Professional Documents
Culture Documents
M. Cheney Tesla Čovjek Izvan Vremena
M. Cheney Tesla Čovjek Izvan Vremena
TESLA
ovjek izvan vremena
Elektroniko izdanje
Ako Vam se svia sadraj ove knjige molimo da kupite i papirnato izdanje!
Zagreb, 2004.
Zrakoplov koji je Tesla patentirao 1920. godine bio je namijenjen okomitom/kratkom uzlijetanju i slijetanju (V/STOL), te je
amerika mornarica 1980-ih godina razmatrala njegovu uporabu kao subsoninog zrakoplova, koji e obiljeiti devedesete godine.
Moderni je mlazni zrakoplov imao sofisticiranu elektroniku opremu, no osnovni mu je koncept bio isti kao kod Tesle. Teslina letjelica
nije nikad izgraena.
SADRAJ
ZAHVALE.............................................................................................................................. 5
UVOD ..................................................................................................................................... 8
1. Suvremeni Prometej......................................................................................................... 12
2. Kockar.............................................................................................................................. 17
3. Istaknuti doseljenici ......................................................................................................... 29
4. Pred Edisonovim sudom ............................................................................................ 34
5. Rat struja poinje ........................................................................................................ 43
6. Red ognjenog maa.......................................................................................................... 54
7. Radio ................................................................................................................................ 64
8. Visoko drutvo ................................................................................................................. 76
9. Uspon i pad ...................................................................................................................... 86
10. Pogrena procjena ........................................................................................................... 94
11. Do Marsa...................................................................................................................... 103
12. Roboti........................................................................................................................... 112
13. Bljesak munje ........................................................................................................... 124
14. Zamraenje u Colorado Springsu ................................................................................ 131
15. Velianstven i proklet ........................................................................................... 139
16. Ismijavan, osuivan, osporavan ............................................................................ 162
17. Velika rasprava o radiju............................................................................................... 175
18. Ugroavanje postignutog ............................................................................................. 182
19. Afera s Nobelovom nagradom ..................................................................................... 186
20. Letei tednjak ........................................................................................................ 193
21. Radar ............................................................................................................................ 201
22. Poasni gost ................................................................................................................. 208
23. Golubovi....................................................................................................................... 214
24. Prijelazna razdoblja...................................................................................................... 222
25. Roendanske proslave ................................................................................................. 226
26. epovi na povrini vode........................................................................................ 231
27. Pobratimstvo sa svemirom........................................................................................... 239
28. Smrt i preobraaj.................................................................................................... 243
29. Nestali papiri ........................................................................................................... 252
30. Ostavtina.................................................................................................................. 263
Napomene ........................................................................................................................... 272
Post scriptum: Zavretak potjere za papirima..................................................................... 284
Literatura koritena prigodom prevoenja ............................................................... 285
Biljeka o autorici ............................................................................................................... 286
ZAHVALE
Osobito bih eljela zahvaliti:
Lelandu Andersonu, jednom od osnivaa Drutva Tesla, suautoru poznate Bibliografije o dr.
Nikoli Tesli (San Carlos, California, Ragusan Press, 1979.) te piscu monografije Prvenstvo u
pronalasku radija -Tesla protiv Marconija. Istraivanja i studijski radovi gospodina Andersona o
Tesli bili su za njega od ivotnog znaaja. Kao inenjer elektrotehnike i bivi raunalni
savjetnik pregledao je moj rukopis te sa mnom dareljivo podijelio svoju zbirku djela o Tesli,
ukljuujui i mnoge dotad neobjavljene radove i slike.
Mauriceu Stahlu, bivem fiziaru tvrtke Hoover, a danas savjetniku Povijesnog muzeja
McKinley u Ohiu (gdje je postavljena izloba o Tesli), koji je takoer pregledao rukopis i
pruio mi neke savjete vezane uz tehnika pitanja.
Dr. Bogdanu Radii, koji je radio u Jugoslaviji u doba predsjednika Tita tijekom ranih dana
njegove vladavine, te razjanjavao i bavio se politikim pitanjima vezanim za Jugoslaviju
tijekom Drugog svjetskog rata i njegovim utjecajem na Teslu. Ve godinama ivi u Americi,
gdje objavljuje knjige i lanke te predaje Povijest Balkana na Sveuilitu Fairleigh
Dickinson.
Dr. Lauristonu S. Tayloru, savjetniku za radioloku fiziku i donedavno predsjedniku
Nacionalnog odbora za radiologiju i fiziku, strunjaku za pionire rendgenskih zraka koji je u
tom svojstvu proitao i komentirao Teslin doprinos na ovom podruju.
Lambertu Dolphinu, pomoniku ravnatelja Fizikalnog radiolaboratorija tvrtke SRI
International, koji je analizirao Teslina istraivanja u vezi kuglastih munja, oruja na
svjetlosni mlaz, radiokomunikacija i izmjenine struje.
Dr. Jamesu R. Waitu, nekadanjem znanstvenom savjetniku u Dravnim oceanskim i
atmosferskim laboratorijima, gdje se provode istraivanja vezana za okolinu gradia Boulder,
Colorado, koji je vrhunski autoritet za irenje valova i koji je kao i gospodin Anderson
komentirao Teslin koncept elektromagnetske energije koja se prenosi kroz zemlju.
Profesoru Warrenu D. Riceu s Dravnog sveuilita Arizone, vodeem istraivau Tesline
turbine, koji je takoer na temeljima suvremenih radova analizirao Tesline teorije zemnih
toplana i postrojenja za konverziju energije oceana u toplinsku energiju.
Ostat u zahvalna i pioniru na podruju radioveza, mornarikom asniku i kapetanu
fregate E. J. Quinbyju, koji mi je pomogao svojim razmiljanjima o Teslinu radu vezanom uz
radio i robote; dr. Albertu J. Phillipsu, nekadanjem ravnatelju istraivakih grupa ASARCOa, za njegova sjeanja kad je radio s Teslom na jednom od istraivakih projekata, te dr.
Williamu M. Muelleru iz Rudarske kole u Coloradu, Odsjek metalurgije, koji mi je
osigurao vlastitu analizu tog eksperimenta u ASARCO-u.
Od mnogih Teslinih vjernih oboavatelja u Americi samo ih je nekolicina toliko
neumorno radila na tome da njemu u spomen pravda dospije na vidjelo, kao to je to radio
Nick Basura. On me na samom poetku mojih istraivanja odveo do korisnih izvora, na
emu mu od srca zahvaljujem.
5
Publications, Inc., za dozvolu koritenja slika, crtea umjetnika Franka Paula te citata iz djela
Nikole Tesle Moji izumi, koji su se pojavili u listovima Elektroeksperimentator i Znanost & izumi, to
ih je nekad izdavao Hugo Gernsback.
Isto tako i Lelandu Andersonu, za doputenje da koristim citat iz njegova djela Prvenstvo u
pronalasku radija Tesla protiv Marconija, u izdanju Antique Wireless Association iz oujka 1980.
godine.
Dugujem zahvalnost i Muzeju Nikole Tesle za rijei citirane iz Teslinih Zapisa iz Colorado
Springsa iz 1889.-1900. godine; kralju Petru II. za citate iz djela Kraljevo naslijee u izdanju
Putnama, New York, 1954. godina, te za retke T. C. Martina iz djela Pronalasci, istraivanja i pisana
ostavtina Nikole Tesle koje je preuzeo iz lista Elektroinenjer, tiskanog 1984. godine (obnovljeno u
izdanju Omni Publications, Hawthorne, Kalifornija, 1977. godina).
Meu svojim prijateljima i roacima posebno bih zahvalila izumitelju Allenu Davidsonu,
Randyju Pierceu i PJ.-u, koji su marljivo itali i komentirali moj rukopis od njegovih
najranijih dana te me nadahnuli svojim entuzijazmom. Nadasve hvala Barbari Nelson za
njezinu uredniku kritiku i podrku, koju mi je pruala tijekom mojih nastojanja.
UVOD
Unato bljetavoj, dramatinoj pozornosti, kao i injenici da se u vremenima dok je
gospodario podrujima istraivanja i strojarstva esto nalazio u sreditu panje, Nikola Tesla
je svoj osobni ivot uspio sauvati od oiju javnosti. Kako je bio samotnjak vjeiti neenja
koji radi kao nezavisni znanstvenik, ne ulazi ni u kakva korporacijska udruenja i ne spaja
meusobno prijatelje koji pripadaju razliitim skupinama njegov je ivot drugima bio
mutan i nepoznat. Takva povuenost koja je obiljeila karijeru jedne od vodeih svjetskih
linosti u znanosti i strojarstvu postavljala je ozbiljne analitike zapreke pred njegove
biografe. Ipak, 1943. godine, gotovo odmah nakon Tesline smrti u dobi od osamdeset est
godina, izala je njegova prva biografija koju je napisao John J. O'Neill, znanstveni urednik
njujorkog Herald Tribunea. Ona je godinama bila jedina biografija o Tesli, prije svega zbog
tekoa s kojima su se svi drugi potencijalni biografi susretali pri razotkrivanju znaajnijih
dodatnih podataka o njemu.
Nakon Drugog svjetskog rata, itave tone grae koja je predstavljala Teslinu knjinicu
otpremljene su u Jugoslaviju (iako je Tesla bio ameriki dravljanin), i to u Beograd, gdje
se njemu u ast osnivao dravni muzej. Okolnosti vezane za prebacivanje njegove imovine
u Jugoslaviju su, dodue, zanimljive, no zasad neemo govoriti o njima; samo emo
naglasiti problem velike udaljenosti tog muzeja za sve amerike biografe, kao i ozbiljna
ogranienja pristupa arhiviranoj grai s kojima su se suoavali istraivai koji su se ipak
zaputili u muzej.
Godine 1959. pojavile su se dvije prilino kratke Tesline biografije. Knjiga dr. Helen
Walter bila je namijenjena mladei, a zauuje to je na naslovnici sadravala crte i lik koji
nimalo nije nalikovao na Teslu.
Knjiga Margaret Storm, koju je izdala u vlastitoj nakladi i dala je otisnuti zelenim slovima,
zasnivala se na tvrdnji da je Tesla bio utjelovljenje nekog vieg bia koje je stiglo s
Venere! Godine 1961. pojavila se jo jedna kratka Teslina biografija za mlade koju je napisao
Arthur Beckhard. Teslino ime bilo je pogreno napisano ak na samom omotu te knjige
(Tesla je jednom napisao prijatelju kako mu je ao to ne moe sve munje svoga laboratorija
usmjeriti na one kritiare koji mu ni ime ne znaju napisati kako treba), a u njoj je zapravo
bilo isputeno sve o njegovu ivotu nakon 1900. godine (kad je Tesla imao samo etrdeset
etiri godine). Sva su se tri pisca u cijelosti oslanjala na O'Neillovu biografiju, to se vidjelo
iz brojnih ponavljanja pogrenih legendi koje su bile naknadno pobijene, i tako nijedan od
tih uradaka nije uspio nadmaiti O'Neillovo djelo.
Knjiga Svjetlost u njegovoj ruci: Pria o ivotu Nikole Tesle dviju autorica, Inez Hunt i Wanette
Draper iz Colorado Springsa, pojavila se 1964. godine, dakle dvadeset godina nakon
O'Neillove biografije. O'Neill nije otiao do Colorado Springsa, gdje je Tesla 1899. godine
izgradio eksperimentalnu stanicu i bavio se pokusima s elektricitetom koji jo i danas
zapanjuju znanstvenike irom svijeta, pa zato nije ni mogao iskoristiti podatke koje su mu
mogli dati stanovnici tog grada o njihovu odnosu prema Tesli. Biografijom koju su napisale
Hunt i Draper Tesla je uspio postati lik od krvi i mesa, a knjiga je na svjetlost dana iznijela i
8
11
1. Suvremeni Prometej
Tono u osam sati naveer mukarac tridesetih godina i otmjene, gospodske pojave
sjeo je za svoj stalni stol u Dvorani palmi hotela Waldorf-Astoria. Visok i vitak, ukusno
odjeven, odmah je postao metom svih oiju, iako je veina ostalih gostiju nastojala ne
zuriti u njega, poznavajui povuenost slavnog izumitelja.
Kao i obino, na stolu je bilo postavljeno osamnaest istih platnenih ubrusa. Nikola
Tesla ne bi znao objasniti zbog ega su mu bili najdrai brojevi djeljivi s tri, ili otkud
potjee njegov morbidan strah od bacila, kao to ne bi znao rei ni zato ga opsjeda niz
drugih neobinih manija koje su mu zagoravale ivot.
Odsutno je poeo latiti ionako besprijekorno ulateno srebro i kristal, uzimajui jedan
po jedan ubrus i rastvarajui ga, sve dok se na pomonom stoliu nije stvorilo pravo malo
utirkano brdo. A potom, kako je stizalo koje jelo, obavezno bi prije nego to bi zalogaj
prinio ustima, prvo izraunao njegovu zapremninu. Inae ne bi osjeao nikakva
zadovoljstva u jelu.
Oni koji su u Dvoranu palmi doli upravo s ciljem da vide poznatog izumitelja, mogli
su zamijetiti da svoja jela ne naruuje iz jelovnika. Kao i uvijek, ona su se pripremala
posebno za njega, i to prema uputama koje bi prethodno dao telefonom. Prema njegovu
zahtjevu, nije ga posluivalo osoblje ve natkonobar.1
Dok je Tesla prebirao po svom tanjuru, priao mu je William K. Vanderbilt da bi
prekorio mladog izumitelja zato to kazalinu lou Vanderbiltovih ne koristi neto ee.
Ubrzo nakon njegova odlaska, mlai ovjek s muketirskom bradicom i malim,
neuokvirenim naoalama prie Teslinu stolu i pozdravi ga vrlo srdano. Robert
Underwood Johnson, osim to je bio urednik jednog tjednika i pjesnik, imao je i velikih
drutvenih ambicija te su ga drali bonvivanom sa znaajnim poznanstvima.
Smijuljei se, Johnson se sagnu kako bi priapnuo Tesli najnovija govorkanja koja su
kruila meu lanovima Grupe 400: da se edna kolarka imenom Anne Morgan, izgleda,
zaljubila u mladog izumitelja i sad progoni svoga taticu, J. Pierponta, ne bi li je upoznao s
njim.
Tesla se blago nasmijeio i uljudno raspitao za Johnsonovu enu Katharinu.
Kate me zamolila da Vas u subotu dovedem na ruak, ree mu Johnson.
Nakratko su porazgovarali o jo jednoj goi koja je Tesli bila draga tek platonski
draesnoj mladoj pijanistici Marguerite Merington. Kad se uvjerio da je i ona meu
uzvanicima, on prihvati poziv.
Urednik krenu svojim putem, a Teslu iznova zaokupi zapremnina njegova deserta. Jedva
je dospio okonati izraun kad mu kod stola iskrsnu hotelski dostavlja i urui mu poruku.
Odmah je prepoznao smioni rukopis svog prijatelja, Marka Twaina.
Ako nema nekih uzbudljivijih planova za veeras, javljao mu je pisac i humorist,
moda bi mi se elio pridruiti u kockarnici.2
12
Tesla mu hitro navrlja sljedei odgovor: Naalost, moram raditi. No, eli li se ti meni
pridruiti u pono u mom laboratoriju, mislim da ti mogu obeati dobru zabavu.
Po obiaju, bilo je tono deset sati kad je Tesla ustao od stola i nestao u sporadino
osvijetljenim ulicama Manhattana.
Vraajui se u svoj laboratorij, skrenuo je u parki potiho zvidei. Visoko na oblinjoj
zgradi zauo se lepet krila. Ubrzo je poznati bijeli lik sletio na njegovo rame. Tesla izvadi iz
depa vreicu punu sjemenja te nahrani goluba iz dlana, a potom ga pusti da odleti u no,
dobacivi za njim poljubac.
Sad malo zastade kako bi razmotrio svoj sljedei potez. Nastavi li dalje oko bloka ovih
zgrada, bit e primoran obii ga tri puta. Stoga se radije vratio i krenuo prema svom
laboratoriju na Junoj petoj aveniji broj 33-35 (danas Zapadni Broadway), u blizini ulice
Bleecker.
Ulazei u mrak poznatog potkrovlja zgrade, pritisnu glavni prekida. Sa zidova se prosu
jaka svjetlost iz staklenih cijevi, osvjetljujui mraan prostor natrpan udnovato oblikovanim
strojevima. udno je bilo to da se na stropu nisu vidjeli nikakvi vodovi i elektrine ice
izmeu tih cijevi. Zaista, i nije bilo nikakvih vodova, nego su one svoju energiju dobivale
zahvaljujui beinom prijenosu. Mogao je uzeti svjetlee tijelo koje nije bilo spojeno ni na
to i slobodno ga prenijeti u bilo koji dio svog radnog prostora.
U kutu je poela tiho vibrirati neka udna naprava. Tesli su se oi suzile od zadovoljstva.
To je ispod neke vrste pokrova potiho poeo raditi najmanji od njegovih oscilatora. Samo je
njemu bila poznata njegova strahovita snaga.
Zamiljeno je bacio pogled dolje kroz prozor, na mrke obrise susjednih zgradurina u
kojima su se stanovi mogli jeftino unajmiti. Izgleda da su njegovi susjedi useljenici mirno
zaspali nakon napornog radnog dana. Policija ga je ve upozorila na albe pristigle zbog
plaviastih bljeskova, koji su se mogli nazrijeti iza njegovih prozora, i udne svjetlosti koja
je prtala njihovim ulicama kad bi pao mrak.
Slegnuo je ramenima i vratio se na posao, bavei se nizom mikroskopskih ugaanja
stroja. Duboko zaokupljen time, bio je posve nesvjestan vremena koje je proteklo, sve
dok na vratima vee nije odjeknulo lupanje.
Tesla pouri dolje kako bi pozdravio engleskog novinara Chaunceyja McGoverna iz lista
Pearson s Magazine.
Drago mi je to ste uspjeli doi, gospodine McGovern!
Osjeao sam da to dugujem svojim itateljima, gospodine. Svi u Londonu priaju o
'novom arobnjaku sa Zapada', a pri tome ne misle na gospodina Edisona.
Pa, doite gore. Da vidimo mogu li opravdati dobar glas koji me prati.
Nisu jo zakoraili na prvu stubu, kad se s ulaza zauo smijeh i glas koji je Tesla odmah
prepoznao.
A, evo nam i Marka.
Iznova otvori vrata da bi pozdravio Twaina i glumca Josepha Jeffersona. Obojica stigoe
13
nije igra za nestrunjake, upozorio ih je. ak bi i miliamperi, kad bi prodrli u tkivo ivaca,
mogli biti smrtonosni, dok se amperi razdijeljeni po koi mogu izdrati neko krae vrijeme.
ak i vrlo slabe struje koje bi prodrle ispod koe, bile one izmjenine ili istosmjerne, mogle
bi ubiti.
Ve je svitalo kad je Tesla konano svojim gostima zaelio laku no. No, svjetla u njegovu
laboratoriju gorjela su jo punih sat vremena prije nego to je zakljuao vrata i odetao u
svoj hotel na kratki odmor.
16
2. Kockar
Nikola Tesla rodio se tono u pono izmeu 9. i 10. srpnja 1856. godine u selu Smiljanu,
u Lici, izmeu planinskog masiva Velebita i istone obale Jadranskog mora. Omanja kua
u kojoj je roen nalazila se uz samu srpsku pravoslavnu crkvu kojom je upravljao njegov
otac, paroh Milutin Tesla, koji je ponekad pisao lanke pod pseudonimom Rodoljub
Pravii.
Nijedna zemlja istonog dijela Europe nije sadravala vee etnike i vjerske razliitosti od
Jugoslavije. Unutar Hrvatske obitelj Tesla pripadala je srpskoj nacionalnoj i vjerskoj manjini.
itavo je to podruje pripadalo Habsburkoj Monarhiji, ijim su se strogim i iz Bea
nametnutim pravilima narodi prilagoavali kako su najbolje znali i umjeli.
Etnike obiaje esto najvjernije njeguju upravo manjine doseljene na neko podruje, pa u
tome ni Teslini nisu predstavljali iznimku. Velik su znaaj pridavali srpskim ratnikim
pjesmama, pjesnitvu, plesovima i narodnoj predaji, kao i krsnim slavama u ast pojedinih
svetaca te tkanju.
Iako je u ono doba na tim podrujima bilo vie nepismenih nego pismenih osoba, radilo
se o rijetkom nainu irenja umnih sposobnosti, jer su se ljudi divili i njegovali udesne
sposobnosti pamenja.
U Hrvatskoj su se u doba Teslina djetinjstva mogunosti ostvarenja poslovne karijere
svodile vie ili manje na poljoprivredu, vojsku i crkvu. Obitelji Milutina Tesle i njegove
supruge uke Mandi, koje su svojim izvornim podrijetlom bile iz zapadne Srbije, ve su
naratajima svoje sinove slale da slue u crkvi ili vojsci, a svoje keri udavale za sveenike ili
asnike.
Tako su i Milutina otpravili u asniku kolu, no pobunio se i napustio je da bi krenuo u
sveenike. Stoga je na crkvu gledao kao na jedinu moguu karijeru i za svoje sinove, Danu i
Nikolu. to se tie njihovih sestara Milke, Angeline i Marice, paroh Tesla nadao se da e im
Bog u svojoj milosti i providnosti poslati na put enike sveenikog zvanja, kakvog je i sam
bio.
ivot ena u ondanjoj Jugoslaviji bio je iscrpljujui, jer se od njih oekivalo ne samo da
obavljaju teke ratarske poslove na imanju, nego i da odgajaju djecu te vode brigu o kui i
obitelji. Tesla je uvijek govorio kako je svoje fotografsko pamenje i pronalazaki genij
batinio od svoje majke i alio je to ona nije ivjela u drugoj zemlji i u drugo vrijeme u
kojem bi se sposobnosti ena znatno vie cijenile. Ona je bila najstarija ki od sedmero
djece u svojoj obitelji i time primorana preuzeti na sebe itavo domainstvo kad joj je majka
oslijepila. Stoga se nije kolovala. No, bilo usprkos tome, ili upravo zbog toga, razvila je
zadivljujuu sposobnost pamenja te naizust znala itave tomove domaeg i klasinog
europskog pjesnitva.
Nakon udaje brzo je stiglo i njezinih petero djece, Najstariji je bio Dane. Nikola je roen
kao etvrto dijete.
Budui da je paroh Milutin Tesla u svoje slobodno vrijeme pisao pjesme, djeak je
17
odrastao u kui u kojoj je ritam uvijek proimao obian govor i gdje je citiranje odlomaka iz
Biblije ili poezije bilo jednako prirodno, kao i peenje kukuruza ljeti na aru.
I Nikola je u svojoj mladosti pisao pjesme, od kojih je neke poslije ponio sa sobom u
Ameriku. Nikad ne bi dopustio objavljivanje tih pjesama, jer ih je drao isuvie osobnima.
U postarijoj dobi silno je volio zadiviti svoje novosteene prijatelje recitirajui im pjesme iz
njihove zemlje (na engleskom, francuskom, njemakom ili talijanskom jeziku). Tijekom
itava ivota i dalje je povremeno pisao pjesme.
Vrlo rano, ve u dobi od pet godina, poeo je izraivati svoje izvorno osmiljene izume.
Izgradio je malo vodeno kolo, posve drugaije od onih koja je viao u okolici. Naime, bilo
je glatko i bez lopatica, a ipak se pod strujanjem vode ravnomjerno okretalo.
Godinama poslije toga prisjetit e se te injenice kad se poeo baviti oblikovanjem
svojih jedinstvenih bezlopatinih turbina.
No, neki su njegovi pokusi bili manje uspjeni. Jednom se uspentrao na krov sjenika,
rastvorio stari obiteljski kiobran i duboko udisao svje planinski povjetarac, sve dok mu
tijelo nije obuzeo osjeaj velike lakoe i dok ga omaglica koju je osjetio u glavi nije uvjerila
da sad moe letjeti. Tresnuvi o zemlju onesvijestio se, a majka, koja ga je pronala, odnijela
ga je ravno u postelju.
Isto tako, ni njegov motor, koji je pokretalo esnaest kukaca, nije se mogao proglasiti
uspjehom. Radilo se o laganoj napravi sainjenoj od trijeske koja je oblikovala propeler, a
vreteno i kolotur bili su privreni na ive kukce. Kad su zalijepljene bube lamatale svojim
krilcima, to su mahnito inile oajniki pokuavajui pobjei, motor je bio pripravan za
uzlijetanje. Ovu je istraivaku metodu Tesla zauvijek napustio kad ga je jednom zgodom
posjetio mali prijatelj koji je oboavao okus hruteva. Primijetivi itavu staklenku punu
kukaca, poeo ih je trpati u usta. Mlaahni pronalaza povratio je od zgaenosti.
Njegov je sljedei pothvat bio usmjeren na rastavljanje i sastavljanje djedovih satova. I to se
takoer, prisjea se, brzo okonalo: U onom prvom uvijek sam bio uspjean, no potonje bi
se esto izjalovilo. Trideset je godina proteklo prije nego to se iznova dohvatio satnog
mehanizma.
Ipak, nisu ba svi njegovi djeji nestaluci bili znanstvene naravi. Bila je u gradu jedna
dobrostojea dama, pisao je kasnije u svojoj kratkoj autobiografiji, pobona, ali ohola
ena koja bi u crkvu obino dolazila dotjerana, odjevena u haljinu s dugakim skutom to
se vukao daleko za njom i uvijek okruena svojom poslugom. Jedne sam nedjelje taman
zavrio sa zvonjavom na crkvenom tornju i sjurio se niz stube, preskaui ih po nekoliko
odjednom, kad je ta visoka dama dostojanstveno izlazila. Skoio sam ba na njezin skut i
zauli su se zvui paranja koji su meni zazvuali kao ispaljivanje puane salve.1
Otac, iako oito kiptei od bijesa, samo ga je lagano oamario to je bila jedina
tjelesna kazna koju je ikada primijenio na meni, no gotovo da je i danas osjeam. Tesla je
rekao da su neugodnost i zbunjenost koju je osjetio bili neopisivi, te da je zbog toga zapravo
postao izopenikom.
Ali, dobra srea dobacila mu je ue spasa ne bi li se iskupio u oima sela. Kako su
nabavljeni novi vatrogasni stroj i odore za vatrogasnu jedinicu, to je zahtijevalo i
18
otkrivanje pogreaka u nekom obliku ili izrazu, ponavljanje dugakih reenica ili obavljanje
raunskih operacija napamet. Ove su dnevne vjebe trebale osnaiti pamenje i um, a
posebno razviti osjeaj kritinosti, i nesumnjivo su za mene bile od velike koristi.7
O svojoj je majci pisao da je bila prvorazredni izumitelj i postigla bi, vjerujem, velike
stvari, da nije bila toliko daleko od suvremenog naina ivota i mnogostrukih prilika koje je
on pruao. Izumila je i izraivala razne vrste orua i naprava, a koncem koji bi sama isprela
vezla je najfinije ukrase. ak je sijala sjeme, uzgajala bilje i sama izraivala predivo.
Neumorno je radila od svitanja do kasno u no, a veina odjee i uresa po kui bila je djelo
njezinih ruku.8
Briljantni je Dane prije svoje prerane smrti znao vidjeli snane bljeskove svjetlosti koji bi
mu u trenucima uzbuenosti ometali vid. Slina pojava muila je i Teslu tijekom veeg dijela
ivota, a pojavila se jo u djetinjstvu.
Godinama kasnije opisao ju je kao udnovatu boljku zbog pojavljivanja slika, esto
popraenih snanim bljeskovima svjetlosti, koji bi mi zamaglili pogled na stvarne predmete i
utjecali na moje misli i djelovanje. Bile su to slike stvari i prizora koje sam uistinu vidio, a
ne onih koje sam izmiljao. Kad bi mi netko neto rekao, slika predmeta o kojemu bi
govorio pojavila bi se pred mojim oima toliko ivopisno da sam ponekad bio nesposoban
razluiti je li ono to vidim opipljivo, ili nije. To je u meni izazivalo osjeaj velike neugode
i strepnje. Nijedan od studenata psihologije ili fiziologije s kojima sam razgovarao o tome,
nije na zadovoljavajui nain znao objasniti ove pojave...9
Sam je teoretizirao o tome da su ove slike proizlazile iz refleksnog djelovanja mozga na
mrenicu oka u trenucima velike uzbuenosti. To nisu bile halucinacije. U tiini noi,
ivopisna slika pogreba koji je vidio u prolazu ili neki drugi uznemirujui prizor pojavio bi
mu se pred oima, tako da bi taj prizor ostajao nepomian na svom mjestu u prostoru i kad bi
kroz njega proao rukom.
Ako je moje objanjenje tono, pisao je, trebalo bi biti mogue na zaslonu projicirati
prikaz bilo kojeg predmeta to ga ovjek moe zamisliti te ga tako uiniti vidljivim. Takav
napredak znaio bi pravu revoluciju u svim ljudskim odnosima. Uvjeren sam da se to udo
moe postii i da e biti postignuto u nadolazeim vremenima. Mogu samo spomenuti da
sam se ozbiljno posvetio rjeavanju ovog problema.10
Jo od Teslinih vremena, parapsiholozi su prouavali osobe koje su prema njihovim
izvjeima uistinu mogle projicirati svoje mentalne slike na svitke neeksponiranog
fotografskog filma. I izravan prijenos misli na elektronske ispise takoer je postao
predmetom nedavnih istraivanja.
Da bi se oslobodio slika koje su ga progonile i osjetio barem privremeno olakanje, mladi
je Tesla sam sebi poeo predoavati izmiljene svjetove. Svake bi noi kretao na neki
zamiljeni put vidio nova mjesta, gradove i zemlje, ivio u njima, susretao ljude i sklapao
prijateljstva, i ma koliko to nevjerojatno zvualo, injenica je da su mi ti ljudi bili jednako
dragi koliko i oni iz stvarnog ivota i nita manje dojmljivi u svojim postupcima.11
Time se bez prestanka bavio sve do svoje sedamnaeste godine, kad je njegove misli
ozbiljno zaokupilo pronalazatvo. A tada je na vlastito oduevljenje shvatio kako ve tolikom
21
lakoom uspijeva vizualizirati predmete da mu modeli, nacrti ili pokusi uope nisu potrebni
da bi ih u svom umu oblikovao kao stvarne.
Preporuivao je ovu metodu rada kao mnogo uinkovitiju i bru od one isto
eksperimentalne. Svi koji svoju zamisao provedu u djelo, drao je Tesla, izlau se riziku da
e zaglibiti u pojedinostima i pogrekama naprave koja ih zaokuplja, i dok se bave njezinim
popravcima i poboljanjima, poinju gubiti iz vida osnovno naelo njezina oblikovanja.
Moja je metoda drukija, pisao je. Ne urim se zapoeti s praktinom izvedbom. Kad
mi se javi ideja, odmah u svojoj mati poinjem s njezinom izgradnjom. Mijenjam
konstrukciju, usavravam je i u mislima pokreem ureaj. Meni je posve svejedno radi li
moja turbina u mislima ili je ispitujem u laboratoriju. Zamjeujem ak kad nije dobro ugoena.12
Dakle, zapravo je ustvrdio kako je u stanju usavriti neku koncepciju iako se u stvarnosti
niega nije dotaknuo. Tek kad bi sve njezine nedostatke ispravio u svom umu, izradio bi
ureaj i u njegovu opipljivom obliku.
Bez iznimke, pisao je, moj bi ureaj radio onako kako sam i zamislio da treba raditi,
a rezultati pokusa bili bi onakvi kakve sam i oekivao. Tijekom punih dvadeset godina u
tome nije bilo nijednog jedinog izuzetka. A zato bi i bilo drukije? Strojarstvo, elektrino i
mehaniko, pozitivno je po svojim rezultatima. Ovdje se tek tekom mukom moe naii na
predmet koji se ne bi mogao matematiki obraditi i iji se uinci ne bi mogli proraunati ili
rezultati utvrditi unaprijed iz raspoloivih teoretskih i praktinih podataka...13
Unato takvim izjavama, Tesla je ipak esto izraivao male skice svojih izuma, u cijelosti
ili djelomino. Kasnije u ivotu njegove su metode istraivanja poele vie nalikovati na
Edisonov empirijski pristup.
Teslin razvoj u djetinjstvu pomalo zbunjuje, jer je svoju uroenu nadarenost osnaio tako
strogom mentalnom disciplinom da ju je nemogue razluiti od steene. Neki ljudi,
primjerice, radije misle da Teslino nevjerojatno pamenje nije bilo nimalo neuobiajeno,
ve prije rezultat maksimalnog iskoritavanja onoga to mu je Bog podario. Ipak,
sposobnost da se pogledavi tek krajikom oka neki nacrt upamti broj stranice s
odreenim tipom naprave, ili toni odnosi i mjere bezbroj uzoraka na toj stranici
nazvali mi to fotografskim, ejdetskim ili kakvim god pamenjem zaista je sposobnost
koja resi posebno nadarene osobe. Takvo pamenje obino blijedi ve u adolescentskoj
dobi, dokazujui time da je podlono utjecaju kemijskih promjena u tijelu.
Ali u Teslinu se sluaju, moda zbog njegova osobitog uvjebavanja u ranom djetinjstvu i
poslije nametnute samodiscipline, nevjerojatno pamenje zadralo tijekom velikog dijela
njegova ivota. injenica da je tek u svojim srednjim godinama, u Coloradu, poeo svoju
istraivaku opremu podeavati metodom pokuaja i pogreaka ukazuje nam na nestajanje
ove sposobnosti.
Tvrdio je da njegova metoda vizualnih izuma ima samo jednu manu, koja ga dodue ini
siromanim u financijskom smislu, no zato bogatim zanesenou uma: naime, izume koji
su mu mogli donijeti veliku materijalnu korist esto bi odgurnuo u stranu ne ulaui u
njih onaj vremenski zahtjevan rad na njihovu usavravanju, koji je jo trebalo obaviti da bi
se postigao i komercijalni uspjeh. Edison ne bi nikada dopustio da se tako neto dogodi pa je
22
nastrojenim osobama, to jest da je uvijek nailazio trenutak kad nije bio usredotoen, ali bi
odjednom znao da ima odgovor, makar se on jo nije materijalizirao. A ono prekrasno u
tome , rekao je, bilo je to to sam kad sam se tako osjeao, znao da sam problem stvarno rijeio
te da u dobiti ono za ime tragam.
Praktini rezultati openito su potvrivali ovaj intuitivni osjeaj. injenica je da su
ureaji koje je Tesla poslije toga izradio gotovo uvijek radili. Moda je mogao pogrijeiti u
svom razumijevanju nekog znanstvenog naela, ili ak grekom u samoj izvedbi upotrijebiti
materijale loije kakvoe, no nekako su ureaji - onakvi kakve bi razvio u svojim mislima i
kakvi su kasnije bili preneseni u metal obino radili upravo ono to je elio.
Da su za njegova djetinjstva postojali kolski psiholozi, one bi mu slike, koje su se
mijeale s njegovim osjeajem za stvarnost, vrlo lako priskrbile dijagnozu shizofrenije te bi
mu moda propisali lijeenje i gomile lijekova vjerojatno s namjerom da izlijee sami
izvor njegova stvaralatva.
Kad je prvi put otkrio da ga slike u njegovu umu uvijek mogu odvesti do stvarnih prizora
koje je prije toga negdje vidio, povjerovao je da je uspio otkriti istinu od velikog znaaja. To
je i dokazao, pokuavajui otada uvijek pronai tragove vanjskih izvora podraaja. Ukratko,
i prije nego to su Freudove metode postale svima poznate, Tesla je na sebi primjenjivao
neku vrstu samoanalize, da bi nakon nekog vremena njegovo nastojanje preraslo u gotovo
refleksnu radnju.
Postigao sam veliku lakou pri povezivanju uzroka i posljedica, izvijestio je. Uskoro
sam ak, na svoje veliko iznenaenje, postao svjestan da je svaka misao koju bih pomislio
zapravo bila izazvana nekim vanjskim dojmom.15
Zakljuak koji je izvukao iz ovog iskustva nije ga nimalo razveselio. Sve to bi inio i za
to je mislio da je rezultat njegove slobodne volje bilo je zapravo izazvano stvarnim
okolnostima i dogaajima. A ako je to tono, iz toga bi proizlazilo da i on sam mora biti
neka vrsta automata. I obrnuto, za sve ono to je ljudsko bie u stanju uiniti, mogao bi se
napraviti stroj koji bi mogao initi to isto, ukljuujui djelovanje s procjenom zasnovanom
na dotad steenim iskustvima.
Iz tih je meditacija mladi Tesla razvio dvije teorije koje e mu, iako na razliite naine,
postati znaajne u kasnijem ivotu. Prva je bila da se ljudska bia mogu shvatiti i kao
strojevi od mesa. Druga je razvijala ideju da se strojevi mogu humanizirati te se na taj
nain koristiti za razliite praktine svrhe. Prva ideja moda nije uinila nita da bi
pospjeila njegovu drutvenost i sposobnost komuniciranja s okolinom, ali zato ga je druga
duboko nagnala u neobian svijet onoga to je nazvao teleautomatikom ili robotikom.
Obitelj Tesla preselila je u oblinji grad Gospi kad je Nikoli bilo est godina. Tamo je
krenuo u kolu i vidio prve mehanike modele, ukljuujui vodene turbine. Izradio je
mnoge od njih i otkrio veliko zadovoljstvo u radu na njima. Takoer ga je oduevio i opis
slapova Nijagare, na koji je negdje naiao. U mati je vidio kako se pojavljuje golem kota
koji se pokree zahvaljujui padu vodenih slapova. Svom je ujaku rekao da e jednoga dana
otii tamo i provesti ovu zamisao u djelo. Trideset godina kasnije, vidjevi svoju ideju
ostvarenom, samog je Teslu zadivila ova neshvatljiva tajna uma.
