Professional Documents
Culture Documents
Zigmunt Bauman Fluidna Ljubav11111gg
Zigmunt Bauman Fluidna Ljubav11111gg
Zigmunt Bauman Fluidna Ljubav11111gg
Fluidna ljubav
Zigmunt Bauman
Razmontirano zajednitvo
Fluidna ljubav
Zigmunt Bauman
FLUIDNA
LJUBAV
O krhkosti ljudskih veza
Sa engleskog preveli:
NATAA MRDAK
i
SINIA BOOVI
MEDI
TERRAN
PUBLISHING
Razmontirano zajednitvo
Naslov originala:
LIQUID LOVE
On the Frailty of Human Bonds
by
Zygmunt Bauman
Fluidna ljubav
SADRAJ
Predgovor
1.
Zaljubljivanje i odljubljivanje
2.
O alatima drutvenosti
Homo
sexualis: oaloena
Zajednice na prodaju
4.
Razmontirano zajednitvo
siroad
Razmontirano zajednitvo
Predgovor
Fluidna ljubav
vezi...
U naem svetu neobuzdane individualizacije odnosi imaju dva lica. Oni
lebde negde izmeu lepog sna i none more, i ne vidi se kada jedno prelazi u
drugo. Najvei deo vremena ove dve predstave kohabitiraju - iako na razliitim
nivoima svesti. U fluidnom modernom ivotnom okruenju ljudske veze su moda
najea, najakutnija, najupeatljivija i najproblematinija otelot vorenja
ambivalentnosti. To je razlog to su one, moemo to tvrditi, u centru panje
fluidnih modernih pojedinacap od ekretu i to stoje na samom vrhu liste njihovih
ivotnih prioriteta.
Veze su u dananje vreme najaktuelnija tema u drutvu i naizgled jedina
drutvena igra koju vredi igrati, uprkos njenim
ozloglaenim rizicima. Neki sociolozi, navikli da sklapaju teorije koristei
statistike podatke iz anketa i zdravorazumska shvatanja koja takve statistike
belee, ure sa zakljucima kako njihovi savremenici vie nemaju prijateljstva,
veze, zajednitva i zajednicu. Zapravo (na liniji pravila Martina Hajdegera da se
stvari u svesti otkrivaju samo kroz frustracije koje izazivaju - u svom pucanju,
nestajanju, nesvojstvenom ponaanju, ili delujui na neki drugi nain protivno
svojoj prirodi), ljudska panja se u dananje vreme sve vie usmerava na
zadovoljstva koja se oekuju od veza ba zbog toga to se one na neki nain nisu
pokazale potpuno i istinski zadovoljavajuim; a ako uistinu zadovolje, cena
zadovoljstva koju sa sobom nose esto ispada preterana i neprihvatljiva. U svom
uvenom eksperimentu, Miler i Dolard su videli kako su njihovi laboratorijski
pacovi dostigli vrhunac uzbuenja i uznemirenosti kada se privlano izjednailo
sa odbojnim, odnosno onda kad je dolo do konanog balansa izmeu pretnje
elektrinim okom i obeanja ukusne hrane...
Nema sumnje da veze spadaju u glavne pokretae buma savetnike
prakse u dananje vreme. Kompleksnost teme je suvie nabijena, suvie rigidna
i teka za samostalno odmotavanje ili razreavanje od strane pojedinaca.
Uzbuenje Milerovih i Dolardovih pacova preesto je zavravalo kao paraliza
akcije. Nesposobnost pravljenja izbora izmeu privlanosti i odbojnosti, izmeu
nada i strahova, reflektovala se kao nesposobnost delovanja. Za razliku od
pacova, ljudi koji se nadu u takvoj situaciji mogu se za pomo obratiti strunim
savetnicima koji nude svoje usluge, uz naknadu. Ono to se nadaju da e uti od
savetnika jeste kako napraviti kvadraturu kruga: kako imati ,,i jare i pare, kako
u vezi popiti samo au meda, bez ae ui, kako u vezi ovlastiti bez
razvlaivanja, omoguiti bez onemoguavanja, ispuniti bez optereivanja...
Strunjaci su predusretljivi, uvereni da potranja za njihovim
savetodavnim uslugama nikad nee presahnuti poto nema tih saveta koji e
ikada moi uiniti da krug izgubi kruni oblik i time postane pogodan za
kvadraturu... Njihovih saveta ima u izobilju, iako najee oni samo podiu
uobiajenu praksu na
nivo opteg znanja, a to zatim do visina naune, autoritativne teorije.
Zahvalni primaoci saveta prebiraju po lancima na temu veza u arenim
mesenim i nedeljnim asopisima i nedeljnim dodacima ozbiljnih i manje
ozbiljnih dnevnih novina, ne bi li uli ono to ele da uju od upuenih ljudi, jer
su bili suvie bojaljivi ili stidljivi da to urade u sopstveno ime; da zavire u
situacije i deavanja drugih kao to su oni i izvuku to veu mogu utehu iz ods
Razmontirano zajednitvo
10
Fluidna ljubav
suoavaju.
Moda i sama ideja veze doprinosi konfuziji. Koliko god se zlosreni
tragaoci za vezama i njihovi savetnici trudili, ovaj se pojam opire potpunom
ienju od konotacija neugodnosti i briga koje ga prate. On ostaje proet
nejasnim pretnjama i sumornim slutnjama; on u istom dahu govori o
zadovoljstvima zajednitva i uasima zatvaranja. Moda je to razlog to, pri
opisivanju svojih iskustava i ansi, ljudi sve ee (uz svesrdnu podrku i pomo
svojih uenih savetnika) o vezama ne govore u smislu uzajamnih odnosa ve
kontakata. Umesto da govore o partnerima, vie vole da govore o mreama. Koje
su to odlike jezika kontakata koje nedostaju u jeziku odnosa?
Za razliku od odnosa, srodstva, partnerstva i slinih pojmova koji na
vidno mesto stavljaju uzajamnu angaovanost a iskljuuju ili tiho prelaze preko
njene suprotnosti, ne angaovanja, pojam mree oznaava jednu matricu
simultanih konekcija i diskonekcija; mree su nezamislive bez simultanog
omoguavanja obe aktivnosti. U mrei, konekcije i diskonekcije predstavljaju
jednako legitimne opcije, uivaju isti status i imaju isti znaaj. Nema smisla
postavljati pitanje koja od ove dve komplementarne aktivnosti predstavlja
sutinu mree! Mrea pretpostavlja trenutke kontakata umetnutih u periode
slobodnog lutanja. U mrei se kontakti ostvaruju po zahtevu, i mogu se prekinuti
po nahoenju. Upravo je mogunost neeljene a pri tom neraskidiv e veze to to
pojam veze ini tako opakim. Neeljeni kontakt je, meutim, oksimoron:
kontakti mogu biti prekinuti pre nego to postanu nepodnoljivi, to se, u stvari,
i dogaa.
Kontakti su virtuelne veze. Za razliku od staromodnih veza (da ne
pominjemo one obavezujue odnose, a kamoli obavezujue na dui rok) oni
izgleda da su stvoreni po meri fluidnog modernog ivota, gde romantine prilike
(i ne samo romantine) treba, i poeljno je, da dolaze i odlaze sve veom
brzinom i sve masovnije, uklanjajui kao stampedo sa scene jedna drugu i
nadvikujui se obeanjima da e vie zadovoljiti i ispunjavati. Za razliku od
pravih veza, u virtuelne veze je lako ui i izai iz njih. One izgledaju elegantno
i isto, deluju lako za upotrebu, naklonjeno korisnicima, u poreenju sa tekom,
sporom, inertnom, zbrkanom pravom stvari. Jedan dvadesetosmogodinjak iz
Bata, u razgovoru vezanom za rapidno rastuu popularnost internet sastanaka
nautrb sastanaka u barovima i sastanaka preko oglasa, istakao je kljunu
prednost elektronskih odnosa: Uvek moete da pritisnete dugme delete".
Ba kao da se upravljaju prema Greemovom zakonu, virtuelni odnosi
(preimenovani u kontakte) formiraju obrazac koji istiskuje sve ostale vrste
odnosa. To ne ini zadovoljnim mukarce i ene koji se predaju tom pritisku;
teko da su zadovoljniji u odnosu na stanje pre pojave virutelnih veza. Neto se
dobija, neto gubi.
Kao to je Ralf Valdo Emerson istakao, u klizanju po tankom ledu spas je
u brzini. Kada kvalitet izneveri, tendencija je da se nadoknada trai u kvantitetu.
Ako je obavezivanje besmisleno, dok se u vezama gubi poverenje i kada je malo
verovatno da e one potrajati, javlja se tenja da se partneri zamene mreama.
Meutim, kada doe do toga, ispada da je jo tee (i prema tome jo odbojnije)
skrasiti se nego to je to bilo ranije sad vam nedostaju i vetine kojima biste to
ostvarili ili mogli da ostvarite. Biti u pokretu, ono to je nekad bila privilegija i
Razmontirano zajednitvo
11
Fluidna ljubav
12
1.
Zaljubljivanje i odljubljivanje
Moj dragi prijatelju, aljem ti mali rad za koji se, ne bez razloga,
moe rei da nema ni glave ni repa, jer je sve u njemu opreno - i glava i
rep, naizmenino i reciprono. Razmisli, molim te, o divnoj pogodnosti koju
takva kombinacija svima nudi - tebi, meni i itaocu. Mi moemo skratiti - ja
svoja razmiljanja, ti tekst, italac svoje itanje, jer ne elim da beskrajno
zamaram bilo koga preobimnim zapletom. Ako izvue jedan disk, dva dela
te izvitoperene fantazije e se ponovo uklopiti bez problema. Iseckaj vie
fragmenata, i videe da svaki od njih moe zasebno stajati. U nadi da e ti
se neki od njenih delova dopasti i zabaviti te, usuujem se da tebi posvetim
celu ovu zmiju.
Ovako je ari Bodler predstavio Le spleen de Pari svojim itaocima.
Kakva teta to je to uradio. Jer da nije, ja bih sam poeleo da sastavim isti ili
slian predgovor onome to sledi. Ali on je to uinio - i ja mogu samo da citiram.
Valter Benjamin bi, naravno, izbacio re samo iz poslednje reenice. A kad malo
bolje razmislim, i ja bih.
Iseckaj vie fragmenata, i videe da svaki od njih moe zasebno stajati.
Delovi koji su izali iz Bodlerovog pera su to mogli, a da li e tako biti i sa
razbacanim isecima misli koje slede - nije moje, ve pravo itaoca da odlui.
U porodici misli ima puno patuljaka. Zbog toga su stvoreni logika i metod,
i onda, kad su otkriveni, mislioci su ih zahvalno prigrlili. Patuljci se moda mogu
kriti i, na kraju, zaboraviti svoju krljavost pod monim sjajem marirajuih
redova i borbenog poretka. Kada se redovi zaklope, ko e primetiti koliko su mali
vojnici? Moete napraviti vojsku koja izgleda izuzetno mono tako to ete
postaviti u borbeni poredak redove i redove pigmejaca...
Moda je trebalo da uradim isto sa ovim iseckanim delovima, ako nita
drugo onda da zadovoljim zavisnike od metodologije. Ali poto nemam dovoljno
vremena na raspolaganju za izvrenje takvog zadatka, bilo bi neozbiljno od mene
da prvo osmislim borbeni poredak, a da ostavim mobilizaciju za kasnije...
Kad malo bolje razmislim: moda se vreme koje mi je raspolaganju ini
previe kratkim, ne zbog moje starosti, ve usled injenice da to ste stariji to
bolje znate da koliko god se misli ine velikim, one nikada nee biti toliko velike
da obuhvate, a kamoli da stalno zadre, bogatu rasko ljudskog iskustva. Ono
Razmontirano zajednitvo
13
14
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
15
Fluidna ljubav
16
Eric Fromin, Jhe Art ofLoving (1957; Torsons, 1995), str. vii.
Razmontirano zajednitvo
17
prua je prema drugom - ali ruke koje mogu da grle takoe mogu da epaju i
stegnu.
Koliko god da ste nauili o ljubavi i voljenju, vaa mudrost moe doi, kao
Kafkin Mesija, tek dan nakon njenog dolaska.
Dok god ivi, ljubav lebdi na ivici poraza. Ona na svom putu rastvara svoju
prolost; ona za sobom ne ostavlja utvrene rovove u koje se moe povui, traei
zaklon u sluaju nevolje. I ona ne zna ta je eka i ta budunost moe doneti.
Ona nikada nee dobiti pouzdanost, dovoljno jaku da razbije oblake i ugui
uznemirenost. Ljubav je zalog po osnovu neizvesne i nedostine budunosti.
Ljubav moe biti, i esto jeste, zastraujua kao i smrt; ali, za razliku od
smrti, ona prikriva tu istinu naletima elje i uzbuenja. Ima smisla misliti o
razlici izmeu ljubavi i smrti kao o onoj izmeu privlanosti i odbijanja. Opet,
kada bolje razmislim, ovek ne moe biti toliko siguran. Obeanja ljubavi su, po
pravilu, manje dvosmislena nego njeni darovi. Tako je iskuenje zaljubljivanja
veliko i nadmono, ali isto je takva i privlanost bekstva. A mamac traganja za
ruom bez trnja nikada nije mnogo daleko i uvek mu je teko odoleti.
udnja i ljubav. Brat i sestra. Nekada roeni kao blizanci; meutim,
nikada kao identini (jednojajani) blizanci.
udnja je elja za troenjem. Upijati, prodirati, jesti i svariti - unititi.
udnji ne treba nijedan drugi podsticaj - do prisustva drugaijeg. To prisustvo je
uvek i ve samo po sebi uvreda i ponienje. udnja je poriv za osvetom zbog
uvrede i za spreavanje ponienja. To je primoranost da se zatvori jaz prema
drugaijem, jer ono mami i odbija, zavodi obeanjem neistraenog i iritira svojom
neuhvatljivom, tvrdoglavom razliitou. udnja je impuls da se ono drugaije
lii svoje razliitosti; i da se time onesposobi. Kroz njeno doivljavanje,
istraivanje, upoznavanje i odom aivanje, to drugaije bi se pojavilo bez aoke
iskuenja koja bi bila izvuena i slomljena. I to ako preivi taj tretman. Verovatno
je, meutim, da e u tom procesu njegovi nesvareni ostaci pasti iz carstva
potrone robe u carstvo smea.
Potrona roba privlai - a smee odbija. Posle udnje dolazi odlaganje
smea. To je, ini se, istiskivanje razliitosti iz drugaijeg i bacanje isuenih
ljutura im posao bude gotov. U svojoj sutini, udnja je nagon za destrukcijom.
I nagon za 5awouniten jem, iako indirektan: udnja je kontaminirana, od svog
roenja, eljom za smru. Ovo je, opet, njena strogo uvana tajna; uvana najvie
od same sebe.
Ljubav je, s druge strane, elja za negovanjem i za ouvanjem objekta
negovanja. Centrifugalni impuls, za razliku od centripetalne udnje. Impuls za
irenjem, za korakom izvan, za dosezan jem onoga to je tamo negde. Pojesti,
apsorbovati i asimilovati subjekat u objektu, a ne suprotno, kao to je sa
udnjom. Sutina ljubavi je u dopunjavanju sveta - svaka dopuna je ivi dokaz
bia koje voli; u ljubavi, bie se, deo po deo, presauje u svet. Bie koje voli iri
se kroz sopstveno predavanje voljenom objektu. Sutina ljubavi je u opstanku
bia kroz njegovu drugost. I tako ljubav znai nagon za zatitom, za hranjenjem,
za zaklonom; takode za grljenjem, maenjem i negovanjem, ili za ljubomornim
uvanjem, odbranom, zatvaranjem. Ljubav znai biti u slubi, stajati u poretku,
ekati komandu - ali isto tako moe znaiti razvlaivanje i preuzimanje
odgovornosti. Nadmo kroz predaju; rtvovanje koja se vraa kao velianje.
