Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi

ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

Mirjana Posavec
VIESTRUKE INTELIGENCIJE U NASTAVI
Saetak: to je inteligencija? Kako je izmjeriti? Od tradicionalnih teorija, u novije se vrijeme,
izdvaja teorija viestrukih inteligencija. Howard Gardner je uvjerenja kako naa kultura
inteligenciju definira preusko, jer inteligencija je sloen skup sposobnosti izvan onoga to se
mjeri kroz tradicionalne testove inteligencije pa stoga zahtijeva da i nastavnici budu otvoreni
novim nainima razmiljanja i uenja. ini se kako je suvremenoj koli potreban raznolik
pristup koji e nuditi pluralizam ideja i nastavnih strategija koje e uenike voditi prema
viim razinama razumijevanja i kompetencija.
Kljune rijei: viestruke inteligencije, Gardner, sposobnost rjeavanja problema,
individualizacija nastave, nastavne strategije, vrste procjenjivanja.

1. Definicija inteligencije
Najvei i najvaniji kriterij koji odreuje sposobnosti jesu testovi
inteligencije.Test koji mjeri kvocijent inteligencije (IQ) postojao je niz godina
kao glavna i osnovna indicija neijih sposobnosti. Zapravo, kad malo bolje
pogledate, testomanija je zahvatila cjelokupno kolstvo- od testova
inteligencije na poetku kolovanja pa do svih onih testova znanja tijekom
kolske godine.
Testiranje inteligencije zapoelo je u Francuskoj. Alfred Binet,
psiholog, daleke 1904. godine bio je zaduen za otkrivanje uenika s
potekoama u uenju. Binet je osmislio "generalnu napravu za reagiranje i
svrstavanje sve djece u odreene mentalne skupine". Kasnije je Binetova
ljestvica utjecala na edukacijski sustav Europe (ameriki manje). Uglavnom,
tijekom povijesti testiranje je dobivalo sve veu vanost. Ameriki i britanski
psiholozi jednostavno su se uvjerili kako je testiranje univerzalna potreba pa se
testiranje u sljedeih nekoliko desetljea usadilo u kole.
Naalost, jer do sada inteligenciju kao pojam nitko nije odgovarajue
definirao. Iako se jo uvijek ini i neki vjeruju kako budunost djece ovisi o
rezultatima nekakvog testa. Matematiar i fiziar Benesh Hoffman okirao je
javnost knjigom "Nasilje testiranja". Njezino pojavljivanje toliko je uznemirilo
javnost da se ak predlagalo ukinuti test inteligencije. Meutim, ta je ideja
teko zaivjela.

55

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi

ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

Uostalom, to je to inteligencija? Kako je izmjeriti? Tko je inteligentan?

Onaj koji savreno reproducira znanje ili onaj koji je vjet u prepisivanju,
socijalno prilagodljiv? Gotovo osamdeset godina nakon pojave prvih testova
inteligencije Howard Gardner je uvjerenja kako naa kultura inteligenciju
definira preusko.Takoer smatra kako ljudska bia posjeduju sloen skup
sposobnosti izvan onoga to se mjeri tradicionalnim kvocijentom inteligencije
(IQ).
Pristalice teorije vjeruju da inteligencija, u tradicionalnoj definiciji, ne
uzima u obzir irok spektar sposobnosti ljudskih bia kojima se koriste u
rjeavanju problema. Iako je teorija kritizirana, prvenstveno zbog toga to
nema empirijskih dokaza, Gardner i njegovi suradnici i istomiljenici mnoge su
u tome razuvjerili.
2. Viestruke inteligencije
Chen (2004., prema Conti, 2008.) pie kako se teorija temelji na
sveobuhvatnom pregledu studija biologije, razvojne psihologije i kulturne
antropologije. Gardner definira inteligenciju kao sposobnost rjeavanja
problema koji su cijenjeni u jednom ili u vie kulturnih okruenja. Izvorno
Gardner definira sedam (neki autori navode osam, a u posljednje se vrijeme
spominje i deveta egzistencijalna, no sam autor jo nije siguran ispunjava li
sve traene kriterije) kljunih inteligencija:
1. Lingvistiku:
Uinkovito koritenje rijei, bogat rjenik, izraajnost govora, efikasno
manipuliranje jezikom (verbalno i pisano), koritenje rijei u rjeavanju
praktinih problema, koriste jezik kao sredstvo za pamenje podataka.
2. Logiko-matematiku:
Uinkovito koritenje brojeva, dobro logiko zakljuivanje, lako uoavanja
logike strukture i odnosa te uzrono-posljedinih veza, sposobnost otkrivanja
obrazaca,
sposobnost
kategorizacije,
klasifikacije,
zakljuivanja,
generalizacije, raunanja i provjere hipoteza.
3. Prostornu:
Tono opaanje i snalaenje u prostoru, sposobnost prostornog oblikovanja,
osjeaj za boje, linije i oblike, mogunost manipulacije i stvaraju mentalne
slike s ciljem rjeavanja problema, mogunost grafikog prezentiranja ideja.
Gardner napominje da je prostorna inteligencija formirana i u slijepe djece.
4. Tjelesno-kinestetiku:
Koritenje mentalnih sposobnosti za koordinaciju tjelesnih pokreta, sposobnost
sluenja cijelim tijelom u izraavanju misli i osjeaja, mogunost koritenja
ruku pri izradi predmeta, dobra koordinacija, ravnotea.

