Michael J.

Gelb
Kako misliti poput Leonarda Da Vincija

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 1

8.2.2008 15:49:25

Zahvale

Grazie svima koji su sudjelovali u evoluciji davinijevskih vjebi i

itateljima koji su mi uzvratili vrijednim povratnim informacijama
na tekst jo u rukopisu: Ann-Marie Bolton, Jolie Barbiere, Stacey Forsythe, Michael Frederick, Ruth Kissane, John Ramo, dr. Dale Schusterman i Sylvia Tognetti.
Grazie i za cognoscenti muzikog ukusa: Audrey Elizabeth
Ellzey, dr. Roy S. Ellzey, Joshua Habermann, Murray Horowitz, dr.
Elain Jerdine i Stacy Forsythe.
Grazie profesoru Rogeru Padenu to je za moje potrebe opetovano
upadao u knjinicu na svome fakultetu.
Grazie mojim klijentima i prijateljima koji su davinijevski duh
odrali ivahnim u svojim organizacijama. Za to su posebno zasluni:
Ed Basset, Charlie Bacon, Bob Ginsberg, Dave Chu, Jim DAgostino,
Marv Damsma, Doug Durand, Gerry Kirk, Delano Lewis, Nina Lesavoy, Joseph Rende, Harvey Sanders, dr. Raj Sisodia, Debbie Ronning,
Ketan Patel, Marlene Weiss i sjajan tim tvrtke Lucent IdeaVerse.
Grazie molto mojim roditeljima, Joan i Sandyju Gelbu, koji su mi
bili inspiracija za davinijevski pristup ivotu te Joan Arnold za pronicljivu redakturu i konstruktivne povratne informacije, Sir Brianu
Toveyu to je sa mnom podijelio svoje spoznaje i Firenci i renesansi,
mojoj sjajnoj literarnoj agentici, Muriel Nellis i njenoj ekipi, naroito
Jane Roberts. A hvala i Tomu Spainu za njegovu davinijevsku viziju
i briljantno ureenje knjige te njegovom timu u Delacorteu, osobito
Mitchu Hoffmanu i Ellen Cipriano.
Grazie mille za Lorraine Gill, zbog njezine velike posveenosti za
saper vedere.
Grazie mille za etvero ljudi koji su ovoj knjizi dali izuzetan doprinos:
Nusi Maal za njezine doprinose Teaju crtanja, njezine sjajne ilustracije i za to to je promicala principe vieosjetilne inteligencije.

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 9

8.2.2008 15:49:26

10

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA DA VINCIJA

Suvremenom umomo universale, Tonyju Buzanu zahvaljujem na

njegovima mapama uma, tom davinijevskom oruu razmiljanja.
Velikom majstoru Raymondu Keenu, dobitniku britanskog Ordena
za zasluge u ahu, to je sa mnom podijelio svoje duboko poznavanje
povijesti i genija.
Audrey Elizabeth za njezinu dragocjenu potporu mojim istraivanjima i za obavljene administrativne poslove te za njezinu odanost
davinijevskoj istini.

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 10

8.2.2008 15:49:26

Sadraj

13

Predgovor: Od Sunca roen

17

Prvi dio

19

Uvod: Mozak vam je mnogo bolji no to smatrate

22

Uiti od Leonarda

23

Praktian pristup geniju

29

Renesansa, nekad i sada

35

ivot Leonarda da Vincija

51

Glavni radovi

57

Drugi dio

57

Sedam davinijevskih principa

59

Curiosit

83

Dimostrazione

99

Sensazione

141

Sfumato

163

Arte/Scienza

187

Corporalita

211

Connessione

243

Zakljuak: to smo batinili od Leonarda

245

Trei dio

247

Davinijevski teaj crtanja za poetnike

285

Il Cavallo: Novo raanje jednog sna

287

Kronologija Leonarda da Vincija:

ivot i vrijeme u kojem je ivio

288

Preporuke za itanje

293

Korisni podaci

297

Popis ilustracija

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 11

8.2.2008 15:49:26

Predgovor:
Od Sunca
roen
Prisjetite se svojih najveih heroja i heroina, vaih uzora koji vas najvie inspiriraju. Imate li sree, va popis ukljuuje vau mamu i vaeg
tatu. Moda se najvie divite velikim povijesnim linostima. Uranjanje
u ivot i rad velikih umjetnika, voa, znanstvenika i duhovnih uitelja osigurava bogatu trpezu vaem umu i srcu. Ovu ste knjigu vjerojatno uzeli zato to ste u Leonardu prepoznali arhetip ljudskog potencijala i to vas privlai mogunost intimnije veze s njim.
Dok sam bio dijete, moji su heroji bili Supermen i Leonardo da
Vinci. Dok je zanimanje za elinog ovjeka opadalo, moja opinjenost Da Vinijem sve se vie uveavala. U proljee 1994. dobio sam
pozivnicu da posjetim Firencu kako bih govorio na prestinom i opepoznato zahtjevnom zboru predsjednika nae tvrtke. Predsjedavajui
odbora upitao me: Bi li mogao pripremiti neto za nae lanove o tome kako biti kreativniji i uravnoteeniji, na osobnom i profesionalnom
planu? Neto to bi ih usmjerilo u pravcu da postanu renesansni mukarci i ene? U trenu sam uzvratio svojom vizijom: A to kae na to
da reem koju o tome kako misliti poput Leonarda da Vinija?
To nije bio zadatak kojega sam se mogao olako prihvatiti. Moji studenti su ve platili poprilino za pohaanje estodnevnog teaja, za
jednu od nekoliko prilika kakve drutvo prui svojim lanovima svake godine kako bi se nali u velikim svjetskim gradovima i istraivali
njihovu povijest, kulturu i posao, u potrazi za osobnim i profesionalnim razvojem. Naavi se u prilici da odaberu izmeu nekoliko konkurentskih predavanja moje se odvijalo istodobno kad i pet preostalih a jedan od predavaa bio je i bivi predsjednik Fiata, Giovanni
Agnelli lanovi su pozvani da ocijene svakog govornika na skali od
jedan do deset i bili poticani da napuste predavanje ako im se ono ne
svidi. Drugim rijeima, ako im se ne sviate provau vas i ispljunu!
Unato mojoj cjeloivotnoj opinjenosti mojom novom temom, znao
sam da je preda mnom velik posao. Osim to sam intenzivno itao,
moje su pripreme ukljuivale davinijevsko hodoae, koje je zapoelo

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 13

8.2.2008 15:49:26

14

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA DA VINCIJA

posjetom Leonardovom Portretu Ginevre De Benci, u Nacionalnoj

galeriji u Washingtonu, D.C. U New Yorku sam se prikljuio putujuoj
izlobi Codex Leicester, koju su sponzorirali Bill Gates i Microsoft.
Potom London, kako bih vidio Leonardove rukopise u Britanskom
muzeju, Djevicu Mariju i dijete sa Svetom Anom u Nacionalnoj galeriji, te zatim Louvre, u Parizu, kako bih nekoliko dana proveo s Mona
Lisom i Svetim Ivanom Krstiteljem. Vrhunac tog hodoaa bio je
chateau Cloux, pokraj Amboisea, gdje je Da Vinci proveo posljednjih
nekoliko godina ivota. Dvorac je sada Da Vincijev muzej, u kojem se
nalaze udesne replike nekih Leonardovih izuma, koje su nainili inenjeri IBM-a. Hodajui tlom kojim je on hodao, sjedei u njegovoj
radnoj sobi i stojei pokraj njegove postelje, gledajui kroz njegov prozor, s pogledom na ono u to je on svakodnevno gledao, osjeao sam
kako me obuzimaju strahopotovanje, tovanje, divljenje, tuga i zahvalnost.
Dakako, otiao sam u posjet Firenci gdje sam, na kraju, odrao svoj
govor pred predsjednicima. Poelo je aljivo kad je osoba koja me
predstavila pobrkala podatke o mojoj biograji s papirom, mojim
uvodnim slovom, o Da Vinciju koji sam joj predao. Rekla je a ja ovo,
da se posluim rijeima Davea Barryja, ne izmiljam Dame i gospodo, imam danas izuzetnu ast predstaviti vam jednu osobu ije
obrazovanje nadmauje sve sa ime sam se ikad susrela: u jednoj osobi anatom, arhitekt, botaniar, gradski planer, kostimograf i dizajner,
glavni kuhar, humorist, inenjer, akrobat na konju, izumitelj, geograf,
geolog, matematiar, vojni znalac, muziar, slikar, lozof, ziar i raconteur1... Dame i gospodo, dopustite da vam predstavimgospodina Michaela Gelba!
Ah, da bar
No, izlaganje je uspjelo (nitko nije izaao), i urodilo je knjigom koju
drite u rukama.
Prije nezaboravna uvoda, jedan od lanova mi je priao i rekao:
Ne vjerujem da itko moe nauiti da bude poput Leonarda da Vincija, ali ipak u ii na vae predavanje. I vi moda slino mislite: Je li
teza ove knjige da se svako dijete raa sa sposobnostima i talentima
Leonarda da Vincija. Vjeruje li autor uistinu da svi mi moemo biti
geniji Da Vinijeva kapaciteta? Pa, zapravo, ne. Unato dekadama posveenim otkrivanju punog dosega ljudskog potencijala, dijelim stav
sa Da Vincijevim uenikom, Francescom Melzijem, koji je prigodom
1