24
pozivom.
Kad se vratio, kod kue je vladala kolera i on se odmah zarazio tom opakom boleu. U
postelji je proveo punih devet mjeseci, jedva sposoban da se pomakne, tako da su po drugi
put pomiljali kako je na umoru. Prisjetio se kako je otac sjeo uz njegov krevet nastojei ga
razvedriti i kako se on dovoljno pribrao da natukne: Moda bih se oporavio kad bi mi
dopustio da studiram tehniku. Paroh Tesla, koji nikada nije popustio u svojoj odluci da
Nikola treba ui u redove sveenstva, naao se zarobljen u stupici vlastita oaja i dao mu svoj
sveani pristanak.
Pomalo je nejasno to se dogaalo nakon toga. ini se da je Tesla dobio poziv za
trogodinje sluenje vojske, to mu se inilo jo odbojnijim nego postati sveenikom. Ali
poslije nije mnogo govorio o tome, rekavi samo da je otac zahtijevao da zbog oporavka i
zdravlja godinu dana proboravi u planinama. U svakom sluaju, zaista je tamo proveo punu
godinu, ne odsluivi vojni rok. Kako je u obitelji njegova oca bilo visokih asnika, vrlo je
vjerojatno da su iskoristili njihov utjecaj kako bi isposlovali slubeni vojni otpust zbog
zdravstvenih razloga.'8
Teka godina provedena u planinama nije nimalo obuzdala njegovu bogatu matu.
Zamislio je plan o izgradnji podvodne cijevi ispod Atlantskog oceana kojom bi izmeu
dvaju kontinenata putovala pota. Izraunao je matematike pojedinosti itavog
postrojenja crpki koje bi potiskivale vodu kroz cijev, to bi pokretalo oble spremnike
napunjene pismima i potanskim poiljkama. Samo, nije uspijevao tono procijeniti
otpor trenja koji bi cijev pruala strujanju vode. ini se kako je ipak bio dovoljno velik da
primora Teslu na odustajanje od plana. Bez obzira na to, iz toga je izvukao neka znanja koja
e primijeniti na svojim kasnijim izumima. Ne tratei vrijeme na izradu nacrta i shema,
zamislio je izvedbu gigantskog lebdeeg prstena oko ekvatora. U poetku bi ga drale
posebne skele. Kad bi se one uklonile, prsten bi se poeo okretati jednakom brzinom kao
i Zemlja. Sudei po opisu, taj bi prsten mogao biti slian sinkroniziranim satelitima koji
su otkriveni tek krajem dvadesetog stoljea. No, Teslin je cilj bio jo ambiciozniji. Sljedei
je njegov prijedlog bio da se iskoristi reaktivna snaga kojom bi se taj divovski prsten
zadravao na mjestu u odnosu na Zemlju. Putnici bi se tada ukrcali na njega i pojurili
oko Zemlje vrtoglavom brzinom od tisuu i pol kilometara na sat ili tonije, Zemlja bi
jurila ispod njih, omoguujui im da obiu zemaljsku kuglu u samo jednom danu, i to
sjedei na mjestu.
Na kraju te velianstvene, iako izgubljene godine, prepune tumaranja i sanjarija, 1875.
godine upisao se na austrijsku Visoku politehniku kolu u Grazu. Tijekom prve godine
studija primao je stipendiju uprave Vojne krajine pa nije imao novanih briga. Usprkos
tome, bubao je od tri sata ujutro pa sve do jedanaest naveer, odluan u nakani da poloi
dvije godine studija u jednoj. Glavni predmeti bili su mu fizika, matematika i mehanika.
Zapisao je kako ga je taj nagon da dovri sve ono ega se dohvati umalo ubio kad je poeo
itati Voltaireova djela. Na svoj oaj uvidio je da se radi o gotovo stotinjak svezaka, tiskanih
sitnim slovima koje je taj monstrum napisao ispijajui sedamdeset dvije alice crne kave na
dan. No Tesla se nije mogao smiriti dok ih nije proitao sve.
Na kraju godine s lakoom je poloio devet ispita. Ali kad se idue godine vratio, nestalo
26
nalazio opravdanja za toliki gubitak vremena i novca u koji sam se uputao... Rekao bih
mu: 'Mogu prekinuti s tim kad god zaelim, no je li vrijedno odustati od neega ime bih
zamijenio i uivanja u raju?' Za razliku od moje majke, on bi esto znao dati oduka
svojoj srdbi i preziru. Majka je shvaala ljudsku narav i znala da se netko moe spasiti
jedino vlastitom voljom. Jednog poslijepodneva, sjeam se, kad sam izgubio sav novac i
eznuo za partijom, prila mi je sa smotkom novanica i rekla: 'Idi i zabavi se. to prije
izgubi sve to posjedujemo, to bolje. Znam da e te to proi.' Bila je u pravu. Tog sam
asa nadvladao svoju strast... I ne samo to sam je nadvladao, nego sam je i iupao iz svog
srca tako da u njemu vie nije ostalo ni traga udnje...21
Kasnije u ivotu poeo je nevjerojatno mnogo puiti te otkrio da kava znatno utjee na
njegovo srce. Snaga volje iznova je trijumfirala i uspio se rijeiti oba poroka. Tada je prestao
piti ak i aj. Oito da je Tesla inio razliku izmeu uvjebavanja slobodne volje (koja je
nedostajala strojevima od mesa) i snage volje ili uvjebavanja odlunosti.
28
3. Istaknuti doseljenici
Telegrafi su ve radili u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Europi. Prekooceanski
kabel bio je poloen. Telefon Alexandera Granama Bella ve je osvojio kontinent kad se
1881. godine proirila vijest da e se u Budimpeti uskoro otvoriti telefonska centrala.
Tako je Budimpeta uvrtena u etiri grada kojima je ukazana poast da postanu europskim
podrunicama tvrtke Thomasa Alve Edisona.
Tesla je krenuo za Budimpetu u sijenju iste godine. Odmah je dobio posao u Sredinjem
telegrafskom uredu maarske vlade, zahvaljujui nekom utjecajnom prijatelju svog ujaka.
Naravno, nije to bilo ono to bi mladi inenjer sam odabrao posao crtaa s vrlo niskom
plaom. Svejedno, na posao se bacio svojim uobiajenim arom.
Potom ga je oborila neka udna bolest koju su lijenici, u nedostatku boljeg imena,
nazvali ivanim slomom.
Teslina su osjetila oduvijek bila iznimno izotrena. Tvrdio je da je u djetinjstvu vie puta
spasio susjede da ne izgore u plamenu vlastitih domova, jer ga je probudio zvuk pucketanja
vatrenih jeziaca. A kad mu je bilo vie od etrdeset godina, u razdoblju istraivanja
obavljanih u Coloradu, govorio je da uje grmljavinu na udaljenosti od 880 km, dok je
njegovim mlaim pomonicima granica zamjeivanja zvukova iznosila jedva 240 km.
No, ono to se dogodilo tijekom tog ivanog sloma bilo je zapanjujue ak i po Teslinim
mjerilima. Mogao je uti kucanje runog sata koji se nalazio tri sobe dalje od njegove. Lagano
slijetanje muhe na stol izazvalo bi pravu tutnjavu u njegovu uhu. Koija to je prolazila na
udaljenosti od nekoliko kilometara protresla bi mu itavo tijelo. Zviduk lokomotive s
udaljenosti od tridesetak kilometara nagnao bi ak i stolac na kojem je sjedio da se zatrese
tako snano da bi bol postala nepodnoljivom. I zemlja pod njegovim nogama neprestano se
tresla. Da bi se uspio odmoriti, pod noge svoje postelje morao bi namjetati gumene
podmetae.
Zagluujua buka izbliza i izdaleka, zapisao je, esto je bila izazvana zvukom
izgovorenih rijei, to bi me uplailo da nisam bio u stanju razdvojiti je u njezine
odgovarajue komponente. Suneve zrake, kada bi periodino bile prekidane, prouzroile
bi da mi mozak pretrpi udarce takve snage da bih ostao omamljen. Morao sam prikupiti svu
snagu volje da proem ispod nekog mosta ili neke druge graevine, jer bih na tjemenu
osjeao razoran pritisak. U mraku sam imao osjete imia i jezovitim osjetom na elu
mogao sam osjetiti postojanje predmeta na udaljenosti od tri i pol metra.1
Tijekom ovog razdoblja puls mu je divlje skakao od nekoliko slabih pa sve do 260 udaraca
u minuti. A neprestano potresanje itavoga tijela izazvano trzajima i drhtajima preraslo mu
je u gotovo nepodnoljiv teret.
Razumljivo, zdravstveni strunjaci u Budimpeti bili su zateeni. Jedan poznati lijenik
propisao mu je velike doze kalija, a samu bolest istodobno proglasio jedinstvenom i
neizljeivom.
Tesla pie: Vjeito u aliti to se u to vrijeme nisam podvrgnuo promatranjima
29
strunjaka za fiziologiju i psihologiju. Grevito sam se uhvatio ivota, no bez imalo nade da
u se uope oporaviti.2
Ipak, ne samo to mu se zdravlje vratilo, nego je uz pomo privrenog prijatelja ubrzo
postao vitalniji nego ikad. Taj je prijatelj bio Antal Szigety, tehniar s kojim je Tesla esto
radio i koji se bavio tjelovjebom. Szigety ga je uspio uvjeriti u vanost vjebanja pa su
esto udvoje kretali u dugake etnje gradom.
U godinama koje su uslijedile nakon njegova naputanja Visoke politehnike kole u
Grazu, Tesla se nije prestajao baviti problemom nezadovoljavajueg rjeenja ureaja
pokretanih istosmjernom strujom. Poslije je svojim uobiajenim kienim stilom napisao
kako se tim problemom nije bavio zato da bi nekim jednostavnijim rjeenjem postigao
uspjeh. Za mene je to bio sveti zavjet, pitanje ivota i smrti. Znao sam da bih propao da sam
pogrijeio.
Zapravo, ve je osjeao da je bitka dobivena. Negdje u dubini moje svijesti nalazilo se
rjeenje, samo to mu jo nisam uspijevao dati njegov vanjski izraz.3
Jednog kasnog poslijepodneva on i Szigety etali su Gradskim parkom, a Tesla je recitirao
Goetheova Fausta. Zalazak sunca podsjetio ga je na uveni odlomak:
Ve tone sunce, zamire ve dan,
Al' ono drugdje novi ivot stvara.
O, imat krila moj je davni san,
O, letjet za ljepotom toga ara!
Da, divna sna! al' sunce zapada.
No ovjek ima krila duhovna
Al' tjelesna ne. Bozi nisu dali!
(Prijevod: Tito Strozzi, Zagreb, 1892.-1970.)
I odjednom, ideja je sijevnula kao bljesak munje i u trenutku sam otkrio istinu.
Tesline dugake ruke kojima je gestikulirao zastale su u zraku, kao da ih je netko iznenada
zamrznuo. Uznemiren, Szigety ga je pokuao odvesti do najblie klupe, no Tesla nije elio
sjesti sve dok negdje nije pronaao nekakvu odlomljenu granicu. Njome je u praini
poeo crtati dijagram.
Vidi li ovdje moj motor? Pogledaj kako sada radi u drugom smjeru, uzviknuo je.
Dijagram koji je tog dana nacrtao u praini, est godina kasnije pokazao je i pred Amerikim
institutom elektroinenjera, upoznajui tako svijet s novim znanstvenim naelom
zapanjujue jednostavnosti i iskoristivosti. Njegova je primjena doslovno unijela revoluciju
u svijet tehnike.
To to je osmislio bio je posve novi sustav, a ne tek novi motor, jer je Tesla otkrio
naelo rotacijskog magnetskog polja, dobivenog pomou dviju ili vie izmjeninih struja,
koje su bile u raskoraku jedna s drugom.4 Stvarajui, zapravo, na taj nain magnetski vihor
koji je nastao zahvaljujui tim strujama, uklonio je potrebu za komutatorom (ureajem koji
se koristio za obrtanje smjera elektrine struje) i etkicama, osiguravajui istodobno
30
izvesti ekonomino, budui da je na svaka tri i pol kilometra bio potreban generator. A sam
je Edison zbog svoje osjeajne vezanosti za istosmjernu struju bio manje prilagodljiv i od
vlastite arulje.
Bila je 1882. godina, a Tesli su se ideje i dalje strelovito rojile u mislima. Kako nije imao
vremena ni sredstava za izradu prototipa, okrenuo se svom poslu u telegrafskom uredu,
gdje su ga ubrzo unaprijedili u inenjera. Nekoliko je puta usavrio ureaje u Sredinjoj
telefonskoj stanici (ukljuujui i izum telefonskog pojaala koji je zaboravio patentirati), a
taj mu je posao zauzvrat osigurao vrijedno praktino iskustvo. Potom je zahvaljujui
obiteljskim prijateljima brai Puskas dobio preporuku za posao u Edisonovoj telefonskoj
podrunici u Parizu, kamo je otiao u jesen 1882. godine.
Vie od svega zanimalo ga je to da dunosnike tvrtke Continental Edison Company uvjeri u
ogromnu potencijalnu korist koja bi se mogla dobiti od izmjenine struje. Mladog je
izumitelja obuzelo gorko razoaranje kad su ga obavijestili o Edisonovoj odbojnosti ak
prema samom spominjanju tog pitanja.
Biti mlad i nalaziti se u Parizu prualo je istodobno razne prigode za utjehu koje Tesla nije
propustio. Stekao je nove prijatelje, kako meu Francuzima tako i meu tamonjim
Amerikancima. Obnovio je i svoje staro umijee u bilijaru te svaki dan satima etao i
plivao u Seini.
Na poslu su ga zaduili poslovima utvrivaa kvarova, to je znailo da treba
pronalaziti manjkavosti u radu Edisonovih elektrana u Francuskoj i Njemakoj. Kad ga je
tvrtka slubeno poslala u pokrajinu Elzas, uzeo je sa sobom sav potreban materijal te tamo
izgradio svoj prvi pravi indukcijski motor izmjenine struje nedotjeran ureaj, ali mi je
najvee zadovoljstvo bilo kad sam prvi put ugledao rotaciju bez komutatora, izazvanu
izmjeninim strujama.7
Tijekom ljeta 1883. godine jo dva je puta sa svojim suradnikom ponovio ove pokuse.
Prednosti izmjenine struje u odnosu na Edisonovu istosmjernu bile su toliko oite da
jednostavno nije mogao vjerovati kako bi itko pred njima mogao zatvarati oi.
U Strassburgu su zatraili od Tesle da utvrdi to bi se moglo uiniti s planom elektrane
koja je trebala rasvjetljavati eljezniku postaju, jer ju je njemaka vlada kao kupac odbila
preuzeti. S valjanim razlogom. Naime, tijekom same sveanosti otvorenja dolo je do
kratkog spoja koji je izazvao eksploziju i sruio velik dio zida, i sve to u nazonosti staroga
cara Wilhelma I. Francuska podrunica, suoena s golemim financijskim gubicima, obeala
je Tesli posebnu nagradu uspije li usavriti dinamo i umiriti Nijemce.
Bila je to pomalo kakljiva situacija za dosta neiskusnog ovjeka, no prevagnulo je Teslino
poznavanje njemakog jezika. Na kraju, ne samo to je uspio ispraviti problem nastao u
elektrinim spojevima, nego se sprijateljio i sa gradonaelnikom, nekim M. Bauzinom, od
kojega je pokuao dobiti podrku za svoj izum. Gradonaelnik je uistinu prikupio
nekoliko moguih bogatih investitora kojima je Tesla prikazao rad svog novog motora. Ali,
iako je motor radio savreno, oni jednostavno nisu bili u stanju uvidjeti njegove prednosti u
primjeni.
Nekoliko boca vina St. Estephe iz 1801. godine, preostalih jo od posljednje njemake
32
okupacije pokrajine Elzas, koje je gradonaelnik odnekud izvukao, tek je djelomino uspjelo
utjeiti razoaranog mladog pronalazaa. Nitko, rekao mu je pritom ljubazno, nije vie od
Tesle zavrijedio kuati to dragocjeno pie.
Uspjeno okonavi svoj zadatak, pronalaza se vratio u Pariz radujui se preuzimanju
obeane nagrade. No na njegov oaj do toga nije dolo. Jer, sva trojica njegovih nadreenih
slala su ga od vrata do vrata, ne elei preuzeti odgovornost za isplatu, sve dok im Tesla,
razbjenjen zbog prijevare nije uruio svoju ostavku. 8
Upravitelj elektrane Charles Batchelor, inae Edisonov dugogodinji bliski prijatelj i
suradnik, uoio je sposobnosti mladoga ovjeka. Ponukao ga je da krene u Ameriku gdje su i
trava a i novanice znatno zelenije.
Batchelor je bio engleski inenjer koji je s Edisonom radio upravo u doba kad je Edison
usavravao Bellov prvi telefon. Edison je izumio odailja koji je omoguio da se glasovi uju
na velikim udaljenostima, a Batchelor mu je pomagao pri javnim ispitivanjima telefona,
oglasivi se pritom, kako je to opisao neki njujorki novinar, svojim bunim napomenama i
gromoglasnim pjesmama.
Nakon toga su Englez i Edison zajedno nadzirali izvedbu prve Edisonove
komercijalizirane pokretne elektrane na parobrodu Columbia, koji je pruao prelijepu sliku
isplovljujui iz zaljeva Delaware na svoj put oko Cape Horna prema Californiji.
Prema tome, Batchelor je imao razloga pomiljati da dobro poznaje Edisona te je napisao
Tesli sjajnu preporuku, upoznajui tako jednog egocentrinog genija s drugim. Ipak, razvoj
dogaaja e pokazati da je Batchelor Edisona poznavao znatno manje nego to je zamiljao.
Rasprodao sam svoju skromnu imovinu, prisjeao se kasnije Tesla, osigurao si
smjetaj i naao se na eljeznikoj postaji kad je vlak ve poeo kretati. U tom sam trenutku
otkrio da mi je nestao novanik s voznim kartama i novcem. to uiniti? Herkules je imao
dosta vremena za razmiljanje, ali ja sam morao donijeti odluku trei uz vlak koji je
ubrzavao, prepun posve oprenih osjeaja to su mi prelijetali mozgom poput oscilacija
kondenzatora. Odluku sam donio u posljednji tren, ali sam morao upotrijebiti svu svoju
spretnost...9
U depovima je pronaao dovoljno sitnia da plati kartu, a potom je trebalo uvjeriti
djelatnike broda Saturnia u istinitost onoga to mu se dogodilo. Kad se uistinu nitko nije
pojavio i zatraio mjesto koje je ekalo njega, odobrie mu ukrcavanje.
U Ameriku je, osim par kovanica, donio i nekoliko svojih pjesama i lanaka, svitak
prorauna vezanih uz ono to je opisao kao nerjeivi problem (bez ikakvog daljnjeg
pojanjenja) te svoje nacrte za letei stroj. Zasigurno, u svojoj dvadeset osmoj godini ve je
bio jedan od najveih izumitelja svijeta. Samo to osim njega samoga to nije znala nijedna
iva dua.
33
ve
tijekom
35
poslijepodneva,
obea
Edison
Morgan je bio glavni financijer tvrtke Edison Electric Company, iji su kablovi istosmjerne
struje kao neki udnovati ukrasni vijenci visjeli nad ulicama New Yorka, nerijetko se
kvarei i poesto prestravljujui konjske zaprege.
Iako su prosjeni novari ili industrijalci jo uvijek vrlo malo znali o elektrinoj struji,
nekolicina takvih kakav je bio Morgan bila je u stanju uvidjeti da se radi o razvoju koji
najvie obeava jo od vremena u kojemu je Arhimed izumio vijak. Energiju su trebali svi i
svi e ubrzo eljeti Edisonove uarene svjetiljke.
Elektrotehnika je uistinu postala pravim podrujem za sve nadarene osobe sklone
znanstvenom ili pronalazakom radu, jer ne samo to im je osiguravala financijski uspjeh,
nego je nudila i svu svoju zavodljivost i opasnosti na koje se moe naii na jednoj gotovo
neistraenoj granici.
Sveuilita Cornell i Columbia bile su jedine visoke kole u zemlji koje su osnovale svoje
katedre za elektrotehniku. Stoga je Amerika raspolagala samo malim brojem domaih
strunjaka, osim giganata kakvi su bili Edison, Joseph Henry i Elihu Thomson. Zato je
industrijalcima bilo drago to mogu posegnuti i za darovitim strancima: izmeu ostalih za
Teslom, Mihajlom Pupinom, Charlesom Proteusom Steinmetzom, Batchelorom i Fritzom
Lwensteinom.
Ipak, prvenstveno je Edisonovoj sirovoj i neuglaenoj genijalnosti trebalo zahvaliti to je
u New Yorku gorjela (i gasila se) treperava elektrina svjetlost. Prije samo godinu dana
gospoa Williama K. Vanderbilta priredila je poznati bal kojim je bio proslavljen konano
uspostavljen mir meu obiteljima Astor i Vanderbilt, i na kojem se gospoa Corneliusa
Vanderbilta polagano i dostojanstveno spustila raskonim glavnim stubama obiteljske
palae, odjevena kao elektrina svjetlost, bljetava prikaza u bijelom satenu i s
dijamantima, prizor koji bi rijetko tko od onih prisutnih na balu mogao zaboraviti.
Novi energetski izvor bio je toliko velianstven da je proizvoa za Boi pripremio
promidbu kojom oeve pouruje da iznenade cijelu obitelj ugradnjom utinica. Jednako
su uzbudljivi premda pomalo zagonetni bili i darovi, koji su jamili da ete preduhitriti
susjednu obitelj Jones poklonite li svojoj mami elektrini korzet, a tati magnetni opasa.
Seljaci su na sajmovima bili spremni dobro platiti za uitak to im ga moe pruiti elektrook iz akumulatora.
Edison jo nije pravo poklopio slualicu nakon to je brodskoj kompaniji obeao poslati
nepostojeeg elektriara, kad mu u ured posve bez daha utri djeak kako bi ga izvijestio o
nesrei kod ulice Ann i Nassau. Probila je spojna kutija koju je postavio jedan od
izumiteljevih neiskusnih elektriara. Mali je ivopisno opisao kako su koija i njegov konj
katapultirani u zrak, a potom su nevjerojatnom brzinom nestali tutnjei niz ulicu.
Edison zaurla u slualicu svom poslovoi: Nai grupu ljudi, ako ih uope ima! Iskljuite
tamo struju i popravite taj kvar!
Podigavi pogled, posta svjestan visoke crnomanjaste osobe koja je upravo ulazila u
njegov ured.
Izvolite, gospodine?
36
Tesla se predstavi, paljivo govorei engleski nastojei ispravno naglaavati rijei, samo
neto glasnije nego inae, jer su mu bili poznati problemi koje je Edison imao sa sluhom.
Imam pismo gospodina Batchelora za Vas, gospodine.
Batchelor, ha? to ne valja u Parizu?
Koliko znam, tamo je sve u redu, gospodine.
Gluposti, u Parizu uvijek neto ne valja.
Edison proita kratku Batchelorovu preporuku i prezrivo otpuhnu. No ipak upre u
Teslu svoj prodoran pogled.
'Poznajem dva velika ovjeka, a jedan od njih ste Vi; drugi je ovaj mladi pred Vama!'
Hmm! Ba prava preporuka. to znate raditi?3
Tijekom svog dugakog putovanja brodom, Tesla je mnogo puta u sebi odgovarao na ovo
pitanje. Bio je pod dubokim dojmom ugleda koji je Edison uivao. Stajao je pred ovjekom
koji je bez ikakvog redovitog kolovanja izumio na stotine korisnih proizvoda. On sam
proveo je godine i godine gutajui knjige, a zbog ega? to mu sad moe pokazati? Od kakve
je koristi to njegovo obrazovanje?4
Uurbano je poeo opisivati svoj dosadanji posao koji je obavljao za tvrtku Continental
Edison u Francuskoj i Njemakoj. A zatim je, prije nego to je Edison ita mogao priupitati,
glatko preao na opisivanje indukcijskog motora za izmjeninu struju, zasnovanog na
njegovu otkriu rotacijskog magnetskog polja. To je budunost, rekao je. Pametan
pronalaza mogao bi osmisliti tisue naina da se njime obogati.
Stanite! ree mu Edison srdito. Potedite me tih gluposti. To je opasno. Mi smo se u
Americi odluili za istosmjernu struju. Ljudi je vole, i ona je sve ime u se ikada baviti. No,
moda bih Vam mogao dati posao. Znate li popraviti parobrodsku elektranu?
Tesla se istoga dana ukrcao na parobrod Oregon sa svojim instrumentima i poeo obavljati
nune popravke. Svi dinamo ureaji bili su u loem stanju i izazvali su kratke spojeve i
prekide rada. Zahvaljujui zdunoj pomoi itave posade radio je cijele noi. U zoru je
posao bio dovren.
Vraajui se Petom avenijom prema Edisonovoj sredinjici, susreo je svog novog
poslodavca i nekolicinu njegovih glavnih strunjaka i oni su upravo kretali na malo
zasluenog odmora.
Gle naeg Parianina, kako se skice nou! zafrkta Edison.5
Kad mu Tesla ree da je upravo zavrio s popravkom i da oba dinamo ureaja rade,
Edison ga samo pogleda u tiini koja je odjednom zavladala i bez rijei nastavi dalje. No,
svojim sjajno izotrenim sluhom Tesla zau njegovu primjedbu koju je dobacio ostalima:
Vraki sposoban ovjek!
Kasnije mu je Edison priao o dolasku jo jednog znaajnog europskog znanstvenika u
Sjedinjene Drave. Charlesa Proteusa Steinmetza, briljantnog njemakog patuljka, gotovo da
su deportirali kao nepoeljnog stranca. No, nekako se uspio provui nadzoru da bi potom
postao pravi genij u prvom Laboratoriju za industrijska istraivanja tvrtke General Electric u
37
nikakvog hobija, ne zanima ga ni sport niti bilo koja druga vrsta zabave, a ivi posve
zanemarujui najosnovnija higijenska pravila... Da se kasnije nije oenio enom iznimne
inteligencije, koja je voenje brige o njemu uinila jedinim ciljem svoga ivota, umro bi
jo prije mnogo godina od posljedica puke zaputenosti...8
No, nepomirljive su razlike meu njima daleko nadilazile ove na osobnoj razini. Edison je
osjeao da nadareni stranac predstavlja prijetnju njegovu sustavu istosmjerne struje, pogreno
mislei da je istosmjerna struja od ivotne vanosti za proizvodnju i prodaju njegovih
arulja. Bila je to stara pria o podijeljenim interesima. I sam se Edison na svojim poecima
suoio sa strahovitim otporom monopolistiki nastrojenih plinara. Pobijedio ih je
zahvaljujui svojoj uroenoj darovitosti za promidbu, tako to je redovito objavljivao
broure u kojima je objanjavao opasnosti od velikih eksplozija plina. Svoje je prodajne
agente slao irom zemlje da bi izvjetavali o svakoj pa i najmanjoj nezgodi vezanoj za
industrijsko ugnjetavanje u kojemu stradava zdravlje radnika zbog silne vruine u radu s
plinom ili im slabi vid zbog uporabe plinskih svjetiljaka. A sad je izgledalo da bi se ubrzo i
sam mogao estoko sukobiti s tehnologijom jo novijom nego to je njegova vlastita.9
U onim rijetkim trenucima slobodnog vremena koje bi uhvatio, Tesla je gutao knjige o
povijesti, knjievnosti i obiajima u Americi te uivao u sklapanju novih poznanstava i
prikupljanju novih iskustava. Ve je dobro savladao engleski jezik, a sad je ak poeo
razumijevati i ameriki smisao za humor. Ili je barem mislio da ga poinje shvaati. Ali,
kako e pokazati dogaaji koji su uslijedili, Edison ga je o tome trebao jo poneto nauiti.
Uivao je etati ulicama New Yorka kojima su novi, elektrikom pokretani tramvaji ve
donijeli guvu i nemala uzbuenja na ionako zakrenim cestama. Polovinu vremena
sredinji dinamo ureaji bili su u kvaru. A kad bi se tramvaji konano pokrenuli, jednako bi
se prestravili pjeaci koliko i sami putnici. Glavni urednik jednih novina dostojanstveno je
upozorio kako svi koji se u njima voze mogu oekivati da e ih udariti kap te da stoga ne
trebaju raunati ni na kakvu suut ostalih.
Stanovnici Brooklyna, koji su se iz nekih razloga osjetili osobito pogoeni napadima tih
stranih tramvaja, udruili su se pod sloganom Trolley Dodgers (oni koji su prepredeniji
od tramvaja, op. p.), pa im je kasnije, kad se na tom podruju osnovao bejzbol-klub, bilo
posve prirodno nazvati ga imenom Brooklyn Dodgers.
Vei dio te godine Tesla je proveo unapreujui Edisonove dinamo ureaje. Kad je posao
konano bio dovren, otiao je gazdi da bi ga izvijestio o potpunom uspjehu obavljenih
radova i ne posve uzgred priupitao kad moe oekivati isplatu svojih 50 tisua dolara.
Edison naglo zbaci noge sa svog stola i zaprepateno se nagnu naprijed razjapljenih usta.
Tesla, ree mu, pa Vi uope ne razumijete na ameriki humor!10
Jo ga je jednom, inilo mu se, Edisonova tvrtka namjerno prevarila. Razbjenjen, odmah
najavi svoj otkaz. Edison mu ponudi kompromis: poviicu od l0 dolara na njegovu kneevsku
tjednu plau od 18 dolara. Tesla uze svoj polucilindar i napusti ured.
Edisonov tabor ima drukaju verziju: da je Tesla ponudio Edisonu svoje patente izmjenine struje za 50
tisua dolara, to je ovaj s prezirom odbio.
39
Svima je bilo jasno da se zbog spekulacija gradilo daleko vie eljeznikih pruga, nego to ih
je uistinu bilo potrebno i da su se sad mnogi nali pred bankrotom. Moralo se krenuti s
udruivanjima.
Ali Morgan nije bio ovjek kojega se moglo pourivati ili koji bi bilo to uinio na brzinu.
Neka se njegovi takmaci samo znoje. On e za to vrijeme skoknuti malo do Europe i pronai
togod za svoju zbirku.
Sredinom ljeta iste one godine kad je Tesla stupio na tlo Amerike, Morgana su putovanja
odvela do Engleske, gdje ga doekae jo nepovoljnija izvjea o upropatenim
eljeznicama i panici koja je zavladala kod kue. Konano odlui da je vrijeme za
povratak te primora svoj zadivljujui um na razmiljanje o svemu to bi trebalo uiniti za
dobrobit nacije.
Morganovo rjeenje bilo je da jednostavno okupi glaveine svih zaraenih strana na
mirovnom sastanku na palubi svoje jahte Corsair. itav su dan on i zarobljeni industrijalci
plovili du zaljeva i East Rivera.12 Tu se nije radilo o ratu izmeu pojedinaca, nego o borbi
naftnih, metalurkih i eljeznikih interesa, koji su se svodili na meusobno oligarhijsko
otimanje. Prije nego to je pala no, Morgan ih je uspio preustrojiti na jedan tako
majstorski nain, da je ugovaranjem mudrih uzajamnih udruivanja sveo destruktivnu
konkurenciju na najmanju moguu mjeru. To je bila bit Morganova dara, dara koji e
ubrzo nanjuiti i novo, obeavajue podruje korisnih elektrinih pomagala.
U meuvremenu je Tesli, kojemu je ugled meu elektrotehniarima ve porastao,
pristupila skupina investitora i ponudila mu priliku da osnuje tvrtku pod vlastitim imenom.
Objeruke ju je zgrabio. Konano se njegovo veliko otkrie izmjenine struje moglo
predstaviti svijetu. ovjeanstvo e se rijeiti tekoga bremena, smatrao je. Naalost,
njegovi su sponzori imali na umu neto mnogo skromnije i praktinije. Postojalo je golemo
trite koje je ekalo na usavrenje lunih svjetiljaka za ulice i tvornice, i tome je trebalo dati
prednost.
Osnovana je tvrtka Tesla Electric Light Company sa sjeditem u Rahwayju, u New Jerseyju, i
podrunicom u New Yorku. Jedan od ljudi ukljuenih u tvrtku bio je i James D. Carmen koji
je, u ulozi ovjeka iz sjene, ostao s Teslom sljedeih dvadesetak godina. On i Joseph H.
Hoadley bili su rukovoditelji u nekoliko Teslinih tvrtki.
Radei u svom prvom laboratoriju u ulici Grand, Tesla je razvio lunu svjetiljku koja je
bila jednostavnija, pouzdanija, sigurnija i jeftinija od onih koje su trenutno bile u
uporabi.13 Patentirao je sustav, koji je prvi put bio puten u uporabu na ulicama Rahwayja.
Teslinu nagradu trebale su predstavljati dionice tvrtke. Stoga je na svoje nemilo
iznenaenje ostao zaprepaten nainom amerikog poslovanja kojim su ga uspjeli izbaciti iz
dionikog drutva. Rijeili su ga se uruujui mu lijepo uokvirenu potvrdu o vlasnitvu nad
dionicama za koje je ubrzo saznao da imaju tek neznatnu vrijednost budui da se radilo o
tek osnovanoj tvrtki, a usto je vladala gospodarska kriza.
I trei put je bio izigran.
Patenti 334823, 335 786, 335 787, 336961, 336962, 359954, 359748.
41
Patenti 396 121 Termomagnetski motor, te428057Piromagnetski elektrini generator. Vidi i patent 382
845 Komutator za dinamo-elektrine ureaje.
42
sustava i javno mu pruio svoju podrku. To nije samo novi motor, ve vrlo vjerojatno i
zaetak jedne posve nove tehnologije. Sr tog sustava, kako je izjavio profesor Anthony, bila
je predivna jednostavnost indukcijskog motora, koji gotovo da nije imao potronih dijelova
koji bi izazivali kvarove i zastoje u radu.
Vijest o takvoj neuobiajenoj djelatnosti Amerikog ureda za patente potresla je Wall
Street, ali i industrijske i akademske krugove. Zaslugom profesora Anthonyja, tog su gotovo
nepoznatog mladia pozvali da 16. svibnja 1888. godine odri predavanje pred Amerikim
institutom elektrotehniara.
Na svoje veliko iznenaenje, Tesla je otkrio da je prirodno nadaren i blistav predava, a
njegovo se obraanje sluateljima uvrstilo u klasiku teorijske elektrotehnike. Naziv njegova
predavanja glasio je: Novi sustav motora i transformatora na izmjeninu struju.2
Dr. B. A. Behrend rekao je za to predavanje: Jo od pojave Faradayjevih
'Eksperimentalnih istraivanja elektrine struje' nije bila izgovorena vea eksperimentalna
istina na toliko jednostavan i jasan nain... Onima koji tek dolaze za njim nije ostavio nita
to bi jo trebali uiniti. Jer, njegovi su papiri sadravali kostur ak i za matematiku
teoriju.3
Tesla nije mogao pogoditi bolje vrijeme. Upravo su njegovi patenti bili karika koja je
nedostajala za ostvarenje plana Georgea Westinghousea. Magnat iz Pittsburgha, zdepast,
nezgrapan i dinamian momak s morevskim brkovima, imao je smisla za odijevanje po
posljednjoj modi i za pustolovine. Kao i Morgan, uskoro e se i on voziti svojim privatnim
eljeznikim vagonom isprva samo od Pittsburgha do New Yorka, a na kraju i do slapova
Nijagare. Zbog glasa hazardera koji ga je pratio, Westinghouse je pomalo nalikovao na
Edisona. Kao i Edison, bio je borac. U bitkama koje su uslijedile sukobili su se pravi
protivnici, dostojni jedan drugoga.
Westinghouse je bio poslovni ovjek kojemu je posao bio na prvom mjestu, no prava
antiteza poslovnim grabljivcima; nije drao da je za uspjeh u poslu bitno kupovati
politiare i operuati javnost. Meutim, ono to je uvidio i to je cijenio od samih poetaka
bile su mogunosti sustava za proizvodnju struje, koji bi mogao distribuirati struje visokog
napona diljem golemih prostranstava Amerike. Kao i Tesla, i on je sanjario o iskoritavanju
nevjerojatne vodene snage velianstvenih slapova Nijagare.
Svratio je do izumiteljeva laboratorija. Obojica su, budui da su dijelili kako zaljubljenost
u novi oblik dobivanja energije tako i smisao za osobnu dotjeranost, odmah osjetili
uzajamnu povezanost. Teslina radionica i laboratorij bili su zakreni zanimljivim ureajima.
Westinghouse je iao od stroja do stroja; ponekad bi se zagledavao u ureaj naginjui se
unaprijed, ruku poduprtih o koljena, a drugi bi put naherio glavu i zadovoljno kimao
oslukujui jednolian zuj motora na izmjeninu struju. Nije mu trebalo puno objanjavati.
Iako o tome ne postoje zapisi, kolala je pria da se potom okrenuo Tesli te mu ponudio
milijun dolara i tantijeme za sve njegove patente vezane uz motore izmjenine struje. Ako je
ikada i dolo do nje, ova je ponuda vjerojatno bila odbijena, jer podaci govore da je za svih
svojih etrdeset patenata Tesla od tvrtke Westinghouse primio oko 60 tisua dolara, u koje je
bilo ukljueno i 5 tisua dolara isplaenih u gotovini te 150 dionica. Vano je rei,
44
45
Westinghouseom o sustavu izmjenine struje. Konano su granine crte bile jasno zacrtane.