18
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
19
poraste i sazri. Iako se pojam dugoronog sve vie i vie skrauje, brzina
sazrevanja elje i dalje odoleva ubrzanju; vreme potrebno da se unove rezultati
investiranja u uzgoj udnje ini se sve duim iritirajue i nepriutivo duim.
Menaderima trnih centara njihovi akcionari nisu ponudili toliko
vremena, ali, isto tako, ni oni ne ele da odluke o kupovini budu podsticane
motivima koji su roeni i koji sazrevaju nasumino, ili da prepuste njihovu negu
nestrunim i nepouzdanim uradi sam poduhvatima kupaca. Svi motivi koji su
potrebni da nateraju kupce da kupuju moraju nastati na licu mesta, tokom
etnji trnim centrom. Oni mogu i da umru na licu mesta (uz potpomognuto
samoubistvo, uz veini sluajeva) onda kada je njihov posao gotov. Njihov ivotni
vek ne treba da bude dui od perioda koji je kupcima potreban za lutanje od
ulaska u trni centar pa do izlaska.
U dananje vreme trni centri se dizajniraju sa idejom o brzom buenju i
brzom izumiranju elja, a ne munim i dugakim negovanjem i gajenjem udnji.
Jedina udnja koja treba da bude (i bie) usaena posetom trnom centru je ta
da se iznova ponavlja uzbudljivi trenutak predavanja i dozvoljavanja eljama da
vode predstavu bez prethodno napisanog scenarija. Kratkoa njihovog ivotnog
veka je glavna vrednost elja, koja im daje prednost nad udnjama. Predavanje
eljama, za razliku od praenja udnje, je poznato kao trenutno, uz nadu da nee
ostaviti trajne posledice koje mogu spreiti budue trenutke radosne ekstaze. U
sluaju partnerskih veza, a posebno seksualnih partnerskih veza, slediti elje,
vie nego udnje, znai ostaviti vrata irom otvorena drugim romantinim
mogunostima koje, kao to dr Valeri Lamon kae a Ketrin Darvi misli, mogu
biti vie zadovoljavajue i ispunjavajue.
Kada je delovanje u skladu sa eljama duboko usaeno u svakodnevno
ponaanje monim silama potroakog trita, ini se da se udnja bojaljivo,
nespretno i nelagodno kree ka ljubavnom obavezivanju.
U svojoj originalnoj verziji, udnji treba posveenost i briga, koje
podrazumevaju duu negu, naporno pogaanje bez unapred dobijenog reenja,
neke teke izbore i nekoliko bolnih kompromisa - ali, to je najgore, ona znai
odlaganje zadovoljstva, to je, bez sumnje, rtva koje se na svet brzine i
ubrzanja najvie gnua. U svojoj radikalizovanoj, piramidalnoj i, povrh svega,
kompaktnijoj reinkarnaciji u formi elje, udnja je izgubila puno takvih
odbijajuih atributa, a pri tom se vie fokusirala na svoju metu. Kao to su
reklame koje su najavljivale uvoenje kreditnih kartica to slavno nazvale - ovek
sada moe ukloniti ekanje iz elje.
Kada smo vodeni eljom (vai pogledi se sreu u prepunoj prostoriji),
partnerstvo prati obrazac kupovine i ne zahteva nita vie od vetina prosenog
potroaa skromnog iskustva. Kao i druga potroaka roba, partnerstvo je za
konzumiranje na licu mesta (njemu nije potrebna dodatna obuka ili produena
priprema) i za jednokratnu upotrebu bez predrasuda. A prvo i najvanije jeste
da je ona upadljivo zamenjiva.
Ako ima greku ili ne zadovoljava u potpunosti, roba moe biti zamenjena
drugom, po mogustvu vie zadovoljavajuom robom, ak i ako nisu ponuene
usluge posle rasprodaje i ako garancija o povratku novca nije obuhvaena
transakcijom. Ali ak i ako ispune svoje obeanje, ne oekuje se da e biti u
upotrebi dugo vremena; naposletku, savreno upotrebljiva, ispravna kola ili
20
Fluidna ljubav
Adrienne Burgess, Will You Still Live Me Tomorrow (Vermilion, 2001), kao to je
citirano u: Guardian Weekend, 26. januar 2002 .
Razmontirano zajednitvo
21
Fluidna ljubav
22
Razmontirano zajednitvo
23
David L. Norton i Mary F. Kille (ed.), Philosophies oj Love (Helix Books, 1971).
24
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
25
To je tano ono ta ljubav radi: upa drugog iz celog sveta, i kroz taj in
ponovo oblikuje drugog u prilino odreenog nekog, nekog sa ustima da ga
slua, nekog s kim e razgovarati, tako da neto moe da se desi.
A ta je to neto to treba da bude? Ljubav znai odlaganje odgovora ili
uzdravanje od postavljanja pitanja. initi da drugi postane neko odreen znai
predstavljanje budunosti neodreenom. To znai pristanak na neodreenu
budunost. Pristanak na proivljeni ivot od njegovog zaetka do njegovog
gaenja, na jedinom mestu dodeljenom ljudima: praznina koja se prua izmeu
konanosti njihovih dela i beskonanosti njihovih ciljeva i posledica.
Depna veza, kako objanjava Ketrin Darvi, komentariui miljenje
Dilijana Voltona iz londonskog branog savetovalita,10 zove se tako jer je drite
u vaem depu, tako da moete da je izvadite kada vam je to potrebno.
Uspena depna veza je slatka i kratkotrajna, kae Darvinova. Moemo
pretpostaviti da je slatka jer je kratkotrajna, a da njena slatkoa lei ba u toj
utenoj svesti da ne morate da menjate svoje rutine ili da se isteete unazad da
bi ste zadrali njenu slatkou netaknutom u duem vremenskom periodu;
zapravo, ne treba da radite ba nita da biste uivali u njoj. Depna veza je
otelotvorena trenutnost i odloivost.
Vaa veza nee zadobiti te udesne kvalitete pre nego to se ispune
odreeni uslovi. Imajte u vidu da ste vi taj koji mora da ispuni ove uslove; druga
stvar koja zasigurno ide u prilog depnoj vezi, poto od vas, i samo od vas,
zavisi njen uspeh, poto ste vi, i samo vi, taj koji kontrolie - i ima kontrolu
tokom itavog trajanja te kratke depne veze.
Prvi uslov: u vezu se mora stupiti trezveno i u potpunosti sves no. Setite
se, ovde nema ljubavi na prvi pogled. Nema zaljubljivanja... Nema iznenadne
plime emocija koja vas ostavlja bez daha: nema emocija koje zovemo ljubav, niti
onih koje trezveno opisujemo kao udnju. Nemojte dozvoliti da budete
nadjaani
i oboreni s nogu, i, iznad svega, ne dopustite da vam kalkulator bude
iupan iz ruke. Ne dozvolite sebi greku koja se tie veze u koju treba da
stupite, da pomislite da je ono to nije, niti treba da bude. Pogodnost je jedina
stvar koja se rauna, a pogodnost je stvar hladne glave, a ne toplog srca (a
pogotovo ne pregrejanog). to je manji va ulog u kreditu, oseaete se manje
nesigurno kada budete izloeni kolebanju trita nekretnina; to manje investirate u vezu, oseaete se manje nesigurno kada budete izloeni kolebanju
vaih buduih veza.
Drugi uslov: nastavite na ovaj nain. Setite se da pogodnosti ne treba puno
vremena da se pretvori u svoju suprotnost, zato ne dozvolite vezi da izbegne
nadgledanje glave, ne dozvolite joj da razvije sopstvenu logiku i pogotovo da
zadobije imovinsko pravo - da ispadne iz vaeg gornjeg depa, gde joj je mesto.
Budite na oprezu. Ne dozvolite da vaa budnost opadne. Paljivo pratite ak i
najsitnije promene u onome to Darvijeva zove emotivne skrivene struje (jasno
je da su emocije sklone da postanu skrivene struje onda kada su izuzete iz
kalkulacije). Ako primetite neto za ta se niste pogaali i za ta vas nije briga znajte da je vreme da krenete dalje. Oprezno putovanje e vas potedeti dosade
10
26
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
27
veze ono to je rekao za sticanje i brigu o spoljnim dobrima - da one treba samo
da lee na ramenima kao lagani ogrta, koji moe biti baen na stranu u bilo
kom trenutku i da ovek, vie od svega, treba da se pazi njihovog pretvaranja,
nenamernog i prikrivenog, u elinu navlaku... Ne moete sa sobom odneti vae
bogatstvo u grob - tako je prorok svetac Bakster upozoravao svoje stado,
praktikujui zdrav razum ljudi koji su iveli svoje ivote kao sluge zagrobnog
ivota. Neete moi da prenesete svoje odnose na naredni nivo, kao to bi ekspert
- savetnik Bakster upozoravao svoje klijente, zajedno sa predoseanjima koja su
se pretvorila u izvesnosti ljudi koji postaju mudri tek nakon to se neto desi, iji
su ivoti iseeni u epizode koje su proiveli kao sluge epizoda koje tek treba da se
dese. Vaa veza e verovatno biti raskinuta mnogo pre nego to se epizoda zavri.
Ali, ako se to ne desi, teko da e doi do druge epizode. Svakako ne do jo jedne
epizode u kojoj ete se sladiti i uivati.
Iznenaujui uspeh gledanosti Eastendersa oito prenosi razliitu
poruku...
Oarana/zavisna publika je sve masovnija, a takvo je i samopouzdanje
scenarista, producenata i glumaca. ini se da je ta sapunska opera pogodila cilj
koji su ostale sapunske opere previdele ili pokuale uzaludno da dostignu i nisu
uspevale. U emu se krije njena tajna?
Veina veza u koje ulaze likovi Eastendersa izgleda krhko kao i bilo koje
druge veze koje su poznate gledaocima iz lino doivljenih frustracija ili iz
pounih pria o frustracijama drugih ljudi (ukljuujui poruke koje stalno dolaze
iz rubrike Duh veza). Teko da je ijedna od ovih veza koje su sklopili likovi
Eastenders a preivela gladak tok epizoda vie od nekoliko meseci - ponekad
samo nekoliko nedelja - i, meu preminulim vezama, onih koje su zavrile
prirodnom smru bilo je malo i bile su retke.
Gledalac sa dugim seanjem bi video taj trg kao groblje ljudskih veza...
Ulazak u veze u stilu Eastendersa je sve, samo ne lak. Potreban je napor i
potrebne su znaajne vetine, koje nedostaju mnogim nesrenim likovima i samo
je aica roena sa njima (iako je ponekad takoe potrebna srea, ozloglaena po
tome to je retka i nasumino rasporeena). Nevolje se ne zavravaju kada par
pone da ivi zajedno. Sobe koje se dele mogu biti mesta mnogih radosnih
terevenki, ali retko kada bezbednosti i mira. Neke od njih su scene okrutnih
drama, zajedno sa verbalnim arkama, koje se pre ili kasnije (ako se par ne
rastavi pre nego to doe do toga) razviju u potpuna neprijateljstva iji su putevi
razreenja na korak od filma Reservoir Dogs. Detaljne ceremonije venanja ne
pomau; momake i devojake noi ne donose kraj Nepoznatom koje je ispunjeno
rizicima i sklono nesrenim sluajevima, a dani za venanje nisu novi poeci koji
guraju par u neto sasvim razliito - oni su samo kratke pauze u drami bez
scenarija i reenica teksta.
Partnerstvo nije nita drugo do koalicija zajednikih interesa, i u
fluidnom svetu Eastendersa ljudi dolaze i odlaze, mogunosti kucaju na vrata i,
nakon to budu putene, brzo nestaju, bogatstva se poveavaju i smanjuju, a
koalicije su sklone da budu nepostojane, fleksibilne i krhke. Ljudi trae partnere
i ulaze u veze da bi pobegli iz dosade krhkosti, a onda shvataju da je ta krhkost
ak dosadnija i bolnija nego ranije. Ono to je trebalo da bude / emu se nadalo
/ to se oekivalo da bude zaklon (moda pravi zaklon) od krhkosti uvek i iznova
28
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
29
sve vreme: vi ste jedina veza koja spaja partnera koga volite i za kog elite da vas
voli, sa porodinim klanom kome pripadate, kome elite da pripadate i koji od
vas eli da mu pripadate i da mu se povinujete. I tako ste vi zaista najslabija
karika - onaj koji najvie pati zbog napora koji uzrokuje potezanje konopca
izmeu dve strane.
Taj rat trvenja, koji veno kljua i povremeno peni, a ije su prve rtve oni
koji sanjaju o pomirenju, doao je do svog dramatinog vrhunca - zaista, podigao
se na visine tragedije Antigone - u suenju male Mo, auriranoj verziji Sofoklove
besmrtne prie i besmrtne prie koju je taj komad zabeleio...
Antigona kae: O, ali ja ne bih uradila zabranjenu stvar / Za bilo kog
mua ili za bilo kog sina. / Zbog ega? Mogla bih da imam drugog mua / i od
njega druge sinove, ako bih jednog izgubila; / ali, ako izgubim oca i majku, gde
bih dobila / jo jednog brata? Ako izgubite mua, to nije kraj sveta. Muevi, ak
i u drevnoj Grkoj (mada ne toliko koliko savremenici male Mo), nisu nita drugo
do privremeni; bez sumnje, izgubiti ih je teko, ali je izleivo. Gubitak roditelja
je, nasuprot tome, nepovratan. Da li je dovoljno, iz dunosti prema porodici, da
se poniti dug muu? Moda tako trezvena kalkulacija ne bi bila dovoljna, da nije
drugog razloga: zahtevi koji dolaze od izabranog saputnika, privremenog i
naelno zamenjivog saputnika kroz ivot, nose manje teine nego oni drugi
zahtevi koji se uju iz dubine neizmerne, nedokuive prolosti: Taj red nije
stigao od Boga. / Pravda koja obitava dole sa bogovima ne zna za takav zakon. /
Ne mislim da su tvoji ukazi toliko jaki / da nadjaaju nepisane, nepromenjive
zakone / Boga i raja, jer ti si samo ovek. / Oni nisu od jue ili
danas, ve veni, / iako niko od nas ne zna odakle su doli.
Ovde se, reklo bi se, mala Mo i Antigona razilaze. Zaista, jedva da se mogu
uti stanovnici kako spominju Boga (malo onih koji to rade brzo nestanu iz
sapunske sage, kao jasno neprimereni). Na tom skveru, kao i na mnogim drugim
skverovima i ulicama naih gradova, Deus je veoma dugo bio Absconditus. On
ne nosi mobilni telefon i nema ga u telefonskom imeniku, tako da niko ne moe
pouzdano tvrditi da zna kako bi njegove instrukcije zvuale kada bi se one ule.
Prava porodice su moda trajnija nego dunosti prema izabranom partneru, ali
na Albert skveru ini se da nijedno od ta dva ne nosi boansku dozvolu. Tuna
sudbina male Mo nije uzrokovana strahom od Boga. Na koji je onda nain, ako
uopte jeste, drama male Mo ponavljanje Antigonine tragedije?