francuski izraz za pripovjeda anegdota (napomena prevoditeljice)

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 14

8.2.2008 15:49:26

Predgovor

15

maestrove smrti napisao: Gubitak ovakvog ovjeka oplakuju svi jer

nije u moi Prirode stvoriti drugoga takvog. to vie znam o Da Vinciju to se vie uveava moje strahopotovanje i on mi je sve vei misterij. Svi veliki geniji su jedinstveni, a Leonardo je bio, moda, najvei
od svih genija.
Spomenuto, kljuno pitanje ostaje mogu li osnove Leonardova
pristupa uenju i njegovanju inteligencije biti saete te primijenjene
kako bi nas inspirirale i vodile u pravcu ostvarenja vlastitoga punog
potencijala?
Dakako, moj je odgovor na to pitanje: Da! Kljuni elementi pristupa
Leonarda da Vincija uenju i njegovanju inteligencije posve su jasni, i mogu se prouavati, moemo se u njih ugledati i moemo ih primijeniti.
Je li oholost zamiljati kako i mi moemo nauiti da budemo nalik
najveem od svih genija? Moda je bolje misliti kako nas njegov primjer
vodi u pravcu toga da budemo to vie ono to uistinu jesmo.
Lijepi stihovi pjesnika Sir Stephena Spendera savren su predgovor za
otpoinjanje leta kroz najveliajniji od svih umova u povijesti:
Stalno mislim na one uistinu velike
Stalno mislim na one uistinu velike.
Koji su jo od maternice pamtili povijest due
Kroz koridore svjetla u kojima su satovi sunca
Beskrajna i pjevajua. ija je arobna ambicija
Bila da njihove usne, koje jo gore vatrom
Priaju o duhu u pjesmu odjevenu od glave do pete.
I koji su iz proljetnih granica zgrtali
udnje koje im po tijelu padale poput cvatova.
Ono dragocjeno se nikad ne zaboravlja
Uzavrelost koja se crpila iz vjenih proljea
Razbijanje stijena u svjetovima prije ovakvoga naeg svijeta:
Nikad ne nijeui svoje zadovoljstvo u bezazlenoj jutarnjoj svjetlosti,
Niti ozbiljan veernji zahtjev za ljubavlju;
Nikad ne doputajui trgovini da
Bukom i smogom zagadi cvjetanje duha.
Blizu snijega, blizu sunca, u najviim poljima
Vidite kako se ta imena svetkuju lepravom travom,
Barjacima bijelih oblaka,

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 15

8.2.2008 15:49:27

16

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA DA VINCIJA

aptanjem vjetra nebu koje slua;