Ubrzo je njegov propagandni stroj iz Menlo Parka poeo s pravom baranom vatrom
alarmantnih letaka o navodnim opasnostima izmjenine struje.4 Kako je Edison to
sagledavao, ako se nesree prouzroene izmjeninom strujom ne mogu pronai, tada ih
treba izazvati, samo da bi se javnost upoznala s rizicima koje ona sa sobom nosi. U tom se
Ratu struja nije radilo samo o ugroenom bogatstvu, nego i o osobnom ponosu
egocentrinog genija.
Dotad su se loa vremena za gospodarstvo ve preokrenula u nagli gospodarski procvat.
Zemlja je razmiljala o irenju svojih podruja. Bilo je to doba eliana u Pittsburghu, novog
brooklynskog mosta, izgradnje tornjeva na Manhattanu koji su nastojali dodirnuti samo
nebo. eljeznice, zemlja i zlato donosili su bogatstva onima koji su spekulirali i u pravo
vrijeme ulagali u razvoj. Pa i Edison je postao jednim od vodeih industrijalaca Amerike,
zapoljavajui gotovo 3 tisue radnika u svojim brojnim postrojenjima.
Mihajlo Pupin, koji se kasnije pridruio Edisonu i Marconiju te tako oblikovao opasnu
trojku usmjerenu protiv vlastitog zemljaka, nalazio se meu onima koji su odmah uvidjeli
velike prednosti Teslina sustava izmjenine struje. ak je ustvrdio da su ga gotovo otpustili s
Elektrotehnikog fakulteta Sveuilita Columbia zato to je uzdizao u zvijezde tu novu
tehnologiju.
Pupin, seoski djeak odrastao na vojnoj granici Srbije, stigao je u New York u svojoj
petnaestoj godini s jednim centom u depu vie od onoga to je imao Tesla. Pretovarivao je
ugljen za pedeset centi po toni, no kasnije se dokopao stipendija za sveuilita Columbia i
Cambridge. Kao i Tesla, postao je jednim od najveih fiziara i elektrotehniara Amerike.
No Pupina je jako ljutilo to prvaci elektroindustrije obraaju tako malo pozornosti visoko
kolovanim elektrotehnikim strunjacima. inilo mu se kako brinu samo o tome da njihove
sustave istosmjerne struje ne bi zamijenila izmjenina struja.
Nevjerojatan i posve neameriki mentalni stav! rekao je taj novopeeni Amerikanac.
Svakom je nepristranom i pametnom strunjaku bilo jasno da ova dva sustava jedan
drugoga prekrasno nadopunjuju.
Patente to ih je drao Westinghouse ugroavali su mnogi parniari, prije svega
proizvoaki takmaci koji su sudskim tubama pokuavali dokazati da su njihovi
izumitelji preduhitrili Teslu. Podnesene su tube u ime izumitelja Waltera Bailyja, Marcela
Depreza i Charlesa S. Bradleya. Osim toga, u pokuaju da osvoji Tesline patente, tvrtka General
Electric podnijela je zahtjev za ono to je nazvala monociklikim sustavom svog
briljantnog matematiara, Charlesa Steinmetza. Sam Steinmetz, meutim, nikada nije
osporavao Teslino prvenstvo na podruju izmjenine struje.
Sve je to zbunjivalo javnost, pa ak ni neki pripadnici elektrotehnike struke nikada nisu
posve jasno shvatili da je sustav koji je bio gotovo posvuda prihvaen bio upravo onaj Teslin.
U odreenoj mjeri ova zbunjenost vlada ak i danas, usprkos neprikosnovenoj i rjeitoj
presudi suca Tovrasenda u Teslinu korist, koju je u rujnu 1900. godine izrekao u sudnici
Dravnog suda u Connecticutu. Stoga, u nastavku doslovce navodimo njegove rijei:
Teslinu je geniju pripala ast da zahvati nepravilne, neobuzdane i meusobno
46
pristiglo im je dvadesetak prijedloga. Ali tri najvee tvrtke koje su se bavile elektrikom
Westinghouse, Edison General Electric i Thomson-Houston odluile su ne sudjelovati. Vijee je,
naime, bilo sastavljeno od grupe strunjaka iz New Yorka, predstavnika tvrtke Cataract
Construction Company, kojom je predsjedavao Edward Dean Adams. Kako je Westinghouse
gledao na sve to, ova je tvrtka na taj nain pokuavala za triavih 3 tisue dolara doi do
podataka koji su vrijedili stotine tisua dolara. Kad budu spremni uistinu zauzeti poslovni
stav, rekao je, on e im podnijeti svoje planove.
Kao i obino, u ovim se godinama ubrzanog razvoja George Westinghouse naao pred
novanim tekoama. Prebacivanje njegovih postrojenja na Teslin viefazni sustav stajalo ga je
puno vie nego to je oekivao. I sada, kad su mu bila potrebna sredstva za ekspanziju, od
bankara je dobivao samo krte odgovore.
Jedinu je utjehu nalazio u pomisli da se Edison nalazi u istim problemima. Govorkanja s
Wall Streeta upuivala su na to da su Edisonovi problemi vrlo akutne naravi, osim ako ne
pronae snage za konsolidaciju. Da bi prestao misliti na njih, on se poeo razmetati
izjavama. Westinghouse bi se, rekao je, trebao drati svojih poslova sa zranim konicama,
jer nema blage veze o proizvodnji struje.
Prva Edisonova lukavtina, kojom je zapravo poeo Rat Struja, ukljuivala je lobiranje kod
zakonodavaca u Albanyju za donoenje zakona kojim bi se napon elektrine struje ograniio
na samo 800 V Na taj e nain, mislio je, izmjenina struja biti izbaena iz
igre. No, tamonji zakonodavci nisu nasjeli na to, jer je Westinghouse odgovorio
prijetnjom da e tuiti Edisonovu tvrtku i sve ostale koji bi sudjelovali u takvoj zavjeri,
pozivajui se na zakone koji vladaju u dravi New York.
ovjek je posve pomahnitao, osvetniki je bjesnio Edison u Pittsburghu, i uzletio na
papirnatom zmaju kojim e prije ili poslije tresnuti ravno u blatnu kaljuu.7
Osim estoke novinske kampanje, dijeljenja letaka i irenja pria, Edison je organizirao i
subotnje demonstracije, namijenjene novinarima s dobrim elucima. Pozvao bi ih da
posvjedoe prizorima prestravljenih pasa i maaka, istih onih koje su kolarci krali iz vrtova
i zabaenih ulica, a koje bi onda privezao na metalnu podlogu spojenu na ice iz generatora
izmjenine struje te potom pustio struju od tisuu volti.8
Ponekad bi mu u tim javnim prikazivanjima pogibelji izmjenine struje pomagao i
Batchelor. Jednom prilikom dok je pokuavao umiriti psia koji se bacakao i sam je preivio
snaan strujni udar. Opisao je to kao da se prisjea uasnog osjeaja da mu se razdvajaju
tijelo i dua... osjeaja nevjerojatne, grube sile koja razara sva tkiva njegova tijela. Usprkos
tome, ubijanje ivotinja nastavilo se i dalje.
Edison je ovu borbu doslovce vodio na ivot i smrt, mada ne svoju vlastitu. On, Samuel
Insull i njegov nekadanji laboratorijski pomonik Harold P. Brown pripremili su plan kojim
e Westinghousea dotui jednom za svagda, barem su tako oni mislili uz pomo smrti
ljudskog bia.
Brown je, sluei se raznim izlikama, uspio bez znanja Westinghousea kupiti licence za
uporabu Teslinih triju patenata izmjenine struje. Potom je otputovao u zatvor Sing Sing.
Ubrzo nakon njegova posjeta, zatvorske su vlasti objavile da se u njihovoj kui smrti
48
smrtne kazne vie nee izvoditi vjeanjima kao dosad, nego strujom, tonije izmjeninom
strujom, za koju mogu zahvaliti Westinghouseovim patentima.
Prije izvoenja sljedeeg smaknua, profesor Brown krenuo je na turneju s pravim
Edisonovim putujuim cirkusom. Na montanoj bi pozornici izmjeninom strujom
usmrivao brojnu telad i krupne pse, te bi potom svima objavio da ih je upravo
westinghousirao. Na kraju bi okupljene i znatieljne Amerikance upitao: Biste li
eljeli da vam enica kuha veeru uz pomo ovog pronalaska?
Opa zabrinutost dosegla je svoj prieljkivani vrhunac kad je uprava dravnog zatvora u
New Yorku najavila izvrenje prve smrtne kazne pomou struje nad pravomono
osuenim ubojicom. Izvjesni William Kemmler trebao je 6. kolovoza 1890. godine biti
westinghousiran.
Kemmlera su posjeli, privezali za elektrinu stolicu i okrenuli prekida. Ali Edisonovi
elektrotehniari su pogrijeili, jer su dosad pokuse izvodili na manjim stvorenjima.
Elektrini naboj bio je preslab pa je osuenik bio samo napola mrtav. Zato se stravini
postupak morao ponoviti. Izvjestitelj ga je opisao kao jeziv doivljaj, daleko gori od
vjeanja.9
Za to je vrijeme Westinghouse dugom, iscrpljujuom kampanjom tvrdokorno nastavljao sa
svojim pokuajima da javnosti razjasni prednosti izmjenine struje, navodei injenice i
brojke kojima bi potkrijepio njezinu sigurnost. Sreom, imao je uglednu podrku profesora
Anthonyja na Sveuilitu Cornell, profesora Pupina na Columbiji, kao i drugih cijenjenih
znanstvenika.
Edisonovi suradnici konano su poeli osjeati da bi se val plime mogao okrenuti prema
njima te su nastojali uvjeriti velikog pronalazaa kako ini ogromnu pogreku, s obzirom na
vlastitu budunost u industriji. No tvrdoglavost je bila jedna od njegovih slabosti pa je
uporno odbijao uvidjeti tako neto. Trebalo je proi dvadeset godina kako bi priznao da je to
ipak bila njegova najvea zabluda. Konano, jedna je od njegovih omiljenih izreka bila i
ova: Nije mi toliko stalo do bogatstva... koliko do toga da budem ispred onoga drugog.
Ali puno prije nego to e Edison biti spreman priznati vlastitu znanstvenu zabludu,
morao je izmijeniti svoje prioritete. Njegovi su financijski problemi poprimili goleme
razmjere i udruivanje s drugom tvrtkom postalo je neizbjeno.
Tvrtka Thomson-Houston predstavljala je pravi primjer, kad ju je preuzela bankarska kua
Morgan i predala na upravljanje steajnom upravitelju, Charlesu A. Coffinu. Kao uzoran
uenik J. Pierponta Morgana, Coffin je zapoeo rat cijena u odnosu na svoje takmace a
potom bi ih, kad ih je dovoljno oslabio, natjerao u smrtonosno udruivanje. Dok se sve to
dogaalo, Thomson i Houston uspjeli su izgubiti nadzor nad svojom vlastitom
tvrtkom.
Westinghouse je kasnije novinaru Clarenceu W Barronu opisao svoj razgovor s
Coffinom: On (Coffin) mi je rekao da je pokupovao zalihu dionica te da je Thomsona i
Houstona liio svih privilegija koje su mogli imati uslijed poveanja dionikog kapitala.
Obojicu je natjerao da potpiu novi ugovor kojim su se odrekli svojih prava da pri
raspisivanju novih dionica zadre udio razmjeran svom osnivakom kapitalu tvrtke, prava
49
posve smrvio ove neovlatene korisnike, mrnja tih gubitnika svom bi se snagom obruila na
Teslu.
Neki od tih napada nadmaivali su obino piratstvo, kao primjerice tuba podnesena u
ime profesora Galilea Ferrarisa sa Sveuilita u Torinu, kao prvoga koji je opisao metodu
dobivanja rotacijskog magnetskog polja. On je oito razmiljao o tom problemu 1885.
godine, no nije ga uspio rijeiti. U usporedbi s njim, Tesla je doao do otkria rotacijskog
magnetskog polja 1882. godine i u samo dva mjeseca razvio potpuni sustav koji je
ukljuivao i kasnije patentirane ureaje. On je uistinu izgradio svoj prvi indukcijski motor.
Ferraris je, nasuprot tome, zakljuio da se ovo" naelo nikada ne bi moglo upotrijebiti tako
da se dobije bilo kakav motor podesan za praktine potrebe.
Unato tome, tjednik The Electricion iz Londona njega je naveo kao osobu koja ga je
najvjerojatnije i izumila. Kad su izdavai uli za Tesline izume, pogreno su pretpostavili da
je bio nadahnut konceptom profesora Ferrarisa.
Zbog strahovitog rivalstva izmeu Edisona i Westinghousea, prvospomenuti bi jedva
doekao bilo kakvu prigodu da napakosti Tesli. A Ferrarisov prividni argument bio je za to
jednako dobar, kao i bilo koji drugi.
Dvojica cijenjenih useljenika (koji e se neto kasnije ipak pridruiti Edisonovoj kliki) u
isti su tren javno istupili u Teslinu obranu. Steinmetz je u dokumentu dostavljenom
Amerikom institutu elektrotehniara ustvrdio: Ferraris je sagradio samo malu igraku, a
njegovi su magnetski krugovi, koliko mi je poznato, bili dovreni u zraku, a ne u eljezu,
premda to ne ini neku razliku.
A profesor Mihajlo Pupin napisao je izravno Tesli: Vai suparnici uzdiu Ferrarisovu
prijevaru do uvredljivih razina. Jer, kako ja na to gledam, treba jo prijei gigantske korake
od Ferrarisova malog kovitlaca do Teslina rotacijskog magnetskog polja. Ove mi dvije
stvari izgledaju radikalno razliitima, pa to treba naglasiti i prikazati u pravom svjetlu...17
Tesla, obuzet svojim istraivanjima, jedva da je bio svjestan antagonizama koji su
nagrizali sve to je imalo veze s njegovim izumima. Potpuno se posvetio itavom jednom
novom svijetu elektrinih pojava.
U meuvremenu je Westinghouse, kad ne bi svjedoio po sudovima ili drao govore,
agresivno irio prve linije svog industrijskog carstva. U zabaenom rudarskom gradiu
Telluride, u dravi Colorado, Teslini su motori i generatori, koje je izgradio Westinghouse,
prvi put uli u komercijalnu uporabu. Bili su postavljeni 1891. godine da bi strujom
opskrbljivali tamonja rudarska naselja.18
53
krug beino odvijao kroz prostor. A obnavljajui svoju aroliju pred ljudima koji su se
zaklinjali u zdrav razum i svoju neosjetljivost na iluzionistike triarije, govorio im je i o
mogunosti rada motora bez ikakvih ica. Spominjao im je energiju u prostoru, koja samo
eka na to da se uhvati i obuzda.
Takvi bi se 'beini' motori, ako ih tako nazovemo, rekao je, sasvim vjerojatno mogli
pokretati pomou provodljivosti kroz prorijeeni zrak, i to na znatnim udaljenostima.
Izmjenine struje, posebice one visokih frekvencija, nevjerojatno slobodno prolaze kroz ak
neznatno prorijeene plinove. Gornji su slojevi zraka prorijeeni. Da bi se dosegle
kilometarske udaljenosti u visinama, treba nadvladati samo tekoe posve mehanike
prirode. Nema sumnje da bi s pomou ogromne potencijalne energije, koja bi se mogla
izluiti uporabom visokih frekvencija i izdvajanjem nafte, izbijanje svjetlosti moglo
preletjeti kilometrima dug put kroz razrijeen zrak. Tako bi, usmjerujui na taj nain
energiju od bezbroj stotina tisua konjskih snaga, motori ili svjetiljke mogli raditi na
znaajnoj udaljenosti od svojih izvora energije. No, takva rjeenja spominjem samo kao
mogunosti. Nama nee biti potrebno prenositi struju na taj nain. Nee nam uope biti
potreban prijenos struje. Nee proi mnogo narataja kada e nae strojeve pokretati struja
koja e se moi dobiti na svakoj toki zemaljske kugle. A ova ideja nije nikakva novost...
Nalazimo je u prelijepom mitu o Anteju, koji svoju snagu crpi iz zemlje; nalazimo je u
profinjenim spekulacijama jednoga od vaih sjajnih matematiara... Kroz itavi prostor oko
nas protee se energija. Je li ta energija statika ili kinetika? Ako je statika, nae su nade
uzaludne. No ako je kinetika a mi zasigurno znamo da je takva tada je tek pitanje vremena
kad e ljudima poi za rukom da svoje strojeve prikljue izravno na sam pogonski kota
prirode...3
No vrhunac Teslina izlaganja na izlobi (koje je kasnije razradio i na svojim predavanjima
odranim u Engleskoj i Francuskoj) bila je vakuumizirana cijev presjeka petnaestak
centimetara, koju je nazivao aruljom s ugljenom krunicom. Tim je istraivakim alatom zaao
u prouavanje sasvim novih podruja znanstvenih otkria.4
Bila je to mala staklena kugla sa sitnim komadiem krutog materijala privrenim na
kraj ice, koja je sluila kao jedina iana veza s izvorom struje visoke frekvencije. Sredinja
krunica materijala elektrostatiki je gurala okolne molekule plina naprijed prema
staklenoj kugli. Potom bi one bile stjerane natrag prema krunici, udarajui o nju i
zagrijavajui je toliko da je blijetala, budui da se cijeli proces odvijao po nekoliko milijuna
puta u sekundi.
Ovisno o jaini izvora, mogle su se postii iznimno visoke temperature koje bi istog
trenutka veinu tvari pretvorile u paru ili ih otopile. Tesla je izvodio pokuse s krunicama od
dijamanta, rubina i cirkonija. Naposljetku je otkrio da karborund ne isparava brzo kao drugi
kruti materijali niti stvara toliko taloga unutar staklene kugle otuda joj i naziv arulje s
ugljenom krunicom.
Toplinska energija prenosila bi se s karborunda na manje koliine plinskih molekula u
kugli zbog ega bi postale izvor svjetlosti oko dvadeset puta snaniji od Edisonove arulje
uz istu koliinu utroene energije.
Dok bi mu visokofrekventne struje od stotina tisua volti protjecale tijelom, on bi u ruci
57
drao svoj velianstveni izum, pravi radni model bljetavog sunca. Njime je prikazao ono za
to je vjerovao da su kozmike zrake. Sunce je, razmiljao je, bljetavo tijelo koje u sebi nosi
visok elektrini naboj i odailje itave mlazove siunih estica, od kojih je svaka nabijena
energijom zbog svoje brzine. No, kako nije zatvoreno u staklenom omotau, Sunce
doputa svojim zrakama da se slobodno ire svemirom.
Tesla je bio uvjeren da je itav svemir ispunjen takvim esticama te da one neprestano
bombardiraju Zemlju i druge tvari, jednako kao to se zbog slinog bombardiranja u
njegovoj arulji s ugljenom krunicom i najtvri materijali raspadaju u atomski prah.
Jedna je od manifestacija takvog bombardiranja, rekao je Tesla, i aurora borealis
(polarna svjetlost). Iako ne postoje nikakvi zapisi o njegovim metodama i pokusima, objavio
je da je otkrio upravo takve kozmike zrake, izmjerio njihovu energiju te izraunao da se
gibaju brzinom od stotina milijuna volti.5
Kad su uli ovako nevjerojatne tvrdnje, trezveniji su fiziari i inenjeri, koji su inili
njegovo sluateljstvo, svoje miljenje radije zadrali za sebe. Naime, gdje li mu je dokaz?
Danas je poznato da termonuklearne reakcije na Suncu uzrokuju emisije X-zraka,
ultraljubiastih, vidljivih te infracrvenih zraka, kao i radiovalova i solarnih estica, i to u
koliini od 64 milijuna vata (ili volt-ampera) po etvornom metru povrine Sunca.
Kozmike zrake, prema suvremenim saznanjima, javljaju se u raznim oblicima, a
rezultat su stvaranja i razaranja estica te njihova sudaranja zbog visokog energetskog
naboja. One ne stiu samo sa Sunca ve i sa zvijezda repatica, a mogu nastati i eksplozijom
zvijezda.
Solarni elektroni i protom koji se pribliavaju Zemlji, gdje ih zarobljava njezino
magnetsko polje, oblikuju radijacijske pojaseve koje je mnogo kasnije otkrio Van Allen.
Solarna radijacija, vidljiva i nevidljiva, odreuje temperaturu povrine planeta. Polarnu
svjetlost uzrokuju solarne emisije estica prilikom njihova sudaranja s atomima u viim
slojevima nae atmosfere.
Pet godina nakon Teslinog predavanja, francuski fiziar Henry Becquerel otkrio je
tajanstvene zrake koje emitira uran. Marie i Pierre Curie potvrdili su njegov rad
prouavanjem kemijskog elementa radija, kod kojega je dolazilo do spontanog raspadanja
atoma urana. Tesla je pogreno vjerovao da su njegove kozmike zrake jednostavan razlog
radioaktivnosti radija, torija i urana. No, posve je tono predvidio da e bombardiranje
kozmikim zrakama, tj. subatomskim esticama nabijenim energijom, moi uiniti
radioaktivnima druge elemente, kao to su konano dokazali Irene Curie i njezin suprug,
Frederic Joliot, 1934. godine.
Iako znanstveni svijet Teslina doba nije prihvatio njegovu teoriju o kozmikim zrakama,
dvojica znanstvenika koja su se kasnije proslavila na tom podruju odala su mu priznanje
za nadahnue kojim ih je zaduio. Trebalo je protei trideset godina da bi dr. Robert A.
Millikan iznova otkrio Tesline kozmike zrake. Vjerovao je da one, kao i svjetlost osciliraju,
to jest da se radi o fotonima, a ne o zasienim esticama. To je dovelo do prave znanstvene
bitke 1940-ih godina, koja se vodila izmeu dvojice laureata Nobelove nagrade, dr.
Millikana i Arthura H. Comptona, koji je bio uvjeren i zaista, kasnije se to pokazalo tonim
58
da se kozmike zrake sastoje od estica tvari s golemim brzinama kretanja, upravo onakvih
kakvima ih je opisao Tesla.
I Millikan i Compton priznali su da svoje teorije duguju intuitivnosti njihova
viktorijanskog prethodnika. Ali znanost je nezaustavljivo kroila dalje, dokazujui da su
kozmike zrake puno razliitije i sloenije nego to je itko od njih nasluivao.
Teslina neobina aruljica s ugljenom krunicom, kojom je zaslijepio svoje gledateljstvo
20. svibnja 1891. na Sveuilitu Columbia, u sebi je sadravala i utjelovljenje koncepta
elektronikog mikroskopa. Ona je proizvodila naelektrizirane estice koje su u ravnim
linijama izbijale iz malenog aktivnog otvora na krunici, uvijek pod visokim nabojem. Na
sfernoj povrini arulje te su estice u fosforescentnim prikazima odraavale uzorke
mikroskopski siunog podruja iz kojega su potekle.6
Jedino ogranienje stupnja uveavanja koji se mogao postii bila je veliina staklene
kugle. to je polumjer bio vei, to je i uveanje bilo vee. Budui da su elektroni manji od
valova svjetlosti, predmeti previe sitni da bi se vidjeli svjetlosnim valovima ipak su se
mogli uveati prema uzorcima koje bi proizveli emitirani elektroni.
Vladimiru R. Zworykinu pripisuju se zasluge za otkrie elektronikog mikroskopa 1939.
godine. No, u Teslinu opisu uinaka postignutih sa aruljom s ugljenom krunicom, kad bi
koristio visoko vakuumizirane cijevi, jedva da bi bilo potrebno izmijeniti ikoju rije u
usporedbi s opisom elektronikog mikroskopa koji postie uveanja od milijun puta.7
Drugi rezultat do kojega je dovela arulja s ugljenom krunicom bilo je otkrivanje pojave
rezonancije. Opisujui naelo rezonancije, Tesla je esto koristio usporedbu s aom za vino
i njihaljkom. aa vina prsnut e pri sve viim tonovima violine zbog vibracija do kojih
dolazi u zraku, ako vibracije koje proizvodi violina dou do frekvencije koju ima i vibracija
ae.
Osoba na njihaljci moe teiti stotinu kilograma, a ipak je moe zanjihali nevelik
djearac koji je teak svega dvadeset pet kilograma, i koji bi inae jedva mogao pomaknuti
kilogram teine. Pa ipak, ako svoje odguravanje ljuljake vremenski uskladi s udaljavanjem
ljuljake od njega te tako svaki put pridoda po kilogram, na kraju e morati odustati od
svog posla da ne bi osobu na njihaljci katapultirao u svemir.
Naelo je nepogreivo, govorio je Tesla. Potrebno je samo dodavati malo po malo
snage, i to u pravo vrijeme.
I upravo zato se za Teslinu arulju s ugljenom krunicom moe rei da je prethodnik
ureaja za razbijanje atoma. Koristei kruti karborund u staklenoj kugli iz koje je bio isisan
gotovo sav zrak, povezujui je s izvorom visoke, brzo izmjenjive struje, izazvao je da
preostale molekule zraka postaju nabijene te se sve veim brzinama odbijaju od krunice do
staklene kugle pa opet na krunicu, razbijajui pritom ugljene estice na krunici u atomski
prah, koji bi se ponovno pridruio oscilirajuim molekulama zraka samo kako bi izazvao
daljnje i jo jae razbijanje.
Kad bi se mogla postii dovoljno visoka frekvencija, rekao je tada Tesla, gubitak do
kojega bi dolo uslijed slabe elastinosti stakla mogao bi se posve zanemariti...8
59
60
shvatila njegova predavanja, Tesla je uspalio matu barem nekolicine otroumnih. Jednako
kao i neke koji ga danas otkrivaju po prvi put, zahvatila ih je neka vrsta ludila. On nije
poduavao samo na temelju vlastitih postignua, prisjea se bojnik Edvin H. Armstrong,
koji je kasnije poeo slavu za svoje doprinose radioindustriji, ve je poduavao pomou
velianstvene matovitosti koja je odbijala prihvatiti trajnost onoga to se ostalima inilo
nepremostivim zaprekama matovitosti iji se ciljevi u najveem broju sluajeva jo
nalaze u carstvu spekuliranja.10
Engleski znanstvenik J. A. Fleming napisao je Tesli: estitam Vam od sveg srca na
velikom uspjehu... Nakon ovoga, vie nitko nee moi posumnjati u Vae kvalifikacije kao
arobnjaka prvog reda. Recimo, arobnjaka Reda ognjenog maa.11
Gotovo je nemogue ui u trag nekom redoslijedu za sve ono ime se Tesla bavio u tom
razdoblju. inilo se da je u isto vrijeme posvuda, radei na dvanaestak podruja koja su se
meusobno preklapala i povezivala no, uvijek se sve kretalo oko elektriciteta, te tajanstvene
supstancije koja je postala samim sreditem njegovih istraivanja. Za njega je elektricitet bio
kao neki fluid transcendentalnih moi koji se udostojio povinovati odreenim fizikalnim
zakonitostima, a ne tek mlaz izdvojenih estica ili valovitih snopova koji se podvrgavaju
odreenim zakonima to upravljaju tim esticama, kako danas dri suvremena teorija.
Pa ipak, tijekom nekoliko nadolazeih godina on e razotkriti itav jedan pravac
suvremene elektronike, iako sam elektron nee biti poznat sve do 1897. godine, kad ga otkrio
Joseph J. Thomson.
Godine 1831. Faraday je pokazao da je mogue mehaniku energiju pretvoriti u
elektrinu struju. Potom je u godini Teslina roenja engleski lord Kelvin doao do daljnjih
otkria na tom podruju, koja e nadahnuti mladog Amerikanca srpskog podrijetla da pone
tragati za novim izvorima struja visokih frekvencija, viih od onih koje su se mogle dobiti
mehanikim nainima.
Vjerovalo se da kod pranjenja kondenzatora elektricitet protjee iz jedne ploice u drugu
poput vode. Kelvin je pokazao da je to sloen postupak, da elektricitet protjee iz jedne
ploe u drugu, pa onda natrag sve dok se sva pohranjena energija ne utroi na svladavanje
otpora, postiui pri tome enormno visoku uestalost od stotina milijuna takvih kretanja u
sekundi.
Onoga dana u Budimpeti kad se Tesli posve razotkrio koncept rotacijskog magnetskog
polja, on je u jednom jedinom bljesku sagledao itav svemir sastavljen od simfonije
izmjeninih struja, kojima se u savrenom skladu mogu izvesti golemi rasponi oktava.
Izmjenina struja sa svojih 60 perioda u sekundi bila je tek jedna jedina nota u nioj oktavi.
U jednoj od viih oktava, na frekvenciji od milijarde krugova u sekundi, nalazilo se oku
vidljivo svjetlo. Osjeao je da bi ga istraivanje itavog tog raspona elektrinih oscilacija
izmeu njegove izmjenine struje niske frekvencije i svjetlosnih valova moglo pribliiti
razumijevanju te svemirske simfonije.
Radovi Jamesa Clerka Maxwella iz 1873. godine upozorili su na postojanje golemog
raspona elektromagnetskih oscilacija iznad i ispod oscilacija vidljive svjetlosti, i to
mnogo manjih i mnogo veih duina valova. Tu je teoriju provjeravao njemaki profesor
61
Heinrich Hertz koji je, u potrazi za valovima duim od valova svjetlosti ili topline, u Bonnu
1888. godine prvi proizveo umjetno izazvanu elektromagnetsku radijaciju. Hertzovi pokusi
s iskriavim izbojem indukcijskih zavojnica dokazali su postojanje magnetskog polja kad bi
odaslao snaan elektrini naboj preko iskrita, to bi prouzroilo izbacivanje manje iskre,
koja bi preskoila iskrite i pojavila se na udaljenijem mjestu. U isto je vrijeme sir Oliver
Lodge u Engleskoj pokuavao izmjeriti duine siunih elektrinih valova u icanim
namotima.
Hertzova oprema bila je slaba, a zavojnica za iskrenje nepraktina i opasna. Tesla je sad
poeo raditi s neim bitno razliitim i znatno superiornijim s nizom visokofrekventnih
alternatora kojima je postizao frekvencije i do 33 tisue perioda u sekundi. Ta je vrsta
ureaja bila zapravo prethodnica velikih alternatora za visoke frekvencije, koje e u
dalekoj budunosti razviti drugi ne bi li postigli neprekinute valove u
radiokomunikacijama. Dobiveni ureaj svojom snagom nije odgovarao ak ni Teslinim
trenutnim potrebama. Stoga se pozabavio izgradnjom onoga to je poznato kao Teslina
zavojnica transformator sa zranom jezgrom te primarnim i sekundarnim nametima,
ugoenima tako da se meu njima javlja rezonancija. Bio je to transformator koji je pri
visokim frekvencijama jaku struju relativno niskog napona pretvarao u slabu struju visokog
napona.
Taj ureaj za proizvodnju visokog napona, koji se danas u ovom ili onom obliku koristi
u svakom radio ili televizijskom ureaju, ubrzo je postao neophodnim dijelom istraivake
opreme svakog sveuilinog znanstvenog laboratorija. Doputao je operateru da pretvara
slabe, gotovo posve neprimjetljive oscilacije izvornog Hertzova strujnog kruga te da postie
struje gotovo bilo koje jaine. Tim je istraivanjima Tesla za nekoliko godina preduhitrio
prve Marconijeve pokuse.
Potreba za izoliranjem opreme visokog napona navela ga je da ju uroni u naftu kako bi
posve istisnuo zrak. Bila je to metoda koja se uskoro poela iroko primjenjivati, budui da je
postala openito prihvaenim nainom izoliranja svih visokonaponskih ureaja. Da bi
smanjio otpor u svojim zavojnicama, Tesla je koristio trakaste vodie sa zasebno izoliranim
nitima. Budui da bi rijetko pronaao vremena za patentiranje svog istraivakog alata ili
metoda, i ovaj je njegov izum postao javna svojina. Kasnije su ga unovili drugi, postao je
poznat kao litz-ica, pojam nastao skraivanjem njemake rijei Litzendracht.
Potom je razvio novu vrstu povratnog dinama, podeenog za njegove posebne potrebe
vezane za struje visoke frekvencije genijalni jednocilindrini stroj bez ventila, koji se
mogao pokretati komprimiranim zrakom ili parom. Brzina koju je postizao bila je toliko
nevjerojatno ujednaena i stalna da je odmah pomislio kako bi ga trebao namjestiti na svoj
viefazni sustav sa 60 perioda, koristei pri tome sinkrone motore kao sredstvo za
utvrivanje ispravnog vremena posvuda u svijetu, gdje god se moglo doi do izmjenine
struje. To je njegovo nadahnue vezano za suvremeni elektrini sat.12 Tesla u svom hitanju
za novim i novim otkriima nije pronaao vremena patentirati ni kronometar.
Konano, treba spomenuti da je iz njegovih opasnih pokusa sa stotinama tisua volti
Danas bi se to nalazilo u rangu srednjih do niskih frekvencija.
62
63
7. Radio
Tesla je poetkom 1890-ih godina obolio od udne djelomine amnezije, kao posljedice
viemjesenih mentalnih napora i dugih sati provedenih u laboratoriju u New Yorku.
Odmah nakon to je okonao svoj savjetodavni posao za korporaciju Westinghouse,
doslovce je postao opsjednut onim o emu se u poetku govorilo kao o beinom telefonu a
to je kasnije dobilo svoje suvremeno ime radio.
Kad je u laboratoriju izgradio svoje zavojnice velike snage, uvjerio se u to da je odailjanje
zapravo tek jedan vid golemog globalnog i meuplanetarnog potencijala. Radio je, dodue,
postavljao pred njega drugaije probleme od onih vezanih za beini prijenos elektriciteta, no
ipak je bio uvjeren da su ti problemi dovoljno bliski da bi se dodirivah u jedinstvenoj
zadivljujuoj orkestraciji.
Svojim sam uzemljenim odailjaem proizveo nevjerojatnu pojavu, prisjeao se kasnije,
i nastojao sam proniknuti u njezino pravo znaenje s obzirom na struje koje se ire kroz
zemlju. To je izgledalo kao beznadni pothvat na kojem sam uzaludno radio i vie od godine
dana. No, to temeljito prouavanje toliko me obuzelo da sam poeo zaboravljati sve ostalo,
pa i svoje oslabljeno zdravlje. Na kraju, kad sam ve dospio do toke ivanog sloma,
priroda je primijenila svoj obrambeni sustav i izazvala za mene gotovo smrtonosni san.1
Budui da je prolo nekoliko mjeseci tijekom kojih se nije nimalo odmarao, rekao je da je
zaspao kao da je drogiran. A kad mu se svijest iznova vratila, zaprepastio se shvativi da si
ne moe predoiti nijedan od prizora iz svoje prolosti, osim onih iz ranog djetinjstva.
Kako je ve odavno bio sasvim ravnoduan prema lijenicima, sad se odluio usredotoiti
se na to da se sam izlijei.
Iz noi u no samoga bi sebe primoravao da se prisjeti uspomena iz najranijeg djetinjstva.
Tako je uistinu postupno u sjeanje poeo vraati sve vie i vie slika iz svog ivota. U tim
bi neprestanim pokuajima uvijek sve poinjalo od glavnog lika njegove majke. Osjetio je
strahovitu elju da je vidi.
Taj je osjeaj postao toliko jak, priao je dalje, da sam odluio ostaviti sav svoj posao
i udovoljiti svojoj enji. No, bilo je teko sve napustiti posve iznenada pa je proteklo
nekoliko mjeseci tijekom kojih sam pomalo uspio oivjeti sve dojmove i uspomene iz
svog proteklog ivota...
Bilo je rano proljee 1892. godine. Jo nije prihvatio nijedan od poziva za predavanje koji
su mu bili upueni iz Engleske i Francuske, jer se zapravo nalazio u dvojbi treba li ih
uope odrati.
I tada je, prisjea se, pred sobom ugledao sliku koja kao da je izronila iz maglutine
zaborava samoga sebe kako se upravo budi u parikom hotelu De la Paix iz jednog od onih
neobinih snova bez sjeanja. U prizoru su mu tog trenutka donijeli tunu vijest da mu
majka umire.
udna injenica vezana za tu djelominu amneziju bila je, pisao je Tesla kasnije, da bi
64
izmijenio svoje poglede vezane za psihike i spiritualne pojave, za koje nema apsolutno
nikakvih temelja. Vjerovanje u njih prirodna je posljedica intelektualnog razvoja. Vjerske
dogme vie se ne prihvaaju u svom ortodoksnom znaenju, no svaki pojedinac sklon je
vjerovanju u nekakvu vrhunaravnu mo. Svi mi moramo imati neki ideal koji e upravljati
naim ponaanjem i pruati nam zadovoljstvo, ali je posve nevano hoe li se ono postii
vjerom, umjetnou, znanou ili neim drugim sve dok ispunjava funkciju neke
nematerijalne sile.
Od presudnog je znaaja za miroljubivo opstojanje ovjeanstva da pritom prevlada
jedna zajednika predodba.