U Sofoklovoj verziji Antigonine prie glasnik ulazi na scenu da sumira
znaenje prie, ali isto tako da predoseti i da odgovori na nae pitanje, pitanje
koje, za razliku od rei korienih da ga uine jasnim gledaocima, to oigledno
nije - i ne zastareva: ta je ovekov ivot? / Stvar koja nije data jednom zauvek
/ u dobru i u zlu, oblikovana za slavu ili krivicu. Sluajnost podie oveka u
visine, sluajnost ga baca dole, / i niko ne moe predvideti ta e nastati od
onoga to jeste.
Dakle, ta budunost, zastraujue nepoznata i nedokuiva budunost (to
jest, kao to Levinas insistira, sutina, paragon, potpuno otelotvorenje
apsolutno drugaijeg), a ne dostojanstvo prolosti, koliko god da je ona asna,
koja vreba iza dileme sa kojom se suoava mala Mo, koliko i Antigona. Niko ne
moe predvideti ta e biti od onoga to jeste - ali niko ne moe lako podnositi tu
nemogunost. U moru nesigurnosti ovek trai spas na malim ostrvima
30
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
31
32
Fluidna ljubav
Richard Sennet, The Fali of Public Man (1974, Random House, 1978), str. 259 i
dalje .
Razmontirano zajednitvo
33
isto tako prirodno da se na njih gleda kao na poziv na lekovitu akciju koja e ih
podstai da nestanu. ini se da je savren spoj bia tu realan izgled, ako postoji
dovoljno strpljenja i posveenosti - kvaliteta koje e ljubav zasigurno obezbediti u
izobilju. ak i ako je duhovna jednolikost ljubavnika jo uvek negde u
budunosti, ona zasigurno nije puki san ili sanjalaka iluzija. Ona se zasigurno
moe dostii - uz sredstva koja su ljubavnicima ve na raspolaganju - u njihovim
sposobnostima kao ljubavnika.
Ali pokuajte da rastegnete legitimna oekivanja ljubavi dovoljno daleko da
ukrotite, pripitomite i izbacite otrove iz meavine zvukova i prizora koji mue um
i koji ispunjavaju svet izvan ostrva ljubavi... Tada, i tamo, proverena i pouzdana
lukavstva nee biti od velike pomoi. Na ostrvu ljubavi, dogovor, razumevanje i
jedinstvo - u dvoma - o kome se sanja, moda nikad nee biti izvan dometa, ali
ovo ne vai za beskonani spoljanji svet (osim ako on nije pretvoren, arobnim
tapiem, u sastanak Jirg ena Habermasa iji je cilj konsenzus). Sredstva Ja-Ti
zajednitva, koliko god da se njima savreno vlada i bezgreno upravlja,
pokazae se bespomonim u susretu sa promenjivou, nejednakou i
neskladom koji razdvajaju mnotva onih koji su potencijalni Ti jedne od drugih
i dre ih na ratnoj nozi: u napadakom, pre nego u govornikom raspoloenju.
Kada je neslaganje prolazna nelagodnost koja brzo nestaje, i kada nesklad (koji
signalizira odlunost za samopotvrivanjem) ostaje tu na neodreeno vreme,
zahteva se poznavanje sasvim drugaijih tehnika. Nada o sporazumu privlai
ljude da budu zajedno i podstie ih na vee napore. Neverovanje u jedinstvo, koje
hrani i koga hrani oigledna neadekvatnost sredstava koja su pri ruci, tera ljude
jedne od drugih i navodi ih na elju za bekstvom.
Prva posledica rastue neverice u verovatnou jedinstva jeste podela mape
Lebenswelt, ivotnog sveta, na dva kontinenta, koji uglavnom ne komuniciraju
meusobno. U jednom se konsenzus trai po svaku cenu (iako uglavnom, moda
ak i sve vreme, vetinama steenim i nauenim u sklonitu intimnosti) - ali se,
iznad svega, pretpostavlja da je on ve tamo, predodreen zajednikim
identitetom, ekajui da bude probuen i da se potvrdi. A u drugom svetu je
nada u duhovno jedinstvo, a s njom i svaki napor da se ona otkrije ili da se
izgradi ni iz ega, bila a priori naputena, tako da jedina nagovetena razmena
jeste razmena raketa, a ne rei.
Danas, meutim, ta dvojnost stavova (teorijski, za privatnu upotrebu
viena kao podela ljudskog roda) ini se da postepeno nestaje u pozadini
svakodnevnog ivota - zajedno sa prostornim dimenzijama ljudske blizine i
udaljenosti. Kao i tamo gore, u beskrajnim prostorima globalne granine zemlje,
tako i na nivou obinih ljudi, u polju ivotne politike, okruenje za delovanje je
rezervoar ispunjen potencijalnim prijateljima i neprijateljima, u kojem se oekuje
da se plivajue koalicije i besciljna neprijateljstva jedno vreme spajaju, samo da
bi se jo jedanput razdvojili i napravili mesta za drugaija i razliita spajanja.
Zajednice jedn olikosti", koje su predodreene, ali ekaju da budu otkrivene i
ispunjene materijom, daju prednost zajednicama okolnosti", od kojih se
oekuje da se same formiraju oko dogaaja, idola, panike ili navika: najvie se
razlikuju kao sredinje take, a opet dele osobinu kratkog i sve kraeg ivotnog
veka. One ne traju vie od emocija koje ih dre u centru panje i navode na
spajanje interesa - dou i nestanu, ali se jednako intenzivno zajedno vezuju i
34
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
35
Fluidna ljubav
36
2.
O alatima drutvenosti
Homo sexualis: oaloena
siroad
Razmontirano zajednitvo
37
38
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
39
Fluidna ljubav
40
15 Ibid, Str.
4 1 -4 3 ,9-H.
Razmontirano zajednitvo
41
16
42
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
43
cena.
Koji god da je uas i odvratnost sa kojima se seamo proivljenih gubitaka
i plaenih cena u prolosti, gubici koje imamo danas, i cene koje emo platiti
sutra, su ti koji najvie nerviraju i aloste. Nema svrhe uporeivati prole i
sadanje nedae u pok uavanju da se utvrdi ta je od to dvoje tee podneti.
Svaka tuga boli i mui u svoje vreme.
Dananje agonije homo sexualisa su te homo consumensa. One se
podnose zajedno. Ako one ikada nestanu, to e biti rame uz rame jedna sa
drugom.
Seksualni kapacitet je bio alat za rad homo fabera, korien u izgradnji i
odravanju ljudskih odnosa.
Kada se angauje na izgradnji ljudskih veza, seksualna potreba/elja je
podsticala homo sexualisa da ostane na poslu i da ga dovede do kraja onda
kada ga zapone. Zidari su eleli da ishod njihovih napora, kao to ele za sve
zgrade, bude dobro izgraen, trajan i (idealno bi bilo zauvek) pouzdan.
Previe esto zidari su imali i suvie poverenja u svoje graevinske moi da
bi brinuli o oseanjima stanara koji tu treba da ive. Potovanje je, na kraju
krajeva, samo jedna otrica maa panje sa dve otrice, a druga otrica je
ugnjetavanje. Ravnodunost i prezir su dva grebena na koje su se mnoge ozbiljne
etike namer e nasukale, a moralnom biu treba puno opreza i navigacionih
vetina da bezbedno plovi izmeu njih. Kada ovo imamo u vidu, ipak se ini da
moralnost - koju Fursein definie kao odgovornost za drugog i stavlja je u opticaj
onda kada je ona preuzeta - bila je, uz sve svoje udesne pravce i sve svoje
sporedne puteve, zasede i prevrtljiva odstupanja, skrojena po meri homo fabera.
Osloboen od zadataka gradnje i prezirui graevinske napore, homo
consumens moe upotrebiti seksualne moi na nove, matovite naine. Fursein,
ipak, nije jedan od njih.
U potronji se ne radi o sakupljanju dobara ( k o sakuplja dobra mora se,
isto tako, nositi sa tekim koferima i pretrpanim kuama), ve o njihovom
koritenju i odlaganju nakon upotrebe da bi se napravio prostor za druge stvari
i njihovu upotrebu.
Potroaki ivot favorizuje lakou i brzinu, kao i novitete i razliitost, za
koje se misli da neguju i pospeuju lakou i brzinu. Promet, a ne veliina
kupovine, je taj koji meri uspeh u ivotu homo consumensa.
Korisnost dobara, po pravilu, nadivljava njihovu korist za potroaa. Ali
ako se upotrebljavaju iznova, kupljena stvar izokree potragu za razliitou i, sa
svakom sledeom upotrebom, sjaj noviteta se skida i troi. Jadni oni koji su zbog
oskudice resursa osueni da nastave da koriste dobra koja vie ne obeavaju
nove i neisprobane senzacije; jadni oni koji su zbog istog razloga zaglavljeni sa
jednom stvari, umesto da biraju po punom i oigledno neiscrpnom asortimanu.
Takvi ljudi su otpadnici u drutvu potroaa, potroai sa grekom, neadekvatni
i nekompetentni, neuspeli; uboga sirotinja meu izobiljem potroake gozbe.
Oni koji ne moraju da se dre svojih dobara zadugo, a zasigurno ne toliko
dugo da se uvue dosada, dolaze na vrh. U drutvu potroaa - opsenar je figura
uspeha. Da nema prokletstva na snabdevaima potroakom robom, potroai
verni svojoj sudbini i karakteru razvili bi naviku iznajmljivanja stvari, a ne
njihove kupovine. Za razliku od prodavaa robe, firme za iznajmljivanje
44
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
45
dogaaj nee u sebi sadrati snagu koja jednog dana moe neoekivano da se
pretvori u uzrok buduih dogaaja. Da skratimo priu: Nijedna epizoda nije a
priori osuena da zauvek ostane epizoda. Nijedna epizoda nije bezbedna od
svojih posledica. Budua nesigurnost je vena. Nesigurnost nikada nee biti
potpuno i neopozivo rasterana. Ona moe biti samo obustavljena na neko vreme
koje je nepoznato - ali stisak obustave je, sam po sebi, ispunjen sumnjama i tako
postaje jo jedan izvor zamorne nesigurnosti.
Brak je, moglo bi se rei, prihvatanje posledinosti koju uzgredni susreti
odbijaju da prihvate (barem proglaavanje namere da se prihvati - tokom trajanja
brane zajednice).
U takvom sluaju, dvosmislenost je razreena, a neizvesnost je zamenjena
izvesnou da dela imaju vanost izvan njihovog sopstvenog vremenskog okvira i
nose posledice koje mogu trajati due nego njihovi uzroci. Neizvesnost je
proterana iz ivota partnera i njen povratak je zabranjen sve dok ne pone da se
razmatra zavretak braka.
Ali da li moe neizvesnost biti iskljuena bez pristajanja na takav uslov,
cenu koju bi mnogi partneri smatrali previsokom? Ako ovek nikada ne moe biti
siguran, kao to Kundera kae, da je epizoda bila zaista samo epizoda, ovo se ne
moe uraditi. Ali ovek se i dalje moe truditi, i trudi se, i koliko god da su prilike
nepovoljne ovek teko moe prestati da se trudi kako bi ih pretvorio u
sopstvenu povoljnost.
Navodno, Pariani se trude vie nego svi, i uz vie otvorenosti. U Parizu je
echangisme (novo i, imajui u vidu novu jednakost polova, politiki korektnije
ime za neto stariji koncept, koji mirie na patrijarhat i na menjanje ena)
navodno postao moda, najpopularnija igra i glavna tema prie u gradu.
Les echangistes ubijaju dve muve jednim udarcem. Prvo, oni olabave
malo stisak brane obaveze, poto su se sloili da njegove posledice uine
donekle manje uticajnim, a time i da neizvesnost koju je stvorila endemska
nejasnoa bude neto manje muna. Drugo, oni stiu pouzdane sauesnike u
svojim pokuajima da izbegnu dokoliarske i, zbog toga, potencijalno iritirajue
posledice seksualnog susreta - zato to se sve zainteresovane strane obavezno
pridruuju ovom izbegavanju, poto su uesnici u dogaaju, elei da spree da
se on prelije van okvira ove epizode.
Kao strategija da se odbije avet neizvesnosti kojom su ispunjene seksualne
epizode, echangisme ima istaknutu prednost nad avanturama za jednu no i
slinim sluajnim i kratkotrajnim
susretima. Zatita protiv nepoeljnih posledica je ovde dunost i briga
druge osobe i, u najgorim okolnostima, to nije pojedinaan poduhvat ve zadatak
koji se deli sa monim i posveenim saveznicima. Prednost changisma nad
obinom vanbranom prevarom je naroito oigledna. Niko od changistes nije
izneveren, niiji interesi nisu u opasnosti i, kao u Habermasovom idealnom
modelu neiskrivljene komunikacije - svako je uesnik. Mnage a auatre (ili
six, huit, itd. - to vie, to bolje) je osloboen svih smetnji i nedostataka koje su
poznate kao uzrok propasti za mnage a trois.
Kao to bi se moglo oekivati, kada je svrha i ulog poduhvata da se otera
fantom neizvesnosti, echangisme trai odbranu u ugovornim institucijama i u
podrci zakona. ovek postaje changis te tako to se pridruuje klubu,
Fluidna ljubav
46
1993).
Jud ith Butler, Bodies that Matter: On the Discursive Limits ofSex (Routledge,
Razmontirano zajednitvo
47
pristaje, ili da li su, kao homo sapiens u sluaju zajednice roenja, on ili ona
osueni da prihvate tu sudbinu i da ive svoj ivot na nain koji transformie
sudbinu u lino zanimanje.
Koji god vokabular koristili za artikulisanje trenutnog poloaja homo
sexualisa, i bez obzira na to da li se samo obuka i samootkrivanje ili genetske i
medicinske intervencije posmatraju kao pravi put do odgovarajueg/poeljnog
seksualnog identiteta, osnova i dalje ostaje promenljivost, prolaznost, nek
onanost bilo kog od preuzetih seksualnih identiteta. Postoji uvek sumnja - ak i
ako je uspavana i neko vreme latentna - da ovek ivi la ili greku; da je neto
sutinski vano bilo previeno, izostavljeno, zapostavljeno, i da je ostalo
neisprobano i neistraeno; da najvanija obaveza ovekovog linog autentinog
sopstva nije ispunjena ili da neke anse za nepoznatu sreu, potpuno drugaiju
od bilo koje sree doivljene ranije, nisu iskoriene na vreme - i osuene su da
budu zauvek izgubljene ako i dalje budu zapostavljene.
Homo sexualis je osuen da ostane zauvek nedovren i neispunjen - ak i
u godinama kada bi seksualni ar iz prolosti brzo zamro, a od kog se danas
oekuje da se ponovo razgori zajednikim snagama udesnih fitnes reima i
neverovatnih lekova. Ovo putovanje nikada ne prestaje; plan puta se iznova
sastavlja na svakoj stanici, a krajnje odredite sve vreme ostaje nepoznato.
Poddefmicija, nepotpunost i nedovrenost seksualnog identiteta (isto kao i svi
drugi aspekti identiteta u fluidnom modernom okruenju) predstavljaju otrov i
njegov protivotrov spojen u jedan moan lek protiv smirenja.
