dezintegracija materijala i degradacija njegovih
svojstava.
374

Slika 9. Polovina jedne epruvete uzorka oznake Bp nakon posmika

po meuslojnoj pukotini

GRAEVINAR 58 (2006) 5, 367-377

P. Mievi, D. tevani

Plitki temelji na stijeni

Uzorci su ispitani u roku od 12 sati nakon uzorkovanja,

pri emu se prirodna vlanost odravana u laboratorijskim uvjetima bez posebne zatite.

slici 12.b prikazane su zone deformacije u modelu pod

optereenjem temelja koje odgovara graninoj nosivosti.
Analizom je dobivena granina nosivost qf = 6.35 MPa.

Dobiveni podaci o posminoj vrstoi i ostala izmjerena

svojstva ispitivanih uzoraka prikazani su u tablici 6. Na
slici 10. prikazani su rezultati mjerenja i vrijednosti odreenih parametara posmine vrstoe za uzorak oznake
Bp. Za izvrena ispitivanja, interpolirani pravci kojima
je definirana posmina vrstoa na svim uzorcima zadovoljavali su uvjet R2 > 0,95.
6000
5000

W (kPa)

4000
3000
2000
1000
0
0

1000
2000
y = 0,6236x + 1925,2
2
R = 0,9617

3000

4000

5000

6000

V (kPa)

Slika 10. Dijagram rezultata izravnog posmika za uzorak Bp

Zanimljivo je da kod odabranih uzoraka, pri smicanju

paralelno i okomito na meuslojne pukotine, nema
velike razlike u komponenti otpora, izraenoj kao
kohezija, a vea je razlika jedino u kutu trenja.
Procjena parametra posmine vrstoe stijenske mase
kao sklopa, prema Mohr-Coulombovu kriteriju, izvrena
je i iz Hoek-Brownova kriterija, a za parametre stijenske
mase iz analiziranog primjera. Principi aproksimacije
nelinearnog Hoek-Brownova kriterija s linearnim MohrCoulombovim kriterijem prikazani su u radovima [17] i
[18]. U ovome radu aproksimacija je izvrena za najveu vrijednost manjega glavnog naprezanja V3max u podruju loma ispod temelja. Vrijednost manjega glavnog
naprezanja odreena je analizom izvrenom numerikim
modelom izraenim programskim paketom Z_SOIL 2001
(Zace Service Ltd., Switzerland), koji se koristi dvodimenzijskom metodom konanih elemenata, za ravninsko stanje deformacija. U podruju loma odreena je vrijednost V3max = 1,6 MPa, za koju je proraun procjene
parametara izvren programom RocLab (rezultati su prikazani na slici 11.). Dobiveni su parametri posmine
vrstoe stijenske mase: c = 350 kPa; M = 33,5q.
Iako takav proraun daje velike rezerve nosisvosti, za
analizu granine nosivosti su upotrijebljene najmanje
vrijednosti posmine vrstoe iz prethodne analize,
odnosno vrijednosti c = 350 kPa i M = 33,5q. Analiza
granine nosivosti izraena je prethodno opisanim
numerikim modelom. Deformacijska su svojstva flia
modelirana parametrima : E = 1*106 kPa; Q = 0,3. Na
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 367-377

Slika 11. Procjena parametara posmine vrstoe prema MohrCoulombovu kriteriju, iz Hoek-Brownova kriterija, za
V3max = 1.6 MPa, izraena programom RocLab

a)

b)

c)
Slika 12. Zone deformacija za optereenje temelja koje odgovara
graninoj nosivosti za:
a) homogena stiljiva sredina male kohezije;
b) homogeni model iz primjera;
c) uslojeni (laminirani) model iz primjera