I mada nisam uspio doi do nikakvih dokaza kojima bih podrao uvjerenja psihologa i
spiritualista, na svoje veliko zadovoljstvo ipak sam uspio dokazati automatizam ivota ne
samo neprestanim promatranjem pojedinaca i njihovih djela, nego jo uvjerljivije
odreenim uopavanjima.5
Rekao je da bi, uvijek kad bi njegovi prijatelji ili roaci na bilo koji nain bili neim
povrijeeni, on osobno osjeao ono to bi se moglo opisati jedino rijeima kozmika
patnja. To proizlazi iz injenice da su ljudska tijela slino graena i izloena istim vanjskim
utjecajima, to opet dovodi do toga da slino odgovaraju na vanjske podraaje. Vrlo
osjetljivo i pronicljivo stvorenje s visoko razvijenim mehanizmima svih osjetila, koje
precizno radi u skladu s promjenama u svojoj okolini, pisao je, obdareno je
transcendentalnim mehanikim osjetilom koje mu omoguava da izbjegne opasnosti koje
se ne mogu izravno zapaziti. Kada takvo stvorenje doe u dodir s ostalima, iji su organi za
nadziranje znatno slabiji, taj osjeaj jaa pa ono osjea 'kozmiku' bol...6
Oito je iz ovih izumiteljevih zapisa da ni sam nikada nije bio posve zadovoljan svojim
teorijama vezanim za taj predmet.
Ovo nije ostalo jedinim doivljajem slutnje i izvanosjetilnih zapaanja u Teslinu ivotu.
No, on ih je uvijek nastojao objasniti na mehaniki nain, tragajui za intuicijom vezanom
za vanjske dogaaje. Tako je, primjerice, kad mu je sestra Angelina smrtno oboljela, poslao
telegram iz New Yorka u kojem je stajalo: Imao sam viziju da se Angelina uzdie i nestaje.
Osjetio sam da nije sve kako treba. Teslin neak, Sava Kosanovi, kasnije se prisjetio da mu
je izumitelj priao o svojim predosjeaj ima, ali bi im redovito umanjivao znaaj. On je
pravi osjetilni prijemnik, rekao mu je, koji biljei svaku, pa i najmanju uznemirenost no, u
tome nema nikakve tajnovitosti.
Izjavio je, rekao je Kosanovi, da je svaki ovjek poput automata koji reagira na vanjske
dojmove. Ali kakvi bi mu vanjski dojmovi mogli dati onakvu mo predvianja koju emo
opisati u nastavku, o tome nije nikad govorio.
Opisao je Kosanoviu dogaaj to se zbio na Manhattanu 1890-ih godina, nakon
jednog od velikih prijema koji je priredio za svoje znance. Neki od gostiju pripremali su se
otii vlakom za Philadelphiju. Tesla, obuzet nekim monim unutarnjim porivom,
jednostavno je bio primoran zadrati ih, zbog ega su zakasnili na vlak. Kasnije se uspostavilo
da je dolo do velikog sudara u kojemu je bilo ozlijeeno mnogo putnika.7
Neobinu promjenu osobnog fizikog izgleda povezao je sa zabrinutom urbom, kojom
67
je pohitao majinoj samrtnikoj postelji. Naime, jedan posve sijedi pramen pojavio mu se
na desnoj strani inae posve crne i guste kose. Ali on je nekim udom ve nakon nekoliko
mjeseci iznova zadobio svoju prirodnu boju.
Tesla se tjednima oporavljao od majine smrti. Kad je konano bio u stanju izai iz kue,
posjetio je roake u Beogradu. Tamo su ga doekali velikom dobrodolicom i poastima.
Potom se zaputio u Zagreb i Budimpetu.
Jo kao djearca Teslu su znali opinjavati odnosi izmeu bljeskova munje i kie. Na
ovom je putovanju, prigodom lunjanja svojim rodnim planinama doivio iskustvo, koje je
temeljito utjecalo na njega kao na znanstvenika.
Tragao sam za bilo kakvim zaklonom od nevremena koje se naglo pribliavalo, prisjeao
se kasnije. Nebo se zamrailo od tamnih oblaka, no kia nikako da pone padati sve dok,
odjednom, ne zabljesnu sjaj munje i ve nekoliko trenutaka potom krene prava poplava. Taj
me prizor natjerao na razmiljanje. Bio je pokazatelj toga koliko su te dvije pojave uzajamno
bliske i povezane, kao uzrok i posljedica, pa me malo dublje razmiljanje dovelo do
zakljuka da je jaina elektrine energije pri ubrzavanju vode bila zanemariva, jer je munja
posluila kao osjetljivi okida.
Bila je to velianstvena mogunost za razna postignua. Kad bismo mogli proizvesti
elektrine oluje zahtijevanih sposobnosti, cijeli na planet i uvjeti ivota mogli bi se
promijeniti. Sunce vode iz oceana izdie uvis, a vjetar ih odnosi u udaljena podruja gdje
ostaju u stanju vrlo profinjene uravnoteenosti. Kad bi bilo u naoj moi da nju
uzburkamo kad god i ma gdje mi to eljeli, mogli bismo po volji upravljati tim monim
medijem koji je nuan za ivot. Mogli bismo navodnjavati ve posve isuene pustinje,
stvarati jezera i rijeke te osiguravati pokretaku snagu u neogranienoj mjeri.
Upravljanje munjama, zakljuio je, bio bi najpogodniji nain zauzdavanja snaga i moi
sunca.
Ostvarenje toga ovisilo bi o naoj sposobnosti da razvijemo elektrine sile onih veliina
koje vladaju u prirodi, konano je odluio. Iako se ini beznadnim pothvatom, donio
sam odluku da to pokuam. Odmah nakon to sam se u ljeto 1892. vratio u Sjedinjene
Drave, zapoeo sam s radom koji me sve vie privlaio, jer su za njega bila potrebna ista
sredstva kao i za uspjeno postizanje beinog prijenosa energije.8
Dana 31. kolovoza 1892. godine u tjedniku The Electrical Engineer objavljeno je da se
gospodin Nikola Tesla, visoko cijenjeni elektroinenjer, parobrodom Augusta Victoria vratio
iz Hamburga u New York. Nakon kratke napomene o smrti njegove majke i bolesti koja je
potom shrvala i njega samog, novinar je dodao: Velianstveni prijemi kojima su ga
posvuda doekivali europski elektroinenjeri postali su, kao i njegovi istraivaki radovi,
dio same povijesti elektrotehnike, a priznanja kojima su ga obasipali bila su takva da se
Amerikanci mogu uistinu ponositi time to je on upravo ovu zemlju odabrao da mu
postane domom.
Tesla je iznova unaprijedio povijest znanosti u proljee 1893. godine kad je, obraajui se
sluateljima na Franklin Institutu u Philadelphiji te potom u St. Louisu pripadnicima
udruenja National Electric Light Association, do najmanjih pojedinosti opisao naela
68
radio-tehnike.
U St. Louisu je prvi put javno prikazao komuniciranje radiovezom, iako je taj izum
slubeno pripisan Talijanu Marconiju 1895. godine.
Teslin dvadesetosmogodinji pomonik tijekom predavanja u St. Louisu bio je H. P.
Broughton. Njegov je sin, William G. Broughton, dobio koncesiju za memorijalni muzej
Schenectady s amaterskom radiostanicom W21R. Tijekom govora odranog 1976.
godine, prigodom obljetnice rada stanice, William Broughton osvrnuo se na Teslino
povijesno prikazivanje radiokomuniciranja u St. Louisu nakon tjedana i tjedana priprema za
njega i to onako kako mu je to osobno ispriao njegov otac:
Prije osamdeset tri godine udruenje National Electric Light Association organiziralo je
javno predavanje o svjetlosnim i drugim pojavama kod visokih frekvencija u St. Louisu,
rekao je Broughton mlai. Na pozornici je izvreno i javno prikazivanje, pri emu su se
koristile dvije skupine opreme.
S jedne strane pozornice nalazila se odailjaka oprema distribucijski transformator
jaine 5 kVa ispunjen uljem, te povezan s kondenzatorom, otvorom za iskrenje, zavojnicom
i icom koja je vodila sve do stropa.
U grupi prijemnika s druge strane pozornice nalazila se isto takva ica, koja je visjela sa
stropa, isti takav kondenzator i zavojnica, samo se umjesto otvora za iskrenje tu nalazila
Geisslerova cijev koja bi zasvijetlila kao suvremena fluorescentna arulja kad bi se postigao
dostatan napon. Izmeu odailjaa i prijemnika nije postojala nikakva ica koja bi ih
meusobno spajala.
Transformator u odailjakom dijelu, nastavio je Broughton, napajao se iz zasebnog
strujnog izvora s prekidaem. Kad bi prekida bio zatvoren, transformator bi kripao i jeao,
oko kondenzatora se stvorila aureola koja je pitala oko njihovih lisnatih krajeva, otvor za
iskrenje buno bi se zatvorio pri pranjenju, a nevidljivo elektromagnetsko polje zrailo bi
energiju u prostor s odailjake antenske ice.
Istovremeno je u grupi prijemnika zasvijetlila Geisslerova cijev, potaknuta radiofrekvencijom koju je primila preko prijamne antenske ice.
Tako se rodio beini prijenos. Bez ikakvih ica i pomou iskriavog odailjaa jaine 5
kW bila je prenesena poruka koju je Geisslerova cijev odmah prihvatila kao prijemnik,
udaljen oko 9 metara od odailjaa...
Genij poznat diljem svijeta, koji je izumio, vodio i objasnio ovo znanstveno prikazivanje
pred mnogim svjedocima, zakljuio je govornik, bio je Nikola Tesla.
Iako se tijekom tog prikazivanja u St. Louisu nije odaslala poruka oko svijeta, to je
Tesla nedvojbeno silno prieljkivao, on je ipak tada prikazao osnovna naela suvremenog
radija: l. antenu; 2. uzemljenje; 3. krug zrak-zemlja, to ukljuuje induktivnost i kapacitet;
4. podesivu induktivnost i kapacitet (za ugaanje); 5. opremu za odailjanje i prijem,
ugoenu na meusobnu rezonanciju; te 6. elektronske cijevi kao detektore u radiotehnici.9
U svojim je najranijim prijenosima koristio vibrirajue kontakte da bi dobio neprekinute
ujne valove u sustavu prijemnika. Nekoliko godina kasnije uveden je kristalni detektor koji
69
Rijei industrijalca sustizale su jedna drugu. Bit e to najvei spektakl suvremenog doba,
ree mu. Ne samo to prua mogunost prikazivanja svega onoga to izmjenina struja
moe uiniti, nego se mogu izloiti i svi oni novi elektrini proizvodi koji su u
meuvremenu izumljeni. Tko ne bi prodao duu za takvu priliku?
Tvrtka General Electric prikazivat e Edisonova otkria. Tamo e se nai svi koji neto znae
u meunarodnoj znanosti. Arhitektura e biti velianstvena...
Kad se sajam otvara? upita Tesla, pribojavajui se najgoreg.
Prvog svibnja. Teko da emo imati dovoljno vremena za sve ono to treba uiniti.
U redu, gospodine Westinghouse, ree pronalaza.
Okreui lea radu na svojim voljenim zavojnicama, baci se na poslove vezane za veliku
izlobu. Ideje o tome kako e zaprepastiti znanstvenu zajednicu i oarati posjetitelje ve su
mu se rojile mislima. Ovo ni u kom sluaju nije mogao odbiti.
Amerika je jednostavno udjela za spektaklom, koji joj je. ujedno bio neophodno
potreban. Ubrzo nakon ponovnog izbora predsjednika Grovera Clevelanda na drugi
predsjedniki mandat,, zemlju su preplavile propale banke, nezaposlenost i steajevi.
Velika panika iz 1893. jednako je zahvatila sirotinju i bogatae. Politiki gledano, inilo se
vrlo poeljnim odvratiti misli ljudi od nesigurne budunosti i stajanja u dugakim
redovima zbog korice kruha.
Kolumbova izloba bila je zamiljena kao proslava etiristote godinjice otkria Amerike
(s godinom dana kanjenja). Predsjednik Cleveland pozvao je kraljeve panjolske i
Portugala da ga poaste svojom nazonou, kao i druge strane velikodostojnike. ak je
pristao osobno okrenuti pozlaeni glavni prekida kojim e propustiti struju te Grad
budunosti preplaviti svjetlou, pokrenuti izloene vodoskoke i strojeve dok se budu
dizale izvjeene zastave i simboli zemalja te tako obiljeiti veliko i raskono sveano
otvorenje. Trebalo je i osobne hrabrosti da bi pristao na to. Dodue, struja je u Bijelu kuu
ula ve 1891. godine, no dosad predsjedniku nisu nijednom dopustili da dodirne bilo
kakav prekida. Ovu su zadau mudro namijenili za to odabranim najamnicima.
Naposljetku, javnost je na opasnosti kojih se treba pribojavati upozorio ni manje ni vie
nego takav jedan autoritet kakav je Edison.
Kad je konano stigao veliki dan Chicago je bio grad prepun sivila, a redovi za kruh
postajali su sve dui. No, onoj masi koja je pristigla na izlobu pogled na sajam posve je
oduzeo dah dok su ga izvjestitelji odmah poeli prozivati Bijelim Gradom. List The New
York Times (od 1. svibnja 1893. godine) izvijestio je: Grover Cleveland, smiren i
dostojanstven, s nekoliko je odmjerenih rijei jasnim i zvonkim glasom objavio okupljenoj
masi da je Svjetska izloba u ast Kolumbu otvorena... te je potom polagano dotaknuo
prekida izraen od slonovae i zlata...
Pravi svjetlosni toranj zasjao je bljetavilom tisua elektrinih arulja odailjui svoju
poruku o budunosti punoj svjetla. Bili su izgraeni i venecijanski kanali kako bi ozrcalili
suvremeno osvjetljenje arhitekture Staroga svijeta. Posvuda se ulo kuckanje pulsa
budunosti izmjenine struje.
71
Kad su svjetla bljesnula, pred golemom se masom svijeta ukazao velianstven prizor. A
tada su u sjedalima namijenjenim poasnim gostima vojvoda i vojvotkinja od Verague te
ostali strani dostojanstvenici poeli klicati. Odmah im se pridruila gomila dok se damama
u suvie pritijenjenim korzetima maglilo pred oima te su padale u nesvijest poput vojnika
usred bitke.
Westinghouse, koji je ponudio povoljniji ugovor za osvjetljivanje sajma od tvrtke General
Electric, uivao je u svom oevidnom trijumfu. U Elektrinom paviljonu mogli su se vidjeti
svi najnoviji proizvodi i izumi za koje se moglo zahvaliti amerikoj genijalnosti. Mjesto
odravanja sajma izgledalo je naprosto arobno, posebice nou. Svjetlost u svim bojama
obasjavala je vodoskoke i igrala svoju igru u vodenim kapljicama, predoavajui tako divne
prizore da bi poneko uistinu zaplakao od ganua. Graani pustolovne naravi usudili su se
sjesti u mali elektrini vlak to bi ih vozio kroz prostore Bijeloga Grada. Oni jo smioniji sjatili
su se oko golemog panoramskog kola G. W Ferrisa, promjera od gotovo 75 metara, uda
kakvo se dotad nigdje nije vidjelo. Potom bi ih se po ezdesetak utrpalo u kabine da bi se
vinuli u visine te bacili pogled kako na Bijeli Grad, tako i na dio grada obavijen sivilom, koji
je leao iza njega.
Od svibnja do 25. listopada te godine Chicago je posjetilo 25 milijuna Amerikanaca koji
su se eljeli upoznati s najnovijim udima iz znanosti, industrije, umjetnosti i arhitekture.
To je bila treina ukupnog broja stanovnika.
Posjetitelji bi se naguravali u izlobene sale nad kojima je predsjedao slavni Nikola Tesla.
Otmjeno odjeven, s bijelom kravatom i u fraku, stajao je usred hrpe udesne
visokofrekventne opreme prikazujui im jedno udo za drugim. Zatamnjene ploe
zasvijetlile bi obasjane njegovim fosforescentnim cijevima i svjetiljkama. Na jednom su
mjestu cijevi odailjale svjetleu poruku Dobrodoli, elektriari!, koju je Tesla marljivo
oblikovao puhanjem rastaljenog stakla. Druga su svjetlea slova slavila velika imena iz svijeta
znanosti kao to su Helmholtz, Faraday, Maxwell, Henry i Franklin. No, nije zaboravio
upravo tamo, meu slavnim znanstvenicima ni ime najpoznatijeg tada ivueg srpskog
pjesnika, Jovana Jovanovia, koji je stvarao pod pseudonimom Zmaj.
Dan za danom svojim je prikazivanjem najrazliitijih naina na koje moe raditi
izmjenina struja oduzimao dah znatieljnicima.11 Na stolu prekrivenom barunastom
presvlakom izloio je male metalne predmete bakrene kuglice, metalna jaja i slino da bi
pokazao kojim se golemim brzinama mogu vrtjeti te potom, i to u tono odreenim
intervalima, u trenutku glatko izmijeniti smjer svog kretanja.
Prikazao je i prvi sinkronizirani elektrini sat, prikljuen na oscilator, kao i svoju prvu
zavojnicu za elektrina pranjenja. Gledateljstvo je, dodue, slabo shvaalo znanstvenu
stranu prikazanog, ali je bilo oarano svime to bi vidjelo. A kad bi samoga sebe pretvorio u
ljudsku buktinju, koristei za to, ureaj kojim je toliko esto oduevljavao posjetitelje svog
laboratorija, ljudi bi vritali to od straha, to od divljenja.
Iz New Yorka je pod strogom pratnjom pristiglo i itavo jato Teslinih mlaahnih
oboavateljica. Oijukale su s njim, provozale se Ferrisovim kolom i posjetile Paviljon ena
da bi ule feministiko predavanje gospoe Potter Palmer (ikake istomiljenice gospoe
Astor), koja je objavila da je ovaj model kuhinje, koji se moe podiiti elektrinim
72
75
8. Visoko drutvo
Wall Streetom su tada vladali poslovni pustolovi, ukljuujui legendarne linosti kao to
su bili Morgan, John D. Rockefeller, Vanderbiltovi, Edward H. Harriman, Jay Gould,
Thomas Fortune Ryan i drugi manje poznati, no jednako ivopisni likovi. Neki bi od njih
procvjetali tek na jedan dan, da bi potom bili pregaeni i zaboravljeni. Veina se bavila tako
sumnjivom trgovinom da bi svatko tko bi danas pokuao to isto ve sutra vjerojatno bio
primoran zapoeti ivot u nekoj stranoj prijestolnici iz koje mu ne bi prijetilo izruenje
Americi. Bavei se ugljenom, eljeznicama, elikom, duhanom i novim podrujem
elektrinih ureaja, oni su drali sve konce u svojim rukama.
Prema bezobzirnom i drskom Twainu, evanelje koje su propovijedali ti razbojniki
magnati tijekom galopirajue faze industrijske revolucije glasilo je: Zgrabi novac. Zgrabi
ga brzo. Zgrabi ga napretek. Zgrabi ga nepoteno ako moe ili poteno ako ba mora.
Svaki dan kad bi odjeknuo gong koji je oznaavao zatvaranje burze na Wall Streetu mnogi
bi se njezini lanovi preselili u hotel Waldorf-Astoria, koji se tada nalazio na mjestu na kojem se
danas uzdie Empire State Building. Svakom birbrokeru uspjean prodor meu lanove
waldorfske gomile znaio patentiranje prava na uspjeh. Velianstvena predvorja i
blagovaonice tada bi se pretvarale u pozornice predstava u kojima su se mogla gledati
razmetanja pobjednika ili obeshrabrenost gubitnika. Strepnja je ovdje esto bila gotovo
opipljiva u zraku.
Tesla bi instinktivno krenuo prema staklom odvojenoj Dvorani palmi da bi vidio i bio
vien te tako na sebe podsjetio bogatune vane za njegovu daljnju karijeru. Poeo je tamo
redovito veerati jo prije no to si je mogao dopustiti stalni boravak u tom otmjenom
hotelu. U usporedbi sa silnim bogatstvom kojim su raspolagali ovi pekulanti i pokretai
razvoja tog vremena, on nije bio imuan. No bio je zgodan, uglaen, armantan, i ivio je
na nain kojim je poruivao da su njegovi izgledi za ostvarenje budueg bogatstva sjajni,
kao to su uistinu i bili. Pa konano, kako je to zamijetio Ward McAllister iz tjednika Gilded
Age: Danas se ovjek s milijun dolara moe osjeati jednako sretnim kao da je uistinu
bogat.
I sam je Tesla postao lanom McAllisterove elitne skupine bogataa, zauzimajui svoj
drutveni poloaj u njegovoj njujorkoj grupi 400. Susretao se s tim proslavljenim
velikim, tihim ljudima hladnih oiju i grubih osmijeha na njihovu vlastitom terenu. Oni
su se udvarali njegovom znanju a on je uivao u toj igri. Moe li si dopustiti da bude
morganiziran kao Edison? Ili bi trebao postati astoriziran, insulliziran,
melloniziran, ryaniziran ili frickiziran? Nije imao nikakvih iluzija o riziku koji je u
to ukljuen. Tko bi god od njih uloio svoj kapital u njegove izume, zasigurno bi se uplitao
u njegov rad, a vjerojatno bi bilo i onog krajnjeg, konanog nadzora pri donoenju odluka.
Tako taj sustav djeluje i to je naprosto cijena koju izumitelj mora platiti.
Nekoliko ga je znalaca ve poelo nazivati najveim izumiteljem u povijesti ovjeanstva,
veim ak i od Edisana. Ako su bili potrebni daljnji dokazi o njegovu uspjehu u Novom
Svijetu, mogli su se pronai u zakulisnim igrama koje su se poele odvijati oko njega = i to
76
ne samo u Edisonovu taboru, nego mnogo tie i kod ostalih znanstvenika kojima su novine
posveivale znatno manje pozornosti i koji nikad nisu dobili pozivnicu za uzbudljiva i
slavna prikazivanja u njegovom laboratoriju.
itav svoj ivot Tesla je njegovao dobre odnose s grupom novinara, izdavaa i knjievnika
koji su ga oboavali. Mada su mu predavanja donijela svjetsku slavu i ostala sauvana u
zapisima znanstvenih udruenja, on nikada nije predao lanak bilo kojem akademskom
glasilu. Zapravo, kad je stigao u Ameriku takvi asopisi nisu jo ni postojali.
Institucionalna povezanost velike trojke industrije, vlade i sveuilita znanstvenicima
jo nije bila prihvaeni put za postizanje priznanja. No, sada se to poelo mijenjati.
On je po vlastitom izboru bio usamljenik, iako je vrijeme vukova samotnjaka brzo
prolazilo. Sam Edison je kao jedan od posljednjih neovisnih pronalazaa bio prijelazni
lik, koji je izgradio prvi veliki istraivaki laboratorij i time utemeljio budui nain rada
suvremene znanosti.
No, Tesla se itav ivot gnuao ukljuivanja u poslove korporacija, i to iz dva razloga jer bi
ga veina drugih inenjera dovela do ludila svojom nestrpljivou te zato to mu je bio
mrzak bilo kakav oblik nadzora. Ako ve mora raditi s nekim tko pripada nekoj
korporaciji, tada je najbolje da to bude njezin predsjednik ili barem predsjedavajui u
njezinu nadzornom odboru.
S onima koje je svakodnevno promatrao u Waldorfu, nakon to bi se burza zatvorila,
moglo se porazgovarati o vrlo malom broju tema. Uglavnom su ih zanimale cijene i tarife, a
strahovanja su im se svodila na novarsku paniku i radnike nemire. Stranaka politika jedva
ih je zanimala, osim kupovanja glasova koji su im bili potrebni kako bi zatitili svoje cijene i
tarife. Bernard Baruch priao je jednom prigodom o neotesanom njemakom trgovcu
Jacobu Fieldu, zvanom Jake, kojega su neki njegovi zahvalni prijatelji astili veerom. Kad
su dvije zgodne dame koje su sjedile do njega utihnule ne znajui o emu bi s njim mogle
priati, jedna od njih se ipak odvaila i upitala ga voli li Balzaca. Jake zavrnu svoje brkove
i ree: Nikad se ne bavim niime osim dionicama.1
Teslinu ukusu mnogo su vie odgovarali novinari i obrazovane ene. to se tie ljudi od
tiska, oni bi u naelu bili toliko oarani njegovom karizmatinom nazonou da bi se
nakon susreta s njim teko mogli prisjetiti ima li on gustu i crnu ili pak smeu valovitu kosu,
koja mu je boja oiju ili koliko su mu dugi palevi zaudo, ovo posljednje bilo je u
predmet opeg zanimanja.
Spisatelji toga doba esto su se koristili kienim proznim stilom, a vodei je u takvom
nainu izraavanja bio Julian Hawthorne, pisac i jedini sin Nathaniela Hawthornea. Oaran
Teslom ve pri svom prvom susretu s njim opisao ga je kao viziju opaenu kroz dim
opijumskog brloga:
Ugledah visokog, vitkog, mladog ovjeka dugakih prstiju i ruku, iji su pomalo
usporeni pokreti prikrivali izvanrednu snagu miia. Lice mu je bilo ovalno, iroko kod
sljepooica, a snano oko usana i brade. Imao je duguljaste oi nad kojima bi se kapci
rijetko posve otvorili, pa bi izgledao kao da hoda u snu privuen prizorima koji ostalim
smrtnicima ostaju skriveni. I smijeak mu je bio polagan, kao da se budi usred zbilje i u njoj
77
nalazi neto aljivo. Uzgred bi odisao ljubaznou i prijaznou koje su gotovo graniile sa
enstvenou, a ispod svega bi se nalazila jednostavnost i netaknutost djeteta... Imao je gustu
i valovitu smeu kosu, plave oi i njenu kou... Susresti se s Teslom znailo je zadrijeti u
podruje slobode slobodnije i od usamljenitva, jer se obzor toliko protee...2
S druge strane, jedna je od pronalazaevih tajnica napisala da je Tesla imao gustu, crnu
kosu, i to glatko zaeljanu unatrag.
Ipak, izgleda da se svi slau u jednom snazi Tesline osobnosti. Franklin Chester je u
glasilu Citizen od 22. kolovoza 1897. zabiljeio da nema toga tko Teslu moe pogledati, a da
ne osjeti njegovu snagu. Chester ga je pritom opisao kao visoku osobu, i to znatno viu od
185 cm (on je ustvari bio visok gotovo puna dva metra), velikih dlanova s neuobiajeno
dugakim palcima, to je znak velike inteligencije. A to se tie izumiteljeve kontroverzne
kose, Chester je iznio da je ravna, posve crna i sjajna te strogo zaeljana preko uiju prema
zatiljku. Imao je visoko smjetene kosti lica slavenskog tipa, a upale oi bile su plave boje i
znale bi se grozniavo zaariti kao kakve uarene kugle.
Izgledalo je kao da su oni udnovati svjetlosni bljeskovi koje izvodi pomou svojih
instrumenata, nastavio je Chester, ispaljeni iz njih. Glava mu je duguljasta oblika, a
brada vrlo iljasta... Kad progovori, primorani ste sluati ga. Moda i ne znate o emu
govori, ali ipak vas oarava... Sjajno govori engleski jezik, onako kako ga govore visoko
obrazovani stranci, bez naglaska i vrlo jasno... A jednako tako dobro govori jo osam drugih
jezika...
Arthur Brisbane, urednik Hearsta sklon slikovitom izraavanju ustvrdio je da su
izumiteljeve oi prilino svijetle, i to zbog tolikog umnog naprezanja (Tesla je kasnije
potvrdio da je to istina). I Brisbane je iznio ope prihvaeno miljenje da dugaki palci
oznaavaju njegov moan intelekt, pozivajui svoje itatelje da se prisjete malih paleva to
ih imaju majmuni. No, za Teslina je usta mislio da su premalena, a za bradu, iako mu se nije
inila bradom slabia, da ipak ne iskazuje dostatnu snagu. Nagaajui da je vii od 185 cm, a
teak manje od 70 kg, primijetio je da Tesla naginje pogrbljenosti. Glas mu je opisao kao
pomalo piskav, vjerojatno zbog unutarnje napetosti.
On posjeduje onu dozu samodopadnosti i samopouzdanja koja obino ide ruku pod
ruku s uspjehom.3
John J. O'Neill, glavni urednik znanstvene rubrike njujorkog Herald Tribunea i dobitnik
Pulitzerove nagrade, koji je kasnije postao Teslin prvi biografi vjeran dugogodinji prijatelj,
opisao mu je oi kao sivo-plave te njihovu boju pripisao genetskom naslijeu, a ne umnim
naprezanjima. Za njega je Tesla bio bog ija je nadzemaljska otroumnost stvorila
suvremeno doba.4
Sa svog romantinog stajalita O'Neill biljei kako je Tesla bio isuvie visok i vitak da bi ga
uzeli kao model za Adonisa, no to su u potpunosti mogle nadoknaditi njegove ostale
osobine.
Bio je zgodan i magnetski privlaan, ali je bio tih, gotovo stidljiv. Govorio je meko, bio
je vrlo obrazovan i uvijek se lijepo odijevao.
to se tie Teslina osobnog pogleda na ova pitanja, bilo mu je drago kad su ga proglasili
78
najbolje odjevenim mukarcem Pete avenije. tovie, kako je jednom prigodom rekao
svojoj tajnici, nastojat e da tako i ostane. Na ulicu bi obino izlazio u crnom ogrtau i
obavezno s polucilindrom njih bi nosio ak i u svom laboratoriju, osim ako neki iznimno
znaajan pokus ne bi zahtijevao sveano veernje odijelo. Maramice su mu bile od bijele
svile a ne platnene, kravate mirnih boja, a ovratnici strogo ukrobljeni. Sve dodatke
odjei, ukljuujui i rukavice, bacao bi nakon vrlo kratkog koritenja. Nikad nije nosio
nakit i nije ga volio vidjeti ni na drugima, to je bio rezultat njegovih fobija.
Robert Underwood Johnson je, nakon to je upoznao Teslu, dogovorio da Sveuilite
Yale, koje je bilo i njegova alma mater, dodijeli Tesli poasnu titulu. Kasnije je i Sveuilite
Columbia odluilo Teslu odlikovati na isti nain pa su od Johnsona zatraili da im dostavi
svoj opis i vienje posebnih vrlina koje, prema njegovu miljenju, krase izumitelja. Teslina
osobnost, napisao je, posjeduje izrazitu njenost i iskrenost, skromnost, profinjenost,
velikodunost i snagu...
I enski bi rod jednako esto oarao kao i svoje muke potovatelje.
Gospoica Dorothy F. Skerritt je, kao njegova dugogodinja tajnica, posvjedoila da su
ak i u poznijoj dobi njegova nazonost i uglaenost posvuda ostavljale zapaen dojam.
Napisala je: inilo se kao da njegove upale, elino sive, njene, a ipak prodorne oi,
smjetene pod streim obrvama, uspijevaju proitati vae najskrovitije misli... lice mu je
zrailo neim gotovo nadnaravnim... njegov njeni polusmijeak i uglaenost odmah bi
odavali osobine dentlmena, ukorijenjene u njegovoj dui.5
Njegova prijatelja Hawthornea dojmila se ne samo Teslina fizika privlanost nego i
bogatstvo njegove obrazovanosti i kulture. Rijetko se susree znanstvenik ili inenjer,
napisao je, koji je istodobno i pjesnik, i filozof, i ljubitelj glazbe profinjena ukusa, i lingvist
te sjajan poznavatelj jela i pia. Bilo da se govorilo o goditima vina ili kuhanju plodova iz
povrtnjaka, on se u to razumio. A kad bi progovorio, ustvrdio je Hawthorne, na njegovu se
licu ogledala budunost i moglo se vidjeti kako ovjeanstvo... uzdie Titana i spoznaje
nebeske tajne. Vidio bih da dolazi vrijeme kad ljudi vie nee biti primorani mukotrpno
raditi kako bi preivjeli, kad pojmovi kao to su bogat i siromaan vie nee oznaavati
razlike meu ljudima vezane za njihovo materijalno stanje, ve za njihove duhovne
sposobnosti i ambicije. Vrijeme... kad e se znanje ak crpiti iz izvora koje nam je danas
teko zamisliti...6
Ponekad je Tesla znao biti okrutan, to je, ini se, proizlazilo iz njegovih osobnih
naklonosti ili gotovo prisilnih antipatija. Gnuao se gojaznih ljudi i nije se trudio prikriti
svoje osjeaje. Po njegovu je miljenju jedna od njegovih tajnica bila predebela. Jednom je
neto nespretno gurnula sa stola i to je bilo dovoljno da je na licu mjesta otpusti. Kleei
na punanim koljenima, molila ga je da izmijeni svoju odluku, ali on ju je odbio. Najdraa
poalica koju bi rado pripovijedao odnosila se na njegove dvije pratetke, a zasnivala se na
injenici da su obje bile krajnje rune.
Jednako je svojevoljan znao biti i u vezi s nainom odijevanja svojih djelatnika. Tajnica je
mogla utroiti i polovinu svoje mjesene zarade na novu haljinu, ali on bi ipak pronaao
razloga za kritiku te joj naloio da ode kui i preodjene se prije nego to odnese poruku
nekom od njegovih vanih prijatelja bankara.
79
Izgleda da njegovi zaposlenici nikad nisu dvojili o njegovoj neprikosnovenoj ulozi suca
nadlenog za ukusno odijevanje i zapravo su mu bili izrazito vjerni. Jer bi im sve
nadoknadio svojim ostalim vrlinama. Njegovi pomonici Kolman Czito i George Scherff te
tajnice Muriel Arbus i gospoica Skerritt ostale su uz njega i u dobru i u zlu. Kad je ostario i
davao ve pomalo nesuvisle odgovore, novinari bi ga titili od njegovih vlastitih
nesmotrenih izjava. Znanstveni novinari Kenneth M. Swezey i O'Neill, jo maloljetnici u
doba kad su ga upoznali, gotovo da su ga tovali kao boanstvo. Hugo Gernsback, slavni
urednik znanstvenih tjednika i otac znanstvene fantastike, objavljivao bi sve Tesline
tekstove kojih se mogao doepati, drei ga barem jednako znaajnim kao Edisona.
Taj lik to je imao tako neobinu mo opinjavanja okoline nije bio okruen samo
piscima, industrijalcima i financijerima, ve su mu dolazili i glazbenici, glumci, kraljevi,
pjesnici, kipari, sveuilini profesori, mistici i ekscentrici. Bio je obasut poastima i
odlikovanjima, strani dravnici i vlade traili su njegove usluge.
Ljudi su ga nazivali arobnjakom, vizionarom, prorokom, nenadmaenim genijem i
najveim znanstvenikom svih vremena. Ali, to nije bilo sve.
Naime, bilo je i onih koji su ga zvali prevarantom i arlatanom, isto kao to su
povremeno napadali i Edisona kad bi objavljivao svoja otkria i hvalio se novinarima.
Kolege i znanstvenici sa sveuilita ni Tesli nisu opratali isti grijeh. Edisonova slava
nadivjela je te optube zato to je on poduzeo mjere predostronosti te se osigurao
golemim bogatstvom i moi, kao i velikim brojem sljedbenika. No, Tesli su dolari sipili
kroz prste kao pijesak i on je naposljetku ostao usamljen, udaljen i ravnoduan pred
miljenjem javnosti.
Njegov otar kritiar, Waldemar Kaempffert, znanstveni urednik novina The New York
Times, nazvao ga je intelektualnim udavom u ijem su smrtonosnom zagrljaju J. R Morgan i
pukovnik Astor postajali bespomona lovina. Kaempffert ga je opisao kao
srednjovjekovnog praktiara crne magije... mutnog poput nekog orijentalnog mistika te ga
istodobno optuio (umijeavi i povijesne metafore) da je beznadno zadrt i nazadni
viktorijanac, nesposoban prihvatiti novu atomsku znanost dvadesetog stoljea. A njegovi
kolege novinari, ruio ga je dalje Kaempffert, iako nisu mogli shvatiti ono o emu im
[Tesla] govori, bili su oduevljeni njegovim prijedlozima o komuniciranju s Marsom te o
beinom prijenosu elektrine energije na ogromne udaljenosti.7 U svojim je napadima
uspio snano nagovijestiti i to da meu prevarene prije svega ubraja novinare konkurentskog
lista, Herald Tribune. O'Neill poklanja Tesli isuvie povjerenja, pisao je Kaempffert, to je
rezultat adolescentnog oboavanja heroja. O'Neill je upoznao Teslu dok je kao potrko radio u
knjinici New York Public Library, a navodno mu je ak pisao pjesme. Kaempffertov stav
moda e nam razjasniti sljedea zgoda koju je opisao O'Neill:
Godine 1898. Tesla je u velikoj dvorani Madison Square Gardena odrao slavno
prikazivanje svog daljinski upravljanog broda i raznih vrsta torpeda. Kaempffert, koji je u
to doba jo studirao, drsko je uvukao slavnog znanstvenika u razgovor.
Vidim da biste jo vei brod mogli natovariti dinamitom, ubacio se, nagnati ga da
plovi pod vodom te jednim pritiskom prsta izazvati eksploziju dinamita kad god to
poelite, jednako kao to moete nagnati svjetlost da zasja na pramcu broda ili s udaljenosti
80
Kad ne bi bili zajedno, razmjenjivali bi poruke putem teklia ponekad i po tri ili etiri na
dan. Tijekom godina druenja Robertovo i Nikolino dopisivanje obuhvaalo je na tisue
pisama, no gotovo isto je toliko bilo i onih koje je Katherine odailjala gospodinu Tesli.
Naime, tako ga je oslovljavala ak i onda kad se vie nije trudila da u svojim porukama
prikrije snane osjeaje koje je gajila prema njemu. Nije dugo potrajalo da se Tesla dostatno
opusti da im nadjene i nadimke. Tako je Johnson dobio ime Luka Filipov po
legendarnom srpskom junaku kojemu se Tesla divio, a gospoa Johnson se pretvorila u
madame Filipov. Johnson mu je uzvratio tako to je poeo uiti njegov materinji jezik.
