Percepcija osoba starijih od 70 godina

SADRAJ

1. UVOD..................................................................................................................................3
2. CILJ ISTRAIVANJA........................................................................................................5
3. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA.................................................................................5
3.1. SUDIONICI..................................................................................................................5
3.2. INSTRUMENTARIJ....................................................................................................5
3.3. POSTUPAK..................................................................................................................6
4. REZULTATI........................................................................................................................6
5. ZAKLJUCI I RASPRAVA.................................................................................................9
6. LITERATURA ...................................................................................................................12
7. PRILOG...............................................................................................................................13

1. UVOD
Jedan od glavnih ciljeva znanosti je raspriti pogrena shvaanja koja okruuju predmet
prouavanja. Neka od tih pogrenih shvaanja predstavljaju stereotipi koje su ljudi stvorili o
starima i starenju. Najuobiajenija vjerovanja o samom procesu starenja, esto rezultiraju
negativnim stereotipima. Po tome bi se tipina stara osoba smatrala: nezainteresovanom i
nesposobnom za spolne odnose, na putu da postane senilna (ako ve nije), konzervativnom i
krutom. Prema stereotipu bismo trebali vjerovati da su stari ljudi umorni i muiavi, pasivni,
bez energije, slabi i ovisni o drugima (prema Schaie i Willis, 2001, str 16). Djeca percipiraju
da stariji ljudi imaju neke pozitivne crte linosti, ali slabije tjelesne sposobnosti. Ako su
tjelesne sposobnosti djeci vanije nego pozitivne osobine linosti, onda e promatrati starije
osobe manje pozitivno od mlaih odraslih osoba (Mitchell i sur. 1987; prema Schaie &
Willis, 2001).
Na stvaranje stereotipa u vezi sa starou utjeu i mnoga iskustva i ponaanja steena s
bolesnim i nemonim starcima, koji iz nude ive u obiteljima, ili osamljeni, u starakim
domovima, ili zavodima i bolnicama. Stereotipi koji preovladavaju kada su u pitanju stari
ljudi, ne samo da jednostrano i netano stigmatiziraju starije osobe, nego utjeu i na nain
njihova ivota i na njihovo ponaanje. Osjeaju se starijima nego to u stvari jesu i dolazi do
pojave fenomena samoispunjavajueg proroanstva (prema Pejak, 2001, str. 83).
Izvoenje drutvenih uloga koja se od pojedinca oekuju predstavlja prihvaanje ponaanja
koja drutvo dodjeljuje pojedinim grupama stanovnitva: mukarcima, enama, djeci,
nacionalnim i rasnim skupinama, te najzad starom stanovnitv. Moglo bi se rei da ljudi nisu
stari zato to su stari, nego tato to im to drutvo propisuje. Upravo o toj propisanoj visini
starosti ovisi as umirovljenja, odlazak u staraki dom, te privilegije poput, npr. besplatne
vonje u gradskom prijevozu ili popusti na vozne karte i ulaznice (prema Pejak, 2001, str.
79). Isto tako, dobne predrasude se mogu nai i meu zdravstvenim radnicima gdje, kao to
jedan autor kae, ini se da zdravstveni djelatnivi uopenito daju manji prioritet uslugama
za starije nego uslugama za bilo koju drugu skupinu (Kalish, 1975., str. 74; prema Schaie &
Willis, 2001).