Imena onih koji su se u svojim ivotima borili za ivot,
Kojima je u srcima bilo sredite vatre.
Roeni od sunca putovali su kratko prema suncu.
I napustili zrak prepun ivota, ovjenani slavom.

ivimo u svijetu buke, smoga i prometa kakvih jo nije bilo. Ali, i

vi ste roeni od sunca, i putujete prema njemu. Ovo je vodi za takvo
putovanje, nadahnuto jednom od velikih povijesnih dua. Poziv da se
udie ivahan zrak, da se osjea vatra u sreditu srca, i puno cjetanje
vlastita duha.
Michael J. Gelb
sijeanj 1998.

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 16

8.2.2008 15:49:27

Prvi dio

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 17

8.2.2008 15:49:27

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 18

8.2.2008 15:49:27

Uvod:
Va mozak je mnogo
bolji no to mislite

Teko da moemo pretjerati hvalei otroumnost jednog Leonarda da

Vincija, ali nedavna znanstvena istraivanja pokazuju da vi vjerojatno pretjerano potcjenjujete vlastiti um. Obdareni ste praktiki neogranienim potencijalom za uenje i kreativnost. Devedeset pet posto
onoga to znamo o ljudskom mozgu spoznali smo u posljednjih dvadeset godina. Nae kole, sveuilita i tvrtke tek su zapoele primjenjivati novi pristup shvaanju ljudskih potencijala. Postavimo pozornicu poduavanju kako misliti poput Leonarda razmatranjem suvremenog pristupa inteligenciji te rezultata prouavanja prirode i granica
modanog potencijala vaega uma.
Veina nas odrasla je s predodbom o inteligenciji kakva se zasniva na tradicionalnom testu inteligencije. Test inteligencije osmislio je
Alfred Binet (1857-1911.) da bi se objektivno moglo izmjeriti ljudsko
razumijevanje, zakljuivanje i prosuivanje. Binet je bio potaknut velikim entuzijazmom za psihologiju, znanstvenu disciplinu u nastajanju, te eljom da se prevladaju kulturalne i klasne predrasude koje su
u Francuskoj pri samom kraju devetnaestog stoljea dolazile do izraaja kod procjene akademskog potencijala djece. Iako je tradicionalni
koncept inteligencije u vrijeme nastajanja bio pozitivan pomak, suvremena istraivanja pokazuju da pati od dvije velike mane.
Prva je pretpostavka da je inteligencija neto zadano roenjem te
nepromjenjivo. Iako su pojedinci genetski obdareni s vie ili manje
nadarenosti na nekom planu, istraivai kao to su Buzan, Machado,
Wenger te mnogi drugi dokazali su da se kvocijent inteligencije moe
bitno poveati odgovarajuom vjebom. U statistikom pregledu vie
od dvije stotine prouavanja kvocijenta inteligencije, nedavno objavljenom u asopisu Nature, Bernard Devlin je izveo zakljuak kako su
geni odgovorni tek za 48 posto kvocijenta inteligencije. Pedeset dva
posto odraz je prenatalne brige, okoline i obrazovanja.