Pozivnice koje su mu Johnsonovi slali otkrivaju nam u kakav je frenetian drutveni ivot
izumitelj uronio u to vrijeme. Ako moe, navrati do nas kad od Van Allenovih krene
Leggettima...; Doi upoznati Kiplingove; eka te Paderewski; Treba se susresti s
barunom Kanekom.... U odgovorima koje bi Tesla naslovio: Za Filipove, potpisivao se
takvim frivolnim imenima kao, primjerice, Nikolaj L, ili inicijalima V. I. koji bi oznaavali
Velikog Izumitelja. Tako zaigran uspijevao je biti samo s nekolicinom prijatelja.
Zahvaljujui Johnsonovima Tesla je sada dobio pristup i povlatenom rezervatu u
kojemu su dokoni bogatai igrali igru ivota s fanatinom razmetljivou i vulgarnou.
Robert mu je opisao raskone bankete odravane u hotelu Delmonico, koje su prireivali
basnoslovni bogatai. Nazivali bi ih srebrnim, zlatnim ili dijamantnim veerama, ovisno o
tome koju je vrstu nakita trebalo staviti u ubrus ne bi li se nazonim damama pripravilo
ugodno iznenaenje. Ponekad, zbog iste potrebe da se uzbuenje i okusi, uokolo bi
kruile cigarete uvijene u novanice od stotinu dolara.
Ako i nije bio osobno nazoan, izumitelj je zasigurno u novinama itao o jo jednom
bizarnom okupljanju koje su nazvali imenom Siromana zabava. Dogaaj o kojem je rije,
odvijao se u staroj kamenoj kui, prebivalitu nekog koara sa Zapada. Gostima je naloeno
da se pojave u iznoenim, prljavim dronjcima. Sjedili su na tlu, pili pivo iz konzervi i jeli
ostatke hrane koje su im posluivali lakaji u svojim sveanim odorama, ali na drvenim
tanjurima. Suosjeajnost oito nije bila znaajka ovog zlatnog doba.
No, zanemarimo li pitanje dobrog ukusa, bogatstvo je imalo i svojih nepobitnih drai.
Jedina mogunost da se kod mene nae novi je da imam toliko novca da ga punim
akama mogu bacati kroz prozor, rekao je Tesla.11
U to je doba ivio u hotelu Gerlach, koji se promovirao kao obiteljski hotel, strogo
zatien od poara. Tavorio je u njegovim neglamuroznim prostorima te sanjario o hotelu
Waldorf na Petoj aveniji i njegovim zlatom bogato ukraenim listovima papira.
Osim to je upoznao Rudyarda Kiplinga, kojega su i on i Robert drali jednini od
najveih pisaca svoga doba, u domu Johnsonovih Tesla je upoznao i spisatelje Johna Muira i
Helen Hunt Jackson, skladatelje Ignacea Paderewskog i Antonina Dvoaka, primadonu Nellie
Melba te itavu paradu likova iz drutvenog ivota i politike.12 Tu je upoznao i nepoznatog, no
zapanjujue zgodnog, junjaka koji je upravo diplomirao na U.S. Naval Academy, mladog
mornarikog asnika Richmonda Pearsona Hobsona.
Tesli je ve bilo trideset i sedam godina, postao je pravi kozmopolit i nova ga se
poznanstva nisu lako dojmila. No, osjetio je neobinu privlanost prema ovom mladom
82
asniku, ije su djeake crte lica bile u neobinoj oprenosti s njegovim tamnim, pomno
njegovanim brcima. Hobson se, uz srpske junake kojima se Tesla divio, najvie pribliio
njegovu idealu muevnom, romantinom ovjeku od akcije koji u sebi objedinjuje
prirodnu inteligenciju i kulturno podrijetlo.
Meu zamjerke upuene Tesli ubrajala su se i aputanja o tome da je homoseksualac.
U nekim drugim vremenima ili u nekoj drugoj zemlji to ne bi previe utjecalo na njegovu
karijeru. No, u viktorijanskoj Americi i trezvenjakom drutvu inenjera u kojem se kretao
takva su govorkanja postala otrovni arsenal njegovih neprijatelja. Budui da se nikad nije
udostojio osporiti tra bilo koje vrste, jedino objanjenje svog celibatskog naina ivota koje
je ikada iznio bili su posebni zahtjevi koje je pred njega postavljao njegov rad. Meutim,
kako je to drutvu onoga vremena bilo neprihvatljivo, pritisci da se konano oeni nisu
jenjavali.
Povrh toga, Tesline razne fobije nisu ga inile vjerojatnim kandidatom za intimne
odnose. Meutim, u jednom je razdoblju zakupio raskoni apartman hotela Marguery na
zapadnoj strani Park avenije, dok je u isto vrijeme stanovao u drugom hotelu. Jednom je
prigodom Kennethu Swezeyju rekao da mu je potreban za susrete s posebnim prijateljima
i znancima. No, ta je izjava ostala otvorenom za mnoga tumaenja.
Johnsonovi su ga upoznali s mnogim ljupkim, nadarenim, i bogatim enama, koje su
ponekad posjedovale sve tri odlike. Za dobar dio njih govorilo se da ih je seksualno
privukao. On im nikad nije odgovorio na taj nain, premda je takva vrsta pozornosti oito
godila njegovu egu.
Te jesenje veeri kad je stigao do doma Johnsonovih i ve pred ulazom uo zvuke
Mozartove glazbe, odmah je prepoznao virtuozne ruke pijanistice. Marguerite Merington
bila je jedna od njemu najdraih osoba s kojima se volio druiti na veerama i prijemima.
ini se da su divljenje i osjeaji koje je gajio prema njoj bili vrhunac to ga je mogao
osjetiti za neku enu.
Ugledavi ga, Johnson ga odmah odvue kako bi ga upoznao s jednom visokom,
ozbiljnom djevojkom, odjevenom u skupocjenu francusku haljinu ukraenu cvijetom i
obrubljenu ipkom oko vrata. Kad se okrenula, njezine su ga ukasto-smekaste oi
iznenadile. Bio je siguran da se nikada ranije nisu sreli, ali te je oi ve negdje vidio. Neka
glumica, moda?
Gospoica Anne Morgan, rekao je Johnson. Gospodin Tesla. I ostavio ih.
Ona mu je lagano kimnula glavom i potom svoju pozornost iznova posvetila glazbi. Tesla
se nasmijeio samom sebi. Pa naravno. Njezine su oi iskazivale istu onu odlunu
inteligenciju koja se odmah mogla uoiti i kod njezina oca. Gotovo ju je mogao zamisliti
kako pripaljuje crnu cigaru. Johnson mu je priapnuo da se djevojka zaljubila u njega. Ako
je tako, oito je odluila niim to ne odati. Dojmilo ga se njezino dranje, oito steeno u
takozvanim kolama za mlade dame. Toliko bogata, a ipak tako draesna.
Kakva teta, pomislio je, to se djevojka uresila bisernim naunicama odmah su ga uinile
nervoznim. Uivao bi u razgovoru s njom, no biseri su se pobrinuli da mu to postane
nemogue. Moda e Robert biti toliko ljubazan da joj to napomene za ubudue.
83
Prema rijeima Elisabeth Marbury, Anne su tako dobro uvali pod staklenim zvonom da je
ostala pravo dijete. No, da je o tome trebao prosuditi Tesla, rekao bi da e ovo
samosvjesno stvorenje koje je stajalo pred njim vrlo brzo ostaviti svoju ahuru. Bilo bi
zanimljivo promatrati njezinu preobrazbu.
Zakljuio je da e Johnsonovi biti vie nego spremni zadirkivati ga ako odmah ne iskae
zanimanje za enidbu s kerkom J. Pierponta Morgana. Kao ambiciozan izumitelj kojemu
je bio potreban kapital, odmah je uvidio klopku koju je predstavljala situacija. Nije mogao
ohrabriti mladu enu u njezinim osjeajima, ali je morao na vrlo diplomatski nain uiniti
sve da ih ne povrijedi.
im je utihnula glazba oko njega su se okupili ostali gosti. Tih je dana bivao sreditem
pozornosti svih drutvenih okupljanja na kojima bi se pojavio. Ljudi su izbliza eljeli uti
nadarena govornika koji oarava svojim rijeima. Bogatai obino nisu bili jako kritiki
nastrojeni prema znanosti, a Tesla im je znao razbiti dosadu koju bi inae osjeali kad se
govorilo o tim pitanjima. Zauzvrat, on je uvijek doputao da mu mata poleti u nesluene
visine.
Meutim, ove im se veeri ispriao i potraio Margueritu, iju je iskrenost vrlo cijenio.
Uputivi joj pohvale za sjajnu izvedbu, pomalo je nespretno upitao: Recite mi, gospoice,
zbog ega i Vi ne nosite dijamante i nakit kao ostale dame?
Kod mene se ne radi o pitanju izbora, ree mu ona. No, kad bih i imala dovoljno
novca da se natovarim dijamantima, znala bih smisliti bolje naine da ga utroim.
I, to biste uinili s novcem kad biste ga imali? upita je sa zanimanjem.
Tada bih radije kupila kuu na ladanju, samo to ba ne bih uivala svakodnevno
putujui iz predgraa.13
Tesla je zasjao od zadovoljstva. Lijepa i nadarena ena, a odbija dragulje, On sebi nikada
nije zadjenuo ak ni ukrasnu iglu na kravatu, niti je nosio satni lanac.
Pa, gospoice Merington, kad ponem zgrtati svoje milijune, ree joj, rijeit u taj
problem. Kupit u itav jedan blok kua ovdje u New Yorku i u njegovu Vam sreditu
izgraditi vilu te posaditi drvee oko nje. Tada ete imati svoj dom na ladanju, a ipak neete
morati naputati grad.14
Nasmijala se, pitajui se moda nije li to neka vrsta prosidbe. No, vjerojatnije je kako je
zakljuila da Tesline rijei predstavljaju tek njegovo uobiajeno zadirkivanje.
Prema jednom od izumiteljevih bliskih prijatelja, Marguerite je kasnije tvrdila da je bila
jedina ena koja je ikada dodir nula Teslu. No, njegov prijatelj ba i nije vjerovao u to.
Nikad nije otkriven bilo kakav dokaz izumiteljeve intimnosti s njom ili bilo kojom drugom
enom.
Isti je taj pouzdanik rekao da se Anne Morgan bacila pred noge Tesli. No, ni tu nema
niega to bi poduprlo miljenje da je njih dvoje povezivalo ita vie od prijateljstva. Njihove
su se karijere razvijale usporedno, pri emu je Anne vlastitim zaslugama postala vrlo
znaajna ena. I premda se njezino ime povezivalo s velikim brojem poznatih mukaraca,
nikada se nije udala.
84
85
9. Uspon i pad
U jednom se kratkom razdoblju nanizalo gotovo previe uspjeha. Vijee za slapove
Nijagare, koje su Edison i lord Kelvin godinama uvjeravali u strahovite i smrtonosne
opasnosti izmjenine struje, objavilo je u listopadu 1893. godine upravo ono to je
Westinghouse i predvidio da se njegovoj tvrtki dodjeljuje ugovor za izgradnju prvih dvaju
generatora na Nijagari.
Rat struja, koji je tako dugo izazivao raskol u amerikoj industriji, zavrio je pobjedom
Teslina sustava izmjenine struje zahvaljujui prije svega Westinghouseovoj ustrajnosti.1
Nema sumnje da su velikim dijelom za to bila zasluna i njihova zorna prikazivanja na
Svjetskom sajmu u Chicagu.
Rat je zavren kompromisom tvrtka General Electric dobila je ugovor za izgradnju sustava
prijenosa i distribucije struje od slapova Nijagare do grada Bufallo. Obje su tvrtke podnijele
prijedlog da se postavi Teslin viefazni proizvodni sustav, jer je i General Electric pribavio
licencu za koritenje Teslinih patenata pa je stoga predloio postavljanje trofaznog sustava.
Westinghouseov prijedlog nudio je dvofazni sustav.
Godine 1895. Westinghouse je dovrio hidroelektranu koja je bila spremna isporuiti 15
tisua konjskih snaga struje, za ono vrijeme uistinu izvanredno dostignue. Sljedee je
godine General Electric dovrio sustav prijenosa i distribucije ime je omogueno da struja
potee dalekovodom dugakim oko 35 km, kako bi osvjetljavala grad Buffalo te postala
pogonskim sredstvom za njegov gradski prijevoz.
Iskoritavanje snage slapova Nijagare teklo je prema dogovorenim rokovima. Ljudi su s
potovanjem govorili o tome kao o jednom od svjetskih uda. Westinghouse je izgradio jo
sedam generatorskih jedinica koje su poveale proizvodnju struje na 50 tisua konjskih snaga.
General Electric izgradio je drugu elektrinu centralu, koja je takoer koristila izmjeninu
struju te jo jedanaest generatora.
Uslijedilo je jo jedno povijesno po prvi put. Izmjeninu struju isporuili su jednom
od njezinih prvih i najznaajnijih kupaca, poduzeu Pittsburgh Reduction, iz kojega je kasnije
nastala tvrtka Aluminium Company of America ili ALCOA.2 Nova metalurka industrija ekala je
visoke napone koje joj je mogla osigurati jedino izmjenina struja. Kako je Tesla i predvidio,
prerada aluminija ubrzo je omoguila razvijanje zrakoplovne industrije.
Zapanjujui aspekt Rata struja je taj da se on zapravo nastavio i do naih dana, poput
drevnog vjerskog sukoba. Jer, svi koji bi sedamdesetih godina dvadesetog stoljea naili na
neku od promidbenih kampanja General Electrica mogli su pogreno zakljuiti kako je ova
tvrtka sama ukrotila slapove Nijagare te da je Tesla bio tek jedan od izumitelja koji su se
natjecali za projekt izgradnje hidrocentrale.
Gardner H. Dales iz korporacije Niagara Mohawk Power Corporation prigodom svog obraanja
Amerikom institutu elektroinenjera 5. travnja 1956. godine prisjetio se neto tonije:
Ako je ikada ivio ovjek koji je stvorio tako mnogo, a koji je primio tako malo
priznanja bio je to Nikola Tesla. Viefazni sustav bio je njegov izum, a njegovo je prvo
86
koritenje snage slapova Nijagare, koje je provela Niagara Fali Power Company, postavilo temelje
energetskog sustava koji danas koristi ova zemlja, kao i sve zemlje irom svijeta...
Zapravo, Tesli su u tom razdoblju pohvale i priznanja stizala sa svih strana. Tek se kasnije
iskoritavateljima njegova genija zaboravljivost uinila znatno prikladnijom. 1890-ih godina
moglo se o njegovu imenu i postignuima gotovo bez prestanka itati na naslovnim
stranicama svih ozbiljnijih listova.
Novine i tjednici koji su se bavili znanou i tehnikom jednako su mu tako pjevali
hvalospjeve. The New York Times objavio je da njemu pripada neosporna ast to je
iskoritavanje Nijagare uinio moguim. Te je rijei potom ponovio i George Forbes u
tjedniku Electricity (broj od 2. listopada 1895.). Svjetski tisak popratio je vrlo opirno njegov
novi uspjeh. Crnogorski knez uruio mu je Orden zlatnog sokola. Ameriki institut
elektroinenjera dodijelio mu je Medalju Elliott-Cresson za uspjehe u istraivanjima visokih
frekvencija. A lord Kelvin, koji je sad bio velikoduan u hvalospjevima, objavio je da je
Tesla izumitelj koji je pridonio znanosti o elektricitetu vie nego ijedan ovjek prije
njega.
Uskoro su se sustavi za proizvodnju izmjenine struje zapoeli graditi i u New Yorku za
eljeznike nadvonjake i uline pruge, za elektrifikaciju parne eljeznice, a potom su se
ak proirili i na Edisonove podstanice.
Usprkos tome, izumitelja i Westinghousea muili su i zabrinjavali mrzovoljni i ljutiti
gubitnici. Tvrtka je bila primorana braniti svoje patente ulaganjem dvadesetak sudskih
tubi ukljuujui i onu za koju je svoj pravorijek Vrhovni sud ve izrekao i u svakoj je od
njih Westinghouse odnio uvjerljivu pobjedu. Podnio je i tubu protiv tvrtke General Electric
i drugih ali su se i one uspjeno okonale. No, kako je ve spomenuto, toliko strke stvaralo je
zabunu u javnosti i za sobom ostavljalo nesretne ljude. Neki od onih koji su nekada slavili
Teslu poeli su sada initi sve to mogu da mu nakode.
B. A. Behrend, kasnije potpredsjednik Amerikog instituta elektroinenjera i osoba koja
je pozorno pratila to se dogaalo u tadanjem javnom ivotu, napisao je: Neobina je
osobina neznalica da uvijek idu iz jedne u drugu krajnost pa su oni, to su nekad slijepo
oboavali gospodina Teslu i uznosili ga do mjere koja bi se mogla usporediti samo s
fanatizmom kojim javnost inae obasipa rtve javnog oboavanja, sada zduno prionuli da ga
ismiju.
Behrend je sve to smatrao vrlo tunim. Dodao je:
Ne mogu ni pomisliti na Nikolu Teslu da se ne raspalim i ne ponem osuivati nepravdu
i nezahvalnost kojom su ga nagradili kako javnost, tako i elektrotehnika struka.3
Izmoren od svega, izumitelj se vratio u New York odluniji nego ikada u tome da
vrijeme koje mu je potrebno za rad oslobodi od svih ostalih obveza, udei za tim da nastavi
ni manje ni vie nego est razliitih istraivanja.
S opremom za visoke napone poeo je ostvarivati takve rezultate da su mu se poele
otvarati bezbrojne mogunosti. Nadao se da bi pomou saznanja kako stvoriti umjetnu
munju otkrio ne samo kako nadzirati vremenske uvjete u svijetu, nego i kako prenositi
energiju beinim putem. A to ga je zauzvrat zaplelo u mreu istraivanja za koja se
87
plina. Metalne cijevi ispunjene plinom pri emu bi metal bio izolator, a plin vodi mogle bi
napajati fluorescentne arulje, a moda i neke druge ureaje koji jo nisu izumljeni.
Zapravo, to to je opisivao bila je prethodnica prijenosa mikrovalova.
Ta su istraivanja Teslu odvela do jedne od njegovih najveliajnijih koncepcija, do
nonog osvjetljavanja zemaljske kugle, tj. do naina osvjetljavanja cijele Zemlje i
atmosfere koja je okruuje, kao da je Zemlja jedna golema arulja. Teoretizirao je da su
plinovi koje nalazimo u atmosferi Zemlje na velikim visinama jednako razrijeeni kao i
zrak u njegovim djelomino vakuumiziranim cijevima te bi stoga mogli posluiti kao
izvrsni vodii za struje visoke frekvencije. Taj ga je koncept godinama zaokupljao. Na njega
je gledao kao na sredstvo koje bi prekooceanska putovanja i zrane luke uinilo mnogo
sigurnijima nou, ili pak kao na nain kojim bi se nou bez uline rasvjete osvjetljavali
itavi gradovi. Trebalo bi samo izvriti dostatan prijenos struja visoke frekvencije u pravom
obliku do gornjih slojeva atmosferskog zraka, na visinu od oko l O tisua metara pa ak i nie.
Upitan kako predlae izvrenje prijenosa struja do gornjih slojeva zraka, jednostavno je
odgovorio da to ne predstavlja nikakvu praktinu potekou. Imao je naviku da nikad ne
razotkriva svoje metode ako ih prije toga nije iskuao u praksi. Bila je to jedna od njegovih
ideja koju e biti primoran napustiti zbog nedostatka kapitala potrebnog za istraivanja.
Novinari bi ga ipak nastavljali ispitivati i spekulirati. Neki su nagovijestili da planira
iskoristiti jednu od svojih cijevi za bombardiranje molekula, kako bi usmjerio snaan snop
ultraljubiastih zraka u atmosferu, ionizirajui zrak na ogromnim udaljenostima i
pretvarajui ga tako u dobrog vodia elektriciteta na visokim frekvencijama. Ovo bi,
teoretizirali su, moglo osigurati nain sprovoenja do bilo koje eljene visine, na koju bi se
tako mogla odailjati struja visoke frekvencije.5 Kasnije, kad je bila izgraena njegova
zlosretna radiopostaja s velikim tornjem na Long Islandu, gornja platforma bila je
oblikovana tako da primi brojna leita snanih ultraljubiastih svjetiljki. Njihova svrha
nikad nije bila otkrivena.
Drugom je prilikom Tesla govorio o svom planu da iskoristi i Zemlju i gornje slojeve zraka
kao vodie elektriciteta, a donji stratum zraka izmeu njih kao izolator. Ta bi kombinacija
stvorila neku vrstu divovskog kondenzatora, sprave za pohranjivanje i pranjenje
elektriciteta. Ako se Zemlja pobudi elektricitetom, gornji slojevi zraka takoer e se
naelektrizirati putem indukcije. Tako bi cijela zemaljska kugla bila pretvorena u
Levdensku posudu, punei se i praznei naizmjence. Struja koja bi istodobno protjecala
kroz gornje slojeve zraka i kroz zemlju izazvala bi osvjetljavanje gornjih slojeva zraka, a to
bi osvjetljavalo cijeli svijet. Je li to nain koji bi Tesla predloio za odailjanje svoje struje u
gornje zrane slojeve? To nikada neemo saznati.
U svojim predavanjima odranim u Londonu 1892. godine s velikom se ljubavlju zadrao
na opisivanju najudnije i najosjetljivije vakuumske cijevi koju je ikada izumio. Pod
utjecajem struje visoke frekvencije ona bi izbacivala zraku koja je pokazivala nevjerojatnu
osjetljivost na sve vrste elektrostatskih i magnetskih utjecaja. S tom je cijevi znao izvoditi
neobine pokuse.
Kad bi objesio arulju na icu i kad su svi drugi predmeti bili udaljeni od nje, Tesla bi
samim svojim pribliavanjem zraku natjerao da odleti na suprotnu stranu arulje; a ako bi
89
hodao oko arulje, zraka je uvijek bila na suprotnoj strani od njega. Ponekad bi se zraka
poela divlje okretati oko arulje. Malim potkoviastim magnetom on je mogao usporiti ili
ubrzati njezino obrtanje, ovisno o poloaju magneta. Meutim, kad je bila najosjetljivija na
magnet, bila je manje osjetljiva na elektrostatske utjecaje. On ne bi mogao uiniti ni najmanji
pokret, ak ni trzaj miiem ruke, a da ne izazove vidljivo pokretanje zrake.
Tesla je vjerovao da se ona oblikuje uslijed nesavrene povrine stakla koja joj
onemoguava jednako prolaenje sa svih strana. Oaran tom pojavom, bio je uvjeren da bi
takvo sredstvo moglo postati vrijednim alatom u istraivanju prirode energetskih polja.
Ako u prostoru postoji bilo kakvo kretanje koje se moe izmjeriti, rekao je, ovakva bi
ga naprava morala otkriti. Ona je, moemo rei, svjetlosni snop u kojemu nema trenja, niti
inercije.
Mislim da bi ona svoju praktinu primjenu mogla nai u telegrafiji. S takvom
napravom moglo bi se, primjerice, slati telegrame preko Atlantika bilo kojom brzinom,
budui da njezina osjetljivost moe biti toliko velika da bi i najmanje promjene utjecale na
nju. Kad bi bilo mogue napraviti snaniji i vrlo uzan mlaz zraka, njegovi bi se otkloni
mogli lako i fotografirati.
Svoje je predavanje zavrio sljedeim komentarom: Pravo je udo to se na dananjem
stupnju znanja i steenih iskustava jo nije pokualo poremetiti elektrostatsko ili
magnetsko stanje Zemlje te izvriti prijenos ako ve niega drugog, a ono obavijesti....6
No, malena vakuumska cijev nije se pokazala korisnom u njegovim planovima ni kao
detektor elektrinih smetnji, a ni radiosignala s veih udaljenosti. Kad ju je Tesla pokuao
iskoristiti kao detektor, bilo ju je toliko teko prilagoditi da nije bila pogodna za bilo to
drugo osim za laboratorijska istraivanja.
Ali zato bi danas, kad se znanost poela zanimati za dosad slabo razjanjene bioloke
pojave, Teslina neobina vakuumska cijev mogla iznova pobuditi zanimanje. Mogla bi se,
primjerice, primijeniti u nadziranju autonomnih funkcija tijela zahvaljujui bio-feedback
tehnikama. Ili, mogla bi nam pomoi da shvatimo tajanstveni Kirlianov efekt. Kirlianova je
fotografija, u sprezi s Teslinom zavojnicom visokih frekvencija i napona, izazvala zanimanje
znanstvenika za auru ovjeka, jer je konano prostom oku otkrila ono to je oduvijek bilo
vidljivo psihikim medijima. Teslina istraivanja iz 1890-ih godina pokazala su da se
struja visokih frekvencija kree na povrini ili barem blizu povrine sprovodnih materijala,
slino pojavi supravodljivosti. Nagaalo se da bi korona koja se pojavljuje na Kirlianovim
fotografijama mogla predstavljati drugi oblik i modulaciju neke vrste nositeljeva polja,
koje okruuje iva bia. (I akupunkturne toke bi takoer mogle biti povezane s takvim
energetskim poljima). Stoga je mogue uzeti u obzir nagovjetaje suvremenih inenjera
kako bi Teslina hipersenzitivna vakuumska cijev mogla postati sjajnim detektorom ne
samo Kirlianovih aura, nego i drugih takozvanih paranormalnih pojava, ukljuujui i bia
koja obino nazivamo duhovima.
Od svog povratka u New York, Tesla je ivio gotovo pustinjakim ivotom. Prijatelji bi ga
uspijevali izvui iz laboratorija jedino kad se radilo o najprimamljivijim drutvenim
dogaanjima. Prekinuo je sa zabavama do dugo u no i svim drutvenim igrama. Robert i
90
preuveliavanje kad se kae da se na prste jedne ruke mogu izbrojiti ivue osobe koje bi
trenutno za ovjeanstvo bile vanije od tog mladog ovjeka moda se mogu nabrojiti
samo na palac jedne jedine ruke.12
Jedino su njegovi najblii suradnici znali sve o zapanjujuim rezultatima koje je postigao
u svojim znatno uznapredovalim istraivanjima vezanim za radio, beini prijenos energije,
daljinski upravljana prijevozna sredstva, ili pak o tome da je ve uspio otkriti efekte koje e
svijet ubrzo upoznati pod imenom rendgenska zraka, ili da se ve posve pribliio
otkrivanju jednog industrijskog izuma vezanog za proizvodnju tekueg kisika, koji e
ubudue postati vrlo unosan. Moda je upravo ta tvar i dovela do eksplozije jer poar je
navodno izazvao plinski iak zapalivi tkaninu natopljenu uljem na prvom katu, a potom je
dolo do brzih, meusobno povezanih eksplozija kroz itavo zdanje.
Pismo prepuno osjeaja, koje je napisala Katherine dan nakon poara, konano je stiglo do
njega. Rekla mu je koliko su dugo posvuda tragali za njim te kako se nada da e ga oni
moi utjeiti u njegovu nenadoknadivom gubitku.
Izgledalo je kao da ste i Vi nestali negdje u zraku... Dopustite da se uvjerimo kako ste jo
od krvi i mesa, da se mogu osloboditi ove jezive pomisli, preklinjala je. Danas mogu jo
dublje pojmiti svu strahotu i znaenje uasa koji Vas je pogodio, dragi moj prijatelju, pa
stoga moja strepnja za Vas sve vie raste. Jedino to mi jo preostaje su suze, a njih Vam ne
mogu poslati pismom. Zato sada ne doete k nama moda bismo Vam mogli pomoi ili
barem pruiti suosjeanje...13
U njezinu umu i dui tada vie; nije bilo nimalo upitno u kolikoj je mjeri ovaj tako
neobian i nedostupan mukarac poeo utjecati na njezin ivot i sreu.
93
94
Osim toga, godinu dana ranije Sir Oliver Lodge prvi put je emitirao Morseove signale
izmeu dviju zgrada na Sveuilitu Oxford, to je predstavljalo znaajnu udaljenost od
stotinjak metara. Izgradio je odailja i prijemnik tako da je u bakreni cilindar, otvoren na
jednom kraju, smjestio Hertzov iskriar i proizveo ultra-kratki elektrini val.
Tesla je objasnio ravnatelju Westinghousea da e naruenu opremu koristiti za svoje
oscilatore pa mu je njezina visoka djelotvornost bila od presudnog znaenja. Molim Vas,
preklinjao je, nemojmo tedjeti na trokovima. A to se cijene tie, posve u se pouzdati u
potenje tvrtke Westinghouse. Uvjeren sam da u toj tvrtki rade gospoda koja vjeruju u
budunost.2
Od potpredsjednika tvrtke i rukovoditelja prodajnog odjela pristigla su mu uvjeravanja
da je poiljka otpremljena kako je zahtijevao te da su mu za nju obraunali najnie mogue
cijene. Pa konano, kako ih je Tesla s vremena na vrijeme znao podsjetiti, i oni su imali
znatnu promidbenu korist jer je, predstavljajui svojih dostignua, rabio upravo njihovu
opremu.
Schmidu je pisao iznova, potiui ga da izradi to savrenije rotacijske transformatore. C.
E Scotta, glavnog elektroinenjera u Pittsburghu, pourivao je da pokua skratiti
dogovorene rokove za izgradnju transformatora: Moj rad iznenada je prekinut upravo kad
sam razvio najzanimljivije dijelove odreenih ideja, pa mi je nuno potreban narueni
ureaj kako bih mogao zapoeti sve iznova.
Nakon nekoliko tjedana Scott je primio jo jednu poruku kojom ga je takoer pourivao:
Ovaj rad gotovo da je od presudnog znaenja za moje zdravlje, pa se nadam da e njegov
nastavak na mene dobro djelovati.
ak i dok je iznova pribavljao opremu, Tesla je mozgao o zamamnoj ponudi Edwarda
Deana Adamsa i njegovu prijedlogu da udrue snage u novoj tvrtki iza koje bi stajala mona
financijska kua Morgan. Bio je vrlo sumnjiav jer je ve vidio kako je Morgan preuzeo tvrtke
Thomson-Houston i Edison Electric Company te od njih stvorio General Electric. Dobro se sjeao da
su se iznenada predomislili i zaprijetili autonomiji Westinghousea. Razmiljajui na taj nain,
donio je jo jednu od mnogih pogrenih financijskih procjena prihvativi 40 tisua dolara
od Adamsa i odbivi bilo kakvo vee udruivanje.
Njegov dobar prijatelj Johnson bio je jedan od onih koji su mislili da grijei jer si time
uskrauje sigurnost koju je pruala kua Morgan. No, Tesla je samo uzdahnuo, rjeito
rairio svoje duge ruke i poeo mu objanjavati da time titi svoju dragocjenu slobodu.
Nema dvojbe, vjerovao je da e s 40 tisua dolara do isplativosti razviti barem neke od
svojih izuma s kojima se pribliio uspjehu. Samo, kao i obino, podcijenio je imbenik
vremena i trokove koji su za to bili vezani.
Nijedan izum za moga ivota, pisao je Mihajlo Pupin, nije pobudio toliko zanimanje
cijelog svijeta kao to je otkrie X-zraka. Svaki fiziar naglo je napustio sve svoje
istraivake probleme i naglavce se bacio na to istraivanje...3
Rntgen je svoje otkrie objavio u prosincu 1895. godine. Edison, koji je zaglibio u
viegodinjim i na kraju bezuspjenim nastojanjima da magnetskim putem pronae zlato i
druge kovine, brzo je poslao brzojav svom nekadanjem suradniku pourujui ga da sve
95
Oaran novom tajanstvenom silom, Tesla je pripadao onima koji su u poetku odbijali
povjerovati da postoji ikakva opasnost.
Uvjeren da je pronaao nain za "stimuliranje" vlastitog mozga, uvijek je iznova svoju
glavu izlagao zraenjima.
"Vanjski obrisi lubanje mogu se jednostavno dobiti pri izlaganju od 20 do 40 minuta",
pisao je. "U jednom izlaganju od 40 minuta posve jasno dobiven je ne samo obris ve i
one duplje... donja eljust i spojevi s gornjom eljusti i lubanjom,
meso, pa ak kosa." 12
Zabiljeio je i udnovato djelovanje tih pokusa na samom sebi: "...velika potreba za
spavanjem i osjeaj da vrijeme prolazi
neobino brzo. Bilo je to openito umirujue djelovanje, a u gornjem dijelu glave osjeaj
topline. Pa i moj pomonik potvrdio je tu sklonost spavanju i dojam brzog protjecanja
vremena."
Upravo su ga takva djelovanja vie nego ikada uvjerila da prilikom zraenja u lubanju
prodiru materijalna strujanja. Zato je i bio prvi koji je smatrao da bi se X-zrake mogle
koristiti u svrhe lijeenja moda kako bi "projicirale kemikalije na ljudsko tijelo".13
Danas je teko procijeniti stupanj izloenosti kojemu se podvrgnuo. Zapravo, kada se
radi o mozgu, do danas nije poznato koji su njegovi rasponi tolerancije pri izlaganju
poljima radiofrekvencija visoke energije.
Izlaui se X-zrakama, Edison je otetio oi. Jedan od njegovih pomonika obolio je od
raka koe koji se postupno irio i od kojega je nakon nekoliko godina preminuo.
Tesla je podrobno opisao uinak X-zraka na vlastite oi, tijelo, ruke i mozak, razlikujui
opekotine koe od onog to je smatrao unutarnjim djelovanjem X-zraka. U proljee 1897.
godine nekoliko tjedana muila ga je neka tajanstvena bolest. Izvijestio je o uestalim,
iznenadnim i snanim bolovima u oima izazvanim opremom za X-zrake, kojoj je inae
najee izlagao svoje ruke.
"U ozbiljnim sluajevima", zapisao je, "koa bi postala dubinski obojena i mjestimice
crna, a po njoj bi se oblikovali runi mjehuri. Debeli slojevi koe otpadali bi i otkrivali ivo
meso...
Naravno, to bi posve prirodno popratila gorua bol i groznica.
Imao sam nesreu da sam prisustvovao ozljedi te vrste, i to na abdomenu mog dragog i
revnog pomonika jedinoj nezgodi koja se tijekom mog sveukupnog laboratorijskog rada
dogodila nekom drugom, a ne meni." 14
To se dogodilo nakon izlaganja od samo pet minuta, ali na udaljenosti od samo desetak
centimetara od cijevi visokog naboja.
Osim ovih oteenja koe, primijetio je da takvo zraenje izaziva i osjeaj topline
duboko u mesu, to je bila injenica koja ga je nadahnula za nastavak rada vezanog za
lijeenje.
99
Danas je poznato da mogu postojati dvije vrste X-zraka tvrde i meke, to znai da
meke imaju veu valnu duljinu i manju energiju. Lake se apsorbiraju od tvrdih Xzraka. No, i takve sadre visoku energiju u usporedbi s ultraljubiastim ili vidljivim
svjetlosnim zrakama.
Istraivanja su vrlo brzo uvjerila Teslu da su potrebne i sigurnosne mjere. Na svom
predavanju o praktinoj izradi i sigurnom radu s opremom za X-zrake, koje je 6. travnja
1897. odrao na Akademiji znanosti u New Yorku, iznio je svoja zapaanja o opasnostima
koje prate rad s rendgenskim zrakama. Ve je testirao zatitne ureaje od raznih metala pa
su se ubrzo nakon njegova predavanja posvuda poeli upotrebljavati olovni zasloni.
U tom je trenutku u izumiteljev ivot ula vana osoba. U pripremama za navedeno
predavanje na Akademiji znanosti, katodne cijevi i zaslone nabavio je njegov novi revni
pomonik George Scherff.
Scherff mu je u poetku bio tajnik, da bi kasnije postao njegov financijski i pravni
savjetnik, rukovoditelj ureda, dioniar, desna ruka i veliki prijatelj. Tijekom uestalih
novanih neprilika bio mu je gotovo uvijek i pouzdani izvor manjih zajmova. Posve predan
Tesli tijekom dobrih i loih vremena, postao mu je najvjerniji zaposlenik kojega se nikada
ne bi odrekao.
Scherff se nikad nije alio na duge sate rada, slabu naknadu za poslove koje obavlja ili na
povremene lakomislenosti svog nadreenog. ak i kad je trebao zakinuti vlastitu obitelj
kako bi izvukao Teslu iz neke tekoe, dobri i skromni Scherff bi i to uinio. Nikad se nije
pobunio zbog injenice to je uvijek bio gospodin Scherff, vjerni slubenik, ali nikada
privatno ili drutveno ravnopravan. Iskreno je oboavao Teslu, o njegovim poslovima znao
je mnogo vie od bilo koga drugog i prije bi umro nego govorio o privatnosti izumitelja.
Ako je iza ijednog velikana stajao vjeran prijatelj i drug, bio je to George Scherffiza Nikole
Tesle.
Mnoge je i dalje zabrinjavalo zbog ega iza slavnog pronalazaa ne stoji neka dobra
enska dua. Od znaajnih ljudi oekivalo se potomstvo za dobrobit zemlje. Godine 1896.
Teslu u brane vode nisu pourivali samo pisci traerskih kolumni. Tim su se pitanjem
poela baviti i tehnika glasila kao to su Electrical Review, American Electrician i Electric Journal.
Vjetina njegova izbjegavanja takvih zadiranja u privatnost ogleda se na kraju dugog
intervjua koji je dao novinaru njujorkog Heralda. Ovaj ga je jedne noi, posve izmodenog i
iscrpljenog, uhvatio u zadimljenom kafiu. Jo bi mu ponekad mislima proao pakao patnji
zbog zastoja koji je nastao nakon to mu je izgorio laboratorij, no izvjestitelju se inilo da u
njegovu pogledu moe nazrijeti kako ga ozbiljno titi jo neto.