Svest o ovoj dvosmislenosti je uznemiravajua i ne donosi kraj
uznemirenosti; ona izaziva neizvesnost koja samo privremeno moe biti smirena,
a nikada u potpunosti uklonjena. Ona kontaminira svako izabrano/steeno
stanje, nagrizajuim sumnjama u vezi sa njenom prikladnou i mudrou. Ali
ona, takoe, titi od ponienja neostvarenosti ili neuspeha. Postoji uvek
mogunost da okrivite pogrean izbor za neuspeh u ostvarenju oekivanog
blaenstva, a ne nesposobnost da iskoristite prilike koje on nudi. Postoji uvek
ansa da napustite put na kojem se trailo ispunjenje i da ponete iznova - ak
ni od ega, ako izgledi deluju privlano.
Kombinovani uticaj otrova i protivotrova jeste da to dri homo sexualisa
uvek u pokretu, da ga gura (ova vrsta seksualnosti nije uspela da dovede do
vrhunskog iskustva za koje mi je reeno da ga mogu oekivati) i da ga vue
(druge vrste koje sam video i za koje sam uo u mom su domaaju - stvar je
samo u odluci i upornom pokuavanju).
Homo sexualis nije stanje, a kamoli trajno, nepromenljivo stanje, ve
proces, ispunjen pokuajima i grekama, opasnim putev ima otkria i
sporadinih pronalazaka, pomeanih sa brojnim promaajima, tugama
izgubljenih ansi i radostima predstojeih uivanja.19
U svom eseju o civilizovanoj seksualnoj moralnosti Sigmund Frojd
sugerie da se civilizacija u velikoj meri oslanja na eksploataciju i angaovanje
prirodnih ljudskih resursa da sublimiraju seksualne instinkte: da razmene
Sigmund
Fre ud,
,,'Civilize d'se xual
moralitv
and
mode rn
ne rvousne ss (1907), ovde citiran u skladu sa s tan dardnim izdanje m
Jame sa Strache ya iz 1959.
19
48
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
49
O alatima drutvenosti
Zajednice na prodaju
Kada vas izneveri kvalitet, trai se spas u kvantitetu. Kada nema trajanja,
onda je brzina promene ta koja vas moe izbaviti.
Ako se ne oseate lagodno u tom fluidnom svetu i ako ste izgubljeni u
obilju kontradiktornih znakova na putu, za koje vam se ini da se pomeraju kao
na tokovima, posetite jednog ili neke od onih iskusnih savetodavaca za ijim
uslugama nikada nije bila vea potranja i kojih nikada nije bilo vie u ponudi.
Proroci i astrolozi prolih vremena su govorili svojim klijentima koje su bile
njihove predodreene, nepokolebljive i neumoljive sudbine, bez obzira na to ta
oni mogu uraditi ili od ega se mogu uzdrati; eksperti naeg fluidnog modernog
doba bi zasigurno prebacili odgovornost na svoje zbunjene i zgranute klijente.
Njihovi klijenti bi svoju uznemirenost povezali sa svojim injenjem i
neinjenjem, a greke bi se traile (i zasigurno pronale) u nainima njihovog
postupanja: nedovoljnom afirmisanju, nedovoljnoj brizi o sebi ili nedovoljnoj
vebi, ali najverovatnije nedovoljnoj fleksibilnosti, prejakoj stezi starih rutina,
mesta ili ljudi, nedostatku entuzijazma za promenu i nedostatku volje da se
promene onda kada je promena morala da se desi. Savetodavc i bi preporuivali
vie samopotovanja, nege i brige o samom sebi, vie panje usmerene ka
unutranjoj sposobnosti klijenata za zadovoljstvo i uivanje - kao i manje
zavisnosti od drugih i manje panje prema tuim zahtevima za panju i brigu;
vie objektivnosti i trezvenosti u analizi ravnotee razumnih nada za dobicima i
realnih izgleda za gubitke. Klijenti koji su vredno uili lekcije i verno pratili
savete treba od sada ee da se zapitaju ta ja imam od toga? i da odlunije
zahtevaju od partnera i svih drugih da im daju vie prostora - to jest da se dre
na udaljenosti i da ne oekuju, suludo, da obaveze, nekada preuzete, moraju
trajati zauvek.
Nemojte upasti u zamku. Izbegavajte zagrljaje koji previe steu. Setite se to su dublje i tenje vae veze, obaveze, odnosi,
to je vei rizik. Nemojte pomeati umreavanje - vrtlog puteva preko kojih
treba da preletite - sa mreom: tim podmuklim instrumentom koji iznutra
nalikuje na kavez.
I zapamtite, naravno, da je igranje samo na jednu kartu krajnja
budalatina!
Va mobilni telefon uvek zvoni (ili biste vi bar tako eleli).
Jedna poruka se pojavljuje na ekranu udno oekujui narednu. Prsti su
vam uvek zauzeti; stiskate dugmie, pozivajui nove brojeve da odgovore na
pozive ili sastavljajui sopstvene poruke. Ostajete povezani - ak i ako ste
50
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
51
telefoni?
Mobilni telefoni omoguavaju kontakt onima koji se dre po strani. Mobilni
telefoni, takode, dozvoljavaju dranje po strani onima koji su u kontaktu...
Dve godine kasnije, Rou bi verovatno video etiri mobilna telefona koji se
koriste za tim stolom. Oni ne bi spreili mamu da uva svoju moku, niti decu da
grickaju svoje kolaie. Ali bi oni uinili da meusobno izbegavanje pogleda bude
suvian napor: oi bi se do tada svakako pretvorile u bele zidove - a ne moe se
nakoditi belom zidu tako to se gleda u drugi beli zid. Ako im se da dovoljno
vremena, mobilni telefoni bi istrenirali oi da gledaju - a da ne vide.
Kao to je istakao Don Uri, odnosi zajednikog prisustva uvek
podrazumevaju blizinu i daljinu, bliskost i udaljenost, konkretnost i
imaginaciju".21 To je istina; meutim, stalno prisustvo one tree, virtuelne
bliskosti", koja je, zahvaljujui elektronskim mreama, univerzalno i neprestano
na raspolaganju - presudno pomera ravnoteu prema daljini, udaljenosti i
imaginaciji. Ona predvia (ili sluti?) konaan raskid izmeu fiziki udaljenog" i
duhovno dalekog". Prvo vie ne predstavlja uslov za drugo. Ovo drugo sada ima
sopstvenu, visokotehnoloku materijalnu bazu", koja je beskonano ira,
fleksibilnija, raznovrsnija, privlanija i ispunjenija avanturom, vie nego bilo
kakvo preureenje materijalnih predmeta. A fizika blizina ima manje nego ikad
mogu - nosti da utie na duhovnu udaljenost...
Uri je u pravu kada odbacuje predvianja o predstojeem kraju putovanja,
koje bi elektronske veze uinile suvinim. Ako je do neega dovela pojava
elektronski obezbedene nevezanosti za mesto, onda je to da su putovanja jo
bezbednija, manje rizina i manje odbojna nego ikada ranije - ime se
ponitavaju mnoga od ranijih ogranienja magnetske privlanosti odlaenja
negde. Mobilni telefoni, materijalno i simboliki, predstavljaju krajnje
osloboenje od vezanosti za mesto. Biti blizu utinici vie nije uslov da se bude
na vezi. Putnici mogu iz svojih prorauna dobitaka i gubitaka izbrisati razlike
izmeu odlaska i ostajanja, udaljenosti i blizine, civilizacije i divljine.
Jonathan Rowe , Re ach out and annoy someone ", Washington Monthly,
nove mbar 2000.
20
John Urry, Mobil ity and Proximity", Sociology (maj 2002), str. 25574.
21
Fluidna ljubav
52
Razmontirano zajednitvo
53
54
Fluidna ljubav
Louise France , Love at fi rst site , Observer Magazine, 30. jun 2002.
Razmontirano zajednitvo
55
Jonathan Rowe i Judith Silve rste in, The GDP myth : w hy 'growth' isn't
always a good thing", Washington Monthly, mart 1999.
26 Bole sti koje izazivaju doktori, bolnice , le kovi i me dicinske proce dure
{prim, prev.).
27
Ovde citiran po Donatanu Rou,Z zycia e konomistow, Obywatel2 (2002) ;
originalno objavljen jula 1999.
56
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
57
58
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
59
nametanja koja potiu od strane drave. Anarhija, to jest drutvo bez drave i
njenih mehanizama prinude bilo je zamiljeno kao nenametnuti red, u kome se
neminovnost nije sudarala sa slobodom, niti je sloboda stajala na putu
preduslovima ivota u drutvu.
Rani anarhistiki Weltanschauung imao je izraenu nostalginu crtu koju
je delio sa utopijskim socijalizmom tog vremena (uenja Prudona i Vejtlinga bila
su otelotvorenja njihovih linih sklonosti); san o odstupanju sa puta javio se sa
roenjem novog, modernog oblika drutvene moi i kapitalizma (to jest, razdvajanjem biznisa od domainstva) - nazad do udobnosti zajednikog jedinstva
oseanja i del, koja je bila vie romansirana nego osloboena konflikta. U ovom
ranom, nostalginom i utopijskom obliku ideja anarhije se smestila u svest
modernog drutva i u veinu njegovih politikok ulturnih tumaenja.
Ali postojalo je drugo, manje vremenski vezano znaenje u anarhistikoj
misli, koje se krilo iza oigledne antidravne pobune i zbog toga se moglo veoma
lako prevideti. Ovo drugo znaenje je slino predstavi zajednice Viktora Tarnera:
To je kao da ovde imamo dva glavna modela ljudske meu
povezanosti - suprotstavljeni i naizmenini. Prvi pripada drutvu kao
strukturiranom, razliitom i esto hijerarhijskom sistemu politiko
pravno ekonomskih pozicija... Drugi... pripada drutvu kao ne
strukturiranom
ili
rudimentarno
strukturiranom
i
relativno
neizdiferenciranom communitasu, zajednici ili ak drugarstvu jednakih
pojedinaca koji se zajedno predaju generalnom autoritetu obrednih
stareina. 30
Tarner je koristio jezik antropologije i postavio problem comm unitasa u
uobiajenu antropoloku problematiku, zaokupljen, da tako kaemo, razlikama
izmeu naina na koje su ljudski agregati (drutva, kulture) osiguravali svoju
trajnost i neprekidnu samo reprodukciju. Ali dva modela koje je Tarner opisao
mogu, takoe, biti tumaeni kao komplementarni modeli ljudske koegzistencije
koji se meaju u razliitim razmerama u svakom i u bilo kom trajnom ljudskom
agregatu, pre nego kao razliiti tipovi drutva.
Nijedan oblik ljudskog zajednitva nije u potpunosti strukturiran, nijedna
razliitost nije sveobuhvatna, opsena i bez dvosmislenosti, nijedna hijerarhija
nije potpuna i zamrznuta. Logika kategorija se loe uklapa u endemsku
raznolikost i zbrku ljudskih odnosa. Svaki pokuaj kompletnog strukturiranja
ostavlja za sobom brojne labave spone i sporna znaenja. Svaki pokuaj stvara
svoje praznine, slabo definisana polja, dvosmislenosti i niije teritorije bez jasno
iscrtanih planova i karti. Svi takvi ostaci napora da se unese red stvaraju polje
ljudske spontanosti, eksperimentisanja i samostvaranja. Communitas je, u
svakom sluaju, svetlost na obodu svakog oblaka societasa - i u sluaju da nje
nema (ako se to uopte moe zamisliti) taj oblak bi se razbio - societas bi pukao
po avovima. Societas sa svojom rutinom i communitas sa svojom anarhijom
su ti koji zajedno, u svojoj nevoljnoj saradnji prepunoj konflikata, prave razliku
izmeu reda i haosa.
Zadatak koji je institucionalizacija, koristei svoje mehanizme prinude,
V ic tor Turner, The Ritual Process: Structure and Antis tructure (Routledge,
1969), s tr. 96.
30
60
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
61
62
Fluidna ljubav
Poziv da volite suseda svog kao samoga sebe, kae Frojd (u delu
Civilizacija i njene nelagode),31 je jedno od fundamentalnih pravila
civilizovanog ivota. To je, takode, u najveoj suprotnosti sa onom vrstom
principa koju promovie civilizacija: princip sopstvenih interesa i potrage za
sreom. Osnivako pravilo civilizacije moe biti prihvaeno samo kao stvaranje
smisla, te usvojeno i praktikovano ako se ovek preda teolokom savetu credere
quia absurdum - verujte jer je apsurdno.
Svakako, dovoljno je zapitati se: Zato bih ja to radio? Kakvu u ja korist
imati od toga? da biste osetili apsurdnost zahteva da volite svog suseda, bilo kog
suseda, zbog jednog jedinog razloga - zato to je va sused. Ako ja volim nekoga,
on ili ona su morali to da zaslue na neki nain... Oni to zasluuju ako su toliko
slini meni, u mnogim bitnim stvarima, pa ja mogu da volim sebe u njima; i oni
to zasluuju ako su mnogo savreniji od mene, pa ja mogu u njima da volim ideal
sopstvenog sebe... Ali ako je on za mene stranac i ako ne moe da me privue
bilo kojom svojom sopstvenom vrednou ili bilo kojim znaajem koji je on moda
stekao u mom emocionalnom ivotu - bie mi teko da ga volim. Ovaj
zahtev ini se jo zamornijim i ispraznijim jer veoma esto ja ne mogu da
pronaem mnogo dokaza da stranac, koga ja treba da volim, mene voli ili mi
barem pokazuje najmanje uvaavanje. Kada to njemu bude odgovaralo, on nee
oklevati da me povredi, da mi se podsmeva, da me nipodatava i da mi pokae
svoju superiornu mo...
I tako se Frojd pita: Koja je poenta pravila iskazanog sa toliko ozbiljnosti
ako njegovo potovanje ne moe biti preporueno kao razumno? U potrazi za
odgovorom, ovek je u iskuenju da zakljui, protivno svom zdravom razumu, da
je voli suseda svog zapovest koja je zapravo opravdana injenicom da nita
drugo ne ide tako snano protiv prvobitne prirode oveka. to je manje
verovatno da se pravilo potuje, vea je upornost sa kojom e ono, verovatno, biti
naglaavano. A nalog da volite svog suseda e moda manje verovatno biti
ispunjen pre nego bilo koje drugo pravilo. Kada je talmudskog mudraca, rabina
Hilela, izazvao potencijalni preobraenik da objasni boje uenje, i to u vreme
kada je onaj ko postavlja takva pitanja mogao da stoji samo na jednoj nozi,
Sigmund F re ud, Civilization and its Discontents (1930) , vide ti: Standard Edition Jame sa Strach e va, 1961. (Kod nas pre ve de no kao Nelagodnost u kulturi).
31
Razmontirano zajednitvo
63
ponudio je voli suseda svog kao samoga sebe kao jedini, a potpun odgovor koji
je sadravao celokupnost bojih naloga. Dalje, prihvatanje takve zapovesti je
slepo verovanje; odluan prekid kojim se ljudsko bie oslobaa oklopa
prirodnih nagona, elja i naklonosti, zauzima poziciju udaljenu od prirode i
protiv nje, i pretvara se u neprirodno bie, koje, za razliku od zveri (i svakako
od anela, kao to je Aristotel istakao) predstavljaju ljudi.
Prihvatanje pravila ljubavi prema svom susedu predstavlja roenje
humanosti. Sve druge rutine ljudske kohabitacije, kao i njihova predodreena ili
retrospektivno otkrivena pravila su samo lista fusnota (nikada potpuna) koja ide
uz to pravilo. U sluaju da se ovo pravilo ignorie ili odbaci, ne bi postojao niko
da sastavi tu listu ili da razmilja o njenoj potpunosti.
Ljubav prema susedu moe iziskivati slepo verovanje; rezultat je ipak
roenje humanosti. To je takoe koban prelaz sa instinkta opstanka do
moralnosti.