56

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi

ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

5. Glazbenu:
Osjeaj za glazbu, razlikovanje glazbe, glazbena kreativnost, glazbeno
izraavanje sposobnost obuhvaa prepoznavanje i sastavljanje glazbenih
tonova i melodija osjeaj za ritam, dinamiku, melodiju
6. Interpersonalnu:
Uoavanje i razlikovanje raspoloenja, motivacija i osjeaja drugih ljudi,
sposobnost neverbalnog izraavanja i prepoznavanje neverbalnih znakova.
7. Intrapersonalnu:
Poznavanje samog sebe i mogunost djelovanja u skladu s tim, svijest o
vlastitim raspoloenjima, namjerama, motivima, temperamentu i eljama,
samodisciplina, samorazumijevanje, samopotovanje.
8. Prirodna:
Zainteresirani za vanjske prostore, osjeaju duboku povezanost s prirodom,
razmiljaju u skladu s okoliem.
Iako su anatomski inteligencije odvojene jedna od drugih, Gardner tvrdi
kako te inteligencije vrlo rijetko djeluju samostalno. Umjesto toga,
inteligencije se koriste istovremeno i meusobno se nadopunjavaju. Na
primjer, plesa moe biti odlian u svojoj glazbenoj umjetnosti ako: a) ima
jaku glazbenu inteligenciju razumije i osjea ritam i varijacije u glazbi, 2)
interpersonalna mu inteligencija omoguuje shvatiti kako se ljudi plesom mogu
nadahnuti, odueviti kao i c) tjelesno kinestetika inteligencija koja mu
omoguuje agilnost i koordinaciju pokreta kako bi sve to uspjeno spojio u
uspjean pokret. Takoer, istraivanje provedeno na uzorku 90 studenata iz
triju amerikih sveuilita pokazuje kako postoje statistiki znaajne razlike
izmeu muke i enske populacije kada su u pitanje viestruke inteligencije.
Mukarci uglavnom preferiraju aktivnosti koje ukljuuju logiku i
matematiku inteligenciju, dok ene preferiraju aktivnosti uenja koje
ukljuuju intrapersonalnu inteligenciju (Loori, 2005., str. 82.-84.).
2.1.

Dokazi viestrukih inteligencija

Djelomina oteenja mozga uzrokuju poremeaje nekih sposobnosti

dok druge ostaju neizmijenjene. Npr. oteenje lijevog prednjeg renja
uzrokuje probleme u govoru i pisanju Spomenute ozljede ili oteenja mozga
mogu rezultirati gubitkom neije sposobnosti da verbalno komunicira koristei
odgovarajue sintakse, no ozljeda nee ukloniti razumijevanje gramatike i
rijei ispravne uporabe. Osim biologije, Gardner (1983. prema Conti, 2008.)
tvrdi da kultura takoer igra veliku ulogu u razvoju inteligencije. Kulturna
vrijednost postavljena kao sposobnost za obavljanje odreenih zadataka prua
motivaciju da ovjek postane vjet u tim, odreenim podrujima. Dakle, dok su