Bojim se, zapoeo je Tesla, da Vam veeras ba neu biti ugodan sugovornik. Naime,
danas sam gotovo poginuo.15
Tog je dana na jednom od ureaja preivio strujni udar jaine od gotovo 3,5 milijuna
volti.
Iskra duine gotovo jednog metra bljesnula je zrakom, rekao mu je, i udarila me u
desno rame. Vjerujte mi, osjetio sam stranu vrtoglavicu. Da pomonik nije odmah iskljuio
struju, bio bi to moj kraj. Ovako mi je na desnoj strani grudi ostao oiljak gdje me struja
100
udarila, a na arapi spaljena peta kroz koju je napustila moje tijelo. Naravno, jaina struje
bila je krajnje mala, inae bi sigurno bila kobna.16
Vjerojatno je ak umanjio svu strahotu te nesree zbog Edisonove dugotrajne kampanje
protiv smrtonosne izmjenine struje.
Novinar ga upita koliko te iskre mogu biti duge.
esto sam u laboratoriju na svojim ureajima za visoke napone dobivao iskre koje bi
bljesnule itavom njegovom duinom ili irinom, gotovo devet ili deset metara, ree mu.
Zapravo, nema granica za njihove duine, iako ih moemo vidjeti samo u prvih nekoliko
metara jer je bljesak tako brz... Da, posve sam siguran da bih mogao dobiti iskru duine
kilometar i pol, i znam da to ne bi bilo toliko skupo.
Upitan je li pretrpio mnogo ozljeda i nezgoda tijekom svog rada sa strujom, on odgovori:
Svega nekoliko. Mislim da to u prosjeku nije bilo niti jednom godinje, a moji ureaji
nisu nikada nikoga ubili. Naime, konstruiram ih tako da oni, ma to se dogodilo, ne mogu
nikoga ubiti. Najozbiljnija nesrea koja mi se ikada dogodila bio je onaj poar u mom
laboratoriju prije dvije godine. Nitko ne zna to sam sve njime izgubio.
Na trenutak je zastao razmiljajui. Zatim je, nastavljajui govoriti u treem licu, poeo
objanjavati glavni razlog sjete i tuge u ivotu jednog pronalazaa.
Tolike ideje roje se njegovim umom jedna za drugom da dok mu tako prelijeu
mislima dospijeva dohvatiti tek poneku od njih, a i od njih e tek nekolicinu dovesti do
savrenstva. Zato se esto i dogaa da ga pretekne neki drugi pronalaza, koji je u sebi
zaeo iste ideje, i ostvari ih. Ah, kaem Vam, to uistinu izjeda srce.
Kad mu je laboratorij izgorio, ree, uniten je i ureaj koji je posve novom metodom
pretvarao zrak u tekuinu. Nalazio sam se na samom pragu uspjeha, no u mjesecima zastoja
i obnove koja je uslijedila jedan njemaki znanstvenik rijeio je taj problem....
Bio je to Linde koji ga je preduhitrio u tom znaajnom i isplativom otkriu dobivanja
tekueg kisika. Tesla je ve tragao za umjetnim materijalima kojima bi izolirao elektrine
vodove zamrzivaa.
Tih sam dana bio posve obeshrabren, rekao je, toliko da nisam vjerovao kako bih
mogao smisliti bilo to drugo osim obine elektrine terapije koju sam davao sam sebi. Jer,
struja umornom tijelu daje upravo ono to mu je najvie potrebno ivotnu silu, snagu
ivcima. Ona je veliki lijenik, kaem Vam, moda i najvei od svih lijenika.
Upitan zapada li esto u depresiju, rekao je: Moda ne tako esto... Svakog ovjeka
umjetnike naravi iz depresije vraa veliki entuzijazam koji ga zahvaa i gura naprijed. Moj
je ivot u cjelini vrlo sretan, sretniji od bilo kojeg ivota kojega se ovog trena mogu
sjetiti.
Opisao je i bezgranino uzbuenje koje u njemu izazivaju istraivanja. Ne mislim da
ikoje uzbuenje, zbog kojega bi moglo zatreperiti ljudsko srce, moe nalikovati na ono
koje osjeti izumitelj kad vidi kako se neto to je sam osmislio u svom mozgu pretvara u
uspjeh... Takvi osjeaji dovode do toga da ovjek zaboravlja na hranu, spavanje, prijatelje,
ljubav, ba na sve.
101
102
11. Do Marsa
Katharineina pisma upuena Tesli odavala su podjednako njezine neprestane promjene
raspoloenja, kao i postojano zanimanje za Teslu. Uz vremenski odmak teko je odrediti to
bi se trebalo zakljuiti iz tih njezinih neobinih poslanica. Srdane i intimne, ponekad bi
prestajale trenutak prije nego e se pretvoriti u prava ljubavna pisma, ali ako je Katharine i
smjerala na to, Tesla je zasigurno nije ohrabrivao.
Na prijem 3. travnja 1896. godine pozvala ga je napominjui da ju je posljednji put kad ga
je vidjela uspio razvedriti iako je izgledao boleljivo, a sada mi je opet potrebno takvo
razvedravanje. Spomenula je i da se radi o Uskrsu. Uvijek sam se pitala znate li uope za
velike promjene koje se dogaaju oko Vas, pisala mu je. Znate li, primjerice, da dolazi
proljee? Nekad me sama ta spoznaja inila sretnom, a sad mi donosi jedino tugu. To mi
toliko znai da bih najradije pobjegla... raspala se, odvojila. eljela bih da, poput Vas, mogu
neprestano i uvijek ivjeti jednakom rutinom, bez stanke, ivei svoj vlastiti ivot onako kako
Vi kaete da ga ivite. Ne znam ijim ivotom ivim, ali mi ne izgleda kao da je moj vlastiti.
Vidite, dakle, da se sutra uveer jednostavno morate pojaviti.1
Johnsonovi su jedan dio toga ljeta proveli u Maineu, no odvojenost od izumitelja uspjela
je samo uveati Katharineinu tugu i njezinu zabrinutost za njegovo zdravlje.
Grijeite, dragi moj prijatelju, i to gotovo kobno, pisala mu je. Mislite da Vama nije
potrebna promjena i odmor. A zapravo ste toliko umorni da i ne znate to Vam je
potrebno...2
Odgovarajui na ta topla pisma, Tesla bi je zadirkivao ili bi joj poslao cvijee kad bi mu
pao na um taj sitni znak panje. Moda je osjeao da bi se tu mogao nai na varljivom
podruju. Robert mu je takoer bio prijatelj, a Robert je volio Katharine, pa... Ipak, u svemu
tome barem nije trebao brinuti o svojim osjeajima. Teko da je ikada upoznao ranjivost te
vrste.
S Johnsonom se dopisivao o religiji, pjesnitvu te o tome hoe li ipak pozirati jednom
poznatom slikaru za portret u svibanjskom izdanju tjednika Century. Povremeno bi i njihovo
dopisivanje zahvatila iznimna srdanost, pa bi Tesla Johnsonu, osim Dragi Luka, napisao
i: Drago mi je to vidim da me jo uvijek voli...3
Iako sam nije bio vjernik koji odlazi u crkvu, Tesla je drugima preporuivao religiju kao
sjajan izlaz za mnoge probleme. U tom razdoblju, kad ga je strepnja zbog raznih izuma
gotovo nepodnoljivo titala, a lisnica mu jednako nepodnoljivo zjapila prazna, poeo se
zanimati za budizam. Budizam i kranstvo, vjerovao je, postat e najvanije religije u
budunosti. Stoga je Johnsonu poslao knjigu o budizmu, na to mu je ovaj odgovorio:
Vitee, nisam znao da ste se posvetili ovoj vrsti slube, no poto sam ovo proitao, mislit u
na Vas ee nego inae a to, vjerujte, nije rijetko.4
Nakon nekoliko dana, kad su ga Johnsonovi ponovo pozvali na veeru, zbijao je ale na
raun svoje slabosti prema otmjeno odjevenim ljudima: Ako bude i drugih gostiju
(obinih smrtnika) , neu doi. No dolaze li vam Paderewski, Rntgen ili gospoa Anthony
103
dugotrajnim parnienjem osporavati Marconi; no prije toga Tesla e tuiti Talijana zbog
krenja njegovih prava.8
Patent pod brojem 613 809, koji mu je takoer odobren, podnio je 1898. godine.
Opisivao je uporabu daljinski upravljanih vozila. Radilo se o jo jednoj spektakularnoj
mogunosti primjene beinog prijenosa. Nestrpljivo je ekao priliku kako bi javnosti
prikazao ne samo radio ili prvi prodor u automatizaciju ve oboje odjednom.
Godinu dana prije, kad je stigao u Buffalo radi govora povodom putanja u rad elektrane
na slapovima Nijagare, odmah nakon to je tvrtka General Eletric dovrila postavljanje svojih
vodova, Tesla je objavio da se nada kako e mu se sad ispuniti najdrai san, naime, prijenos
energije od postaje do postaje bez uporabe ikakvih vodova koji bi ih spajali...9 Nazoni
dostojanstvenici i gosti inenjeri, industrijalci, financijeri sluali su ga pomijeanih osjeaja.
inilo se da je taj nadareni luak nakanio itav sustav, koji je tek otvoren, uiniti zastarjelim
prije nego je proradio, i to ba kad je poeo obeavati dobru zaradu. No ubrzo su novine
irom svijeta objavljivale kako je Tesla razvio opremu koja ne samo da prenosi energiju i
obavijesti kroz Zemlju na udaljenosti i do tridesetak kilometara, ve je moe odailjati
beinim putem kroz zrak.10
Tesla je bio toliko uvjeren u to da je izjavio kako e za kratko vrijeme biti mogue
komunicirati i s Marsom.
Tu izjavu objavio je Electrical Review, opisujui kako je gospodin Tesla izumio ureaj za
proizvodnju golemih elektrinih napona koji znatno premauju sve to se dotada koristilo i
kojim se struja moe dovesti do postaje na visini na kojoj prorijeena atmosfera moe
slobodno provoditi posebno dobivenu struju. Na udaljenosti na kojoj energiju treba
komercijalno koristiti potrebno je odravati drugu postaju na otprilike jednakoj visini kako
bi se struja odailjala i primala, te je potom usmjeravati do zemlje posebnim ureajima za
njezino transformiranje i koritenje.11
Uz lanak su bili objavljeni i nacrti strujnih usmjerivaa koji su postizali elektrini napon
od 2,5 milijuna volti dobivenih iz jedne jedine zavojnice. Druga glasila prikazala su goleme
uvrene balone koji bi se koristili za odravanje postaja na zahtijevanim visinama.
Tesla sada predlae, nastavljao je Electrical Review, da se bez uporabe ikakvih vodova
iskoriste prirodni mediji zemlja i zrak za prijenos golemih koliina energije na
udaljenostima od nekoliko tisua kilometara. To se ini poput sna, poput bajke iz '1001
noi'. Ali, sva nevjerojatna otkria do kojih je Tesla doao tijekom niza godina napornog
rada... potvruju da je njegov rad na tom podruju nadiao stupanj laboratorijskih pokusa,
te da je spreman za praktina testiranja na industrijskoj razini. Uspjenost njegovih
nastojanja znai da e struja dobivena iz izvora kakav je Nijagara postati dostupna u svakom
dijelu svijeta, ma koliko on bio udaljen.12
Neki od lanaka koji su se pojavili u to vrijeme izvjetavali su o tom cilju kao o fait
acompli, tj. svrenom inu, tiskajui naslove poput Tesla elektrificira itavu zemaljsku
kuglu! i njima sline. Mihajlo Pupin proitao je Teslinu tvrdnju o tome kako je u stanju
komunicirati s Marsom, pa je svecu doseljenika u Ameriku uputio nijemu molitvu za
zabludjelog brata. Zajedno s ostalim kolegama iz svijeta znanosti pitao se to e biti
105
sljedee? Jo davno, dok je kao djeak uvao stoku po panjacima vojnih pograninih
podruja Kraljevine Srbije, nauio je vanost Zemlje kao vodia akustine rezonancije. On i
ostali pastiri zaboli bi nou svoje noeve u zemlju te zaspali s uima posve blizu njihovim
otricama. Tako bi ih i najmanje kretanje stada ili pribliavanje rumunjskih kradljivaca
kroz kukuruzite odmah trgnulo iz sna.
Kasnije je Pupin shvatio da bi oscilator koji emitira elektrine valove mogao premostiti
mnogo vee udaljenosti kada bi jedan od njegovih polova bio spojen sa Zemljom. No,
govoriti o slanju beinih signala na Mars izgledalo je isuvie besmisleno, jer ne bi
postojala akustina rezonancija Zemlje koja bi pokrivala velike udaljenosti.
Meutim, Teslu takva razmiljanja nisu zaustavljala pa je izradio opremu koja je uistinu
nadilazila sve dotad vieno. Oblikovao je mnoge oblike, veliine i inaice Tesline zavojnice
ili transformatora visokog napona, ukljuujui i plono-spiralni transformator, koji je
konstrukcijom i oblikom bio sjajno poboljanje, a njime je mogao proizvoditi struju napona
jaine mnogo milijuna volti.
Jedan od glavnih problema vezanih za ureaje vrlo visokih napona bio je gubitak koji je
nastajao uslijed oblikovanja korone i drugih pranjenja, ime se ozbiljno smanjivao
konani rezultat i ograniavalo postizanje najveeg mogueg kapaciteta. Kako bi rijeio te
probleme, Tesla je uspio razviti vrlo jednostavna i elegantna rjeenja.
Najprihvatljivijim dizajnom smatrao je transformator koji je imao sekundarni dio u
kojemu su dijelovi, nabijeni visokim naponom, imali velike plohe te su bili rasporeeni u
prostoru du idealno zaobljenih povrina s velikim radij uima zakrivljenosti, pri emu su
morali biti na prikladnim razmacima, tako da posvuda osiguraju malu elektrinu gustou
povrine. Na taj nain nije moglo doi do istjecanja ak ni kad je vodi bio ogoljen. Takav je
oblik na kraju bio slubeno potvren kao plono-spiralna zavojnica.
U svom laboratoriju postavio je dvoobrtni primarni krug koji je razvukao oko prostrane
sobe. Upravo je tu zavojnicu, s pripadajuim prekidaima strujnog kruga, kasnije poslao u
Colorado da pobuuje njegovo pojaalo-odailja. Primarni krug je bio ukopan u zemlju i
vjerojatno je imao posebne osobine kao to su vrlo veliki promjer i mnotvo vlakana.
Uz takvu opremu osjeao je da vie nema granica; poruka na Mars moe se odaslati gotovo
jednakom lakoom kao i u Chicago.
Otkrio sam da praktiki nema granica za napone koji se mogu postii, objanjavao je u
mjeseniku Electrical Review, i otkrio sam najvaniju od svih injenica na koju sam naiao
tijekom istraivanja ovih podruja. Jedna od njih bila je da atmosferski zrak, koji inae
predstavlja sjajnu izolaciju, slobodno provodi struje velike snage koje mogu proizvesti
ovakve zavojnice... Provodljivost zraka toliko je velianstvena da se pranjenje koje se
dobiva iz jednog jedinog terminala ponaa onako kako bi se ponaalo kad bi atmosfera bila
razrijeena. Druga injenica bila je da provodljivost ubrzano raste to je atmosfera
razrjeenija i to se elektrini pritisak vie poveava, do te mjere da su na visinama, koje vie
ne omoguuju prolaz obinih struja kroz atmosferu, ipak prolazile one struje koje je
generirala jedna takva zavojnica, i to takvom lakoom kao da se radi o bakrenoj ici.13
Rekao je da je slijedom toga dokazao kako bi se goleme koliine elektrine energije
106
mogle prenositi kroz gornji sloj zraka na gotovo sve zamislive udaljenosti. Shvatio je i ono
to je smatrao jednako znaajnom injenicom: da pranjenje elektrine energije od nekoliko
milijuna volti izaziva snano oslobaanje duika iz atmosfere te ga potie da se spaja s
kisikom i drugim elementima. Ta energina djelovanja i snana pranjenja ponaaju se
toliko neobino, rekao je, da bih se esto znao preplaiti kako e na kraju zapaliti i
atmosferu, strahovita mogunost koju je Sir William Crookes svojim prodornim umom ve
razmatrao. Tko zna je li takva nesrea zaista mogua?
Elektrina rezonancija nije izvorno bila Teslina ideja, jer je lord Kelvin prvi iznio
matematiki prikaz pranjenja kondenzatora; no Tesla je iskoristio njegovu bezlinu
matematiku jednadbu kako bi joj udahnuo ivot.
Kad je Electrical Review 1899. godine objavio lanak u kojem se Tesla pribojava mogunosti
da zapali samo nebo, objavljeno je i nekoliko zapanjujuih fotografija koje prikazuju
izumitelja za vrijeme rada na konstruiranju ureaja.14 Jedna od njih zabiljeila je
spektakularno izbacivanje munja jaine otprilike osam milijuna volti u pokusu vezanom za
beini prijenos elektrine energije na velike udaljenosti. Druga prikazuje izumitelja kako u
ruci dri veliki bljetavi vakuumizirani balon jaine 1500 svijea, bez ikakvih icanih
spojeva, svjetlost koja bi fotografu olakala posao. Frekvencija je izmjerena u milijunima
titraj a u sekundi.
Trea slika prikazuje Teslu u trenutku oputanja sa zavojnicom koju pobuuju valovi
oscilatora smjetenog na udaljenosti i ugoenog na kapacitet njegova tijela koje je
zatieno od ozljeda odravanjem poloaja na vorinoj toki na kojoj se snane vibracije
najslabije osjeaju. Pritisak na kraju zavojnice osvijetljene snanim tracima svjetla iznosio
je gotovo pola milijuna volti.
Posljednja fotografija u tom strunom i sjajnom nizu popraena je sljedeim opisom:
U ovom pokusu tijelo operatora nabijeno je velikim naponom jer se nalazi u
izravnom dodiru s oscilatorom. Fotografija prikazuje vod s limenom ploicom
odreene veliine koju'-on dri u ruci. Operator se nalazi na vrhu statikog elektrinog
vala, a vod i ploicu osvjetljava zrak to ih okruuje. Za osvjetljavanje itavog laboratorija
koristi se samo jedna od vakuumskih cijevi. Iako je smjetena na znatnoj udaljenosti na
stropu, jarko svijetli, pod utjecajem vibracija koje joj odailje tijelo operatera.
Teslu su takve arolije oduevljavale, a za kritiare, koji bi mogli pomisliti da ga vie
zanimaju takvi efekti od korisnih uinaka, uvijek bi dodao kako sve to ima i svoju praktinu
primjenu. Pomou sredstava kao to su elektrina rezonancija i tono sinkronizirani krugovi,
rekao je, duik bi se mogao ekstrahirati iz zraka i iz njega bi se moglo dobivati vrijedno
duino gnojivo. Pa i svjetlost, rasprujua poput one koju daje Sunce, mogla bi se
proizvoditi znatno jeftinije od one koja se dobiva uobiajenim nainima, i to aruljama koje
nikada nee pregorjeti.
Njegove tvrdnje zvuale su poput utopije: Zemlja bi bila osloboena gladi i naporna rada;
itav bi svijet meusobno komunicirao; nadzirali bi se vremenski uvjeti; za rasvjetu ne bi vie
bilo granica; i na kraju, ali ne manje vano, sve bi to dovelo do povezivanja s raznim oblicima
ivota za koje je bio uvjeren da postoje na drugim planetima. Za Marsovce je drao da su
107
statistika izvjesnost.
U meuvremenu, njegovim ovozemaljskim prijateljima ivot je tekao uobiajenom
koloteinom. Katharine mu je poslala otro i zajedljivo pismo, pozivajui ga na jo jedan
od svojih prijema i podsjeajui ga koliko zanemaruje prijatelje. Djeca Johnsonovih su
odrastala i ona je ve mogla zamisliti dan kad vie ni njima nee biti potrebna. Vrijeme je
letjelo, a nju su poele progoniti tugaljive misli o prolaznosti ivota i smrtnosti ljudskih
dua: Ostavite ve jednom one milijunae, visoke doktorske titule koje Vas okruuju,
Waldorf i Petu aveniju..., pisala mu je, i zamijenite ih jednostavnim, obinim ljudima koji
se odlikuju jedino veliinom svojih slabosti...
Kojeta sam ula o Vama sigurna sam da neke od tih stvari ne znate ni Vi sami i umirem
od elje da Vam ih sve ispripovjedim, ali naravno, Vama nije stalo do toga da ih sasluate.
Znate li da se u proljee, u rano proljee, spremam za odlazak u inozemstvo i, tko zna,
moda me ova toliko poznata i draga mjesta vie nee vidjeti. I zato, ako me niste posve
zaboravili, ili ako niste zaboravili da sam Vam draga ja sam zaboravila zaboraviti. Bolje Vam je
da doete sada i opet ponovno.
Ah, kako brzo prolaze dani! Tako mi je malo dana preostalo u ovim mojim godinama,
stigla je jesen i mi se vraamo iz naeg ljetnog utoita, a potom e odmah proljee i mi
iznova odlazimo, poet e jedno novo i beskonano dugo ljeto, kao da vie nema zime.
Budite ovjek, budite ljubazni i doite. Znate da je to Robertov prijem. Moda ete doi
barem zbog njega.15
Izronio je iz svog laboratorija i pojavio se na prijemu. Neko je vrijeme nastojao biti
obzirniji. U pisanicu Palai Johnsonovih spomenuo je Lukin sjajan prijevod srpske
poezije i rekao da je tri primjerka te knjige poslao na adrese triju kraljica amerikih
kraljica, mogao bih dodati. Ujedno je pozvao Johnsonove na sveanost koju prireuje u
Waldorfu, prije nego mi ponestane novca. Poslao je i vjetropirasto pisamce Gospoi
Johnston, ljepotici bala, na ijoj je omotnici mnogo godina kasnije Agnes Johnson Holden
napisala: Teslino zadirkivanje mame namjernim iskrivljavanjem rukopisa i njezina
prezimena.
Neko se vrijeme inilo da su se s njegovim ponovnim pohaanjem prijema opet vratila
stara vremena. No ubrzo ga je njegov laboratorij opet obuzeo u cijelosti. Tesla je ve dugo
istraivao podruje mehanikih vibracija, primjerice s vibrirajuom platformom na kojoj je
Marku Twainu dopustio boraviti za zabavu i iz zdravstvenih razloga. Neoekivani uinci
pojavili bi se posve iznenada i gotovo odjednom.
Jednog dana 1898. godine, testirajui siuan elektromehaniki oscilator, bez ikakvih ga
je posebnih namjera privrstio na potporni eljezni stup koji je bio postavljen kroz itavu
zgradu u ulici East Houston br. 46, a protezao se sve do pjeanog poda u podrumu tog
zdanja.
Ukljuivi prekida, udobno se zavalio u naslonja kako bi promatrao i biljeio sve to e
se dogaati. Takvi su ga ureaji oduvijek opinjavali, jer kako bi se brzina poveavala, oni bi
postizali rezonanciju prvo s jednim predmetom iz njegove radionice, a potom bi se poeli
redati i ostali. Tako bi se, primjerice, neki komad opreme ili namjetaja iznenada poeo
108
samo desetak minuta, ta bi se zgrada sruila nasred ulice. Istim oscilatorom mogao bih sruiti
i Brooklynski most za manje od jednog sata.
Ni to nije bilo sve. Pohvalio se Bensonu da bi na isti nain mogao raspoloviti i samu
Zemlju rascijepiti je kao to bi djeak raspolovio jabuku, i tako zauvijek okonati karijeru
ovjeanstva. Oscilacije Zemlje, nastavio je, odvijaju se periodiki, u razmacima od otprilike
jedan sat i etrdeset devet minuta. To znai da e, udarim li sad u tlo, val kontrakcije proi
kroz nju i vratiti se za jedan sat i etrdeset devet minuta u obliku ekspanzije. injenica je da
se Zemlja, kao i sve ostalo, nalazi u stanju neprestanog vibriranja. Ona se bez prestanka
stee i iri.
Sad pretpostavimo da tono u trenutku kad poinje njezino stezanje izazovem eksploziju
jedne tone dinamita. To bi ubrzalo njezino stezanje, a za jedan sat i etrdeset devet minuta
dolo K do jednako ubrzanog vala irenja. Kad se val irenja smanji, recimo da opet
izazovem eksploziju druge tone dinamita, time bih jo vie poveao val stezanja. Recimo
da sve to ponavljam svaki put iznova. Ima li ikakvih dvojbi o tome to bi se dogodilo? U
mojoj ih glavi nema. Zemlja bi se rascijepila na dvoje. Prvi put u svojoj povijesti ovjek
posjeduje spoznaju kojom bi mogao utjecati na ono to se dogaa u svemiru!
Kad ga je Benson upitao koliko bi mu vremena bilo potrebno da raspolovi Zemlju na taj
nain, skromno je odgovorio: Za to bi trebali mjeseci; moda ak i godina ili dvije. Ali,
nastavio je, za samo nekoliko tjedana mogao bih Zemljinu koru dovesti u takvo stanje
vibriranja da bi se ona uzdizala i padala i stotinama metara, izbacujui rijeke iz njihovih
korita, razarajui zgrade i praktiki cijelu civilizaciju. Na veliko olakanje obinih smrtnika,
Tesla je kasnije donekle ublaio tu tvrdnju. Naelo zasigurno ne bi zakazalo, rekao je, ali bi
bilo nemogue postii savrenu mehaniku rezonanciju Zemlje.
Kao i obino kad bi osvanule u novinama, Tesline izjave imale su natruhe egzibicionizma.
No, isto tako, njegova su istraivanja u osnovi uvijek bila na mjestu. Zapravo, nalazio se na
poecima zasnivanja nove znanosti koju je nazivao telegeodinamikom koja ga je dovela
do znaajnih rezultata. Zamijetio je da bi se ista naela osciliranja mogla iskoristiti za
otkrivanje udaljenih predmeta, kakvi su podmornice ili brodovi. Takoer, nadao se da bi
uporabom mehanikih vibracija uz poznatu konstantu Zemlje mogao otkriti nain tonog
odreivanja poloaja naslaga zlata i naftnih polja. Tako je postao zaetnikom suvremenih
tehnika eksploatiranja da.
Tesla se sloio s teorijom koju je postavio O'Neill da bi itav niz meusobno povezanih
iroskopa, smjetenih u podrujima s velikom opasnou od potresa, mogao u jednakim
intervalima prenositi potisne udare u Zemlju, ime bi se postigla rezonancija u njezinim
povrinskim slojevima koja bi stvorila neku vrstu plonog pritiska prije nego bi nastali jai
potresi. Danas svjedoimo o iznova pobuenom zanimanju seizmologa za takve tehnike
otkrivanja i onemoguavanja potresa.
Opisao je stroj (za ije je daljnje razvijanje kasnije nastojao zagrijati i Westinghousea) koji
bi u sebi utjelovio umijee telegeodinamike. Tvrdio je kako je uz njegovu pomo u zemlju
odaslao mehanike valove duge oko deset kilometara, ali mnogo manje amplitude od one
koju imaju valovi potresa, pri emu su oni na toj udaljenosti izgubili vrlo mali dio svoje
snage. Oni nisu trebali prenositi elektrinu energiju, nego omoguiti prijenos poruka do bilo
110
kojeg mjesta na svijetu gdje bi se primale siunim depnim prijemnikom. Takve bi poruke
mogle putovati bez obzira na postojee vremenske uvjete. Kad su ga novinari nagovorili da
im opie taj ureaj, rekao je samo da se radi o cilindru izraenom od najfinijeg elika koji se
u zraku odrava pomou jedne vrste energije koja je u naelu stara, ali ju je nevjerojatno
pojaao zahvaljujui tajnim postupcima i o njegovom statorskom dijelu. Snani impulsi
usmjereni na lebdei cilindar djelovali bi na statorski dio, a kroz njega i na Zemlju.
Od te ideje nije se razvilo nita. No Tesla se itava ivota drao mogunosti mehanike
rezonancije kao oruja kojim je prestravljenim graanima New Yorka kroz znanost
utjerivao strah u kosti, slian strahu od gnjeva Bojega. Rekao je novinarima da bi mogao
proetati Empire State Buildingom i pretvoriti ga u vrlo kratkom vremenu u masu kra i
ruevina. Bio bi mi potreban samo maleni oscilator, naprava tako mala da stane u dep.
Da bi se taj mali oscilator pokrenuo, potrebne su samo 2,5 konjske snage. Prvo bi, rekao je,
otpale kamene ploe s proelja. Potom bi se uzdrmao itav elini kostur nebodera, pa bi se
ponos i slava Manhattana sruila kao kula od karata. U tom bi trenutku Superman vjerojatno
strpao tu sitnu napravu u dep i polagano se udaljio, moda recitirajui odlomak iz Fausta.
Tek tada bi njegovi kritiari imali zbog ega prokleti taj dan.
to god nastojao postii takvim pretjeranim izjavama oboavanje svojih sljedbenika,
zavist ostalih znanstvenika, uzbunjivanje dunosnika jedno ostaje sigurno: Tesla nije
nailazio na ravnodunost. Uostalom, ravnodunost javnosti nije si ni mogao dopustiti.
Naime, sve je vie izgledalo da ga sudbina neprestano prisiljava na izravno takmienje s
majstorom opinjavanja javnosti, sjajnim i ve ostarjelim arobnjakom iz Menlo Parka.
111
12. Roboti
Nova 1898. godina zatekla je Edisona i Teslu u posve izjednaenoj utrci oko toga tko e od
njih svojim nevjerojatnim tvrdnjama vie zabezeknuti umove obinih smrtnika. Novosti o
njihovu djelovanju irile su se posvuda, pa su tako stigle i do San Francisca gdje je
izvjeteno da se Edisonu pripisuje objava kako moe fotografirati misli. Nikola Tesla rekao
je njujorkim novinama da je 'uspio obuzdati zrake sunca' te da e se one koristiti kao pogon
za strojeve i za dobivanje svjetlosti i grijanja. To je istraivanje jo bilo na svom poetnom
stupnju, no on je ve objavio kako nema nikakvih mogunosti da zakae. Jer, otkrio je
metodu proizvodnje pare dobivene iz zraka Sunca. Para e pokretati parni stroj, a on e
proizvoditi struju... 1
Teslina solarna naprava svojim je oblikom bila posve jednostavna, rekao je izumitelj, no
kad bi je u potpunosti opisao, ostali bi mu mogli oduzeti samu ideju, patentirati je i tako
nadzirati taj blagoslov neba, koji on kao svoj besplatni dar namjerava pokloniti itavom
svijetu. Usprkos tome, Chaunceyju McGovernu iz lista Pearson's Magazine dopustio je da
vidi njegov izum za koji je ustvrdio da u sebi sadri jedan jedini skriveni faktor.
U sreditu velike prostorije natkrivene staklenim krovom njegove postaje za dobivanje
solarne energije na podlozi od azbesta i kamena smjestio je golemi cilindar, izraen od
debelog stakla. Uokolo su se nalazila zrcala presvuena azbestom, koja su odbijala suneve
zrake ravno u stakleni cilindar.2 Cilindar je uvijek morao biti napunjen vodom, na koju bi se
onda djelovalo tajnim kemijskim postupkom za koji je izumitelj rekao da je jedini sloeni
dio cijelog sustava.
Kada bi sunce sijalo itavog dana, zahvaljujui tom kemijskom postupku kojim se voda
lako podvrgava toplim, proizvodila bi se para koja bi na uobiajeni nain pokretala parne
strojeve. Zauzvrat, oni bi proizvodili struju za domainstva i tvornice zapravo, toliko struje
da bi se proizvodili i vikovi koji bi se mogli pohranjivati za oblane dane.
Izumitelj je i sam rekao kako oekuje da e ga ismijati zbog razvijanja tako jednostavnog
sustava. Trokovi dobivanja takve energije bili bi minimalni, a on je vjerovao u suprotnosti
s iskustvima nadolazeih narataja kako bi trebalo biti jednostavno usavriti akumulatore
koji bi u sebi mogli pohraniti struju za jednu godinu, za sluaj da se stroj pokvari. Taj bi
sustav bio, objavio je, puno prirodniji nain od postojeeg u kojem se ljudi uz velike
napore i gubitke ivota sputaju u utrobu Zemlje kako bi iskopali neto ugljena koji e
onda kratko vrijeme pokretati strojeve, pa se ubrzo moraju vraati dolje po nove koliine.
Zaista, on se nadao da e vidjeti kako njegov solarni ureaj zamjenjuje ne samo grijanje na
ugljen, ve i na drva, a takoer i sve druge pogonske izvore za dobivanje svjetlosti i
grijanja.
Tesli je prebacivanje vlastitih izuma u radne oblike predstavljalo sve vee tekoe, jer je
gotovo sve radio osobno, pri emu bi ga neprestano salijetale nove ideje i odvlaile mu
pozornost. Koliko je poznato, njegov solarni sustav nikad nije uao u komercijalnu uporabu.
Na iste je probleme naiao kod svojih novih vakuumskih cijevi za fotografsku rasvjetu.
Robertu Johnsonu je napisao: Siguran sam da sam dobio svjetlo koje e za snimanje
112
fotografija biti bolje i od danjeg svjetla, ali jednostavno ne nalazim vremena za njegovo
usavravanje... Potom je napravio itav niz snimaka glumca Josepha Jeffersona kako bi
provjerio to tajnovito novo svjetlo. (Pet godina prije snimio je, takoer s Jeffersonom kao
modelom, prve fotografije ikada napravljene fosforescentnim svjetlom.3) Zatim je The New
York Times izvijestio: Umjetnost fotografije ubudue e biti neovisna o sunevoj svjetlosti i bit
e osloboena neugodnosti i bljeskova izazvanih svjetlima flea, ukoliko su utemeljene
tvrdnje
Nikole Tesle o njegovu posljednjem otkriu vakuumskih cijevi.4 list The Electrical
Review Teslinu je cijev proglasio najneobinijom ikada vienom vakuumskom cijevi.5
Fotografije izraene pomou nje bile su tiskane u svim novinama. No, nakon toga se o toj
cijevi vie nije mnogo ulo.
Njegovom su se glavom rojile misli i o drugim vrstama praktinih izuma, neprestano
ratujui s temeljnim istraivanjima koja su mu bila draa. George Westinghouse poslao mu
je hitan zahtjev da mu osmisli jednostavan i ekonomian ureaj za pretvaranje izmjenine
u istosmjernu struju... Industrijalac iz Pittsburgha zanimao se za pretvaranje struje
izmeu ostalog i za pogon elektrinih vlakova. Tesla je odmah odgovorio da je i sam
dugo razmiljao o tom problemu pa tako raspolae ne samo jednim, ve nekolicinom
ureaja koje samo treba uklopiti u strujni krug, a za svima njima postoji prava jagma.
Bio je uvjeren, a to je i objavio, da bi po propisno izgraenim prugama vlakovi pokretani
izmjenino-istosmjernom strujom mogli sigurno putovati i brzinom od tri stotine
kilometara na sat. Kao i obino, njegova je izjava zaokupila matu javnosti te izazvala
njegove kolege izumitelje. Westinghouse je unajmio jedan od Teslinih konvertora. U to je
vrijeme izumitelju posudio 6 tisua dolara kako bi nastavio s drugim izumima, koji su bili
na raznim stupnjevima razvoja. Tesla u tom trenutku nije ba bio pri novcu, ali barem nije
imao dugova.
U svibnju je princ Albert od Belgije posjetio Sjedinjene Drave te meu mjesta svojih
obilazaka ukljuio i Teslin laboratorij. To ga je iskustvo zapanjilo, rekao je, dodavi da
izumitelj spada meu one Amerikance koji su na njega ostavili najdublji dojam.
Tesla, koji nikad nije podcjenjivao koristi od takvih vanih posjeta, telegramom je
predloio Georgeu Westinghouseu da pozove princa u posjet u njegovu domu u Pittsburghu.
Westinghouse je to prihvatio kao sjajnu ideju. Pritom je princu Albertu i njegovoj sviti
pokazao i svoju elektranu na slapovima Nijagare.
U meuvremenu je izdava William Randolph Hearst polagano pripremao naciju na rat
sa panjolskom. udan splet okolnosti doveo je do toga da je Teslin trenutak slave, koji mu
je svakako trebao pripasti, ukrao jedan od njegovih najbliskijih prijatelja.
Hearstov djelatnik u Havani, Frederick Remington, telegrafirao je svom gazdi: Sve je
mirno. Ovdje nema nikakvih neprilika. Nee biti rata. Htio bih se vratiti. Na to mu je
velikan odgovorio: Molim, ostati. Vi se pobrinite za slike, ja u se pobrinuti za rat.6
No, princ Albert nije bio prvi princ koji je posjetio slapove Nijagare. Godine 1860. slapove je jo kao
mladi posjetio i Bertie, princ od Walesa, koji e kasnije postati engleski kralj Edward VII, te poelio da ga
spuste niz slapove u bavi, kako je to pred njim uinio i jedan francuski akrobat. To mu je bilo zabranjeno.
113
Hearst je u pravome ratu vidio jedino rjeenje bitke koja se u tadanjem New Yorku
vodila izmeu njegova lista Journal i Pulitzerova Worlda. Njegovi su uvodnici uperili svoju
otricu na panjolsku zbog navodnih okrutnosti prema plemenitom kubanskom narodu.