Ovo je prelaz koji pridaje moralnosti ulogu opstanka, moda conditio sine
qua non. Sa ovim sastojkom, opstanak oveka postaje opstanak humanosti u
oveku.
Voli suseda svog kao samoga sebe implicitno prikazuje ljubav prema
samom sebi kao neproblematinu, kao datu, kao ljubav koja je oduvek bila
prisutna. Ljubav prema samom sebi je pitanje opstanka, a za opstanak nisu
potrebne zapovesti, jer druga (neljudska) iva stvorenja dobro opstaju bez njih.
Ljubav prema svom susedu, kao to ovek voli samoga sebe, ini ljudski opstanak razliitim od opstanka bilo kog drugog ivog stvorenja. Bez tog
dodatka/dominacije ljubavi prema samom sebi, produetak fizikog, telesnog
ivota jo uvek nije, sam po sebi, ljudski opstanak; nije vrsta opstanka koja
razdvaja ljude od zveri (i - nikada to ne zaboravite - anela). Pravilo da volite svog
suseda izaziva i pobija instinkte koje je postavila priroda, ali ono takoe izaziva i
pobija znaenje opstanka koji je postavila priroda i te ljubavi prema samome sebi
koja ga titi.
Ljubav prema svom susedu ne mora biti osnovni proizvod instinkta
opstanka - ali isto tako to ne mora biti ni vaa ljubav prema samom sebi,
izabrana kao model susedske ljubavi.
Ljubav prema samom sebi - ta to znai? ta ja to volim ,,u samome sebi?
ta ja volim kada volim sebe? Mi, ljudi, delimo instinkte za opstanak sa naim
bliskim, ne tako bliskim i dosta udaljenim ivotinjskim roacima - ali kada je u
pitanju ljubav prema samom sebi, nai putevi se razdvajaju i mi ostajemo sami.
Tano je da nas ljubav prema samom sebi podstie da se drimo ivota,
da snano nastojimo da ostanemo ivi u dobru i u zlu, da se odupremo ili se
borimo protiv bilo ega to moe zapretiti preranim ili iznenadnim zavretkom
ivota, i da zatitimo, ili - jo bolje - da ojaamo nau spremnost i snagu kako
bismo uinili taj otpor delotvornim. U ovome su, meutim, nai ivotinjski roaci
umetnici, nita manje ostvareni ili zreli od naj posveenijih i najvetijih zavisnika
od fitnesa i strasnih ljubitelja zdravog ivota meu nama. Naim ivotinjskim
roacima (osim onih pripitomljenih meu njima, kojima smo mi, njihovi ljudski
gospodari, uspeli da oduzmemo njihove prirodne talente tako
da mogu bolje da slue naem, a ne svom opstanku) nisu potrebni iskusni
savetodavci da im kau kako da ostanu ivi i u formi. Niti im je potrebna ljubav
64
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
65
66
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
67
68
Fluidna ljubav
nam zajedno sa spiskom patnji koje ovek moe naneti slabijem da bi potvrdio
sopstvenu snagu. Prikupljanje, deportovanje, zatvaranje u koncentracione logore
ili pribliavanje nesree itavih populacija modelu koncentracionog logora demonstrirajui uzaludnost zakonitosti kroz pogubljenje osumnjienih na licu
mesta, zatvaranje bez suenja i vremenski definisane kazne zatvaranja, irenje
terora koji nastaje usled proizvoljnog i nasuminog kanjavanja - sve se to
bezbrojno puta pokazalo veoma efikasnim u slubi ideje opstanka, a time i
racionalnim.
Spisak moe biti proiren kako vreme prolazi, to se i deava. Nova i
unapreena sredstva se isprobavaju i ako uspeno prou testove dodaju se
spisku - stvari kao to su unitavanje domova ili itavih stambenih etvrti,
upanje maslinjaka iz korena, paljenje ili iskopavanje useva, podmetanje poara
na radnim mestima ili unitavanje izvora ve oskudnih ivotnih prihoda na neki
drugi nain. Sve takve mere obino su samo pokretake i same od sebe se
pogoravaju. Sa irenjem spiska poinjenih zlodela raste i potreba da se ona
primenjuju jo bezobzirnije kako bi se rtve spreile da se njihov glas uje, ali i
slua. I kako stara lukavstva postaju rutina i kako bledi uas koji su posejali
meu svojim metama, potrebno je grozniavo smiljati novije, bolnije i jo uasnije planove.
Viktimizacija gotovo nikada ne humanizuje svoje rtve. To to ste rtva ne
garantuje vam mesto na moralnom pijedestalu.
U privatnom pismu, u kome mi je prigovorila na moja razmiljanja o
mogunosti sasecanja tog razdvajajueg lanca sklonog da transformie rtve u
muitelje, Antonina eljaskova, neustraiv i retko pronicljiv etnolog i posveeni
istraiva balkanskog bureta baruta etnikih i drugih neprijateljstava koje kao
da nema dno, napisala je:
Ja ne prihvatam to da su ljudi u poziciji da se bore protiv nagona da
budu ubice nakon to su bili rtve . Vi zahte vate pre vie od obinih ljudi.
Uobiaje no je za rtvu da se pre tvori u ubicu. Jadan , siromaan ove k, kao
i sirotinja duhom kojoj ste pomogli, poinju da vas mrze ... zato to e le da
zaborave prolost, ponie nje , bol i inje nicu da su postigli ne to uz ne iju
pomo, iz ne ije g saalje nja, ali n e i sami... Kako pobe i od bola i
ponie nja - priro dna stv ar je ubistvom ili ponie nje m svog ubice ili
dobrotvora. Ili , pronalae nje m druge, slabije osobe kako bi trijumf ovali
nad njom.
Razmontirano zajednitvo
69
32
70
Fluidna ljubav
Ti drugi u igri su, kao prvo i najvanije, takmaci; spletkare i, kao to svi
suparnici ine, kopajui rupe, postavljajui zasede, prieljkujui da se mi
spotaknemo i padnemo. Faktori koji pomau pobednicima da izdre takmienje i
da tako izau kao pobedn ici iz ubitane bitke su razni, poevi od razmetljivog
samopot vrivanja, pa do krotkog povlaenja. A opet, koje god lukavstvo da se
upotrebi i koje god da su prednosti onih to preivljavaju i nedostaci poraenog,
pria o opstanku mora da se razvija na isti monotoni nain: u igri opstanka,
poverenje, saoseanje i milost (glavni atributi Logstrupovog suverenog izraza
ivota) su samoubilaki. Ako niste suroviji i sa manje skrupula od svih drugih,
oni e vas unititi, sa grizom savesti ili bez nje. Vraamo se na sumornu istinu
Darvinovog sveta: oni koji su najprilagoeniji su ti koji e uvek opstati. Ili, jo
bolje, opstanak je konaan dokaz prilagoenosti.
Kada bi mladi ljudi dananjice itali knjige, a pogotovo stare knjige koje
nisu trenutno na listi najprodavanijih, pre bi se sloili
sa gorkom, nimalo veselom slikom sveta koju je oslikao izgnanik i filozof na
Sorboni, Leon estov: Homo homini lupus je jedno od najvrih naela vene
moralnosti. U svakom od naih suseda mi zaziremo od vuka... Mi smo tako jadni,
tako slabi, tako lako moemo biti srueni i uniteni! Kako da ne budemo
uplaeni!... Mi vidimo opasnost, samo opasnost...33 Oni bi insistirali, kao to je
to inio estov i kao to su to emisije Big Brother promovis ale do nivoa zdravog
razuma, da je ovo okrutan svet, namenjen okrutnim ljudima: svet pojedinaca
kojima je preostalo da se oslanjaju samo na sopstveno lukavstvo, pokuavajui
da nadmudre i nadmae jedni druge. Kada upoznaj ete stranca, vama j e na
prvom mestu potreban oprez, kao i na drugom i treem. Vae okupljanje,
stajanje rame uz rame i rad u timovima ima smisla dok god vam oni pomau da
dobijete ono to elite; ne postoji razlog za njihovo trajanje onda kada ne moete
vie izvui korist od njih, ili kada od njih imate manje koristi nego to biste
verovatno imali od odbacivanja i ponitavanja obaveze.
Mladi ljudi, koji su roeni, rastu i sazrevaju na prelasku iz veka u vek,
takoe bi mislili da im je blizak, moda ak i oigledan, opis istog odnosa
Entonija Gidensa.34
ist odnos ima tendenciju da postane preovlaujui oblik ljudskog
zajednitva danas, u koji se ulazi zbog onoga to moe biti izvueno od strane
obe osobe i nastavljeno samo toliko dugo dok obe strane smatraju da donosi
dovoljno zadovoljstva za oba pojedinca da bi ostali u njemu.
Sadanji ist odnos, po Gidensovom opisu,
nije , kao to je brak ne kada bio, prirodno stanje , ije traj anje moe
biti uze to zdravo za gotovo, osim pod ne kim e kstre mnim okolnostima. Osobina istog odnosa je ste da on moe biti pre kinut, man je vie po volji, od
strane bilo kog partne ra u bilo kom tre nutku. Da bi je dan odnos imao ansu da potraje , ne ophodna je posve enost, a, ope t, svako ko se be zre ze rvno
posve ti rizikuje da bude povre en u budunosti, u sluaju da se ta ve za
raskine .
33
Razmontirano zajednitvo
71
Fluidna ljubav
72
suverenog izraza ivota, ali onda kada je jednom dato, ono uzaludno trai
mesto da se usidri. Poverenje je osueno na ivot prepun frustracija. Ljudi
(samostalno, nekoliko njih ili udrueni), kompanije, stranke, zajednice, veliki
ciljevi ili ivotni obrasci iza kojih stoji autoritet a koji treba da usmeravaju ovek
ov ivot, isuvie esto ne uspevaju da isplate posveenost koja im se preda. U
svakom sluaju, oni su retko kada primeri istrajnosti i dugoronog kontinuiteta.
Teko da postoji jedna jedina referentna taka na koju panja moe biti
pouzdano i bezbedno usmerena da bi oni obmanuti ljudi koji tragaju za
smernicama bili osloboeni zamorne dunosti neprestane budnosti i neprekidnog
povlaenja napravljenih ili nameravanih koraka. Nema taaka orijentacije koje
imaju dui ivotni vek od samih onih ljudi koji tragaju za orijentacijom, koliko
god da su uasno kratki njihovi telesni ivoti. Individualno iskustvo tvrdoglavo
istie sopstvenu linost kao najverovatniji stoer trajanja i kontinuiteta koji se
tako eljno trai.
U naem drutvu, navodno zavisnom od razmiljanja, malo je verovatno da
e poverenje dobiti mnogo podsticaja. Trezveno prouavanje podataka koje prua
ivotno iskustvo pokazuje prema suprotnom pravcu, iznova otkrivajui veitu
promenjivost pravila i krhkost veza. Da li to, meutim, znai da je Logstrupova
odluka da poloi nade moralnosti u spontanu, endemsku tendenciju da verujete
drugima pobijena endemskom nesigurnou koja proima dananji svet?
ovek bi imao pravo da tako kae - da nije injenice kako Logstrupovo
miljenje nikada nije bilo da se moralni impulsi javljaju iz razmiljanja. Suprotno
tome: po njegovom miljenju, nada moralnosti je bila poloena upravo u svojoj
predrefleksivnoj spontanosti: Milost je spontana, jer i najmanji prekid, najmanja
kalkulacija, najmanje njeno razblaivanje da bi sluila neemu drugom je u
potpunosti unitava, pretvara je zapravo u njenu suprotnost, nemilost.35
Emanuel Levinas je poznat po tome da insistira na tome da pitanje zato
bih ja bio moralan? (to jest, traenje argumenata kao to su kakve ja koristi
imam od toga?, ta je ta osoba uradila za mene da bi opravdala moju brigu?,
zato bih ja brinuo ako toliko mnogo drugih ne brine? ili zar ne moe to neko
drugi da uradi umesto mene?) nije poetna taka moralnog ponaanja, ve
signal njegove smrti; isto kao to je i sva amoralnost poela sa Kainovim
pitanjem: Da li sam ja uvar svog brata? ini se da se Logstrup slae s tim.
Potreba za moralnou (taj izraz je ve oksimoron - ta god da odgovara
potrebi je neto drugo, a ne moralnost) ili samo preporuivost moralnosti ne
moe biti logiki utvrena, a kamoli dokazana. Moralnost nije nita drugo do
uroeno podstak nuta manifestacija humanosti - ona ne slui nikakvoj svrsi i
zasigurno nije vodena oekivanjem profita, udobnosti, slave ili napredovanja.
Tano je da su objektivno dobra - korisna i vredn a - del esto bila izvoena uz
kalkulacije o dobitku onog ko ih ini, da li zbog toga da bi zasluio uzvienu
milost, pribavio ugled u javnosti ili osigurao okajanje od greha nemilosrdnosti
poinjenog u nekoj drugoj situaciji; ta del, meutim, ne mogu biti klasifikovana
kao istinski moralna del ba zbog toga to su bila tako motivisana.
U moralnim delima, Logstrup insistira, krajnji motiv je odbaen.
Knud Logstrup, After the Ethical Demand, pre ve li Susan De w i van
Koote n Nie ke rk (Aarhus Unive rsity, 2002), str. 26 .
35
Razmontirano zajednitvo
73
74
Fluidna ljubav
prefiksom vor koje prethode svakoj spoznaji i ine njenu samu mogunost. Ali,
hajdegerski Stimmung je u bliskoj vezi sa das Manom - tom nikom kome se sve
nae postojanje ve predalo. Na poetku, ja nisam 'ja' u smislu svog sops
tvenog bia; pre svega, bivstvovanje je Man i sklono je da tako i ostane. Takvo
stanje biti das Man" je u svojoj sutini stanje saglasnosti an sich, saglasnosti
koja nije svesna sebe kao takve (i stoga je ne treba meati sa suverenim izborom
solidarnosti). Dokle god se ono pojavljuje pod maskom das Mana, Mitseina (biti
sa), ono je kob, a ne sudbina ili vokacija. A takva je i saglasnost predaje das
Manu: ona prvo mora skinuti masku saglasnosti pre nego to se ona moe ili
odbiti ili se protiv nje boriti u odsudnom inu samopotvrdivanja, ili svesrdno
usvojiti kao ivotna strategija i ivotni cilj.
S jedne strane, insistiranjem na njegovoj spontanosti, Logstrup sugerie
takav an sich" status za ivotne izraze, koji podseaju na one Befindlichkeit i
Stimmung. Sa druge strane, meutim, ini se da on identifikuje suverene izraze
ivota sa odbijanjem te iskonske, prirodno date saglasnosti (on se snano protivi
apsorpciji suverenih izraza od strane saglasnosti, njegovom davljenju u ivotu
gde jedan pojedinac imitira drugog"), iako ih on ne bi identifikovao ni sa
poetnim aktom samoemancipacije, probijanja kroz tit an sich statusa. On
insistira na tome da nije unapred donet zakljuak da e suvereni izraz ivota
nadvladati".40
Suvereni izraz ivota ima monog neprijatelja - to je obuzdani" izraz, izraz
spolja izazvan i time heteronoman, umesto autonoman; ili, preciznije (u
tumaenju koje je verovatno usklaen ije sa Logstrupovom namerom), to je izraz
iji su motivi (onda kada su ponovo predstavljeni, ili, pre, pogreno predstavljeni,
kao uzroci) projektovani na spoljne faktore.