57

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi

ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

pojedine inteligencije evoluirale u mnogima kulturama, te iste inteligencije

moda nee biti tako razvijene u nekim drugim kulturama.
3. Viestruke inteligencije u uionici
Poemo li od pretpostavke kako svi ljudi imaju odreenu razinu
razvijenosti svih osam vrsta inteligencije te kako veina ljudi moe razviti
svaku inteligenciju do odreene razine kompetentnosti, otvaraju se mogunosti
za implementaciju rezultata ovih istraivanja i u nastavnom procesu.
Djeca mogu uiti na razliite naine, razliitom brzinom i zbog razliitih
razloga. Sva djeca imaju razliite sklonosti unutar svih osam (devet)
inteligencija to prua mogunost uporabe razliitih strategija u nastavnom
procesu. Zbog velikih individualnih razlika meu uenicima, uitelji bi trebali
koristiti irok raspon nastavnih strategija. Nastavne strategije za npr.
lingvistiku inteligenciju su: pripovijedanje, brainstorming, snimanje glasa ili
verbalnog govora na raunalo, voenje dnevnika
Viestruke inteligencije zahtijevaju da nastavnici budu otvoreni novim
nainima razmiljanja i uenja. Oni moraju nauiti prenijeti poruku novim
nainima na koja nisu navikli kao studenti ili kako su to saznali na svojim
strunim usavravanjima. Moraju redovito inkorporirati naine ocjenjivanja
koje promiu razliite inteligencije; osim toga, nastavnici moraju raditi na
nainima kojima mogu pomoi uenicima ojaati njihova podruja
inteligencije u kojima su slabiji. Teorija navodi da je svih osam inteligencija
potrebno za produktivno funkcioniranje u drutvu.
Uitelji dakle, trebaju misliti na sve inteligencije kao jednako vane. To
je u velikoj suprotnosti s tradicionalnim sustavima obrazovanja koji obino
daju naglasak razvoju i koritenju verbalnog i matematike inteligencije.
Viestruke inteligencije zahtijevaju jo veu individualnost u nastavi. Nema
memoriranja injenica, a naglasak je na samom procesu i manipulaciji idejama
(McMahon, Rose, i Parks, 2004.).
Jedna je od mogunosti uenja pomou centara interesa koji e svojim
aktivnostima privui uenike. To su: lingvistiki centri, logiko-matematiki
centri, matematiki centar (raunala, priruni materijali za matematiku),
znanstveni centar (pribor za pokuse, DVD sa znanstvenim emisijama),
prostorni centri, umjetniki kutak (boje, kola papiri), prostor za vizualno
miljenje (karte, grafikoni, slagalice, zbirka slika), tjelesno-kinestetiki centri,
glazbeni centri, interpersonalni centri (okrugli stolovi za grupne diskusije,
drutveni prostor, intrapersonalni centri, kompjutorski centri za samostalni rad.

58

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi

ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

Pristalice Gardnerove teorije tvrde da je bolji pristup procjena uenika

koji e objasni grau na vlastiti nain - koritenjem razliitih inteligencija, dok
tradicionalni testovi (npr. viestruki izbor, kratki odgovor, esej ...) zahtijevaju
od uenika pokazati svoje znanje u predodreen nain.
4. Identifikacija viestrukih inteligencija kod uenika
Timsko praenje uitelja i strunih suradnika, razgovori s roditeljima,
pitanja za uenike u svezi s njihovim najjaim inteligencijama putem: upitnika,
dnevnika, umjetnikih aktivnosti, projekata, intervjua, promatranje ponaanja
uenika, voenje dokumentacije o postignuima uenika, izbor aktivnosti, hobi
u slobodno vrijeme. Dakle, identifikacija nije nikakav test, ve procjena kako
biste vidjeli kako uenici funkcioniraju u odreenom podruju i koje podruje
sami preferiraju, uz uvjet da smo i uenike informirali o viestrukim
inteligencijama.
5. Stilovi uenja
Termin stilovi uenja predstavlja generalno prihvaeno vjerovanje meu
edukatorima da se veina uenika razlikuje po nainu uenja to nam govori
kako pedagoka praksa i treba biti dizajnirana sa svijeu kako svi uenici ne
ue na isti nain.
Tradicionalna kola je koristila (i dalje koristi) uglavnom predavake
metode koje razvijaju (uglavnom) akademska postignua, a takoer se i koristi
ogranieni izbor tehnika poduavanja. Nastavne metode takoer variraju. Neki
nastavnici preferiraju predavanje, neki su fokusirani na naela, neki istiu
pamenje i razumijevanje. Mnoge se kole i dalje oslanjaju na rad u uionici, a
udbenici su osnovno nastavno sredstvo.
Koritenje vie stilova uenja i "vie inteligencija" za uenje je
relativno novi pristup. Posljedica primjene Gardnerove teorije je osmiljavanje
nastavnih strategija kako bi se uenicima omoguilo da razliitim nainima
ovladaju vjetinama, razviju sposobnosti i usvoje znanje kako bi razvili svoje
talente.
5.1. Osam (devet) vrsta stilova uenja (Bognar, 2005.)
DJECA KOJA SU
NAGLAENO:
LINGVISTINA