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 19

8.2.2008 15:49:27

20

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA DA VINCIJA

Druga slaba strana uobiajene predodbe o inteligenciji jest ideja

kako je verbalno i matematiko zakljuivanje, izmjereno IQ testovima
(te SAT-om2) sine qua non inteligencije.
Taj ogranien pristup inteligenciji posve je opovrgnut suvremenim
psiholokim istraivanjima. U svom suvremenom klasinom djelu iz
1983., Okviri uma (Frames of mind), psiholog Howard Gardner je
objasnio teoriju viestrukih inteligencija, prema kojoj svatko od nas
posjeduje barem sedam mjerljivih vrsta inteligencije (u nastavku rada,
Gardner i njegovi kolege katalogizirali su dvadeset pet razliitih podinteligencija). Sedam vrsta inteligencija i sedam genijalnih primjera
(osim Leonarda da Vincija, koji je bio genije na svim navedenim podrujima) jesu:
Logiko-matematika Stephen Hawhing, Isaac Newton, Marie
Curie
Verbalno-lingvistika William Shakespeare, Emily Dickinson,
Jorge Luis Borges
Prostorno-mehanika Michelangelo, Georgia OKeeffe, Buckminster Fuller
Muzika Mozart, George Gershwin, Ella Fitzgerald
Tjelesno-kinestetika Morihei Ueshiba, Muhammad Ali, F. M.
Alexander
Interpersonalno-socijalna Nelson Mandela, Mahatma Gandi,
Kraljica Elizabeta I.
Intrapersonalna (Samospoznaja) Viktor Frankl, Thich Nhat,
Majka Tereza.
Teorija viestruke inteligencije sada je opeprihvaena, a udruena
sa spoznajom da se inteligencija moe razvijati tijekom cijelog ivota
nudi monu inspiraciju stremljenju da budemo poput renesansnih
mukaraca i ena. Osim to je proirilo razumijevanje prirode i opsega inteligencije, suvremeno psiholoko istraivanje razotkrilo je
uzbudljive istine o razmjerima ljudskih sposobnosti. Rezultate moemo saeti jednom reenicom: va je mozak daleko bolji no to mislite.
Divljenje fenomenalnoj obdarenosti vae modane kore sjajna je poetna toka za putovanje u pravcu praktinog istraivanja davinijevskog naina razmiljanja. Razmislite o sljedeem u vezi s vaim mozgom:
2

Engleski akronim za Subject Tests gotovo svaki koled u SAD-u prihvaa SAT kao dio postupka primanja na koled
(napomena prevoditeljice)

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 20

8.2.2008 15:49:27

Uvod

21

Fleksibilniji je i u veoj mjeri viedimenzionalan nego bilo koji

vrhunski kompjutor;
Moe savladati sedam injenica u sekundi, svake sekunde, ostatak vaeg ivota, a jo ima dovoljno prostora da naui vie;
Ako se njime koristite kako valja s godinama e biti jo bolji;
Nije sve u glavi. Prema poznatoj neuroznanstvenici, dr. Candace
Pert, inteligencija nije smjetena samo u mozgu, ve u stanicama irom tijela Tradicionalno odjeljivanje mentalnih procesa, ukljuujui emocije, od tijela nije vie pravovaljano.
Jedinstven je. Meu est bilijuna ljudi sada ivuih te meu
ukupno devedeset bilijuna koji su dosad ivjeli, nikad nije bilo
nikoga poput vas, osim ako ste identini blizanac. Vae kreativne
sposobnosti, otisci vaih prstiju, va nain izraavanja, va DNK,
vai snovi, sve to je neponovljivo i jedinstveno.
U stanju je stvoriti virtualno neogranien broj sinaptikih veza
ili potencijalnih obrazaca misli.
Ovo posljednje utvrdio je Pyotr Anokhin s Moskovskog sveuilita,
student legendarnog pionira meu psiholozima, Ivana Pavlova.
Anokhin je uzdrmao cijelu znanstvenu zajednicu kad je 1968. objavio
svoje istraivanje kojim je dokazao kako je minimalni broj potencijalnih
obrazaca misli koje moe napraviti prosjean mozak brojka u kojoj se
jedinici pridrui 10,5 milijuna kilometara tipkanih nula.

to se dogaa s vaim mozgom dok starite? Mnogi ljudi uzimaju zdravo

za gotovo tvrdnju kako mentalne i tjelesne sposobnosti nuno opadaju sa
starenjem; da nam nakon dvadeset pete svakodnevno znaajno opada
modani kapacitet. A zapravo, sposobnosti prosjenog mozga mogu se sa
starenjem popraviti. Tijekom cijelog naeg ivota nai neuroni su u stanju
uspostavljati sve vie sloenih novih veza. A naa obdarenost ivanim
stanicama je tako velika da bi i u sluaju da svaki dan izgubimo tisuu
modanih stanica tijekom ostatka ivota to predstavljalo manje od jedan
posto njihova ukupna broja (dakako, vano je ne izgubiti taj jedan posto
kojim se zapravo koristite!).