Ageism je naziv za diskriminaciju starijih samo zbog njihove dobi. Ageism moe biti
negativan ili pozitivan. Ukljuuje predrasude (vjerovanja i stavove) i diskriminaciju. Ipak,
postoje 4 bazina tipa ageisma: negativne predrasude, negativna diskriminacija, pozitivne
predrasude, te pozitivna diskriminacija. Negativne predrasude se mogu podijeliti na
negativne stereotipe (vjerovanja) i negativne stavove (osjeanja). Postoji barem devet
zajednikih karakteristika koja odraavaju negativne predrasude: vjerovanja da su stariji ljudi
bolesni, impotentni, runi, senilni, mentalno bolesni, beskorisno, izolirani, siromani i
depresivni. S druge strane, postoji sedam osnovnih pozitivnih stereotipa: vjerovanja da su
ljubazni, mudri, pouzdani, bogati, politiki utjecajni, slobodni i sretni (Palmore, 1990).
Provedena su brojna istraivanja na temu ageisma. Ipak, empirijski podaci ne vode do vrstih
zakljuaka. Tj. neka istraivanja su demonstrirala egzistenciju ageistnih stavova (Golge &
Kogan, 1959; Kastenbaum &Durkee, 1964a, 1964b; Tuckman & Lorge, 1953), dok druga
nisu (Brubaker & Powers, 1976; Schonfield, 1985). Diskrepanca u rezultatima je vjerovatno
rezultat metodolokih razlika ili greaka (Woolf, 1998).
E. Dozois (2006.) navodi tri psiholoke teorije koje su bitne za shvaanje stereotipiziranja
starijih osoba i za shvaanje starijih osoba i ageizma. To su:
1. Spoznajna teorija koja se bavi definiranjem starosti. Ta teorija objanjava zato se dob
vie spominje uz razgovor o starijim osobama, nego uz razgovor o mlaim osobama.
2. Teorija socijalnog identiteta koja se najvie spominje u literaturi koja se bavi
predrasudama i diskriminacijom. Ova teorija govori kako ljudi koriste grupnu identifikaciju
za odravanje pozitivne vlastite osobnosti. Pojedinac moe pozitivnu sliku o sebi stei na
temelju vlastitih osobina; to je osobni identitet te na temelju osobina grupa kojima pripada, to
je socijalni identitet. Bitno je da osoba vlastitu grupu usporedi s drugim grupama te da ju
ocjenjuje pozitivno kako bi njegov socijalni identitet koji je vezan uz pripadnost toj grupi,
bio pozitivan. Ako ga pak ocjenjuje negativno, njegov socijalni identitet biti e negativan.
3. Teorija upravljanja strahom prema kojoj ljudi koriste kulturoloke i religijske teorije
kako bi nametnuli odreen red u svijetu i zatitili sebe od straha vlastite smrtnosti. Teorija
upravljanja strahom sugerira kako ageizam postoji zbog starijih ljudi koji su svjesni injenice
kako se nalaze pred skorom smrti (Kufrin i Periin, 2009).

2. CILJ ISTRAIVANJA
Cilj ovog istraivanja jeste ispitati kako mlade osobe i osobe starije ivotne dobi percipiraju
osobe starije od 70 godina. Pored ovog cilja, u istraivanje je dodan jo jedan cilj a to je da
ispitamo da li postoji razlika u percepciji osoba starijih od 70 godina kada ih procjenjuje osoba
mukog ili enskog spola.
3. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA
3.1. Sudionici
U istraivanju je uestvovalo 100 ispitanika ( 50 ena i 50 mukaraca). Ispitanici su podijeljeni u
dvije starosne skupine, skupinu A (50-60 god) i skupinu B (15-25 god). Prosjena dob svih
ispitanika iznosila je M=37.02 (SD=17.51). Prosjena dob skupine A iznosila je M=54,24
(SD=2,75 ), a prosjena dob skupine B, M=19,8 (SD=2,63). Jednak broj ispitanika, po 50,
zastupljen je u obje starosne skupine. to se tie obrazovnog nivoa ispitanika, 1 (1%) osoba ima
zavrenu osnovnu kolu, 22 (22%) osobe stekle su srednju strunu spremu, 27(27%) osoba
izjasnilo se da ima visoku ili viu strunu spremu. 7 (7%) ispitanika nosi titulu magistra ili
doktora, dok ih je 27(27%) jo uvijek na studiju. 16 (16%) ispitanika pohaa srednju kolu.
Istraivanje je provedeno u Sarajevu, Zenici i Goradu. 52 ispitanika je iz Sarajeva, 28 iz Zenice
i 20 iz Gorada.
3.2. Instrumentarij
Za potrebe istraivanja konstruirana je ek-lista prisilnog izbora od 10 karakteristika.Na listi je
navedeno 5 pozitivnih osobina (mudre, strpljive, blage, kreativne, ljubazne) i 5 negativnih
osobina (pasivne, umorne, muiave, ovisne o drugima, konzervativne). Pored ek-liste ispitanici
su trebali izvjestiti o demografskim podacima (spol, dob, obrazovni nivo).