LOGIKO-

MILJENJE

VOLE

TREBAJU

u rijeima

itanje, pisanje,
prianje pria, igranje
rijeima...

logikim

eksperimentiranje,

knjige, kasete,
pribor za pisanje,
(dijalozi, diskusije,
debate), prie
Stvari za

59

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi

ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

MATEMATIKA

razmiljanjem

ispitivanje, rjeavanje
logikih zagonetaka,
izraunavanje i sl.

PROSTORNA

u prizorima i
slikama

oblikovati, crtati,
vizualizirati,
skicirati

TJELESNOKINESTETIKA

kroz somatske
pokrete

GLAZBENA

kroz ritam i
melodije

INTERPERSONALNA

ideje dobivaju
od drugih
ljudi

INTRAPERSONALNA

duboko u sebi

plesanje, tranje,
skakanje, grupiranje,
dodirivanje,
gestikuliranje
pjevanje, mrmljanje,
lupanje nogama i
rukama, sluanje
voditi, organizirati,
druiti se,
manipulirati,
posredovati,
zabavljati se i sl.
postavljaju ciljeve,
posreduju, sanjare,
tihi su, planiraju

PRIRODNA

u skladu s
okoliem

EGZISTENCIJALISTIKA
(DUHOVNA)

O smislu
ivota

kampiranje,
planinarenje, boravak
vani povezivanje s
prirodom, rad u vrtu
Filozofiranje,
meditacija,
prouavanje
povijesti, kulture
vjera koje
raspravljaju pitanja
"ivota"

istraivanje,
materijale o
znanosti, izlete u
planetarij, muzej
znanosti
pribor za slikanje,
modeliranje, lego
kocke, video
filmove, puzzle,
posjete umjet.
galerijama
igranje uloga,
dramska igra,
pokret, sportovi,
dodirna iskustva
pjevanje, posjete
koncertima, gl. igre,
gl. instrumenti
prijatelje, grupne
igre, drutvena
dogaanja, klubove,
mentore...
tajna mjesta,
vrijeme nasamo,
projekte
prilagoene svom
ritmu, izbor
vanjske prostore,
ivotinje,
planinarenje
Knjige o filozofiji,
religiji, kulturi,
duhovnoj obnovi

6. Viestruke inteligencije i procjenjivanje

ini se kako promjene u nastavnoj praksi zahtijevaju i promjenu naina
procjenjivanja koji se koristi u svrhu vrednovanja procesa i rezultata uenja.
Filozofija ispitivanja na temelju viestrukih inteligencija u skladu je sa

60

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi

ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

stajalitem sve veeg broja pedagoga koji tvrde da je na ovaj nain uenikovo
razumijevanje gradiva mnogo vee nego u klasinim testovima.
6.1.

Vrste procjenjivanja

Armstrong (2006.) navodi neke oblike i vrste procjenjivanja: voenje

biljeki, prikupljanje uradaka, audiosnimke, videosnimke, fotografija, ueniki
dnevnici, uenike tabele, sociogrami, neformalni testovi, neformalna uporaba
standardiziranih testova, razgovori s uenicima, procjenjivanje prema
referentnom kriteriju, kontrolni popis, mapa uionice biljeenje na kalendaru,
ispitivanje u kontekstu.
Mape za viestruke inteligencije koje predlae Armstrong (2006.)
koriste se barem na pet naina: slavljenje (kako bismo uenikovim radovima
tijekom godine dali odreeno priznanje), spoznaja (o svojim radovima uenici
razmiljaju pa tako i o svome radu), komunikacija (s napretkom uenika
moemo na taj nain upoznati roditelje, uenike i ostale nastavnike), suradnja
(mape omoguuju uvid u zajedniko stvaranje u grupnom radu te vrednovanje
vlastitog rada) i kompetencija (kriteriji koji nam omoguuju da rad uenika
usporedimo s radom drugih uenika).
Prednosti za uenike: vrednovanje i njegovanje individualnih razlika, snaan
napredak u miljenju, rjeavanju problema i pamenju, razvijanje
samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, priprema za ivot, rad i cjeloivotno
uenje, uoavanje razlika izmeu uenika s obzirom na naine uenja.
Prednosti za uitelje: rad u pozitivnom nastavnom ozraju, orijentacija na
potrebe i mogunosti djeteta, oivljavanje osjeaja profesionalnosti
Promjene u nastavi: osposobljavanje uenika samostalno uoavati svoje
mogunosti u pojedinoj vrsti inteligencije, organizacija nastave s razliitim
aktivnostima i sadrajima, tematsko planiranje koje obuhvaa sve vrste
inteligencija, ureenje uionice tako da potie sve vrste inteligencija,
planiranje nastavne jedinice vodei rauna o viestrukim inteligencijama.
Weinstein (2008.) istie kako bi takav pristup u svakodnevnoj praksi mogao
biti obeshrabrujui ako je nastavnik licem-u-lice s tridesetak razliitih uenika i
s trideset razliitih stilova uenja. Izazov moe predstavljati i ocjenjivanje.
Kako ocijeniti rad uenika koji pokazuje iznadprosjene rezultate u
matematikoj inteligenciji, a ispodprosjene u lingvistikoj inteligenciji?
7. Zakljuak
kole su esto traile naine kako pomoi uenicima razviti
samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi. Ova Gardnerova taorija daje teorijske