Anokhin je ljudski mozak usporedio sa vienamjenskim muzikim instrumentom koji bi istodobno mogao svirati beskonaan broj
muzikih djela. Naglasio je kako smo svi mi ve roenjem stekli
praktiki neogranien broj talenata. Uz to je izjavio kako nijedan

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 21

8.2.2008 15:49:27

22

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA DA VINCIJA

mukarac niti ena, nekad niti danas, nisu u potpunosti istraili sposobnosti svoga uma. Anokhin bi se, ipak, zasigurno sloio da bi Leonardo da Vinci mogao posluiti kao najinspirativniji primjer onima
meu nama koji ele istraiti svoje ukupne mogunosti.

Uiti od Leonarda
Male patke ue preivljavati oponaanjem svojih majki. Uenje oponaanjem svojstveno je brojnim vrstama, ukljuujui ljudska bia.
Kad postanemo odrasle osobe pred nama je jedinstvena prednost:
moemo odabrati koga emo ili to oponaati.
Takoer moemo svjesno izabirati nove uzore
Leon Battista Alberti
kojima zamjenjujemo one koje smo nadrasli.
(1404-1472.) bio je pravi
Ima, dakle, smisla izabrati najbolje uzore, koji
uomo universale, i
e nas voditi i inspirirati kako bismo ostvarili
jedan od Leonardovih
svoj potencijal.
uzora. Arhitekt,
Dakle, elite li postati bolji igra golfa, proinenjer, matematiar,
uavajte Bena Hogana, Jacka Nicklausa i Tiger
slikar i lozof, Alberti
Woodsa. elite li postati voa, izuavajte Winje takoer bio darovit
stona Churchilla, Abrahama Lincolna i Kraljicu
sporta i muziar.
Elizabetu I. A ako elite biti nalik renesansnom
ovjeku ili eni, prouavajte Battista Albertija,
Thomasa Jeffersona, Hildegard von Bingen te, najboljeg od svih
Leonarda da Vincija.
U The Book of Genius (Knjiga o genijalnosti) Tony Buzan i Raymond Keen pokuali su, prvi u svijetu, objektivno vrednovati najvee
svjetske genije. Vrednujui ih prema mjerilima koja ukljuuju Originalnost, Svestranost, Dominaciju u odreenom podruju, Univerzalnost vizije te Snagu i energiju ponudili su sljedeu ljestvicu
svojih deset najboljih.
10. Albert Einstein
9. Fidije (arhitekt Atene)
8. Aleksandar Veliki
7. Thomas Jefferson
6. Sir Isaac Newton
5. Michelangelo
4. Johann Wolfgang von Goethe
3. graditelji Velike piramide
2. William Shakespeare

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 22

8.2.2008 15:49:27

Uvod

23

A tko je najvei, genije svih vremena, prema Buzanu i Keenovu

iscrpnu istraivanju? Leonardo da Vinci.
Kao to je napisao Giorgio Vasari o Leonardu u originalnoj verziji
svoga djela ivoti umjetnika, Nebesa nam ponekad poalju bia
koje nisu predstavnici ljudskog roda ve samog boanstva, pa uzmemo li ih za svoje uzore i oponaamo li ih, na um i naa inteligencija
mogu dosei najvie nebeske visine. Iskustvo potvruje kako se oni
koje navedemo da prouavaju i slijede tragove takvoga udesnog genija mogu, ak i u sluaju da ih je priroda slabo ili nikako obdarila,
barem pribliiti njegovim nadnaravnim djelima, u kojima se odraava
njegova boanska priroda.
Nae stalno evoluirajue poimanje vieznanosti inteligencije te
sposobnosti mozga daje naslutiti kako nam priroda pomae vie no to
moemo i zamisliti. U knjizi Kako misliti poput Leonarda da Vincija
prouavat emo i slijediti tragove ovoga najudesnijeg od svih genija,
unosei njegovu mudrost i inspiraciju u va ivot, svakodnevno.