375

Plitki temelji na stijeni

3.2 Utjecaj nagiba meuslojnih pukotina

Prednost analize numerikim modelom jest u tome to
se u proraunu mogu obuhvatiti i utjecaji irine temelja,
dubine temeljenja te slojevitosti odnosno openito utjecaj
diskontinuiteta. Ti utjecaji nisu obuhvaeni u proraunima prikazanim u prethodnim poglavljima.
Graninu nosivost anizotropne diskontinuirane stijenske
mase, zbog koliine utjecajnih parametara, vrlo je teko
prikazati u zatvorenome analitikom obliku. Na slici 13.
prikazan je utjecaj nagiba meuslojnih pukotina na formiranje oblika loma, iz radova Serrano & Olalla ([19] i
[20]). Ovisno o nagibu pukotina lom nastaje uzdu diskontinuiteta, kroz stijensku masu, ili kombinirano.
Analize iz navedenih radova (kao i iz npr. [21] i [22]),
pokazale su da za nagib slojeva vei od oko 60q u odnosu na horizontalu, svojstva posmine vrstoe meuslojnih pukotina imaju manji utjecaj na veliinu granine
nosivosti. Sa smanjenjem nagiba utjecaj posmine vrstoe diskontinuiteta raste, odnosno raste utjecaj razlike
vrijednosti posmine vrstoe po meuslojnoj pukotini i
stijenske mase.

P. Mievi, D. tevani

Moe se uoiti znatna razlika u odnosu prema homogenom modelu. Za usporedbu s homogenim modelom, podruja deformacija za optereenje koje odgovaraju graninoj nosivosti u ovome modelu, prikazane su na slici 12.c.
4 Doputeno optereenje

Ako iz razmatranja iskljuimo analizu utjecaja slijeganja, koje takoer moe biti odluujue u projektiranju
temelja, kada je odreena granina nosivost, sljedei je
korak utvrivanje doputenog optereenja. Ta je vrijednost dovoljno manja od granine nosivosti da bi se osigurala prihvatljiva razina rizika od loma temelja.
U mehanici tla doputeno se optereenje temelja moe
odrediti s pomou parcijalnih faktora sigurnosti (npr.
Eurocode 7, sluaj C) koji su vezani za optereenje i parametre posmine vrstoe. Ako se u dimenzioniranju
temelja na stijenskoj masi parametri posmine vrstoe
ne mjere, kao to je to za veinu prethodno prikazanih
prorauna, takvi parcijalni faktori sigurnosti vezani za
parametre posmine vrstoe nisu upotrebljivi. Potreban
je faktor sigurnosti koji e biti vezan uz parametre iz kojih je definirana vrstoa stijenske mase.
Serrano & Olalla [23] predloili su globalni faktor sigurnosti koji je odreen na osnovi vjerojatnosti pojave loma
temelja, a za stijenske mase kod kojih je primjenjiv HoekBrownov kriterij vrstoe. Pri tome nisu razmatrali utjecaj nesigurnosti izazvane promjenom optereenja temelja. Predloeni faktor sigurnosti treba obuhvatiti sve razliite oblike nesigurnosti koje su uvedene u proraun
granine nosivosti, i to:
x statistiko variranje parametara stijenske mase s kojima je izvren proraun granine nosivosti
x stupanj s kojim model loma stijenske mase upotrijebljen u proraunu odgovara stvarnom stanju.
Globalni faktor sigurnosti izrazili su kao umnoak:
F

Slika 13. Utjecaj nagiba slojeva na formiranje oblika loma (preuzeto

iz [19] i [20]), P-lom uzdu plohe diskontinuiteta; Rlom
kroz stijensku masu

Za primjer je stijenska masa iz modela sa slike 12. umjesto

kao homogena sredina, modelirana kao uslojena sredina
(laminirani model) s posminom vrstoom meuslojnih
pukotina c = 30 kPa; M = 25q. Stijenska je masa modelirana s parametrima iz osnovnog modela. Za nagib slojeva od 60q dobivena je granina nosivost od qf = 4,2 MPa.
376

Fp Fm

(18)