61

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi

ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

temelje za prepoznavanje razliitih sposobnosti i talenata uenika. Ona djeca

koja nisu verbalno ili matematiki nadarena imaju iskustvo u drugim
podrujima, kao to su glazba, prostorni odnosi ili podruje meuljudskih
znanja. Ovakvo procjenjivanje uenika koje uzima u obzir viestruke
inteligencije individualizira nastavu i omoguuje svakom djetetu da bude
uspjeno.
Gardnerova teorija ima i kritiara pa tako Ormrod (2006., prema
Peariso, 2008., str.6.) raspravlja kako su "nastavnici svesrdno prihvatili
Gardnerovu teoriju viestrukih inteligencija zbog optimistinog pogleda na
ljudski potencijal." Carson (2003.) mu je prigovorio kako njegova teorija ima
velike slinosti s nekim teorijama glavnih strunih teorija, a koje je Gardner
javno zanemarivao i odbacivao. Posebno je zanemarivao J. Hollandovu teoriju
strunih tipova linosti, koje su prepoznate, barem povrno, kao snana
slinost s njegovih (prvotnih) sedam inteligencija.
No, ima i istraivanja koja pokazuju kako postoji razlog kako bi
nastavnici i te kako trebali planirati nastavne strategije vodei rauna o
viestrukim inteligencijama. Douglas i sur. (2008., str. 185.-187.) u svojoj su
studiji ispitivali kako tehnike viestrukih inteligencija kao nastavne strategije,
prema izravnim instrukcijama (tradicionalna metoda), utjeu na postignue
studenata. Studija istrauje i ispituje koliko tehnike koje brinu o viestrukim
inteligencijama i neposredne direktne instrukcije kao nastavne metode i
strategije utjeu na ostvarene rezultate studentskog upisa u osmom razredu
matematike klase. Rezultati sugeriraju kako sposobnosti postmatematikih
procjena, za studente koji su bili izloeni nastavnim strategijama koje su
poticale razvoj viestrukih inteligencija, pokazuju znatno poveanje u odnosu
na one koji su poduavani izravnim uputama.
Rezultati ove studije su u skladu s istraivanjem koje je proveo Howard
Gardner u kojem je potreba bila "razumjeti i potaknuti uenje, razmiljanje i
kreativnost u umjetnosti, kao i u humanistikim i drutvenim disciplinama, na
individualnom i institucionalnom nivou." (Hoerr, 2002., prema Douglas i sur.,
2008., str. 187.) Tijekom trajanja obavljenih ispitivanja mjerio se napredak u
ponaanju i napredak u akademskom razvoju. Razvoj viestrukih inteligencija
daje znaajna i karakteristina poveanja na nekoliko podruja koja su vana
za socijalnu i emocionalnu dobrobit studenata.
U ovom sam lanku pokuala "dotaknuti" neke pozitivne i negativne
aspekte Gardnerove teorije. Miljenja sam kako samo na prvi pogled izgleda
teko implementirati u nastavni proces tehnike i strategije koje potiu razvoj
viestrukih inteligencija. Praksa je pokazala kako kreativni nastavnici uvijek
pronalaze naine koji podiu kvalitetu nastave.