3.3 Postupak
ek-lista predstavljena je sa slijedeom uputom: Ispred Vas se nalazi lista sa 10 karakteristika.
Znakom X oznaite 3 karakteristike za koje smatrate da najbolje opisuju osobe starije od 70
godina.
ek-liste su podijeljene sudionicima, i oni su, skladno s uputom, imali zadatak da ih ispune.
Istraivanje je provedeno u tri grada, kako je ranije navedeno, Sarajevu, Zenici i Goradu;
sprovedeno je na prigodnom uzorku prijatelja, porodice, poznanike i radnih kolega, a sudionici
su uestvovali na dobrovoljnoj osnovi.
4. Rezultati
Rezultati koje smo dobili ovim istraivanjem su prikazani u narednim graficima. U grafikonima
1 i 2 vidimo odnos izmeu biranja pozitivnih osobina od strane starijih i mlaih ispitanika. U
grafikonima 3 i 4, vidimo odnos izmeu biranja negativnih osobina od strane starijih i mlaih
ispitanika. Grafikoni 5, 6, 7 i 8, u skladu s drugim ciljem istraivanja, prikazuju odnose biranja
pozitivnih odnosno negativnih osobina od strane enskih i mukih ispitanika.
Grafik 1 i 2: Postotak biranja pozitivnih osobina kod starijih i mlaih ispitanika

Grafik 3 i 4: Postotak biranja negativnih odgovora kod starijih i mlaih ispitanika

Grafik 5 i 6: Postotak biranja pozitivnih osobina kod ena i mukaraca

Grafik 7 i 8: Postotak biranja negativnih osobina kod ena i mukaraca

Da bismo imali to detaljniji uvid u rezultate, analizirali smo broj odabira svake pojedinane
karakteristike. Rezultati su prikazani u grafikonima 9 i 10 za starije i mlae, te grafikonu 11 za
enske i muke ispitanike. Na njima moemo primijetiti razliite najee birane osobine kod
razliitih podskupina, ali i onu koja je najmanje birana od strane svih podskupina- kreativnost.

Grafik 9 i 10: Frekvencije biranja pojedinanih osobina kod starije i mlae grupe ispitanika

Grafik 11: Frekvencija biranja pojedinanih osobina kod ena i muakaraca

5. ZAKLJUCI I RASPRAVA
Rezultati dobiveni analizom upitnika pokazuju generalnu preferenciju odabira negativnih
osobina kao onih koje najbolje opisuju osobe starije od 70 godina u odnosu na pozitivne.
Nadalje, vidimo da mladi ljudi u odnosu na ljude dobi od 50 do 60 godina percipiraju osobe
starije od 70 godina negativnije. Logino objanjenje ovakvih rezultata jeste da su oni vjerovatno
9

u manjoj mjeri izloeni socijalnom kontaktu sa starijim ljudima, te se iz tog razloga njihova
razmiljanja temelje na predrasudama umjesto na iskustvenom znanju. Ljudi u dobi od 50 do 60
godina su i sami bliski starosti te stoga moda pokuavaju optimistinije procjeniti svoju
budunost u kontekstu osobina linosti i ponaanja. Najvei broj ispitanika u kategoriji od 15 do
25 godina njih 25 izabrao je osobine 'ovisne o drugima', 23 'konzervativne', potom 13 'umorne'
kao opis osoba starijih od 70 godina. Ovakvi rezultati govore o cjelokupnoj negativnoj percepciji
starijih osoba od strane mladih ljudi, to za posljedicu moe imati kreiranje kulturalne atmosfere
nepogodne za normalan i stabilan ivot starijih osoba. U istraivanju Gellis et al. (2003) dobiveni
su rezultati koji prikazuju negativne stavove studenata o starijim ljudima vezanim za
produktivnost, adaptibilnost, neovisnost i optimizam. Ovakvi rezultati indiciraju da stereotipi o
starijim ljudima nisu uvjetovani kulturoloki. Takoe, u literaturi se govori o pozitivnim i
negativnim stereotipima prema starijim osobama Cuddy et al. (2005) o mainstream drutvenim
stereotipima percepcije starijih osoba, gdje je pozitivni stereotip onaj o njihovoj toplini

negativni onaj o njihovoj ovisnosti o drugim ljudima. Negativni stereotip je potpuno prisutan u
naem istraivanju, obzirom da je 45 ispitanika upravo tu osobinu ('ovisan o drugima') izabralo
kao reprezentativnu za osobe starije od 70 godina, dok pozitivni stereotip moemo analizirati
kroz odabir osobina poput 'mudra' ili 'ljubazna'. Od 100 ispitanika, njih 45 starije osobe
procjenilo je kao 'mudre', 23 kao 'ljubazne' te samo 5 kao kreativne. Kao krajnji ishod, ovakva
miljenja mogu rezultirati u zanemarivanju i loem tretiranju starijih osoba.