A kad je ratni brod Maine tajanstveno eksplodirao i potonuo u pristanitu u Havani, to mu
je bilo dovoljan izgovor da cijelu zemlju gurne u kal osvetoljubivosti. Ameriki Kongres,
pozivajui se na napise u novinama, tijesnom je veinom izglasao objavu rata protiv
panjolske.7
Amerikanci su posve opijeni rodoljubnim tiskom koji im je nudio lai i izmiljene
krizne situacije, to je ukljuivalo i upozorenja od opasnosti invazije panjolske flote na
gradove smjetene na istonoj obali odgovorili pravom histerijom.
panjolska nije imala ni najmanje elje za osvajanjem Sjedinjenih Drava, i to borbom u
kojoj ne bi imala nikakva izgleda za pobjedu. Usprkos tome, ameriki obrambeni stroj
stavljen je u puni pogon; luke su bile osnaene i utvrdama koje su se trebale oduprijeti
zamiljenom neprijatelju te borbenim snagama okupljenima pod amerikom zastavom.
Chauncy Depew, bivi dravni tajnik drave New York, izrazio je miljenje kako Amerika
nikada ne bi objavila rat panjolskoj da je odluka o tome bila preputena predsjedniku
McKinleyju, a ne Kongresu koji je vrlo prijemiv za raspoloenja to vladaju u narodu. I
britanski veleposlanik James Bryce, uasnut suludim pripremama i laima koje je
svakodnevno itao u novinama, izjavio je da se nada da takav stav zemlje nee ostaviti trajne
nasilnike tragove u nacionalnom karakteru. Na to mu je The New York Times uznosito
odvratio da se njegovi istupi u korist potiskivanja enskog roda teko mogu nazvati
nasilnikima. To se odnosilo na Hearstov romantini kriarski rat to ga je poveo radi
oslobaanja i spaavanja kubanske pobunjenice koju su njegovi ameriki itatelji
poznavali samo kao Miss Cisneros.
Bubnjevi domoljublja udarali su u venama svakog pravog sina domovine; ak su i
milijarderi poeli povlaiti poteze junakih razmjera. Tako je Hearst, primjerice, uputio
pismo predsjedniku Sjedinjenih Drava: Gospodine, molim Vas da kao dar Sjedinjenim
Dravama, bez ikakvih postavljenih uvjeta, prihvatite moju parnu jahtu Buccaneer. No, u
istom je pismu bez ikakvih uvjeta izdava zatraio da se njemu dodijeli mjesto
zapovjednika jahte. Amerika mornarica mudro je prihvatila jahtu, ali je kapetana odbila. J.
Pierpont Morgan puno je promiljenije ponudio Vladi svoju jahtu Corsair, ali na prodaju.
Jedne proljetne veeri, usred nacionalnog ludila, Tesla i Johnsonovi zatekli su se u
drutvu njihove keri Agnes i zgodnog mornarikog porunika, Richmonda Pearsona
Hobsona. Veerali su u hotelu Waldorf-Astoria. Bio je to prvi izlazak Johnsonove keri u
drutvo odraslih, te posljednje pojavljivanje mladog porunika koji je poslije navratio u
Teslin laboratorij da bi se oprostio od njega, jer je trebao krenuti na tajni mornariki zadatak.
Upravo u trenutku njihova pozdravljanja, na vrata laboratorija banuo je novinar Pressa,
vodeeg lista u Philadelphiji.
Dr. Tesla, ujem da imate beini ureaj pomou kojeg e se moi komunicirati s ratnim
brodovima udaljenim stotinama kilometara, usopljeno je ustvrdio.
To je tono, odgovori mu pronalaza. No, ne mogu Vam o tome iznijeti nikakve
114
pojedinosti. Jedan od razloga zato Vam nita ne mogu rei je taj to u biti ponosan ako se
ureaj bude mogao koristiti na brodovima. Time u pomoi svojoj zemlji jer e nam on
donijeti veliku prednost.
Tada se Vi smatrate dobrim Amerikancem? iskuavao ga je novinar.
Ja, dobrim Amerikancem?! Pa ja sam bio dobar Amerikanac i prije nego to sam
ugledao ovu zemlju. Prouavao sam njezinu povijest; upoznao neke od njezinih ljudi, divio
sam se Americi. U srcu sam bio Amerikanac i prije nego to sam pomislio da u jednom
ovdje ivjeti.
I dok je novinar vrljao njegov odgovor, Tesla se nadovezao.
Kakve samo mogunosti ova zemlja prua ljudima! Ovaj je narod tisuu godina ispred
naroda u bilo kojoj drugoj zemlji svijeta. To su veliki, slobodoumni i velikoduni ljudi. Ni u
jednoj drugoj zemlji ne bih nikada postigao ono to imam ovdje.8
On je to uistinu mislio. Bila je to istina. Zaboravio je vremena kad su ga prevarili Edison,
njegovi upravitelji i drugi poslovni ljudi, kad su vodei ameriki znanstvenici napadali
njegov viefazni sustav ili ismijavali njegova predvianja. Ponekad je jednostavno to bilo
tako. No, isto je tako bila istina i to da se nadao kako e nakon skore izlobe u Madison
Square Gardenu za svoja najnovija uda pobuditi i zanimanje Vlade.
Ameriki narod spreman je brzo pruiti pomo i odati priznanje, nastavio je. Da, ja
sam jednako dobar Amerikanac kao i svi ostali. Dodue, nemam to prodati Vladi Sjedinjenih
Drava, ali zatrebaju li joj moje usluge u bilo kojem obliku, one su im na raspolaganju.9
Samo, u to uzavrelo doba ovjeku neto tamnije puti i stranog naglaska nije ba bilo lako
biti Amerikancem. Lovci na strane pijune razmiljeli su se zemljom. Policija je najee
okretala glavu kad bi spazila kako u pokrajnjoj uliici tuku i napadaju nekog nesretnog
panjolsko-amerikoga graanina. Ponekad bi takve pijune hvatali i pripremali za
moguu deportaciju.
Andrew Carnegie zapravo je samo izrazio opeprihvaenu enju kad je predvidio:
Naskoro emo dospjeti do rase koja engleski jezik govori kao materinji i koja e biti kadra
sprijeiti mnoga zla u svijetu.
Teddy Roosevelt podnio je ostavku na poloaj pomonika tajnika u mornarici i poeo
se baviti regrutiranjem onih lanova Knickerbocker Cluba koji su bili voljni pristupiti
postrojbi Rough Riders. Pukovnik John Jacob Astor prihvatio se uvjebavanja topnikih
jedinica. Kauboji i Indijanci iz plemena Sioux pohrlili su pod stijeg. U meuvremenu su iz
panjolske poele pristizati vijesti o pobunama i ustancima, a s Kube o umiranju od gladi.
Na kraju svega, est puta vie amerikih vojnika umrlo je na Kubi od kolere i tifusa nego od
panjolskih metaka.
Trenutak koji je izumitelj Tesla, naporno radei, tako eljno oekivao doao je usred
vojnih manevara. Prva elektrotehnika izloba u Madison Square Gardenu zbog toga je
kasnila s otvorenjem. eljeznice su bile zakrene zbog jedinica u pokretu i prijevoza vojnih
zaliha, pa su zato kasnili i neki izloci. Zasjenjena veim dogaajima, izloba je bila gotovo
istisnuta s novinskih stranica. Kao vrhunac svega, poelo je i kiiti. No, unato tome, na
115
dolara.
Ustvrdio je da bi nekoliko takvih daljinski upravljanih plovila moglo napasti i razoriti
itavu jednu armadu temeljito je unititi u roku od jednog sata, pri emu neprijatelj ne bi
ak ni ugledao protivnika, niti bi znao kakva ga to sila unitava.
Kad se ta stvar proula, primio je pismo Marka Twaina, koji se tada zatekao u Austriji:
Imate li ve austrijski i engleski patent za sav taj ruilaki uas koji ste izumili? I, ako ih
imate, biste li mi naveli cijenu, kako bih ja preuzeo koncesiju za njih i prodao ih? Jer,
upoznao sam premijere obiju zemalja, a i premijera Njemake; isto tako i Wilhelma II.
Ostat u u Europi jo godinu dana.
Kad je grupa zainteresiranih ljudi jedne veeri u hotelu vodila raspravu o sredstvima
kojima bi se nacije mogle uvjeriti u to da se pridrue Caru i da doe do razoruanja,
savjetovao sam im da tragaju za neim drugim... a ne za razoruanjem na papiru koji je
potroan materijal... Rekao sam im, naime, da pozovu velike izumitelje koji e pronai
neto protiv ega bi flote i vojske bile bespomone i da e tek to uiniti daljnje ratovanje
nemoguim. Nisam ni sanjao da Vi ve radite na tome te da se pripremate za uvoenje
razoruanja i trajnog mira na Zemlji na jedan tako praktian i neizbjean nain.
Znam da ste vrlo zaposlen ovjek, no hoete li ukrasti malo vremena i javiti mi se?13
Ali, Teslina je ideja bila suvie napredna za one koji su tada bili zadueni za obranu Amerike
pa su je proglasili neostvarivim snom. ak i oni vojni slubenici koji su gledali manevre
patuljastog broda na izlobi, proglasili su sve tek laboratorijskim pokusom koji se nikad ne
bi mogao primijeniti u stvarnim borbenim uvjetima.
Teslini izloci u Madison Square Gardenu nesumnjivo su predstavljali najproroanskiji
dogaaj na toj izlobi, no i ostali su se izumitelji potrudili oko svojih izloaka. Marconi je bez
ikakvog odobrenja iskoristio Teslin oscilator da bi pokazao kako se mine mogu razarati
ispaljivanjem kubanskog ispaljivaa dinamita pomou Marconijeve beine telegrafije.
Izum koji je predstavio Edison ubrzo e biti proglaen najobinijom budalatinom; bio je to
magnetski separator rude.
Pupin, predsjednik Drutva elektrotehniara New Yorka, Edison i Marconi, mona i
pametna trojka, bili su sad zdrueni vjerom u financijske i komercijalne mogunosti to ih
je pruao beini sustav. Ali, jo ih je neto zbliavalo njihova rastua zlovolja izazvana
Teslinim uspjesima.
Tesla i Johnson pratili su novosti vezane za ratna dogaanja i pomorske bitke iz dana u
dan, nadajui se da e uti poneto o tajanstvenom zadatku koji im je oteo prijatelja
Hobsona. Jer, od njega samog nisu dobili nikakvih izravnih vijesti jo od njegova naglog
odlaska poetkom svibnja.
Prvom polovinom lipnja panjolski admiral Cervera, ije je boravite postalo predmetom
svakojakih nagaanja po amerikim novinama, ukotvio je svoje ratno brodovlje u luci
Santiago kako bi se opskrbilo potrebnim zalihama ugljena. Pribliila mu se mnogo
nadmonija amerika flota. Na topovnjai New York bio je i porunik Hobson, iako to nije
znala ni njegova obitelj, a ni prijatelji. Proteklo je vrijeme proveo na intenzivnoj obuci
117
Teslu je u stvarnost grubo vratio njegov knjigovoa i prijatelj George Scherff, koji mu je
ukazao na injenicu da im ponestaje novca i da mnogi njegovi izumi jo nisu u cijelosti
dovreni. Meu njima je bilo i stvari koje bi bile isplative i potrebne ljudima, naglasio mu
je. Primjerice, lijenici i boleljive osobe neprestano su se raspitivali za Teslin jastui,
ureaj za toplinsku terapiju. Na njemu je dosta radio, ali ga nije stigao usavriti za trite.
Samo, gdje da pronae vremena i pozabavi se razvijanjem takvih stvari?
Tijekom zime 1898. uivao je u obnovljenom druenju s Johnsonovima i odbio
uobiajeni broj primljenih pozivnica za razna drutvena dogaanja.
Dana 3. studenoga poslao je pisamce Dragoj Kate, izrekavi koliko mu je drago to su
prihvatili njegov poziv za subotu i dodavi: Iako se radi o danu plebejaca trgovakih
putnika, prodavaa, idova i drugih drutvenih trilobita, oekujem da e biti sjajno.14
U svojoj je pozivnici dodao da e na prijem utroiti gotovo itav svoj mjeseni prihod,
no ne strahujte od toga da e biti neto ekstravagantno, jer je u mojoj privatnoj riznici
upravo nailo vrijeme privremene oseke... Ali, ubrzo u postati multimilijuna i tada u rei
zbogom svojim prijateljima na Lexington aveniji!
Ubrzo nakon toga, pozvan Johnsonovima i upitan koga bi elio kao partnera tijekom
veere, posve je oekivano naveo Margueritu. Dolazi li ona, rekao je, zasigurno stiem i
ja.
Dana 3. prosinca Hobson se vratio na Manhattan i poela se planirati jo jedna proslava.
Tesla u svom pismu Katharini kae:
Drago mi je... Sad konano moemo odrati tu veeru. Predloio je da bismo poslije
mogli svratiti i do laboratorija te spomenuo i izvjesnu damu koja luduje od sree to e
upoznati Hobsona. Opisujui je kao veliku i slavnu linost, rekao je da zna koliko Filipovi
gladuju za upoznavanjem takvih ljudi. A dodao je i ovo: Ne elim rei nita pogrdnog o
toj dami, no za moj je ukus jednostavno... dakle, mislim da ete Vi izgledati sjajnije nego
ikada. Upozoravam Vas da se ona sprema osvanuti u grimiznoj haljini duboka izreza, ali
budui da je ona velika umjetnica, mora joj se dopustiti ta lakoumnost... Nju u smjestiti
izmeu Luke i Hobsona, a Vas izmeu heroja i sebe...
Tesline tvrdnje o njegovom prvom robotiziranom vozilu ubrzo su poeli napadati
njegovi kolege znanstvenici. Tako je u listu Electrical Review osvanuo lanak N. G. Wortha
pod nazivom Teslina istraivanja elektrikom nadziranih plovila, u kojemu je autor
istaknuo svoje miljenje kako bi tu metodu nadziranja mogao iskoristiti i neprijatelj.15
Tesla je Johnsonu u Century poslao pismo, zahtijevajui od njega da ne odgovara na
napad i da ne pie u njegovu korist:
Znam da ste Vi plemenit momak i odan prijatelj pa se, zamjeujui Vau srdbu zbog
nepozvanih napada, pomalo pribojavam da biste je mogli i izraziti. Preklinjem Vas da to ne
Povremeno bi kod Tesle znao izbiti antisemitizam, to nije bilo nimalo neuobiajeno meu neidovima
onog vremena. Tako je jednom zgodom pozvao jednu od svojih tajnica i prosiktao joj prije odlaska na
obavljanje povjerenog joj zadatka kao da se radi o otkrivenju neke posebne istine: Gospoice! Nikad ne
vjerujte jednom idovu!
119
uinite ni pod kojim uvjetima, jer biste me time uvrijedili. Neka se moji 'prijatelji' samo
pokazuju u pravom svjetlu, tako mi je drae. Neka se samo dre bezvrijednih shema iz svojih
znanstvenih drutava, protive zaslunim izumiteljima, bacaju pijesak u oi onima koji bi
mogli vidjeti svoju e nagradu primiti na vrijeme...
Vrlo bih lako mogao opovrgnuti tvrdnje to se navode u tom lanku ve i samim
pozivanjem na miljenja koja su izrazili ljudi kao to su lord Kelvin, Sir William Crookes,
Lord Rayleigh, Rntgen i drugi, i koja su dokaz koliko visoko potuju i cijene moje
radove. No, ne elim to uiniti zato to taj napad nije vrijedan ikakve pozornosti...16
Pod naslovom Znanost i senzacionalizam njegov rad i metode rada kritizirao je i
tjednik Public Opinion.17
Mnogo godina nakon toga, Tesla je u svojoj kratkoj autobiografiji otkrio da je na daljinski
upravljanim ureajima aktivno poeo raditi jo 1893. godine, premda mu je sama ideja o
tome sinula i prije. Idue dvije ili tri godine izgradio je nekoliko mehanizama kojima se
upravljalo s udaljenosti te ih pokazao posjetiteljima svog laboratorija, ali je poar u
laboratoriju prekinuo njegov rad.
Godine 1896., napisao je, ...izradio sam ureaj koji je mogao izvoditi mnotvo
operacija, ali zavretak tog posla odgodio sam za kraj 1897. godine... A kad se prvi put
pojavio poetkom 1898. godine, izazvao je senzaciju kao nijedan moj izum dotad.
Osnovni patent dobio je u studenom, i to tek nakon to je glavni ispitiva doao u New
York kako bi prisustvovao prikazivanju njegova plovila, jer mu se ono to je Tesla prijavio
uinilo nevjerojatnim.
Sjeam se kako je kasnije, kad sam se obratio jednom slubeniku u Washingtonu
ponudivi izum dravi, pie dalje Tesla, ovaj prasnuo u smijeh kad sam mu objasnio to
sam postigao. Nitko tada nije mislio da ima i najmanjih izgleda za usavravanje jednog
takvog ureaja.18
Prve robote, napisao je 1919. godine, smatrao je ipak samo prvim i poprilino
nespretnim koracima u razvoju teleautomatike. Kako je sam objasnio: Sljedee logino
poboljanje bila je primjena teleautomatike na automatske mehanizme izvan granica
vidljivosti i na velikim udaljenostima od sredita upravljanja, i ja sam se otada stalno zalagao
za to da je bolje kao ratno oruje upotrijebiti njih, nego topove... Postojeim beinim
ureajima mogue je lansirati zrakoplov, navoditi ga priblino odreenim smjerom te
obaviti odreene operacije na udaljenosti od mnogo stotina kilometara.19
Prisjetio se da je jo kao student u koledu zamislio letjelicu koja nije bila nimalo nalik na
postojee.
Osnovno naelo bilo je ispravno, no nije se moglo izvesti u praksi, napisao je, jer je
letjelica iziskivala veliku snagu uzgona. Proteklih sam godina uspjeno rijeio taj problem pa
sad radim na zranim strojevima bez nosivih krila, krila repa, propelera i drugih vanjskih
dodataka, koji e moi razvijati goleme brzine te vjerojatno osigurati snane argumente za
mir u bliskoj budunosti.20
Takvom se futuristikom letjelicom, koju je zamislio i za koju je izradio nacrte, trebalo
120
utjelovljenje ureaja koji se sastoji od vrstog dijela i ulaznih podataka. Raunalni sustavi
sadre na tisue elemenata koji donose logike odluke, zvane AND i OR. Sve operacije koje
obavlja raunalo postiu se putem sustava oblikovanog tako da koristi te logike elemente.
Teslini patenti iz 1903. godine br. 723188i72S605, kae Anderson, sadre osnovna
naela logikog elementa AND u elektrinom krugu. Istovremeno pojavljivanje dvaju ili
vie propisanih signala na ulaznom elementu ureaja proizvelo bi izlazni signal iz elementa
ureaja.
Mada su Teslini patenti rabili signale na izmjeninu struju, dok dananja raunala
koriste istosmjernu, oni opisuju osnovno naelo propisane kombinacije signala koja dovodi
do izlaza zahvaljujui njihovu udruenom djelovanju.
Tako se, objanjava dalje Anderson, predmet Teslinih ranih patenata, koji su bili
osmiljeni radi postizanja zatite od vanjskih ometanja i utjecaja na oruje daljinski
upravljano radiovalovima, pokazao preprekom za sve one koji su nastojali dobiti patent za
osnovni logiki element kruga AND u eri suvremene raunalne tehnologije.24
John Bardeen, Walter H. Brattain i William B. Shockley dobili su 1956. godine Nobelovu
nagradu za svoj rad na razvoju tranzistora, koji su odmah posvuda poeli zamjenjivati
elektronske cijevi. Tesli su tek nedavno ukazali barem tu milost da su mu konano priznali
njegov pionirski rad na tom podruju.
Jedno od najranijih priznanja zasluga za sve ono to svijet duguje Tesli u novoj
tehnologiji daljinski upravljanih vozila pojavilo se u uvodniku Timesa 1944. godine:
Ope naelo nadziranja raznih naprava putem radiovalova odvodi nas u rane dane onoga
to se nazivalo 'beinim prijenosom'. Na prvoj elektrotehnikoj izlobi u ovom gradu, prije
vie od etrdeset godina, Nikola Tesla prikazao je takvo upravljanje i razorio model
podmornice u velikom bazenu izgraenom na pozornici. Ubrzo su ga u tome slijedili
mnogi njemaki, ameriki, engleski i francuski izumitelji, koji su pokazali kako se
motornim vozilima, torpedima i brodovima moe upravljati putem radiovalova i bez
nazonosti ovjeka za njihovim upravljaima...25
Ipak, iako je ve uinio toliko toga za uvoenje automatizacije u tehniku, Tesla je tada
zakljuio da nema vremena dublje se baviti razvijanjem neega za to svijet oevidno jo nije
spreman. Njegovi su se pogledi stoga usmjerili na jednu mnogo veu igru ako je to uope
bilo mogue. Naime, njegov mu se laboratorij u New Yorku vie nije inio dovoljno
sigurnim mjestom za obavljanje pokusa kakve je elio izvoditi. Drugim rijeima, oni su
postajali isuvie opasni za prenapueni grad.
Leonardu Curtisu, pravniku zaduenom za patente, koji je vjerno titio njegova i
Westinghouseova prava tijekom Rata struja, napisao je:
Moja zavojnica proizvodi i 4 milijuna volti pri tome iskre sijevaju od zidova do stropa
i to predstavlja veliku opasnost od poara. To je tajno ispitivanje. Stoga moram imati struju,
vodu i svoj vlastiti laboratorij. Trebat e mi i dobar tesar koji e slijediti moje upute. Za to
me financiraju As tor, Crawford i Simpson. Svoj u posao obavljati samo u kasnim nonim
satima, kad je potronja struje najmanja.26
122
Curtis, inae suradnik tvrtke Colorado Springs Electric Company, odmah se pozabavio
problemom koji je titio izumitelja. Rjeenje koje mu je na kraju ponudio imalo je uistinu
dalekosene posljedice.
123
Tesla je New York napustio 11. svibnja 1899. godine te se na svom putovanju eljeznicom
zaustavio u Chicagu, kako bi jo jednom prikazao svoj brod upravljan radiovalovima.
George Scherff jo je neko vrijeme ostao u New Yorku da bi zgotovio poslove u
laboratoriju, dobivi podrobne i podue naputke o dopunskoj opremi koju jo treba
izgraditi, nabaviti i dostaviti. Naravno, Tesla ga je ostavio bez dovoljno novca i bez
punomoi za pokrivanje barem svakodnevnih trokova. Onako kako je izumitelj gledao na
itavu situaciju kad bi uope razmiljao o njoj njegovi e djelatnici zajedno s njim ubrzo
podijeliti njegovo bogatstvo i slavu.
Kad je 18. svibnja stigao u Colorado Springs, doekali su ga i odvezli ravno u hotel Alta
Vista. Kad je pomno pregledao kripavo dizalo, odabrao je sobu 207 (dakle, broja djeljivog s
tri i smjetenu na prvom katu) te sobarici naloio da mu u sobi svakodnevno ostavlja
osamnaest istih runika. Izjavio je i da mu je milije osobno brisati prainu u svojoj sobi.
Zemljite koje su mu stavili na raspolaganje nalazilo se istono od Colorado Springsa,
udaljeno kilometar i pol od gradia, u sjenci planinskog vijenca Pike's Peak. To je zemljite
uglavnom sluilo kao panjak stadima gradske mljekare. U najbliem susjedstvu nalazila se
kola za gluhe i slijepe osobe drave Colorado, to mu je osiguravalo diskreciju koju je elio.
Cijelo se podruje nalazilo na 1800 metara nadmorske visine. Zrak je bio ist, suh i kao da
je pucketao od nabijenosti statikim elektricitetom.
Novinarima koji su po njegovu dolasku razgovarali s njime otkrio je da svojim beinim
sustavom i to do otvorenja velike parike izlobe 1900. namjerava poslati poruku s Pike's
Peaka u Pariz. Upitali su ga hoe li se raditi o poruci odaslanoj s jednog planinskog vrha na
drugi. Nabusito im je odgovorio da nije doao u Colorado Springs kako bi se bavio
planinarenjem i akrobacijama.
U proteklom desetljeu podnio je mnotvo patenata vezanih za beini prijenos energije
i poruka, poevi od najosnovnije opreme za proizvodnju visokih frekvencija i visokih
napona. Ve je izgradio svoju zavojnicu koja je bila u stanju proizvesti napon od 4 milijuna
volta, ali je sada elio krenuti i na mnogo vee voltae kako bi dospio do ureaja koji e biti
u stanju izvoditi prijenose na globalnoj razini. Ispitivanja su trebala biti obavljena u najveoj
tajnosti odnosno s onoliko tajnosti koliko je to bilo mogue u maloj zajednici Colorado
Springsa koji je bio preplavljen uzbuenjem zbog dolaska slavnog izumitelja s brdom
tajanstvene opreme.
Tesli su preporuili mjesnog tesara Josepha Doziera, kojemu je predao planove za svoju
ispitnu stanicu te se odmah zapoelo s izgradnjom. Potom je poslao prvi od rijeke telegrama
koje je svakodnevno slao Scherffu u New York, traei da mu urno na zapad poalje
u heterogenoj osnovnoj grupi su: brojevi 454 622 prvi patent za zavojnicu nazvanu Teslinim imenom,
462418, 464667, 512340, 514 168, 567818, 568 176,568179,568 180,577670,583953,593
138,609245,609246, 609247, 609248, 609249, 609 25 l, 611 719 te 613 735 i jo dva patenta vezana za
beini prijenos energije i poruka, pod brojevima 645 576 i 649 621, svi do jednog podneseni prije
njegovih pokusa u Coloradu. Njegov rad u Coloradu osigurao je temelje za nekoliko vrlo vanih patenata:
brojeve 685 953, 685 954 685 955 i 685 956, koji su se odnosili na prijemnike. Veinu njih je primjenjivao
za vrijeme svog boravka u Coloradu. Ubrzo nakon povratka u New York podnio je sljedeu grupu patenata
(vidi napomenu o patentima na stranici 234).
125
inenjera Fritza Lwensteina, njegova mladog tehnikog suradnika: On mora biti ovdje
da bi nadgledao izvedbu i rasporedio opremu.
Dok je ispitna stanica bila jo obino gradilite, izumitelj bi se sam vozio do nje lakim
jednopregom, objesivi svoje dugake noge niz boni dio kola ne toliko zbog nedostatka
prostora, nego vie zbog svoje stalne pripravnosti da iz njih iskoi. Jer, Tesla nije vjerovao
konjima ni trunke vie nego to je vjerovao elektrinim dizalima. (S vremenom ni konji
Colorado Springsa nee imati razloga za pretjerano povjerenje prema Tesli, jer kad jednom
dovri svoje pojaalo-odailja i pusti ga u pogon, to e cijelo podruje nabiti elektricitetom
pa e se i najmirnije kljuse preobratiti u trkaeg konja.)
Neobino zdanje to se poelo uzdizati u preriji opkolili su ogradom, naikanom
ploama s upozorenjem: NE PRILAZI VELIKA OPASNOST. A kad je postaja bila dovrena,
na vrata je postavljen jo zloslutniji citat iz Danteova Pakla: Napustite nadu svi vi koji uete
ovamo. Nije potrajalo dugo i svijetom se pronijela vijest da je naprava koju je izumio
gospodin Tesla u stanju ubiti stotinu ljudi jednim jedinim bljeskom munje.
Ispitna stanica, koja je u poetku sliila golemom etvrtastom taglju, na kraju je izgledala
poput broda s tornjem umjesto jarbola. Jer, strei iz otvorenog dijela krova, toranj se uzdizao
punih dvadeset pet metara iznad zemlje, a iz tog se jarbola izvijao i metalni stup koji je strio u
zrak jo ezdeset pet metara. Na njegovu je vrku bila smjetena kugla od bakrenog lima,
promjera jedan metar.
Strojevi bi se unosili u to zdanje im bi pristigli i odmah se pristupalo njihovu
sklapanju. Izgraene su zavojnice ili visokofrekventni transformatori svih oblika i
veliina. Iz New Yorka je pristigao posebno izgraen divovski primarni krug, kakav je
Tesla imao u svom laboratoriju u ulici Houston. Zajedno s prekidaima kruga, on e
pokretati njegovo pojaalo-odailja.
Ovaj odailja, koji je razvio u Coloradu, kasnije je sam prozvao svojim najveim
izumom. I zaista, ovaj Teslin izum pripada onima koji i danas nastavljaju zapanjivati
mnoge od njegovih suvremenih sljedbenika. Gdje god i kad god bi se u nedavnoj
prolosti otkrila pojava do koje bi dolo uslijed snanih radiosignala odailjanih na vrlo
niskim frekvencijama, novinari bi znalaki poeli pisati o Teslinu efektu. Rusi, tvrdilo
se, koriste divovske Teslino pojaalo-odailja da bi njime utjecali na vrijeme u svijetu te
izazivali pojave ekstremnih hladnoa i sua. Govorilo se da njime izazivaju i povremene
prekide radiokomunikacija u Kanadi i Sjedinjenim Dravama, pa ak i da ometaju
modane valove stanovnika i izazivaju simptome psihike rastrojenosti, da ne
spominjemo razne zvune udare i gotovo sve ostalo to se inae nije moglo nikako
drukije objasniti. Zaista, radilo se o istom onom nevjerojatnom izumu koji je nedavno
pokuao ponoviti Robert Golka u Wendoveru u Utahu, i to sa znatnim uspjehom,
prilikom prouavanja kuglaste munje koja nastaje pri nuklearnoj fuziji.
No, o emu se tu tono radilo? Od Tesle su zatraili da za mjesenik Electrical
Experimenter pripremi objanjenje, tako da ga mogu shvatiti i njihovi mladi itatelji. To je,
dakle, prije svega, napisao je, rezonantni transformator sa sekundarom u kojemu dijelovi,
nabijeni visokim naponom, zapremaju velik prostor uzdu idealno ograniene plohe
velikog radijusa zakrivljenosti te na odreenoj udaljenosti jedan od drugoga. Time posvuda
126
osiguravaju malu povrinsku gustou naboja, tako da ne moe doi do proboja ak i ako se vodi ogoli.
Pogodan je za svaku frekvenciju, od svega nekoliko pa sve do tisua perioda u sekundi, a
moe se koristiti u proizvodnji struja goleme jakosti i umjerenog napona ili struja male
jakosti i golemog napona. Maksimalni elektrini napon ovisi jedino o zakrivljenosti povrina
na kojima su smjeteni dijelovi pod nabojem te o njihovim povrinama.4
ak je i napon od stotinu milijuna volti, izjavio je, posve izvediv. Takav bi se krug
mogao pobuditi impulsima bilo koje vrste, ak i onima niskih frekvencija, te proizvesti
trajne sinusoidne oscilacije nalik na one kakve proizvodi alternator.
Meutim, u najuem znaenju tog pojma, objanjavao je dalje Tesla, radi se o
rezonantnom transformatoru koji je, osim to posjeduje spomenuta svojstva, jo i tono
proporcioniran tako da prema svojim elektrinim konstantama i osobinama odgovara
Zemljinoj kugli, ime njegov oblik postaje nadasve koristan i uinkovit u beinom
prijenosu energije. Time je faktor udaljenosti u cijelosti uklonjen, jer se jaina odaslanih
impulsa nimalo ne smanjuje. ak postaje mogue poveati djelovanje s udaljenou od postrojenja u
skladu s egzaktnim matematikim zakonima.5
Kad je ta mona oprema konano bila dovrena i izumitelj se prihvatio svojih
ispitivanja, omoguila mu je da izazivanjem pravih elektrinih vatrometa oponaa i
najstrahovitije planinske oluje. Jer, kad je odailja bio u pogonu, u radijusu od
tridesetak kilometara oko njegove postaje sijevale bi munje u svim smjerovima, snanije
i postojanije od onih prirodnih.
Prvi put izumitelj je poeo pomno voditi radni dnevnik, zapisujui sve o istraivanjima
koja je obavljao. Budui da su vidljivi efekti koje je izazivao bili jednako korisni koliko i
uzbudljivi, mnoge je sate posvetio i raznim fotografskim pokusima.
Oprema koju je usavravao, nadao se Tesla, moi e se jednog dana iskoritavati u
komercijalne svrhe. No, prije toga trebalo je obaviti na tisue promatranja i finih
usklaivanja. Vie nije imao povjerenja u svoje legendarno pamenje, strahujui da ni
ono ne bi moglo pohraniti one koliine podataka koje su se svakodnevno gomilale.
Njegovi su zapisi u radnom dnevniku uvijek opisivali neuspjele pokuse koji nisu pokazali
rezultate kakve je oekivao, a on se neprestano pitao zato. Taj je postupak bio u otrom
neskladu s onim za koji je inae tvrdio da je koristio tijekom svojih ranijih radova. Sada
ve u srednjim godinama, moda je osjeao kako ga pamenje polako izdaje. No, na nove
su ga napore nagonili rokovi koje je sam sebi zadavao.
U Teslinu dnevniku iz Colorada moe se jasno oitati njegova opinjenost najrazliitijim
vidljivim efektima i pojavama. Blijetei svjetlosni udari, koje je dosad vizualizirao jedino
u svom umu, odjednom su se dramatino pojavljivali u stvarnosti, a njegovi opisi uvijek
krcati matematikim formulama bili su podrobni, preplavljeni ljubavlju, gotovo erotini u
oslikavanju boja i velianstvenosti elektrinih oluja koje je izazivao u Coloradu.6
U noima u kojima je izvodio pokuse svojim pojaalom-odailjaem, nebo nad prerijom
jednostavno bi eksplodiralo zvucima i bojama. inilo se da je i samo tlo oivjelo, a tresak
gromova mogao se uti kilometrima uokolo. Divovska prijenosna zavojnica promjera
esnaest metara usisavala bi u svoj vrtlog muice i leptire, a promatrai bi s pristojne
127
udaljenosti gledali kako zrakom vrcaju iskrice izmeu zrnaca pijeska ili izmeu njihovih
peta i tla dok bi koraali. Priali bi da su se i na udaljenosti od stotinjak metara mogli vidjeti
palac dugaki lukovi kako sijevaju iz uzemljenih metalnih predmeta.7 Konji to su mirno
pasli ili trkarali po panjacima odjednom bi pomahnitali, osjeajui svaki od udara kroz
svoje metalne potkove.
Pronalaza i njegovi suradnici, proizvodei usred spokojnih i mirnih noi gromove
munje, ui bi zapuili vatom i navlaili debele plutene ili gumene potplate na obuu. Pa
uza sve te mjere opreza, Tesla je opisivao uestalo doivljavanje praskanja u uima
neprestano je strahovao za svoje bubnjie. esto bi se bol i zujanje u uima nastavljalo
satima nakon obavljenog pokusa.
i
i
i
i
stizala je za izumiteljev ukus presporo pa je od Scherffa traio da opremu alje kao urne
eljeznike poiljke to je bilo puno skuplje. Tesla je potom zahtijevao prisutnost Kolmana
Czita te je Scherffu poslao pismo s nalogom da za to vrijeme Czitovu plau od 15 dolara
tjedno isplauje njegovoj supruzi. Uskoro mu je javio i ovo: Czito upravo prispio, bilo mi
je drago iznova vidjeti poznato lice. Izgleda mi malo pregojazan za posao koji od njega
oekujem.
Telegramima su se vodile i rasprave o dvije stotine boca koje je Tesla naruio i o
balonima od dva i pol metra za koje je, prema izjavi Scherffa, gospodin Myers strahovao
da se nee uzdignuti na visinu na kojoj se Vi nalazite, ako bi bilo vjetrovito.9 Baloni su
trebali podii stacionarnu antenu u visine na kojima je zrak razrijeen. Na kraju ih je
strunjak proizveo (za 50 dolara po komadu) tako da ih je trebalo ispuniti samo do dvije
treine (najvjerojatnije vodikom) kako bi se izbjeglo njihovo pucanje na velikim visinama.
Dobro poznavajui Teslinu glad za novostima, Scherff ga je bez prestanka obavjetavao o
svemu to se dogaa kod kue te mu slao osobito podrobna izvjea o kretanjima
pukovnika Astora, njegova glavnog financijera. Takoer mu je javljao o djelatnostima
kojima se bavi Marconi te o pitanjima vezanim za Tesline europske patente.
Koliko god su obojica bili zatrpani poslom, ipak bi pronali vremena za sitne traeve ili
bi pak uzajamno razmjenjivali razne naputke. Gospodin L., javljao je tako Scherff, stizao
nam je u radionicu pijan i tijekom rada inio mnotvo pogreaka. A Tesla bi, primjerice,
pisao: Reci gospodinu Uhlmanu da ne okonava dopise rijeima Sa tovanjem, ve S
potovanjem, te je i vlastito pismo upueno Scherffu zakljuio sa S potovanjem. U tom je pismu
sa strepnjom dodao i ovaj PS.: Je li nazvao moj prijatelj J. J. A. [Misli na pukovnika Astora]?
Za Scherffov ukus, on je preuveliavao probleme vezane za sigurnost i zatitu, obeavajui
mu za to slavu: Uinite sve to je u Vaoj moi i mudro imajte moje interese u vidu te
budite posebno oprezni kad se radi o bilo kakvim predstavnicima novina. Ne elim da im
kaete bilo to osim onoga to sam ja ve izjavio.
Mislim da u im imati to rei kad se vratim...Vi morate postati dio mene samoga i onda u
Vas sa sobom odvesti do uspjeha.10
Dana 16. kolovoza uputio je pismo Dragom Luki da bi mu zahvalio na njegovoj pjesmi
Dewey u Manili, koja je jednostavno sjajna, te pritom dodao: elio bih da moete vidjeti
visibabe i sante leda u Colorado Springsu! Mislim pritom na one koje lebde zrakom. Luka,
one su sr najprofinjenijih stvari koje uope postoje na Zemlji, osim Vaih pjesama! Srdani
pozdravi svima od Vaeg Nikole.