62

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi

ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

ini se kako je suvremenoj koli potreban raznolik pristup koji nee

zahtijevati "uniformiranost" ve e nuditi pluralizam ideja koje e uenike
voditi prema viim razinama kompetencije i razumijevanja.
Literatura
1. Armstrong, T. (2006.), Viestruke inteligencije u razredu. Educa, Zagreb.
2. Armstrong, T. (2003.), Pametniji ste nego to mislite, Vodi za viestruke
inteligencije za djecu. Ostvarenje, Lekenik.
3. Bognar, L. (2005.). Viestruke inteligencije, Slavonski Brod.
http://mzu.sbnet.hr/files/mi-prirucnik.pdf (7.3.2009.)
4. Carson, A. D. (2003.). Why has Gardner's Theory of Multiple Intelligences had so
little
impact
on
vocational
psychology?
http://vocationalpsychology.com/essay_10_gardner.htm (11.5.2009.)
5. Conti, Holly. (2008.), Multiple Intelligences, Research Starters Education , p1-1,
12p; http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=10&hid=114&sid=7ad55f9c-478a4776-805e-663fd47caf69%40sessionmgr108 (7.3.2009.)
6. Douglas, O., Burton, K. S., Reese-Durham, N. (2008.), The Effects of the Multiple
Intelligence Teaching Strategy on the Academic Achievement of Eighth Grade
Math Student, Journal of Instructional Psychology, v35 n2 p182-187
http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=4&hid=103&sid=72a0db3c-66c5-4ccea86b-8099122cd604%40sessionmgr3 (9.5. 2009.)
7. Gardner, Howard, Mindy L. Kornhaber, Warren K. Wake (1999.), Inteligencija:
razliita gledita, Naklada Slap, Jastrebarsko
8. Loori, Ali A. (2005.), Multiple intelligences: A comparative study between the
preferences of males and females. Social Behavior and Personality:An
International
Journal,
33(1),
77.-88.
Retrieved
July
10,
http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=6&hid=6&sid=048667b6-044b-45adbbf1-f1ce941366e9%40sessionmgr109 (7.3. 2009.)
9. McMahon, S., Rose, D., Parks, M.,(2004.). Multiple intelligences and reading
achievement: An examination of the Teele Inventory of Multiple Intelligences,
http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=28&hid=108&sid=d19d0606-a61b4c28-8eba-d9f4e2a7b562%40sessionmgr7 (7.3.2009.)
10. Nolen, Jennifer L., (2003.), Multiple Intelligences in the Classroom, Education;
Fall2003,
Vol.
124
Issue
1,
p115-119,
5p
http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=11&hid=108&sid=7ad55f9c-478a-4776805e-663fd47caf69%40sessionmgr108 (7.3.2009)
11. Peariso, J., F. (2008.). Multiple Intelligences or Multiply Misleading: The Critic's
View of the Multiple Intelligences Theory, Online Submission. 26 pp.
http://www.eric.ed.gov/ERICDocs/data/ericdocs2sql/content_storage_01/0000019
b/80/3d/2b/d4.pdf (9.5.2009.)
12. Weinstein, N. (2008.). Learning Styles, Research Starters Education: Learning
Styles, 2008., p1-1, 11p
http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=4&hid=105&sid=8d74168e-6bb2-4398bf9d-c141ea56c8b9%40sessionmgr3 (11.5.2009.)

63

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi

ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

MULTIPLE INTELLIGENCES IN CLASSES

Summary: What is intelligence? How can we measure it? Being relatively new,
theory of multiple intelligences differs from traditional theories. Howard Gardner
believes that our cultural intelligence has been defined too narrow, for intelligence is
a complex set of abilities, beyond those measured by traditional tests of intelligence.
Consequently, he insists that teachers should be open to new reasoning and learning
strategies. It seems that contemporary school needs a creative and flexible approach
with different ideas and teaching strategies which will lead pupils to higher levels of
understanding and competence.
Key words: multiple intelligences, Gardner, problem solving ability, teaching, one-toone teaching, teaching strategies, evaluation types
(Saetak na engleski prevela
Dubravka Kuna, vii predava)

Author: Mirjana Posavec, dipl. u. razredne nastave i hrvatskoga jezika

Osnovna kola Ivana Rangera, Kamenica
Review: ivot i kola, br. 24 (2/2010.) god. 56., str. 55. 64.
Title: Viestruke inteligencije u nastavi
Categorisation: struni lanak
Received on: 18. lipnja 2010.
UDC: 159.955:37
Number of sign (with spaces) and pages: 22.045 (:1800) = 12.247 (:16) = 0,765

64