Doputena nosivost stijenske mase dobiva se dijeljenjem

granine nosivosti s globalnim faktorom sigurnosti. Fm
je parcijalni faktor kojim se razmatra mogunost pojave
krtog loma. On je vei od jedinice samo za stijenske
mase koje se svrstavaju u skupinu I. prema slici 1., a
funkcija je jednoosne tlane vrstoe stijene (Vc), vrste
stijene (parametra stijene m0) te veliine temelja. Neovisno
o veliini temelja moe se prihvatiti da je za Vc > 100
MPa ponaanje stijenske mase u osnovi krhko i da se
vrijednost Fm kree u rasponu 5-8. Za Vc < 12.5 MPa
ponaanje stijenske mase pri lomu moe se promatrati
kao popustljivo i ne uzima se u obzir faktor sigurnosti
koji ovisi o krtosti.
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 367-377

P. Mievi, D. tevani

Fp je parcijalni faktor koji uzima u obzir statistiko variranje parametara stijenske mase, i to jednoosne tlane
vrstoe stijene, parametra stijene m0 te RMR-a. Na slici
14. prikazan je prijedlog dijagrama za odreivanje parcijalnog faktora sigurnosti Fp.

Plitki temelji na stijeni

faktor sigurnosti ima vrijednost Fp = 8-12. Kako je navedeno za male jednoosne vrstoe stijene nije potrebno razmatrati utjecaj krtosti te je Fm = 1, odnosno globalni je
faktor sigurnosti F = 8 15. Prema prikazanim veliinama granine nosivosti, za taj faktor sigurnosti, red veliine doputenog optereenja plitkog temelja na fliu jest
qdop = 300-600 kPa. Pri tome treba imati na umu da nagib i
posmina vrstoa meuslojnih pukotina, nisu uvedeni
u proraun doputenog optereenja.
5 Zakljuak

Proraun granine nosivosti stijenske mase ovisi o tome

koliko model loma u proraunu tono odraava stvarno
stanje loma u stijenskoj masi, o tome koliko kriterij vrstoe stijenske mase tono opisuje ponaanje stijenske
mase, odnosno o tome koliko su toni parametri kojima
se opisuje stijenska masa.

Slika 14. Predloene vrijednosti parcijalnog faktora prema [23])

U analiziranom primjeru uporabljene su vrijednosti GSI

= 30-40, Vc = 8-15 MPa te prema slici 14. predloeni
LITERATURA
[1] Duncan, C. W.: Foundations on rock, E& FN Spon, second
edition, (1999)
[2] Eurocode 7: Geotechnical design, Part 1. General rules, ENV 19971:1995
[3] Goodman, R.E.: Introduction to Rock Mechanics, second edition, John
Wiley and Sons, (1989)
[4] Ladanyi, B.: Rock failure under concentrated loading, Proc. 10th Sym.
On Rock Mechanics, (1972), 363-386
[5] Hoek, E.; Carranza-Torres, C.; Corkum, B.: Hoek-Brown failure
criterion, 2002 edition, www.rocscience.com, 2002.
[6] Marinos, P.; Hoek, E.: Estimating the geotechnical properties of
heterogeneous rock masses such as flysch, Bull. Eng. Geol. Env. 60
(2001), 85-92
[7] Serrano, A.; Olalla, C.; Gonzalez, J.: Ultimate bearing capacity of
rock masses based on the modified Hoek-Brown criterion, Int. J. Rock
Mech. Min. Sci. & Geomech. Abstr. 37 (2000), 1013-1018
[8] Serrano, A.; Olalla, C.; Ultimate bearing capacity of rock masses, Int.
J. Rock Mech. Min. Sci. & Geomech. Abstr., Vol. 31, No. 2, (1994),
93-106
[9] Xiao-Li, Y., Jian-Hua, Y.; Upper bound solution for ultimate bearing
capacity with a modified Hoek-Brown failure criterion, Int. J. Rock
Mech. and Min. Sci., 42 (2005), 550-560
[10] Ladanyi, B.; Roy A.; Some aspects of the bearing capacity of rock
mass, Proc. 7th Canadian Symp. Rock Mechanics, Edmonton, (1971)
[11] Mievi, P. i ostali: Korelacija izmeu PLT-a i jednoosne vrstoe za
lapore, Zbornik radova Znanstvenostruno savjetovanje sa
meunarodnim sudjelovanjem Mehanika stijena i tuneli, Zagreb,
(1999) 69-72.
[12] Mievi, P.: The investigation of weathering process in Eocene
flysch, Proc. Second Int. Sym. on hard soils-soft rocks, Eds. A.
Evangelista and L. Picarelli Rotterdam: A.A. Balkema, Naples, Italy,
(1998), 267-272.