Primeri obuzdanog" izraza su nazvani povreda, ljubomora i zavist. U
svakom od ovih sluajeva, izraena karakteristika ponaanja je samozavaravanje
u cilju maskiranja istinskih pobuda za delovanje. Na primer, pojedinac ima
previsoko miljenje o sebi da bi tolerisao misao da je neto loe uradio, i zato se
poziva na povredu kako bi skrenuo panju sa sopstvenih pogrenih koraka, a to
postie identifikovanjem sebe kao oteene strane... Da biste dobili zadovoljstvo
od toga to ste oteena strana, morate izmisliti uvrede koje su vam nanete da
biste nahranili to povlaivanje samom sebi.41 Autonomna priroda delovanja je
tako prikrivena; druga strana je ta koja je optuena da je prva poela sa loim
ponaanjem, za prekraj pokretanja svega, pa druga strana time dobija ulogu
istinskog aktera u drami. Sopstveno bie ostaje tako u potpunosti strana koja je
objekt; sopstveno bie trpi zbog tueg delovanja, a nije pravi akter.
Jednom kada se usvoji, ova vizija deluje kao da je samopokret aka i kao
da pothranjuje sama sebe. Da biste ouvali kredibilitet, negodovanje upueno
prema drugoj strani mora biti najglasnije do sada i, povrh svega, jo manje
popravljivo ili oprostivo, a rezultirajue patnje rtve moraju biti proglaene jo
uasnijim i bolnijim, kako bi samoproglaena rtva mogla nastaviti sa opravdavanjem jo otrijih mera ,,u pravednom odgovoru" na poinjene povrede ili ,,u
odbrani" od povreda koje jo nisu poinjene. Obuzdano" injenje mora
neprestano negirati svoju autonomiju. Zbog toga ono predstavlja najradikalniju
40
41
Razmontirano zajednitvo
75
42
76
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
77
78
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
79
Manuel Castels, Grassrooting the space of flows, u: Cities in the Telecommunications Age: The Fracturing of Geographies, J.O. Wheeler, Y. Aoyama i B. Warf
(eds.) (Routledge, 2000), str. 20-1.
80
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
81
Videti intervju tiva Profita za Los Angeles Time, 12. oktobar 1997.
Michael Storper, The Regional World: TerritorialDevelopment in a Global Economy
(Guilford Press, 1997), str. 23 5.
54
82
Fluidna ljubav
drastino da se promeni njihova prostorna struktura, izgled i stil tokom godina ili
vekova, jedna odlika ostaje konstantna: gradovi su prostori gde stranci ostaju i
kreu se veoma blizu jedni drugih.
Poto je to trajna komponenta gradskog ivota, veita i sveprisutna blizina
stranaca u vidokrugu i dohvatu znaajno doprinosi venoj nesigurnosti ivotnih
tenji svih gradskih stanovnika. To prisustvo, koje je nemogue izbei due od
jednog kratkog momenta, jeste izvor uznemirenosti koja nikad ne presahnjuje i
agresivnosti koja je obino uspavana, a koja e obavezno izbiti.
Ambijentalni, ak i ako je podsvesni, strah od nepoznatog oajniki trai
pouzdani oduak. Nagomilana uznemirenost obino se istresa na izabranu
kategoriju tuina", odabranih kao otelot vorenje neobinosti", nepoznatosti,
zamrenosti ivotnog okruenja, neodreenosti rizika i pretnji kao takvih. Kada
se izabrana kategorija stranaca" otera od domova i prodavnica, zastraujui duh
neizvesnosti je, na neko vreme, prognan; uasno udovite nesigurnosti je
simboliki spaljeno. Granine barijere, mukotrpno podignute protiv lanih
trailaca azila" i samo ekonomskih migranata" nose nadu utvrivanja klimavog,
haotinog i nepredvidivog postojanja. Ali fluidni moderni ivot je osuen na to da
ostane haotian i nepouzdan kakve god neprilike pogodile nepoeljne strance",
tako da je predah kratkotrajan, a nade vezane za grube i odlune mere" su
razbijene kada god se pojave.
Stranac je, po definiciji, faktor koga pokreu namere o kojima se, u
najboljem sluaju, moe nagaati, ali koje nikada ne moete zasigurno znati.
Stranac je nepoznata promenljiva u svim jednainama koje se izraunavaju kada
se razmilja o odlukama ta initi i kako se ponaati; i tako, ak i kada stranci
ne postanu objekti skrivene agresije i kada nisu otvoreno i aktivno prezreni,
prisustvo stranaca unutar polja delovanja nastavlja da izaziva nelagodu, poto
ini nerealno tekim zadatak predvianja efekata delovanja i ansi za njegov
uspeh ili neuspeh.
Deljenje prostora sa strancima, ivot u neeljenoj, a opet nametnutoj
blizini stranaca, je stanje koje stanovnici grada teko mogu, ako uopte mogu, da
izbegnu. Blizina stranaca je njihova sudbina, a modus vivendi se mora
eksperimentisati, isprobavati i testirati, i (nadajmo se) na kraju pokazati da je
kohabitacija podnoljiva, a ivot mogu. Ova potreba je zadata, o njoj se ne
moe pregovarati, ali nain na koji stanovnici grada zadovoljavaju ovu potrebu je
stvar izbora. A taj izbor se pravi svakodnevno - da li uvrtavanjem ili
neuvrtavanjem, planski ili samo po sebi.
Tereza Kaldeira pie sledee o Sao Paulu, uurbanom i brzo rastuem,
drugom po veliini gradu u Brazilu: Sao Paulo je danas grad zidova. Fizike
barijere izgraene su svuda - oko kua, oko zgrada, parkova, trgova, kancelarija i
kola... Nova estetika bezbednosti oblikuje sve vrste gradnje i namee novu
logiku nadgledanja i distance...55
Oni koji to mogu da priute sebi kupuju domove u stambenim
kompleksima, koji su namenjeni usamljenikom ivotu: fiziki unutar, ali
drutveno i duhovno izvan grada. Zatvorene zajednice treba da budu odvojeni
svetovi. Njihove reklame predlau 'potpuni ivot' koji bi predstavljao alternativu
55
Razmontirano zajednitvo
83
kvalitetu ivota koji nudi grad i njegovi sve gori javni prostori. Najistaknutija
karakteristika stambenih kompleksa je njihova izolacija i udaljenost od grada...
Izolacija znai razdvajanje od onih koji se smatraju drutveno inferiornim i, kao
to insistiraju graevinari i agenti za nekretnine, kljuni faktor za to je
bezbednost. Ovo podrazum eva ograde i zidove koji okruuju stambene
komplekse, uvare koji deuraju 24 asa dnevno kontroliui ulaze i niz objekata
i usluga za dranje drugih podalje od njega.
Kao to svi mi znamo, ograde moraju imati dve strane. Ograde razdvajaju
ono to je inae jednolian prostor - na unutranjost i spoljanjost, ali ono to
je unutra za one sa jedne strane ograde je spolja za one sa druge strane.
Stanovnici stambenih kompleksa se zagrauju da bi ostali van odbojnog,
uznemirujueg, neodreeno preteeg, grubog ivota grada - a unutar oaze mira
i bezbednosti. Isto tako, oni, meutim, zagrauju sve druge od prihvatljivih i
bezbednih mesta ije standarde su spremni i odluni da odravaju i brane do
smrti, i u te iste otrcane i prljave ulice koje oni po svaku cenu pokuavaju da
odbiju od sebe. Ograda razdvaja dobrovoljni geto visokih i monih od onih
mnogih koji su prisilno na dnu i napolju. Za one koji su unutar tog dobrovoljnog
geta, druga geta su prostori ,,u koje neemo zalaziti. Za one koji su unutar
nedobrovoljnog geta, zona u kojoj su zatoeni (time to su iskljueni sa drugih
mesta) je prostor iz kog nam nije dozvoljeno da izaemo.
Segregaciona i ekskluzivistika tendencija u Sao Paulu se iskazuje u svom
najbrutalnijem, najbeskrupuloznijem i najbesramnijem obliku; meutim, njeni
uticaji mogu se pronai, iako u neto blaoj formi, u veini metropola.
Paradoks je u tome to se gradovi, prvobitno izgraeni radi pruanja
bezbednosti svim svojim stanovnicima, danas ee dovode u vezu sa opasnou
nego sa bezbednou. Kako je Nan Elin rekla, faktor straha (u izgradnji i obnovi
gradova) se zasigurno uveao, kao to se vidi po rastu broja automobila i kunih
vrata pod katancima i broju bezbednosnih sistema, po popularnosti zajednica
iza kapije i bezbednim zajednicama za sve starosne i socijalne grupe, kao i po
poveanom nadzoru javnih mesta, a da ne pominjemo beskrajne izvetaje o
opasnostima koje emituju masovni mediji.56
Istinske i navodne pretnje pojedincu i njegovoj imovini brzo postaju glavne
teme razmatranja kad god se razmilja o prednostima i manama nekog mesta za
ivot. Oni su dobili i poziciju na vrhu liste prioriteta marketinke politike u
trgovini nekretninama. Neizvesna budunost, nestabilnost drutvene pozicije i
egzistencijalna nesigurnost, ti sveprisutni pratioci ivota u fluidnom modernom"
svetu, vrsto ukorenjeni u udaljenim mestima i time daleko od individualne
kontrole, obino se fokusiraju na najbliu metu i kanaliu se u brige o linoj
bezbednosti;
u
one
vrste
briga
koje
se
potom
kondenzuju
u
segregacionistike/ekskluzivistike nagone, koji neumitno dovode do ratova za
urbani prostor.
Kao to moemo saznati iz pronicljive studije mladog amerikog kritiara
arhitekture i urbanizma Stivena Flastija,57 voenje tog rata i, naroito,
56
Nan Elin, ..Shelter from the storm, or form follows fear and vice versa, u: Nan Elin (ed.),
Architecture of Fear (Princeton Architectural Press, 1997), str. 13,26.
57 Steven Flusty, Buiding paranoia", u: Elin (ed.), Architecture ofFear, str. 4852.
84
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
85
je razumeti, iako ih nije nuno lako zaboraviti. Kao to sugerie Riard Senet,
oseaj nas, koji izraava elju da se bude isti, za ljude je nain da izbegnu
neophodnost dubljeg uvida jednih u druge. Moemo rei da je to obeanje
nekakve duhovne utehe: izgledi da se zajednitvo uini podnoljivijim odricanjem
od napora da se razume, da se pregovara, da se pravi kompromis, koji su
potrebni u ivotu sa razlikama i u njima. Procesu formiranja koherentne slike
zajednice uroena je elja da se izbegne stvarno uee. Oseanje zajednikih
veza bez zajednikog iskustva pre svega se javlja zbog straha ljudi od uea,
straha od opasnosti i njihovih izazova, straha od bola koje donosi to uee.58
Poriv prema zajednici slinosti je znak povlaenja, ne samo od drugaijeg
koje je spolja ve i od posveenosti ivoj, ali burnoj, okrepljujuoj, ali i munoj
interakciji unutra. Privlanost zajednice istosti je slina polisi osiguranja od
rizika kojih ima puno u svakodnevnom, polifonom svetu. Ona ne smanjuje, a jo
manje moe odloiti rizike. Kao i sva sredstva za ublaavanje, to je samo obeanje
sklonita od nekih najdirektnijih i najstranijih efekata.
Samo bekstvo kao izbor podstaknut miksofobijom poseduje jednu
podmuklu i kodljivu posledicu: to je ta strategija neefikas nija, to je vie
samodovoljna i samopokretaka. Senet objanjava zato je to tako, zapravo,
zato tako mora biti: Gradovi u Americi tokom protekle dve dekade porasli su
tako da su etniki delovi postali relativno homogeni; ini se da nije sluajno to
je strah od stranaca takoe porastao do mere da su te etnike zajednice ostale
odseene.59 to due ljudi ostaju u jednolinom okruenju - u drutvu drugih
kao to su oni, sa kojima se mogu druiti povrno i formalno, bez rizika
nerazumevanja i bez hvatanja u kotac sa mukotrpnom potrebom tumaenja
izmeu zasebnih univerzuma znaenja - to je verovatnije da e se oduiti od
vetine usaglaavanja znaenja i modusa covivendi.
Poto su zaboravili ili prevideli da usvoje vetine neophodne za ivot sa
razlikama, nije ni udo da takvi ljudi gledaju na mogunost suoavanja sa
strancima sa sve veim uasom. Stranci postaju ak strasniji kako postaju sve
vie tui, nepoznati i nerazumljivi, i poto se gase, ili se uopte i ne zapoinju,
dijalog i interakcija koji bi na kraju asimilirali njihovu drugost. Tenja prema
homogenom, teritorijalno izolovanom okruenju moda je podstaknuta
miksofobijom; meutim, praktikovanje teritorijalne razdvojenosti jeste pojas za
spaavanje i dobavlja hrane istoj toj miksofobiji.
Miksofobija, meutim, nije jedini ratnik na urbanom bojitu.
Poznato je da gradski ivot predstavlja ambivalentno iskustvo. On privlai i
odbija, ali, da nedae stanovnika grada budu jo sloenije, upravo ti isti aspekti
gradskog ivota neprekidno, ili istovremeno, privlae i odbijaju... Zbunjujua
raznolikost urbanog okruenja je izvor straha (posebno za one ljude medu nama
koji su ve napustili stare puteve", dospevi u stanje akutne neizvesnosti preko
destabilizujuih procesa globalizacije). Isti taj blesak i sjaj urbanog pejzaa, nalik
kaleidoskopu, kome nikad ne manjka noviteta i iznenaenja, meutim, ini i
njegov arm, kome je teko odoleti, i predstavlja mo privlanosti.
Suoavanje sa beskrajnim i konstantno zaslepljujuim prizorom grada zato
58
Richard Sennet, The Uses of Disorder: Personal Identity and City Life (Faber,
1996), str. 39,42.
59
Ibid., str. 194.
86
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
87
intenzivnijom i dubljom. Takva mera moe pomoi da se umanji bol koji trpe
ljudi pogoeni miksofobijom, ali je lek sam po sebi patogen i produbljuje bol,
tako da su uvek nove i jae doze tog leka potrebne da bi drale bol na podnoljivo
niskom nivou. Drutvena homogenost prostora, naglaena i utvrena
prostornom segregacijom, smanjuje kod njegovih stanovnika tolerantnost na
razliku i tako umnoava prilike za miksofob ine reakcije, inei da gradski ivot
deluje vie sklon riziku, a time i munije, umesto da ga uini bezbednijim i time
lakim i ugodnijim.
Suprotna strategija arhitekti i urbanista bila bi poeljnija za utvrivanje i
razvijanje miksofilinih oseanja: propagiranje otvorenih, primamljivih i
gostoprimljivih javnih prostora, koje bi sve kategorije urbanih stanovnika dovele
u iskuenje da ih redovno poseuju, i svesno i voljno dele.
Kao to je Hans Gadamer popularno istakao u svom delu Istina i metoda,
obostrano razumevanje je podstaknuto fuzijom horizonata - to jest, kognitivnih
horizonata, horizonata koji su ocrtani i razvijeni akumulacijom ivotnog iskustva.
Ta fuzija koju iziskuje uzajamno razumevanje moe biti samo ishod zajednikog iskustva, a zajedniko iskustvo je nezamislivo bez zajednikog prostora.