Istraivanja

pokazuju i spolne razlike u percipiranju starijih osoba - u prosjeku, mukarci percipiraju starije
ljude negativnije nego ene (Bernardini Zambrini et al, 2008; Bodoner & Lazar, 2008., Cherry &
Palmore, 2008; Allan & Johnson, 2009.). Rezultati analize naih upitnika okvirno potvruju
ovakvu hipotezu, obzirom da je veina mukaraca obe dobne skupine birala negativne osobine,
dok je kod enskih ispitanika primjeen rjei odabir istih i slinih negativnih osobina. Ovakvi
rezultati mogu se interpretirati injenicom da su ene ee izloene pruanju brige starijim
osoba, kroz poslovne ili porodine odnose te iz tog razloga imaju pozitivnije stavove. Sutinski,
istraivanja ovog tipa mogu biti dobar temelj za podizanje svijesti cjelokupne populacije,
naroito mladih ljudi o objektivnoj slici starijih osoba. Ovo bi moglo biti sprovedeno uz pomo
edukacijskih ustanova ili medija te dugorono doprinjeti razbijanju predrasuda o zahtjevnosti,
nesposobnosti i ovisnosti starijih osoba o drugim ljudima i stvoriti toplu i ugodnu okolinu za
starenje. Kada su u pitanju metodoloke kritike istraivanja, najprije treba uzeti u obzir da
10

statistike analize nisu sprovedene, te da diskutujemo na osnovu frekvencija dobivenih analizom

upitnika, tako da se o konkretnim i vrstim zakljucima ne moe govoriti. Nemamo informacije
o statistikoj znaajnosti razlika u biranju pozitivnih i negativnih osobina kod cjelokupnog
uzorka, potom izmeu mukaraca i ena, te mladih i starijih ispitanika, tako da o razlikama
razmiljamo i govorimo na osnovu deskriptivnih podataka koje imamo. ek-lista prisilnog
odabira sama po sebi nosi metodoloke nedostatke koji proizilaze iz jednostavnosti. Pitanje koje
je i proizvelo sve navedeno rezulate jeste zatvorenog tipa to ograniava ispitanike u davanju
odgovora te ima manju heuristiku vrijednost. Moda bi se u narednim istraivanjima ovoga tipa
ispitanicima trebalo ponuditi vei broj i pozitivnih i negativnih osobina iz kojeg mogu birati, kao
i ostaviti opcija dopisivanja neke osobine koja moda nije predloena. Pouzdanije bi bilo
koristiti i Likertovu skalu stavova, gdje bi se odabiri ispitanika bodovali u odnosu na stav, te bi
se sabiranjem dobio ukupni skor koji izraava mjeru u kojoj je stav pozitivan ili
negativan.Takoe, uzorak ovog istraivanja se ne moe smatrati reprezentativnim, obzirom da se
sastoji od prijatelja, akademskih kolega, porodice i poznanika istraivaa, tako da govorimo o
prigodnom uzorku. Kako bi se rezultati mogli generalizirati, potreban je vei i reprezentativniji
uzorak.

11

6. LITERATURA
1. Dozois, E. (2006). Ageism: A review of the literature. Calgary Health Region, Healthy
Aging Committee, Calgary: Word on the Street Consulting
2. Kufrin V., Periin T. (2009) Ageizam u televizijskom mediju na primjeru sredinjih
informativnih emisija HRT-a, RTL-a i NOVE TV.Ljetopis socijalnog rada 2009., 16
(1), 29-51 str.
3. Pejak, V. (2001). Psihologija tree ivotne dobi. Zagreb. Prosvjeta.
4. Palmore, E. (1990). Ageism: Negative and positive. New York: Springer.
5. Schaie, W.K. & Willis, S.L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Zagreb.
Naklada Slap.
6. Woolf
L.M.

(1998).

Ageism

Webster

University.

http://

www2.webster.edu/~woolflm/ageism.html
7. J Drennan, MP Treacy, A Phelan, S Quin, A Lafferty, A OLoughlin, G Fealy,
McNamara, C Naughton, G Bury, M Connolly, M Butler, L Delaney, C Kelleher,

Harmon (2009), Public perceptions of older people and aging: A literature review
-http://www.ncpop.ie/Year%201%20Reports/Microsoft%20Word%20-%20NCPOP
%20Lit%20Rev%201%20IL%2001_12_09Cover%20inc22_01_10.pdf

12