GRAEVINAR 58 (2006) 5, 367-377

Iako ima razlika u veliini vrijednosti odreene granine

nosivosti prema prikazanim metodama, sve metode daju
priblino isti red veliine vrijednosti. Utjecaj navedenih
elemenata na odreivanje granine nosivosti potrebno je
valorizirati veliinom faktora sigurnosti kojim e se odrediti doputeno optereenje stijenske mase.
[13] estanovi, S.: Engineering-geological characteristics of marl from
Eocene flysch in the City of Split, Croatia. Proc. Second Int. Sym. on
hard soils-soft rocks, Eds. A. Evangelista & L. Picarelli. Rotterdam:
A.A. Balkema, Naples, Italy, (1998), 311-314
[14] Mievi, P.:, Effect of drying and wetting on mechanical
characteristics of Eocene flysch marl, Proc. XIth Danube-Europian
conf. on soil mech. and geotech. eng., Pore, Croatia, May 1998.,
Geotechnical hazards, Eds. B. Mari, Z. Lisac & A. Szavits-Nossan,
A.A. Balkema, Rotterdam, (1998), 737-741
[15] Chandler, R.J.: The effect of weathering on the shear strength
properties of Koupler marl, Geotechnique 19, No. 3, (1969), 321-334
[16] Hoek, E., Marinos P.G., Marinos, V.P.: Characterisation and
engineering properties of tectonically undisturbed but lithologically
varied sedimentary rock masses, Int. Jou. Rock Mech. and Min. Sci.,
42, (2005), 277-285
[17] Hoek, E., Carranza-Torres, C., Corkum B.: Hoek-Brown failure
criterion 2002 edition, www.rocscience.com, (2002)
[18] Hoek, E.: Estimating Mohr-Coulomb friction and cohesion values
from the Hoek-Brown failure criterion, Int. J. Rock Mech. Min. Sci.
27 (1990) 3, 227-229.
[19] Serrano, A.; Olalla, C.: Ultimate Bearing Capacity of An Anisotropic
Discontinuous Rock Mass. Part I: Basic Modes of Failure, Int. J.
Rock Mech. Min. Sci., Vol. 35, No. 3., (1998), 301-324
[20] Serrano, A.; Olalla, C.: Ultimate Bearing Capacity of An Anisotropic
Discontinuous Rock Mass. Part II: Determination Procedure, Int. J.
Rock Mech. Min. Sci., Vol. 35, No. 3., (1998), 325-348
[21] Mievi, P.; Jaarevi, I.: Ultimate bearing capacity of strip footing
on layered rock mass by numerical modeling, Proceedings of Second
International Conference on Mechanics of Jointed and Faulted rock,
Vienna, Austria, Eds. H.P. Rossmanith, A.A. Balkema Rotterdam,
(1995), 619-624
[22] Sutcliffe, D.J., Yu, H.S., Sloan, S.W.: Lower bound solutions for
bearing capacity of jointed rock, Computers and Geotechnics, 31
(2004), 23-36
[23] Serrano, A.; Olalla, C.: Allowable Bearing Capacity of Rock
Foundations Using a Non-linear Failure Criterium, Int. J. Rock Mech.
Min. Sci. & Geomech. Abs., Vol. 33, No. 4, (1996), 327-345

377