Kao da prua veliki empirijski dokaz Gadamerove hipoteze, utvreno je da
prostori, rezervisani za sastanke oi u oi - ili samo za deljenje prostora,
meanje, biti u blizini, kao to su veere u istim restoranima ili pie u istim
barovima - poslovnih ljudi na putu i ostalih pripadnika nove, putujue elite ili
globalne vladajue klase (mesta kao to su globalni lanci nadnacionalnih hotela
i konferencijskih centara) imaju kljunu ulogu u integraciji te elite, uprkos
kulturnim, lingvistikim, verskim, ideolokim ili bilo kojim drugim razlikama
koje bi je, inae, razdvojile i spreile razvoj oseanja da mi treba da budemo
zajedno.60
Zaista, izgradnja uzajamnog razumevanja i deljenje ivotnih iskustava koja
su takvom razumevanju potrebna jeste jedini razlog zato, uprkos postojanju
mogunosti da se bre komunicira elektronskim putem - i sa mnogo manje zbrke
i tekoa, poslovni ljudi i akademici i dalje putuju, poseuju jedni druge i sastaju
se na konferencijama. Ako bi komunikacija mogla biti svedena na prenos
informacija i kada fuzija horizonata ne bi bila potrebna, onda bi u naem dobu
interneta, i irom rasprostranjene mree, fiziki kontakt i podela prostora i
iskustava (ak i u sluaju da je privremena i povremena) postala suvina. Ali nije
tako i nita do sada ne sugerie da e tako biti.
Postoje stvari koje arhitekte i urbanisti mogu uiniti da bi promenili
ravnoteu izmeu miksofobije i miksofilije u korist ove druge (kao to oni,
doputanjem ili izostavljanjem, doprinose suprotnoj struji). Ali postoje granice
njihovih postignua dok deluj u sami i oslanjaju se jedino na efekte sopstvenog
delovanja.
Koreni miksofobije - alergijska, grozniava osetljivost na strance i na
strano - lee izvan domaaja arhitektonskog znanja i rekonstrukcije urbanista.
Ovi koreni su duboko utonuli u egzistencijalno stanje savremenih ljudi, roenih i
odgajanih u deregulisanom, individualizovanom, fluidnom svetu ubrzane i
60
88
Fluidna ljubav
difuzne promen. Koliko god da za kvalitet svakodnevnog ivota mogu biti vani
oblik, izgled, atmosfera gradskih ulica i namene za koje se koriste gradski
prostori, oni su samo neki, ne nuno i glavni faktori koji doprinose tom stanju
destabilizacije kao proizvoda neizvesnosti i uznemirenosti.
Vie nego bilo ta drugo, miksofobina oseanja podstie i hrani silan
oseaj nesigurnosti. Nesigurni ljudi, sa oseajem neizves nosti oko svog mesta u
svetu, nesigurni u svoje ivotne izglede i rezultate sopstvenog delovanja su ti koji
su najizloeniji iskuenjima miksofobije i koji e najverovatnije upasti u njenu
zamku.
Zamka je sadrana u kanalisanju uznemirenosti udaljavanjem od njenih
istinskih korena i njenim ispoljavanjem na mete koje nisu povezane sa njenim
izvorima. Kao rezultat toga, mnoga ljudska bia su postala rtve (a dugorono,
oni koji viktimizuju druge prizivaju sopstvenu viktimizaciju), dok izvori agonije
ostaju zatieni od dodira i izlaze iz operacije neozledeni i netaknuti.
Ono to sledi jeste da nevolje koje pogaaju savremene gradove ne mogu
biti reene reformisanjem samog grada, koliko god ta reforma bila radikalna. Da
ponovimo, ne postoje lokalna reenja za globalno prouzrokovane probleme.
Vrsta bezbednosti koju urbani graditelji nude ne moe olakati, a kamoli
iskoreniti egzistencijalnu nesigurnost, svakodnevno osveavanu fluidnou
trita rada, krhkou vrednosti koje se pripisuju prolim vetinama i znanjima
ili onima za kojima je trenutna potranja, poznatom ranjivou ljudskih veza i
pretpostavljenom neizvesnou i opozivou obavezivanja i partnerstava.
Reforma egzistencijalnog stanja treba da prethodi reformama grada, poto je ona
uslov njihovog uspeha. Bez te reforme, napori ogranieni na grad da bi
nadvladali ili detoksikovali miksofobine pritiske osueni su na to da ostanu
samo faktori ublaavanja - i to najee zahvaljujui efektu autosugestije.
Ovo treba da se zapamti, ne da bismo uklonili ili umanjili vrednost razlike
izmeu dobre i loe arhitekture ili odgovarajueg i neodgovarajueg gradskog
planiranja (oba mogu biti, i esto su izuzetno vani za kvalitet ivota stanovnika
grada), ve da bismo postavili zadatak u perspektivu koja ukljuuje sve faktore
koji su odluujui u pravljenju pravog izbora i pridravanju tog izbora.
Savremeni gradovi predstavljaju deponije za izobliene i deformisane
proizvode fluidnog modernog drutva (a i sami zasigurno doprinose akumulaciji
otpada).
Ne postoje reenja koncentrisana u gradu, a kamoli ograniena na grad, za
suoavanje sa sistemskim kontradikcijama i kvarovima - i koliko god da je
ogromna i za pohvalu mata arhitekata, gradonaelnika i optinskih odbornika,
ta reenja se nee pronai. Problemi treba da se reavaju tamo gde se javljaju:
neprilike sa kojima se ljudi suoavaju i zbog kojih trpe u gradu - ponikle su
negde drugde, a prostranstva njihove inkubacije i zaetka su isuvie velika da bi
se reavala sredstvima napravljenim da odgovaraju veliini ak i najveeg
metropolitanskog podruja. Ova prostranstva se prostiru ak i izvan dohvata
suverene delatnosti drave, najveeg, najprostranijeg i najsveobuhvatnijeg
okruenja za demokratske procedure koje su osmiljene i praktikovane u
modernim vremenima. Ova prostranstva su globalna, i sve vie su takva; ali do
sada mi nismo stigli ni blizu pronalaska, a kamoli upotrebe sredstava
demokratske kontrole koja odgovaraju veliini i moi sila koje je potrebno
Razmontirano zajednitvo
89
kontrolisati.
Ovo je, bez sumnje, dugoroan zadatak i zadatak koji e zahtevati vie,
mnogo vie razmiljanja, delovanja i istrajavanja nego bilo koja reforma
urbanizma i arhitektonske estetike. To ipak ne znai da napore usmerene ka
takvim reformama treba suspendovati dok se mi ne uhvatimo u kotac sa
korenima problema i dok ne stavimo pod kontrolu ove opasno neodreene
globalizujue trendove. Ako je neto sigurno, to je upravo suprotno - poto je
grad deponija za uznemirenost i strahove prouzrokovane globalno izazvanom
neizvesnou i nesigurnou, to je, takoe, glavni teren za obuku, gde se moe
eksperimentisati sredstvima za ublaavanje i razbijanje te neizvesnosti i
nesigurnosti, isprobavati ih, i moda ih nauiti i usvojiti.
Stranci, koji se u globalnom prostoru meusobno suoavaju kao
neprijateljske drave, suprotstavljene civilizacije ili vojni protivnici, upravo se u
gradu susreu kao individualna ljudska bia, posmatraju se iz blizine,
meusobno razgovaraju, ue jedni o drugima, pregovaraju o pravilima
zajednikog ivota, saraduju i, pre ili kasnije, naviknu se na prisustvo drugog i u
sve vie prilika pronalaze zadovoljstvo u drutvu onog drugog. Posle takve,
dodue lokalne obuke, ovi stranci mogu biti mnogo manje napeti i uplaeni kada
doe do rukovoenja globalnim poslovima: ini se da nekompatibilne civilizacije
ne moraju ipak biti tako nekompatibilne, obostrano neprijateljstvo ne mora biti
tako ner eivo kao to izgleda, a zveckanje orujem ne mora biti jedini nain
razreavanja meusobnih konflikata. Gadamerova fuzija horizonata moe
postati donekle realniji projekat ako se isprobana gradskim ulicama (ak i uei
na grekama i samo sa polovinim uspehom).
Prihvatanje nove globalne situacije, a pogotovo delotvorno suoavanje s
njom, iziskivae dosta vremena - kao to je bio sluaj i sa svim drugim istinski
temeljnim i presudnim transformacijama ljudskog stanja.
Kao i u sluaju svih takvih transformacija, nemogue je (i uop te nije
preporuljivo pokuati) da se preduhitri istorija i da se predvidi, a kamoli
predodredi, oblik koji e ona zadobiti i reenje do kog e potencijalno voditi. Ali
takvo suoavanje e morati da se desi. Ono e verovatno biti glavna preokupacija
i ispuniti najvei deo istorije veka koji je tek poeo.
Ova drama e biti napisana i postavljena u oba prostora - i na globalnim i
na lokalnim scenama. Raspleti ove dve scenske produkcije su veoma povezani i u
bliskoj su zavisnosti od toga koliko su duboko scenaristi i glumci u obe
produkcije svesni te veze, i sa koliko vetine i odlunosti doprinose uspehu druge
produkcije.
90
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
D. G. McNeil Jr, ..Politicians pander to fear of crime, New York Times, 5-6. maj
2002.
62
Videti: Nathaniel Herzberg i Ccile Prieur .Lionel Jospin et le'pige'scurit
aire", Le Monde, 5-6. maj 2002
Razmontirano zajednitvo
91
92
Fluidna ljubav
Videti: USA Today od 11. juna 2002, pogotovo AI-Qaeda operative tipped off
plot, US: Dirty bomb plot: The future is here, I'm afraid'.
Razmontirano zajednitvo
93
94
Fluidna ljubav
Kao to je Giorgio Agamben otkrio; videti njegov Homo sacer. II potere sovran o e
lanuda vita (Einaudi, 1995).
Razmontirano zajednitvo
95
Giorgio Agamben, Mezzi senza fine (1996); ovde citirano po prevodu Vinzenz a Binnetija i
Cesara Casarina, Means without Ends: Notes on Politics (University of Minnesota Press, 2000),
str. 20.
67
Edmund Burke, Reflections on the Revolution in France (1790), citirano u: Arendt, izdanje E.
68
Hannah Arendt, The Origins of Totalitarianism (Andre Deutsch, 1986), str. 300,293.
69
Videti napomenu prevodioca u: Agamben, Means without Ends, str. 143.
96
Fluidna ljubav
Karl Jaspers: Citizen of the World?", u: Hannah Arendt, Men in Dark Times (Harcourt Brace,
71
Razmontirano zajednitvo
97
98
Fluidna ljubav
anatomista moderne drave, bez iluzija tvrdi: Onaj ko odreuje vrednost eo ipso
uvek utvruje nevrednost. Smisao ovog odreivanja nevrednosti je unitenje te
nevrednosti.''74 Odreivanje vrednosti iscrtava granice normalnog, obinog,
propisanog. Nevrednost je jedan izuzetak koji obel eava tu granicu.
Izuzetak je ono to ne moe biti klasifikovano; on se opire optoj kodifikaciji, ali istovremeno otkriva specifino pravni formalni element:
odluku u svojoj apsolutnoj istoi... Ne postoji pravilo koje se moe
primeniti na haos. Da bi pravni poredak imao smisla, mora se utvrditi red.
Mora biti stvorena ispravna situacija, a suveren je onaj ko definitivno
odluuje da li je ta situacija u stvarnosti delotvorna... Izuzetak ne samo da
potvruje pravilo; pravilo kao takvo ivi od izuzetka . 75
ordo Agamben komentarie: Pravilo vai za izuzetak u tome to tu vie
ne vai. Stanje izuzetka stoga nije haos koji je prethodio poretku, ve situacija
koja je nastala iz njegove suspenzije. U tom smislu, izuzetak je istinski, u skladu
sa svojim etimolokim korenom, izvaen (excapere), a ne samo iskljuen.76
Dozvolite da primetim da je upravo to stanje ono koje suvereni i vladaoci
moraju spreiti da bi legitimizovali i sproveli svoje aktivnosti. Uvoenje reda se,
po pravilu, sprovodi u ime borbe protiv haosa. Ali bez namere o uvoenju reda, i
da regularna situacija nije unapred zamiljena kako bi to uvoenje moglo biti
istinski zapoeto, ne bi bilo ni haosa. Haos se raa kao nevrednost, kao izuzetak.
Uvoenje reda oznaava njegovo roenje - haos nema drugih zakonskih roditelja
ili doma.
Mo izuzea ne bi bila znak suvereniteta bez prethodnog vezivanja
suverene moi za teritoriju.
Pronicljiv, kao to je uvek kada analizira bizarnu, paradoksalnu logiku
ordnunga, Karl mit, u ovom sutinskom pitanju usvaja fikciju koju neguju
uvari/promoteri poretka, nosioci suverene moi izuzea. Ba kao u praksi
suverena, tako i po mitovom teorijskom modelu, granice teritorije na kojoj se
sprovodi Ordnung treba da predstavljaju spoljne granice sveta koji poseduje
tematsku relevantnost za namere i napore uvoenja reda.
U mitovoj viziji, ba kao i u doxi zakonodavaca, ukupna suma resursa
potrebnih za realizaciju uspostavljanja poretka, kao i celokupnost faktora
neophodnih za njegovu delatnost i efekte, sadrani su unutar tog sveta.
Suverenitet proizvodi razliitost izmeu vrednosti i nevrednosti, pravila i izuzetka
- ali ovoj delatnosti prethodi razliitost izmeu unutranjosti i spoljanjosti
suverenog carstva, bez kog suverena prava ne bi mogla biti potraivana, niti bi
bila dobijena. Suverenitet, koji praktikuju moderne nacionalne drave, onako
kako ga je teorijski definisao mit, neraskidivo je vezan za teritoriju. Suverenitet
je nezamisliv bez spoljanjosti; on je nezamisliv u bilo kom drugom obliku,
74
Razmontirano zajednitvo
99
100
Fluidna ljubav
rtvovanju; koji je, drugim recima, apsolutno izuzet - koji stoji izvan ogranienja i
ljudskog i boanskog zakona. Agamben, takoe, zapaa da je koncept ivota koji
nije vredan ivljenja - kao to je koncept homo sacera uvek bio - neetiki, ali da
u svom modernom znaenju on stie duboki politiki znaaj kao kategorija na
kojoj je zasnovana suverena mo.
U modernoj biopolitici, suveren je onaj koji odluuje o vrednosti ili o
nevrednosti ivota kao takvog. ivot - koji je sa deklaracijom prava bio
obavijen principom suvereniteta - sada sam postaje predmet suverene
odluke. 77
ini se da je zaista tako. Ipak, moemo primetiti da to jedino moe biti
sluaj ako je trojstvo teritorije/drave/nacije uzdignuto na nivo univerzalnog
principa ljudske kohabitacije, koja je nametnuta i koja mora da povee svako
mestace na planeti, ukljuujui podruja koja vekovima nisu uspevala da
ispune osnovne uslove takvog trojstva (to jest homogenost populacije i/ili trajno
naseljavanje koje rezultira u ukorenjenosti u tlu). Zbog tako osmiljene,
arbitrarne i sprovedene univerzalnosti principa trojstva, kao to istie Hana
Arent, ,,ko god je izbaen iz jedne od ovih vrsto organizovanih zajednica zatekao
se izbaenim iz itave porodice naroda78 (a isto tako i iz carstva oveanstva, jer
je ljudska vrsta postala identina sa porodicom nacija) - u niijoj zemlji komini
sacri.
Intenzivna proizvodnja otpada zahteva efikasnu industriju odlaganja
otpada; i, uistinu, ovo je postala jedna od najimpresivnijih uspenih pria
modernih vremena - koja objanjava kako je bilo mogue da Kantovo
upozorenje/slutnja sakuplja prainu tokom dva veka.