Praktini pristup geniju

Da biste obogatili vlastiti ivot, na stranicama koje slijede bit ete
upoznati s praktinim pristupom, iskustveno provjerenim, za primjenu kljunih elemenata Leonardova genija. Otkrit ete uzbudljiv, originalan nain zapaanja vlastita svijeta i uivanja u njemu, dok budete
razvijali mone metode kreativnog razmiljanja te otkrivali nove
naine samoizraavanja. Savladat ete iskuane tehnike izotravanja
vlastitih osjeta, oslobaajui svoju jedinstvenu inteligenciju i usklaujui tijelo i um. S Leonardom kao inspiracijom, od vlastita ivota
nainit ete umjetniko djelo.
Iako ste moda ve upoznati sa ivotom i djelom Leonarda da Vincija, po itanju ove knjige ovladat ete jednim novim pristupom ivotu te jo dublje cijeniti ovu najzagonetniju od svih linosti. Doivljavajui svijet s njegova stajalita moda e vas dotai traak usamljenosti kakvu donosi genijalnost. Jamim vam, meutim, da e vas
povezanost s njim kroz njegov duh izdii, da e vas inspirirati njegovo
tragalatvo te da ete biti oplemenjeni.
Knjiga zapoinje saetim pregledom razdoblja renesanse i njezinom
uporedbom s naim vremenom, nakon ega slijede biografski obrisi
Leonarda te popis svih njegovih glavnih postignua. Sr knjige je
obrazlaganje Sedam da Vincijevih principa. Ti su principi izvueni na
osnovi intenzivnog prouavanja toga ovjeka i njegovih metoda.

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 23

8.2.2008 15:49:27

24

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA DA VINCIJA

Naslovio sam ih Leonardovim materinjim talijanskim jezikom. Dobro

je to to e vam Leonardovi principi vjerojatno intuitivno biti shvatljivi. Ne morate ih u vlastitu ivotu pokuavati smisliti. Umjesto toga,
morat ete ih, kao i kod veine drugih zdravorazumskih pitanja,
upamtiti, razvijati i primijeniti.

Giorgio Vasari (1511-1574.), arhitekt rentinske Galerije Ufzi i Michelangelov ak, objavio je prvi put ivote umjetnika 1549. godine. Znanstvenici smatraju da je tom knjigom faktiki stvorio predmet povijest
umjetnosti. ivoti su i dalje najvaniji izvor talijanske renesansne umjetnosti. Vasari veoma istanano predoava ivote i djelovanje gotovo dvije
stotine slikara, kipara i arhitekata, meu kojima su Giotto, Masaccio, Brunelleschi, Donatello, Botticelli, Verrocchio, Raphael, Michelangelo, Titian i,
dakako, Leonardo.

Sedam Da Vinijevih principa su:

Curiosit nezasitno znatieljan pristup ivotu te ustrajna, neprestana predanost uenju.
Dimonstrazione Predanost iskustvenoj provjeri znanja, ustrajnost i spremnost da se ui na pogrekama.
Sensazione Stalno usavravanje osjetila, naroito vida, kao naina oivljavanja iskustva.
Sfumato (doslovno nestati u dim) spremnost da se prigrli
neizvjesnost, paradoks i nesigurnost.
Arte/Scienza Uspostava ravnotee izmeu znanosti i umjetnosti,
logike i mate. Razmiljanje cijelim mozgom .
Corporalita Njegovanje dostojanstvenog dranja, jednako vjeto
koritenje obje ruke, odravanje kondicije i ravnotee.
Connessione Prepoznavanje i tovanje meusobne povezanosti
svih stvari i pojava. Sustavno razmiljanje.
Stigavi u itanju do ovog dijela knjige ve ste primijenili prvi Da
Vincijev princip. Curiosit predanost stalnom uenju prva je po
redu jer je elja da se spozna, naui i razvija generator svega znanja i
mudrosti te svih otkria.
Ako vas privlai umovanje i ako elite osloboditi svoj um ograniavajuih navika i predodbi, tada ste na tragu drugog principa: principa Dimostrazione. Tragajui za istinom, da Vinci je ustrajavao na

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 24

8.2.2008 15:49:28