Uprkos svojoj sve veoj koliini i sve gorim bolovima, ljudski ostaci,
taloeni revnou i uurbanou da ukljue/iskljue, aktivirani i neprestano
ojaavani principom i praksom trojstva teritorije/nacije/drave, mogli bi
legitimno biti zanemareni kao prolazna i u sutini izleiva iritacija, a ne smatrani
i tretirani kao slutnja predstojee katastrofe. Tamni oblaci inili su se svetlijim, a
mrane slutnje su se mogle oterati smehom kao proroanstva kraja sveta najvie zahvaljujui modernom poduhvatu koji je u istoriji zabeleen pod
imenima kao to su imperijalizam i kolonizacija. Taj poduhvat je sluio, pored
svojih drugih funkcija, kao fabrika za odlaganje i reciklau sve veih zaliha
ljudskog otpada. Neverovatna prostranstva devianske zemlje, koja su bila
otvorena za kolonizaciju imperijalistikom tenjom za invazijom, pokoravanjem i
dogradnjom, mogla su biti koriena kao deponija za one koji su bili nepoeljni
kod kue i sluiti kao obeana zemlja za one koji su pali ili su bili gurnuti sa
palube, kako se maina progresa ubrzavala i napredovala.
U to vreme, svet se inio veoma punim. Pun je drugi - objektovan - izraz
za oseanje guve. Prenatrpanosti, da budemo precizniji.
Nema vie kipova slobode koji bi okupljali potlaene i naputene mase.
Nema vie staza za bekstvo i skrovita ni za koga, osim za nekoliko
neprilagoenih i kriminalaca. Ali (poto je ovo, verovatno, najupeatljiviji efekat
novootkrivene punoe sveta) takoe nema ni bezbednih i udobnih chez soi, kao
to su dramatino i bez svake sumnje pokazali dogaaji od 11. septembra.
77
78
Razmontirano zajednitvo
101
102
Fluidna ljubav
Optuba kojoj revnosno pribegava, uz veliki profit, sve iri krug savremenih
politiara iz itavog politikog spektra, od Le Pena, Pija Kjersgaarda i Vlaam
Bloca na krajnjoj desnici, do sve veeg broja onih koji sami sebe definiu kao levi
centar.
80
Videti, na primer: Daily Mail od 5. avgusta 2002, o dolasku desetina radnika
koji ve boluju od virusa side.
Razmontirano zajednitvo
103
osnovu optubi protiv kojih se ne mogu braniti, poto im nije reeno ni koje su to
optube. Kao to Martin Tomas jetko zapaa,81 od sada, u dramatinom
praktikovanju osnovnog principa civilizovanog zakona, dokaz krivine optube je
suvina komplikacija - barem to se tie stranih izbeglica.
Vrata mogu biti zakljuana, ali problem nee nestati, koliko god da je
brava vrsta. Brave ne mogu ukrotiti ili oslabiti sile koje uzrokuju raseljavanje i
ine ljude izbeglicama. Brava moe pomoi da se problem ne vidi i da se o njemu
ne razmilja, ali ga ona ne moe silom izbrisati.
I tako, sve vie, izbeglice se zatiu u unakrsnoj vatri; preciznije, u
nerazreivoj situaciji.
Oni su silom proterani ili su zaplaeni kako bi sami pobegli iz svojih
zemalja, ali im je odbijen ulazak u bilo koju drugu. Oni ne menjaju mesta; oni
gube mesto na zemlji, katapultirani su u nigde, u Oeov ,,nonl ieux" ili u
nedoiju Garoa, u Narrenschiffen" Miela Fukoa, u lebdee mesto bez
mesta, koje postoji samo po sebi, koje je zatvoreno samo po sebi i u isto vreme je
predato beskraju mora82 - ili (kao to Miel Aije sugerie u predstojeem lanku
u asopisu Etnografi) u pustinju, koja je po definiciji nenaseljena zemlja, zemlja
koja odbija ljude i koju ljudi retko poseuju.
Izbeglice su postale, u karikiranoj slinosti sa novom monom elitom
globalizovanog sveta, primer za tu ekstrateritorijalnost u kojoj su potopljeni
koreni sadanjeg prcarit ljudskog stanja, tog predvodnika dananjih ljudskih
strahova i zebnji. Ti strahovi i zebnje su se, uzalud traei oduak, preneli na
popularnu ljutnju i strah od izbeglica. Oni ne mogu biti deaktivirani ili rastureni
u direktnom suprotstavljanju sa drugim olienjem ekstrateritorij alnosti,
globalnom elitom koja lebdi izvan dohvata ljudske kontrole, previe mona da bi
joj se moglo suprotstaviti. Izbeglice su, suprotno tome, glineni golubovi za
ispoljavanje vika strepnje...
Prema podacima kancelarije Visokog predstavnika UN za izbeglice
(UNHCR), postoji izmeu 13 i 18 miliona rtava prinudnog raseljavanja, koji se
bore za opstanak izvan granica svojih zemalja (ne raunajui milione internih
izbeglica u Burundiju i ri Lanki, Kolumbiji i Angoli, Sudanu i Avganistanu,
osuenih na lutanje zbog beskrajnih plemenskih ratova). Meu njima, vie od
est miliona se nalazi u Aziji, sedam do osam miliona u Africi; postoji tri miliona
palestinskih izbeglica na Bliskom istoku. To je, svakako, konzervativna procena.
Nisu sve izbeglice definisane (ili navodno definisane) kao takve; samo odreen
broj raseljenih lica je imao tu sreu da se pronae na UNHCR-registru i da bude
pod njegovom brigom.
Gde god da odu, izbeglice su nepoeljne i, bez svake sumnje, znaju da je to
tako. Istinske ekonomske migrante (to jest, ljude koji se vode idejom
racionalnog izbora i tako pokuavaju da pronau sredstva za ivot tamo gde ih
mogu nai, a ne ostaju tamo gde ih nema) otvoreno osuuju te iste vlade koje se
uporno trude da uine fleksibilnost rada glavnom vrlinom svog glasakog tela i
koje bodre nezaposlene pripadnike svoje nacije da se popnu na svoje bicikle i
odu tamo gde se nalaze kupci radne snage. Ali sumnja u ekonomske motive
takode se preliva na one pridolice za koje se ne tako davno mislilo da su koristili
81
82
104
Fluidna ljubav
83
84
Videti: Alan Travis, UK plan for asylum crackdown, Guardian, 13. jun 2002.
Gary Younge, Villagers and the dtmned", Guardian, 24. jun 2002.
Razmontirano zajednitvo
105
su doli, jer ih zemlje koje su napustili ne ele nazad, njihova sredstva za ivot
su unitena, a njihovi domovi opustoeni, porueni ili pokradeni. Ali nema ni
puta napred: nijedna vlada ne gleda blagonaklono na priliv miliona beskunika, i
svaka vlada bi uinila sve to moe da novopridole sprei da se trajno nastane.
to se tie njihove nove, trajno privremene lokacije, izbeglice su na njoj,
ali joj ne pripadaju. Izbeglice istinski ne pripadaju zemlji na ijoj su teritoriji
sklopljene njihove pokretne kuice ili podignuti atori. Od ostatka zemlje
domaina razdvojeni su nevidljivim, ali veoma gustim i neprobojnim velom
sumnje i prezira. Oni lebde u prostornoj praznini u kojoj je vreme stalo. Nisu se
ni skuili, a nisu ni u pokretu; nisu ni metani, a nisu ni nomadi.
Uobiajenim terminima opisa ljudskih identiteta, oni se ne mogu opisati.
Oni su otelotvorenje neodluivih aka Deride. Medu ljudima kao to smo mi,
koje drugi hvale i koji sami sebe hvale zbog umea miljenja i
samopreispitivanja, oni su ne samo nedodirljivi, ve i nepojmljivi. U svetu do
vrha ispunjenom zamiljenim zajednicama, oni su i nezamislivi. I upravo
poricanjem prava tih ljudi da budu zamiljeni, oni ostali, okupljeni u istinskim
zajednicama ili zajednicama za koje se nadaju da e postati istinske, trae
kredibilitet za sopstveni trud zamiljanja.
irenje
izbeglikih
kampova
je
sastavni
proizvod/manifestacija
globalizacije, kao gustog arhipelaga zaustavnih ncdodija, kroz koje se kreu
lanovi nove putujue elite na svojim putevima oko sveta.
Atribut koji dele putnici svetom i izbeglice jeste njihova eks
trateritorijalnost: njihovo istinsko nepripadanje mestu, to to su ,,u prostoru
ali ne i iz prostora koji fiziki zauzimaju (putnici svetom u sledu, dodue,
kratkotrajnih momenata, a izbeglice u beskonano razvuenom nizu momenata).
Koliko mi znamo, nedoije zakljuanih izbeglikih kampova, slino
gostionicama nasred puta, u kojima odsedaju nadnacionalni trgovci, mogu
predstavljati mostobrane dolazee ekstrat eritorijalnosti, ili (u daljoj perspektivi)
laboratorije u kojima se desemantizacija mesta, krhkost i zamenjivost znaenja,
neutvren ost i plastinost identiteta, te, iznad svega, nova trajnost prolaznosti
(a to su sve konstitutivne tendencije fluidne faze modern osti) podvrgavaju
eksperimentima pod ekstremnim uslovima: testirani na nain slian ispitivanju
granica ljudske podlonosti i pokornosti, a naini utvrivanja tih granica su
isprobani u koncentracionim logorima vrste faze moderne istorije.
Kao i sve druge nedoije, izbegliki kampovi se karakteriu planiranom,
unapred programiranom i usaenom prolaznou. Sve takve instalacije su
zamiljene i planirane kao rupa u vremenu, kao i u prostoru, privremeni prekid
vremenskog sleda izgradnje identiteta i teritorijalne pripadnosti. Ali lica koja ove
dve vrste nedoije pokazuju dotinim korisnicima/zatvorenicima veoma
se razlikuju. Dve vrste ekstrateritorijalnosti se taloe, da tako kaemo, na
suprotnim stranama globalizujueg procesa.
Prva nudi nepostojanost kao voljno izabran objekat; druga ga ini trajnom
- neopozivom i neizbenom sudbinom. Ovo je razlika nalik onoj koja razdvaja dva
lika osigurane trajnosti: zatvorene zajednice bogatih koji diskriminiu i geta
diskriminisane sirotinje. A uzroci ove razlike su takode slini: ulazi koji su paljivo uvani i posmatrani, a izlazi irom otvoreni - na jednoj strani; i ulazi sasvim
slobodni, a izlazi vrsto zapeaeni - na drugoj strani. Zakljuavanje izlaza je
106
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
107
Videti: Loc Wacquant, The new urban color line: the state and fate of the ghetto in
postfordist America", u: Craig. J. Calhoun (ed.), Social Theory and the Politics of Identity
(Blackwell, 1994); takode Elias in the dark ghetto", Amsterdams Sociologisch Tidjschrift
(decembar 1997).
89 Videti: Michael Agier, Entre guerre et ville", Ethnography, 3 (2002), str. 317-42.
108
Fluidna ljubav
stvaraju monu centripetalnu silu, kojoj je teko odupreti se, inei suvinim
tehnike zatvaranja i izolacije koje su osmislili rukovodioci i nadzornici Auvica ili
Gulaga. Vie nego bilo koji drugi stvoreni mikrosvet ovi, izbegliki kampovi
veoma podseaju na idealan tip totalne institucije" Ervinga Gofmana: oni nude,
uvrtavanjem ili izostavl janjem, totalni ivot" od kog nema bekstva, sa
pristupom koji se aktivno brani svakom drugom obliku ivota.
Nakon to napuste svoje prethodne i poznate miljee ili budu proterani iz
njih, izbeglice obino bivaju liene identiteta koji je definisao, odravao i
reprodukovao taj milje.
U drutvenom smislu, oni su zombiji: njihovi stari identiteti opstaju
uglavnom kao duhovi - koji pohode noi nanosei jo jai bol, jer su nevidljivi na
dnevnom svetlu kampa. ak i oni najprijatniji, najprestiniji i prieljkivani medu
njihovim starim identitetima pretvaraju se u hendikepe: oni pritiskaju potragu za
novim identitetima koji bolje pristaju novom miljeu, spreavaju suoavanje sa
novim realnostima i odgaaju prepoznavanje trajnosti novog stanja.
U svakom praktinom smislu izbeglice su odreene za tu srednju, negde
izmeu" fazu trofaznog prelaska Van Genepa i Viktora Tarnera90 - ali bez
priznavanja tog odreivanja kao takvog, bez vremenskog okvira njegovog
trajanja, te, iznad svega, bez svesti o tome da povratak u prethodno stanje vie
ne postoji kao opcija i bez nagovetaja o prirodi novog okruenja koje moda
predstoji. Podsetimo se da je u trojnoj emi prelaska - svlaenje, koje je od
nosilaca prethodnih uloga oduzelo drutvene atribute i kulturne oznake
nekadanjeg, sada povuenog statusa (to je silom podrana drutvena
proizvodnja golog tela, kako bi rekao Dord o Agamben91), bilo neophodna
preliminarna faza za ponovno oblaenje drutveno golih u odeu njihove nove
drutvene uloge. Drutvena (a esto i telesna) nagost bila je samo kratak intermeco koji razdvaja dva dramatino razliita stava ivotne opere - oznaavajui
razdvajanje izmeu dva sukcesivno preuzeta niza drutvenih prava i obaveza.
Drugaije je, ipak, u sluaju izbeglica. Iako njihovo stanje nosi sve karakteristike
(i posledice) drutvene nagosti karakteristine za srednju, prolaznu fazu prelaska
(nedostatak drutvene definicije i zakonskih prava i dunosti), to nije ni srednja,
ni prolazna faza koja vodi u neko posebno, drutveno definisano stabilno
stanje. U nesrei izbeglica - to je stanje koje je osmiljeno kao olienje srednjeg
stanja koje se iri u beskraj (istina koju je dramatina sudbina palestinskih
izbeglikih kampova nedavno burno iznela pred javnost). Koje god stabilno
stanje da se moda pojavi, ono moe biti samo neplanirana i nenameravana
nuspojava obustavljenog ili zaustavljenog razvoja - fluidnih, dodue privremenih
i eksperimentalnih pokuaja socijalizacije, koja se neprimetno utapa u ukruene
strukture o kojima se vie ne moe pregovarati, koje dre zatvorenike vre od
bilo kog broja naoruanih uvara i bilo koje koliine bodljikave ice.
Stalnost privremenosti; trajnost prolaznog; objektivna reenost koja nije
reflektovana u subjektivnoj posledinosti delovanja; uvek nedovoljno definisana
drutvena uloga, ili,pravilnije reeno, umetanje u tok ivota bez sidra drutvene
Prva faza se sastoji od odbacivanja starog identiteta, trea i poslednja u stvaranju nove; videti: Arnold van Gennep, The Right of Passage (Routledge and Keg an
Paul, 1960); Turner, Vie Ritual Process.
91
Agamben, Homo Sacer.
90
Razmontirano zajednitvo
109
110
Fluidna ljubav
David Held, ..Violence, law and justice in a global age, Constellations (mart 2002), str. 7488.
Razmontirano zajednitvo
111
112
Fluidna ljubav
Razmontirano zajednitvo
113
114
Fluidna ljubav
Videti poglavlje Living and dying in the planetary frontierl and", u mojoj knjizi
Society under Siege (Polity, 2002).
Razmontirano zajednitvo
115
Obrada