No, nekoliko dana potom Johnsonu je uputio jo jedno, znatno manje ekstatino pismo:
Beini torpedo pojavio se na pozornici za dlaku prekasno i Dewey je odsklizao u galeriju
besmrtnih pobjednika no, bila je to vrlo tanuna dlaka! Luka, svakog dana sve vie uviam
koliko smo nas dvojica daleko ispred naeg vremena! Moj sustav beinog telegrafa
pokopale su razne igre i transakcije znanstvenog drutva, a Vaa sjajna poema o junacima
Manile nije uspjela uiniti ak ni toliko da se spasi Montojo. I kao to moji neprijatelji tvrde
da ja samo prepisujem tue ideje, tako e i Vai govoriti da je Montojo osuen upravo zbog
Vae pjesme!
129
130
funkcije. On se, drei se svoje politike tajnovitosti, nije ni potrudio objasniti im bilo to.
Ali, prije nego to e svoje teorije primijeniti u praksi, morao je usavriti opremu. Jer idue
ispitivanje za koje se poeo pripremati, zahtijevalo je milijune volti i struju strahovite
jaine. Nikakvo ga prijanje iskustvo nije moglo pripraviti na sve ono to se pri tome
moglo dogoditi, osim opih saznanja kojima je raspolagao. Njegove su umjetno izazvane
munje trebale sijevati i eksplodirati s vrha ezdeset pet metara visokog stupa slinog tornju,
a hoe li to ubiti same ispitivae, hoe li se itava ispitna stanica pretvoriti u buktinju to je
bio rizik koji su morali preuzeti.
Dogovorene veeri Tesla je pomno odjenuo svoj crni ogrta, otmjene rukavice i crni
polucilindar te stigao u postaju gdje ga je ve oekivao odvani Czito. On je trebao rukovati
prekidaima kako bi omoguio Tesli da promatra uinke s ulaznih vrata laboratorija. Bilo
mu je vano da moe istodobno promatrati i gigantsku zavojnicu smjetenu usred
prostorije i bakrenu kuglu na vrhu stupa.
Kad je sve bilo spremno, povikao je: Sad!
Ve su ranije dogovorili da e kod prvog ispitivanja prekida biti zatvoren samo jednu
sekundu. U skladu s tim dogovorom, Czito ga je, promatrajui kazaljku za sekunde na svom
depnom satu, zatvorio i odmah potom izvukao. Uinci toga kratkog trenutka bili su
ohrabrujui: snopovi elektrinog plamena okrunili su sekundarnu zavojnicu, a iznad njega je
odjeknuo prasak elektriciteta.
Glavni je dogaaj veeri Tesla elio promatrati izvana, odakle je imao dobar pogled na
stup i bakrenu kuglu.
Kad vam budem dao znak, rekao je Czitu, elim da zatvorite prekida i ostavite ga
zatvorenog sve dok vam ne dam znak da ga opet otvorite.
Za koji trenutak povikao je: Sad! Zatvorite prekida!
Czito je posluao nalog ostavi nagnut nad ureajem da bi na novu zapovijed mogao
izvui ruicu. Vibracije strahovito snane struje, koje su jurnule kroz primarnu zavojnicu,
kao da su oivjele tlo pod njegovim nogama. Opet se zauo prasak i tutnjanje munje koja je
eksplodirala iznad postaje. Za to je vrijeme unutranjost preplavila neprirodna plaviasta
svjetlost.
Czito je podigao pogled i ugledao zavojnice obavljene mnotvom plamenih zmija. Zrak su
ispunile elektrine iskre, a u nosnicama je osjetio otar vonj ozona. Munje su sukljale opet i
opet, narastajui u pravi crescendo praskanja, sijevanja, pucnjave, a Czito je jo ekao naredbu da
izvue prekida i zaustavi sav taj uas. Sa svog mjesta nije mogao vidjeti Teslu, pa se poeo
pitati nije li izumitelja udarila munja i ne lei li vani ozlijeen ili ak mrtav. Nastaviti s tim bila
bi prava ludost. Ve sljedeeg trenutka prestravila ga je pomisao da e se zapaliti zidovi i krov
nad postajom.
No, Tesla nije bio ni ozlijeen ni mrtav. Samo se sledio od navale blaenstva i
uzbuenja koji su ga obuzeli. S mjesta na kojem se nalazio mogao je vidjeti praskanje i
sijevanje munja vie od etrdeset metara uvis od vrha stupa, a kasnije su mu rekli da se
grmljavina ula i u tridesetak kilometara udaljenom Cripple Creeku. Munje su stalno
iznova sijevale i tutnjale na sve strane! Uzvieno! Je li se ikada neko ljudsko bie
132
osjealo slinije bogovima? Nije imao pojma koliko je dugo stajao tamo. Poslije se
ispostavilo da se radilo samo o jednoj jedinoj minuti.
Ali odjednom, posve neobjanjivo, nastao je tajac. Potpuna tiina. to se to moglo
dogoditi? Povikao je Czitu: Zato ste to uinili? Nisam Vam rekao da otvorite prekida!
Brzo ga ponovo zatvorite!
Samo, Czito nije ni dotaknuo prekida. Nestalo je struje. Bog mu je u svojoj milosti
poslao izbavljenje.
Tesla je pojurio do telefona i nazvao tvrtku Colorado Springs Electric Company. Poeo je
jadikovati, prijetiti i moliti. Oni su mu uzeli struju, optuio ih je, i jednostavno mu je
moraju odmah vratiti.
S druge je strane, iz elektrane, stigao grub i izravan odgovor.
Vi ste izbacili na generator iz uporabe i on je sad u plamenu!6
Tesla je preopteretio generator. Gradi Colorado Springs naao se u potpunom mraku.
Dodue, im su uspjeli ugasiti vatru, pustili su u pogon pomoni generator, ali je Teslin
zahtjev da mu vrate struju bio ljutito odbijen.
Odluan u namjeri da nastavi sa svojim pokusima, ponudio je da im u elektranu
poalje grupu svojih strunjaka i glavni generator popravi o vlastitom troku. Ponuda je
prihvaena. Za manje od tjedan dana kvar je bio popravljen i Tesla je ponovo dobivao
struju.
Nakon toga, njegovi su se pokusi nastavili posve glatko. Scherff mu je tijekom hladne
jeseni i zime okovane ledom i dalje slao nove ureaje. Da bi ohrabrio izumitelja,
napisao mu je: Gospodin L6wenstein je gospodinu Uhlmanu i meni ispriao poneto o
Vaem sjajnom radu, pa znamo da se nalazite ispred ostalih ne samo stotinu, nego tisuu
godina!
Naalost samo su nam djelomino poznati neki od pokusa koje je Tesla nastojao
izvesti tijekom tog razdoblja i u kojima je, po onome to znamo, i uspio. Njegov dnevnik
i kasniji lanci esto su do te mjere nerazjanjeni da ovjeka dovode do ludila.
Primjerice, izgleda da je u jednom trenutku izvodio pokuse vezane za proizvodnju
nekakve strahovito mone zrake. Meu predmetima koji su mu pristizali kao urne
poiljke nalazile su se i etiri Rntgenove cijevi s dvostrukim aritima, uz debele mete
izraene od platine. U jednom njegovom dnevnom zapisu moemo proitati:
Pripreme za pokus s jednom izlaznom cijevi za proizvodnju snanih zraka. Kako
praktiki vie nema granica za snagu oscilatora, sada ostaje problem izrade cijevi koja
moe podnijeti eljeni pritisak...7 Tona svrha ili rezultati ovog pokusa ostali su
nepoznati, ali sve daljnje pristupane podatke moete pronai u poglavljima 29 i 30.
No, opi je cilj njegovih istraivanja, naravno, bio posve jasan. On je ispitivao
oscilatore velike snage, beini prijenos energije, prijem i odailjanje poruka te uz to
vezane uinke elektrinih polja visokih frekvencija.
Ma kakva bila narav njegovih pokusa, njima bi rijetko nedostajalo oaravajueg
bljetavih. Usprkos znakovima upozorenja koje je postavio du ograde i uz samu zgradu,
133
djeca iz susjedstva dolazila bi viriti kroz jedini prozor na stranjem dijelu zdanja i
ometati ga. Tesla ga je dao zatvoriti daskama. Zbog toga se naao u pogibeljnom
poloaju, pribliivi se smrti vie nego ikad prije u svom ivotu prepunom opasnosti i
rizika.
Zdanje je bilo etvrtastog oblika i u njemu je bila smjetena zavojnica visine gotovo tri
metra i promjera gotovo sedamnaest metara, prisjeao se kasnije. Kad bi se zgrada
ugodila na rezonanciju, munje [elektriciteta] prolazile bi od njezina vrha do dna i pruale
pri tome prekrasan prizor. Znate, tu se radilo o gotovo stotinu pedeset, moda ak dvije
stotine etvornih metara povrine strujanja. Da bih utedio neto novca, preraunao sam
dimenzije to je mogue tonije pa su strujanja dopirala do samih zidina zgrade, ostajui
svega dvadesetak centimetara udaljena od njih.8
Pokazalo se da glavni prekida za upravljanje jakim strujama zapinje i teko se povlai. Da
bi se njime lake rukovalo, Tesla je u njega ugradio oprugu zbog koje se zatvarao i na
najmanji dodir. Ta novotarija ubrzo se, dodue, pokazala jednostavnijom za rukovanje, ali i
mnogo nesigurnijom.
Dotinog je dana Tesla poslao Czita u grad te je ove pokuse obavljao sam. Iskljuio sam
prekida i otiao iza zavojnice da jo neto provjerim. Dok sam se nalazio tamo, prekida je
iskoio i zatvorio strujni krug. Odjednom se cijela prostorija ispunila strujanjima i vie
nisam mogao izai. Pokuao sam ukloniti daske s prozora, ali nisam uza se imao nikakvog
alata pa se sve inilo uzaludnim. Nisam mogao uiniti nita drugo, doli baciti se potrbuke
na tlo i pokuati se tako provui.
Napon primarnog kruga iznosio je 50 tisua volti, a ja sam morao puzati kroz uzak
prostor posvuda okruen strujanjima. Koncentracija duine kiseline bila je tolika da sam
jedva disao. Ova se strujanja duika vrlo brzo veu na kisik zbog goleme povrine koju
zauzimaju, ime nadoknauju manjak intenziteta. Kad sam dospio do uskog prolaza, bila su
mi tik za leima. Tekom mukom sam se izvukao i tek to sam dospio do prekidaa i uspio
ga otvoriti, zgrada je poela gorjeti. Zgrabio sam aparat za gaenje poara i uspio obuzdati
plamen...9
Dragom Luki napisao je potom pismo u kojemu je metaforiki aludirao na obuzdavanje i
kroenje divlje make, govorei o mnogim krvavim ogrebotinama po sebi.
Ali, upravo u tim ogrebotinama, Luka, pisao mu je, nalazi se ivi um UM! Pa, ne
elim o tome govoriti mnogo, ali...
Uinio sam sjajne pomake na raznim podrujima, ali koliko me samo rastuilo kad sam
saznao da je jedan dio mojih kolega na polju beine telegrafije ogrezao u tolike lai! Ni
jedna tvrdnja koju su iznijeli nije istinita, i moj se sustav, Luka, koristi sasvim jednostavno
bez ikakva odstupanja...10
To se odnosilo na Marconija koji je dvije godine ranije, suraujui s elektriarom
Engleskih pota, Williamom Preeceom, poslao beini signal na udaljenost od 12
kilometara preko Bristolskog kanala, i koji je sada, 1899. godine, ponovio istu
predstavu, ovaj put preko Engleskog kanala.
Edison, kojega je to podsjetilo na vlastite bezuspjene pokuaje prije esnaest godina,
134
poeo se pitati ima li on osnova za podizanje sudske tube protiv mladog Talijana. Sve je
zavrilo na tome da mu je kasnije tvrtka Marconi Wireless Telegraph Company isplatila 60 tisua
dolara za njegov patent. No, moda zbog svoje nagluhosti, Edison zapravo nikada nije
vjerovao da e ta pomodarska radiomanija stvarno potrajati.
to se tie Tesle u Coloradu, povjerio je Robertu Johnsonu kako je posve siguran u to da
e beinim putem prenijeti poruku Parikoj izlobi 1900. godine moj pozdrav ludini
Francuzima! Pismo je zavrio povjerljivim tonom: Jo nisam naao vremena za ispunjenje
svog obeanja da u postati milijunaem, no uinit u to prvom prigodom...11
to je to Tesla tono postigao tijekom svog boravka u Colorado Springsu? Naravno, sva ona
tajanstvenost, uurbane djelatnosti, znaajna utroena sredstva i povremeni teatralni
uinci nisu zavrili nijednim praktinim izumom ako se pod praktinim misli na telefon
ili na unaprijeeni oblik indukcijske zavojnice. No, mjereno edisonovskim mjerilima,
s istim se pravom moglo rogoboriti zbog injenice to Einstein nije izumio elektrinu
perilicu posua.
Ali, je li Tesla tijekom tog razdoblja doao barem do nekih znaajnih doprinosa, vanih za
nove spoznaje? Odgovor je svakako da. Znanstvenici ne znaju, a moda nikada niti nee
saznati cjelokupni opseg njegovih istraivanja, dok daljnji problem predstavlja to on svoje
intuicije, teorije i probne pokuse esto nije dovodio do zavrnog stupnja i verifikacije. No,
on je zasigurno dao onaj poetni i temeljni doprinos, koji njegovi nasljednici na nekoliko
razliitih podruja nastavljaju nadograivati i otkrivati jo i danas. (Vidi poglavlje 30).
Poznati jugoslavenski fiziar dr. Aleksandar Marini naglaava kako danas, kad imamo
dokaze o nainima rezonancije Zemlje i kad znamo da neki valovi mogu i svojim malim
kretanjima pobuditi gibanje inae nepominih valova u sustavu ionosfere, moemo
prosuditi koliko je Tesla bio u pravu kad je rekao da mehanizam irenja elektromagnetskih
valova prema 'njegovom sustavu' nije isti kao i Hertzov sustav usmjerenih zraenja. U
svom uvodu Teslinoj knjizi Zapisi iz Colorado Springsa dr. Marini napominje da znanstvenik
meutim, nije mogao znati da se do pojave o kojoj govori moe doi samo na vrlo niskim
frekvencijama te je najavio da e daljnje prouavanje Teslinih zapisa otkriti zanimljive
pojedinosti o njegovim idejama na tom podruju. Dnevnik baca posebno svjetlo na njegov
udio u razvoju radija, pa se vie ne postavlja pitanje njegova prvenstva u beinom
prijenosu, koji je otkrio jo 1893. godine.
No, znanstvenici danas mogu jedino pokuati shvatiti ono to je Tesla mislio da je
postigao.
Vjerovao je kako je svojim gigantskim oscilatorom uspio Zemlju staviti u stanje
elektrine rezonancije, ubrizgavajui u nju struju elektrona (u ono doba, strujanje
elektriciteta) frekvencije od 150 tisua titraj a u sekundi. Rezultirajua pulsiranja imala su
valove due od dvije tisue kilometara. Tesla je zakljuio da se oni ire prema van izvan okvira
Zemljine kugle, i to prvo u krugovima koji se sve vie poveavaju, a potom opet smanjuju, ali
neprestano uz porast intenziteta, da bi se onda skupili u jednoj toki koja se na zemaljskoj
kugli nalazi tono nasuprot Colorado Springsa to jest, neto zapadnije od francuskih otoka
Amsterdam i St. Paul u Indijskom oceanu.
135
Prilikom preuzimanja Edisonove medalje, priznanja koje mu je urueno 1917. godine, Tesla je otkrio
da je uspio dosegnuti napon od 20 milijuna volti.
136
nain!
Vjerojatno objanjenje onoga to je Tesla up bili su radiovalovi sa zvijezda. Tek 1920-ih
godina astronomi su ponovo uli takve pravilne signale (kada su konano i slubeno
povjerovali Teslinim tvrdnjama). A tridesetih godina, poeli su ih prenositi kao ifrirane
brojeve u digitalni ureaj za biljeenje. Danas je oslukivanje zvijezda postala
uobiajena pojava.
Iako Tesla nije mogao dvojiti o onome to su mu posvjedoile vlastite ui, mogao si je
predoiti porugu i ismijavanje kojim e ga obasuti kolege znanstvenici kad se novost
prouje. Zato nije urio s objavljivanjem. A kad je reakcija stigla, donijela je sa sobom sve
to je i oekivao.
Profesor Holden, bivi ravnatelj opservatorija na kalifornijskom Sveuilitu, meu
prvima je zapoeo s kritikama: Gospodin Nikola Tesla objavio je kako je siguran u to da su
odreene smetnje koje je uo na svom ureaju zapravo signali primljeni iz nekog
vanzemaljskog izvora, rekao je novinaru. Oni ne dolaze od Sunca, kae on. No, kako
podrijetlom moraju biti s nekog planeta, vjerojatno dopiru s Marsa, nagaa on. Pravilo
ispravnog filozofiranja jest da se ispitaju svi mogui razlozi neke neobjanjive pojave prije
no to se posegne za onim nevjerojatnima. Svaki e istraiva rei kako je gotovo sigurno da
je Tesla pogrijeio te da smetnje o kojima se radi dolaze od strujanja u naem zraku ili u
zemlji. Kako bi itko uope mogao znati da neobjanjive struje ne dolaze od Sunca? Fizika
Sunca je danas sve prije nego nepoznata. U svakom sluaju, zbog ega ta strujanja nazivati
'planetarnima' ako u to nismo posve sigurni? Zbog ega smetnje koje je zabiljeio instrument
Tesle vezati ba za Mars? Nema li i drugih svemirskih tijela koja bi mogla posluiti istoj
svrsi, npr. kometi? Nije li instrumente mogao omesti Veliki medvjed s Mlijene staze ili
svjetlost Zodijaka? Uvijek postoji mogunost da posegnemo za velikim otkriima na Marsu
i negdje drugdje, budui da su nam pri ruci. Trijumf znanstvenika iz proteklog stoljea jo
uvijek je nevjerojatan dokaz, no uvijek postoji velika vjerojatnost da se nove pojave mogu
objasniti starim i poznatim zakonima. Sve dok Tesla ne pokae svoj ureaj drugim
istraivaima te i njih uvjeri u to u to sam vjeruje, moe se sa sigurnou drati da ti signali
ne dolaze s Marsa.17
No posljednje to je Tesla tada namjeravao uiniti bilo je otkriti svoj ureaj ostalim
znanstvenicima. Njegov je posao u Coloradu bio okonan. Nova godina 1900. stigla je i
minula, a da izumitelj to nije ni zamijetio. Nalazio se usred priprema vezanih za
rasklapanje svoje opreme i odlazak.
Tesla je, izgleda, bio savreno zadovoljan onime to je postigao u Coloradu. Nagnao je
munje da pleu po njegovu nalogu. itavu je zemaljsku kuglu iskoristio kao dio vlastite
laboratorijske opreme, a primio je i poruke odaslane negdje sa zvijezda. Zato je sada urio
ususret budunosti.
138
rendgenske snimke.
Rezultati snimanja bili su takvi kakve je samo poeljeti mogao. Svi koji su vidjeli te
fotografije ostali su zabezeknuti. Kad ih je poslao profesoru A. Slabyju, o kojemu se poelo
govoriti kao o ocu njemakog radija, ovaj mu je odgovorio kako je oito da je Tesla
pronaao neto jedinstveno i da nikad prije nije vidio nita slino.
Izumiteljev radni dnevnik iz Colorada otkriva nam da je razlog za neprestano
eksperimentiranje s fotografijom bilo njegovo razoaranje rezultatima snimaka dobivenih
nakon pokusa s kuglastim munjama. Vrlo je vano koristiti bolja sredstva za
fotografiranje strujanja koja stvaraju ovu pojavu. Trebale bi se pripremiti puno osjetljivije
ploe i njih bi trebalo iskuavati. ak bi i koritenje boja na filmu moglo pomoi i odvesti
nas do nekih panje vrijednih zapaanja.2
On je, nadalje, takoer razmiljao o vrijednosti snano pobuenih vakuumskih cijevi i
njihovoj uporabi za potrebe fotografiranja. Jer konano bismo, usavravanjem naprave i
pravilnim odabirom plina u cijevi, fotografa morali uiniti neovisnim o sunevoj svjetlosti
i omoguiti mu da svoj posao obavlja pod posve jednakim uvjetima... Takve e mu cijevi
omoguiti da sam, po vlastitoj volji, odreuje okolnosti snimanja i ugaa svjetlosne efekte.3
lanak u Centuryju s opisanim fotografijama i njegovim predvianjima jo ga je vie
gurnuo u sredite kontroverzi. I mada su se njegovi kolege znanstvenici obarali na njega,
tisak mu je uglavnom i dalje ostajao vjeran.
U posljednje se vrijeme tisak openito dobro zabavlja zahvaljujui Nikoli Tesli i njegovim
predvianjima o svemu to e se pomou struje moi uiniti u budunosti, pisao je Dispatch
(u broju od 23. veljae 1901. godine), list iz Pittsburgha, Westinghouseovog podruja. Neke
od njegovih smionih zamisli, ukljuujui prijenos signala na Mars, navode na pomisao da bi
gospodinu Tesli bilo bolje manje se baviti predvianjima, a vie konkretnim ostvarenjima.
Bez obzira na to, nedavno donesena odluka Amerikog okrunog suda za juni Ohio u
cijelosti je priznala injenicu da Tesla ni u kojem sluaju nije bez zasluga i vrijednih i
znaajnih postignua...
Gospodin Tesla raspolae velikim bogatstvom entuzijazma i plodonosne mate u pogledu
budunosti, to prirodno izaziva i zadirkivanja. Ali svi oni koji ne znaju da Tesla svojim
djelom spada u prve redove pronalazaa, potpuno su neupueni u modernu povijest
elektrike.
I od urednika strunog glasila elektroinenjera, Thomasa Commerforda Martina, stigla
mu je rjeita podrka: Gospodin Tesla pravi je junak vizionarstva kojega su zavarali
povremeni bljeskovi zvijezda. No, rastue osude od strane njegove brae po struci izazvane
su time to je on vidio dalje, to je prvi ugledao slabana svjetlucanja na dokuivim novim
kontinentima znanosti...
Publicitet je bio on dobar ili lo bio upravo ono to je Tesla elio, jer je jo uvijek
oajniki nastojao privui pozornost moguih financijera. Jedan od prvih koji mu se javio
(iako ne i najznaajniji) bio je Stanford White, slavni arhitekt. Njih su se dvojica sreli jedne
veeri u Players Clubu, ije je preureenje White upravo zavrio. Osjetivi snano uzajamno
razumijevanje, zadubili su se u ivahni razgovor. Whitea su oduevile Tesline vizije
141
Tesla je htio tuiti Marconija vjerujui da se ovaj ogrijeio o njegova patentna prava. Jo su
ga vie razjarile posljednje reenice spomenutog oglasa: Marconijev sustav prihvatili su
ljudi kao to su Andrew Carnegie i Thomas A. Edison te novine diljem svijeta. Edison,
Marconi i Pupin postali su savjetodavni inenjeri u tvrtki American Company.
Evo ih trojke koja se udruila da bi mu preotela prvenstvo njegova otkria radija. Tesla
je napisao pismo Robertu, glumei da osjea optimizam u pogledu odtete koju bi mogao
dobiti u takvom sudskom sporu: Oduevljen sam to sam iz oglasa koji Vam prilaem
vidio kakve sve odgovornosti snosi Andrew Carnegie. On je pravi ovjek kojega treba
prozvati zbog nastalih teta. Moji izgledi rastu!5
Meu svim ljudima koji su proitali Teslin lanak u Centuryju i ostali zadivljeni smionou
njegovih vizija nalazio se jedan ovjek koji je savreno i u cijelosti odgovarao svim
izumiteljevim potrebama i eljama: J. Pierpont Morgan.
Sastali su se da bi porazgovarali o svjetskom sustavu. Tesla je instinktivno bio manje
razgovorljiv nego svojedobno s Westinghouseom. Nije bilo potrebe novara zamarati
gomilom tehnikih podataka. Umjesto toga ga je zasuo podacima vezanim za novac i mo.
Opisao je Morganu plan za kanale svih valnih duina, koji bi se mogli emitirati iz jedne
jedine postaje. Time bi financijer dobio potpuni monopol nad emitiranjem radioprograma.
Tamo gdje su ostali s tog podruja mislili samo u ogranienim okvirima prijenosa vijesti od
toke do toke, ili na poruke to se beino alju s broda na obalu, Tesla je govorio o
emitiranju po itavom svijetu. Morgan je bio zainteresiran.
Nakon tog sastanka, Tesla mu je 26. studenoga 1900. uputio pismo. U njemu je podrobno
opisao sve to nudi. Ve je uspio odaslati poruke na razne udaljenost do gotovo tisuu i
dvije stotine kilometara, naveo je, ali je u stanju konstruirati postrojenja za telegrafsko
komuniciranje preko Atlantika, a ako ustreba, i preko Pacifika. Mogao je selektivno, bez
uzajamnog uplitanja, upravljati velikim brojem instrumenata i pored toga osigurati
apsolutnu privatnost poruka. Za sve to imao je potrebne patente, dodao je, i stoga se mogao
slobodno upustiti u dogovore svih vrsta.
Predloio je da se njegovo ime odabere za bilo koju korporaciju koja bi mogla biti
osnovana, a trokove je procijenio na otprilike 100 tisua dolara za izgradnju postrojenja na
Atlantiku u roku od est do osam mjeseci, odnosno na 250 tisua dolara za postrojenje na
Pacifiku, za koje bi bio potreban rok od godinu dana.6
Morganu nije ni spomenuo beini prijenos energije, ne stoga to bi odustao od svoje
zamisli, nego zato to bi takav sustav prijenosa energije neke od postojeih bankarovih
investicija uinio zastarjelim. U svakom sluaju, nije se moglo oekivati da bi se gospodin
Morgan mogao zagrijati za zamisao da struju isporuuje siromanim plemenima Zulu,
ili moda Pigmejcima koji ni ne znaju to je novac.
Morgan je odgovorio da pristaje financirati Teslu u iznosu do 150 tisua dolara. No,
odmah je upozorio da je to ujedno najvei iznos do kojega namjerava ii. Iako je
unaprijed doznaio tek dio spomenutog iznosa i usprkos tome to je zemljom divljala
inflacija, ime mu se gotovo svakodnevno smanjivalo stanje na raunu, Teslu je obuzeo
pravi zanos.
143
Njihov se odnos (to nesumnjivo nije bilo strano Morganu) ubrzo sveo na slian
onome izmeu dvorjanina i kralja. Morgan je bio velik i velikoduan ovjek. Teslin e
rad glasno pronijeti Vae ime diljem svijeta. Vi ete ubrzo uvidjeti da znam duboko
cijeniti plemenitost Vae odluke, ali i da znam kako Vau poetnu filantropsku
investiciju uveati za vrijednost 100 puta veu od one koju ste mi stavili na
raspolaganje na jedan tako velianstven, tako kraljevski nain...7
Morgan, kojega nisu pretjerano zanimale poslovne investicije filantropske naravi,
odgovorio je poslavi Tesli nacrt ugovora i traei da u njegovu korist, na ime jamstva za
zajam, potpie vlasnitvo nad 51 posto u svim njegovim patentima vezanima za radio.8
Tesla je Morganu uputio poruku u kojoj je citirao miljenje iz pisma uglednog
znanstvenika, a u to vrijeme ve i lana njemake vlade, profesora Slabyja: Ve neko
vrijeme posvetio sam se istraivanjima na podruju beine telegrafije koju ste Vi
utemeljili na tako jasan i precizan nain... Zanima! e Vas, kao oca telegrafije, da ujete...
Ovo je Morganu trebalo ukazati na istinu vezanu za tvrdnje koje su objavljivali Marconi
i ostali. U toj je poruci svom meceni Tesla jo primijetio kako ni Raphael, a ni Kolumbo
ne bi ostvarili uspjehe bez potpore imunih sponzora.
Budui da je priljev novca, oito, osiguran, Tesla je poeo traiti zemljite na kojem e
izgraditi odailja. James D. Warden, rukovoditelj tvrtke Suffolk Country Lond Company, koji
je posjedovao dvije tisue hektara zemlje na Long Islandu, stavio je izumitelju na
raspolaganje dvije stotine hektara u predjelu Shorehama.9 Taj se komad zemljita, izoliran i
okruen umom, nalazio preko puta farmi Jemime Randall i Georgea Hegemana, a bio je
stotinjak kilometara udaljen od Brooklyna. Oduevljeni Tesla nadjenuo mu je ime
Wardenclyffe i odmah u mati zamislio kako se razvija u jedan od prvih industrijskih
parkova Amerike. Na izgradnji svjetske radiopostaje bit e zaposleno dvije tisue ljudi dok e
njihove obitelji stanovati u oblinjim novoizgraenim naseljima.
U oujku 1901. godine Tesla je krenuo u Pittsburgh da bi s Westinghouseom utanaio
narudbe za generatore i transformatore. Za to su vrijeme njegovi ljudi du engleske obale
tragali za slinim mjestom prikladnim za podizanje radiopostaje na toj strani oceana. Bio je
suvie obuzet poslom i pripremama da bi razmiljao o Parikoj izlobi. Tako je ona dola i
prola bez prikazivanja njegova izuma koji bi potresao svijet.
W D. Crow, Whiteov savjetnik za arhitekturu, bio je najblii Teslin suradnik na radovima
vezanim za konstrukciju tornja. Na njegovu vrhu nalazila se divovska bakrena elektroda u
obliku utipka, promjera 30 metara. Kasnije je toranj sve vie poeo nalikovati gigantskoj
gljivi. Oktogonalni toranj, u cijelosti izraen od drvenih greda prethodno sloenih na tlu,
uzdizao se iz prostrane zidane zgrade. No, ukupna visina te nevjerojatne strukture izazivala je
zabrinutost znalaca zbog vjetrovitosti tog podruja.10
13. rujna Tesla je Stanfordu Whiteu uputio sljedee pismo: Ni upola me nije toliko zatekla
i zaprepastila vijest o atentatu na predsjednika [William McKinley je ustrijeljen 6. rujna],
koliko Vai trokovnici to sam ih sino primio zajedno s Vaim ljubaznim pismom.
Jedno je sigurno: ne moemo izgraditi taj toranj onako kako je bio zamiljen.
Ne mogu Vam izrei koliko mi je ao, jer moji prorauni pokazuju da bismo takvom
144
146
Teslino rodna kua. Odmah do nje je crkva koju je kao sveenik vodio njegov otac.
(Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija. Fotografija: R S. Callahan)
148
149
Neki Teslini izumi koji su prikazani na Kolumbovoj izlobi. U sredini se nalazi indukcijski
motor, a na desnoj strani rotirajue metalno jaje kojim je prikazivao uinke izmjenine struje.
Lijevo je Teslin turbinski motor koji je izumio kasnije. (Muzej Nikole Tesle)
150
151
152
Mark Twain i glumac Joseph Jefferson u posjetu Teslinu laboratoriju 1899. godine.
(Knjinica Sveuilita Columbia)
153
Klasian Saronyjev portret Tesle iz 1894. godine dok prikazuje svoje beino svjetlo.
(Muzej Nikole Tesle)
154
Izboj od nekoliko milijuna volti koje sijeva oko Tesle u njegovu laboratoriju u
Colorado Springsu. Grmljavina koja je pratila takve izboje mogla se uti i
dvadesetak kilometara uokolo. (Knjinica Burndy)
155
156
Teslin kobni toranj na Long Islandu, izgraen izmeu 1901. i 1903. godine. Bio je
namijenjen emitiranju radiovijesti i beinom prijenosu energije preko Atlantika.
(Zahvaljujui susretljivosti L. Andersona; prema fotografiji Lilian McChesney)
157
158
159
U dobi od punih 75 godina Tesla je prikazao dva svoja nova plana o iskoritavanju energije
iz prirode. Lijevo je sustav zagrijavanja Zemlje, a desno pretea suvremenih sustava za
iskoritavanje toplinske energije oceana. Crtei potjeu iz 1931. godine, a bili su
objavljeni u listu Svakidanja znanost i mehanika. (Gernsback Publications)
Neki Teslini svakodnevni, osobni predmeti iz vremena kad je otmjeni Teslin lik bio
dobro poznat svima na Manhattanu. (Muzej Nikole Tesle)
160
Teslino poprsje, djelo kipara Ivana Metrovia, oko 1939. godine. (Knjinica Sveuilita
Columbia)
161
Tesla mu je pisao iznova: Pruili ste mi plemenitu pomo u vrijeme kad su Edison,
Marconi, Pupin, Fleming i mnogi drugi otvoreno ismijavali moje naume i objavljivali kako u
njima nije mogue postii uspjeh...
No, Morgan se nije odazvao ni na to pismo te je Tesla, u napadu tjeskobe, odluio odigrati
svoju posljednju kartu. Naposljetku, pisao je Morganu i otkrio mu svoj pravi cilj ne samo
odailjanje radiosignala, nego i postizanje beinog prijenosa energije.
Dana 3. srpnja napisao mu je: Da sam Vam ranije spomenuo neto takvo, istjerali biste me
iz svog ureda... Hoete li mi pomoi ili ete dopustiti da moj sjajni rad ve gotovo dovren
ode dovraga? 11
Odgovor naslovljen na N. Teslu stigao je nakon jedanaest dana. Primio sam Vae
pismo, pisao je Morgan, ...i kao odgovor Vam javljam da nisam u mogunosti doznaiti
Vam bilo kakva daljnja sredstva.12
Tesla mu je iste noi odgovorio u stilu Jupitera popevi se na vrh tornja i priredivi takav
vatromet kakav dotad nije bio vien. Te je noi, kao i jo nekoliko sljedeih, nastavio
obavljati svoja ispitivanja. Okolno stanovnitvo u strahu je promatralo zasljepljujue
bljeskove koji su praskali sa zaobljene kupole, na trenutke osvjetljavajui nebo u promjeru od
stotine kilometara. Evo ti, Pierponte Morgane, kao da su poruivali.
Kad su izvjestitelji pohitali na mjesto dogaaja, morali su se vratiti neobavljena posla.
Njujorki list Sun je izvijestio: Tesline munje zaprepauju, no on i dalje odbija rei to
pokuava ostvariti na Wardenclyffeu. Graani iz okolice... jako se zanimaju za njegove
elektrine vatromete koji dolaze s visokog tornja, gdje obavlja pokuse u beinoj telegrafiji i
telefoniji. Sino [15. srpnja] s njega su se mogle promatrati najrazliitije vrste bljeskova. Neko
je vrijeme zrak bio ispunjen zasljepljujuim udarima struje te je izgledalo kao da se ispaljuju
ravno u tminu nonoga neba na neki tajanstven zadatak. Kad smo razgovarali s njim, Tesla
nam je izjavio: 'Da su ljudi, koji inae ive uokolo, umjesto da spavaju, odluili ostati
budnima, mogli su vidjeti jo neobinije stvari. Jednoga dana, ali ne ovaj put, najavit u neto
o emu dosad nisam ni sanjao.'
Jo neobinije stvari? Nije li to jednostavno bilo novinarsko izazivanje?
Tesla je u Coloradu dosegao napon od deset do dvanaest milijuna volti u djelokrugu antene
svojega pojaala-odailjaa iako je bio uvjeren da bi se moglo postii i 100 milijuna volti.
Nakon svog povratka u New York podnio je zahtjev za jo jednu skupinu patenata, od kojih
je najznaajniji bio ureaj za prijenos elektrine energije, vezan za projekt na
Wardenclyffeu. Podnio ga je 1902. pod brojem 1 1 1 9 732, no nije mu bio odobren sve
do 1904. godine. Zapravo, podnio ga je samo nekoliko tjedana nakon Marconijeva
prekomorskog i uspjeno izvedenog pothvata.
Problemi s pribavljanjem investicijskog kapitala za nedovreni Wardenclyffe doivjeli
Prvi je u ovom nizu bio patent br. 685 012 za sredstva za poveanje intenziteta elektrinih oscilacija
uporabom tekueg zraka, izdan 1901. godine; slijedio je broj 655 838, metoda za izolaciju elektrinih
vodia; broj 787 412, nain prijenosa elektrine energije kroz prirodno sredstvo; 723 188, metoda
signaliziranja; 725 605, signalizacijski sustav, 685 957, ureaj za iskoritenje energije zraenja; te broj 1 1 1 9
732.
165
su svoj vrhunac tijekom jeseni 1903. godine, kad je dolo do takozvane panike
bogataa. Sad su se izgledi da iznova pridobije Morgana inili daljima nego ikada.
Uz pomo vjernih prijatelja, Tesla je udvostruio svoja nastojanja da prikupi potreban
novac. Porunik Hobson povukao je sve svoje veze pokuavajui pobuditi zanimanje
mornarice za robotizaciju. Budui da je Tesline brodove daljinski upravljane putem radija,
kao i njegov torpedo, vidio jo 1898. godine, nagovarao ga je da ih izloi na pomorskoj
izlobi u Buffalou i uredio je to tako da izumitelj ne iskusi uobiajene tekoe s
formalnostima. No sve je bilo uzalud.
Junak amerike mornarice izvijestio ga je da se unutar same mornarice vodila prava
bitka oko Teslinih beinih izloaka zavada koja, dodue, nije bila izravno povezana s
njegovim izumima, ve se prije radilo o starom uzajamnom obraunavanju dvojice
visokih asnika, iji je rezultat bio odbijanje Tesline prijave.13 Postoji mogunost da je
Hobson uljepao dogaanja da ne bi povrijedio osjeaje prijatelja.
Potom se Tesla obratio Thomasu Fortuneu Ryanu, od kojeg je uspio dobiti neto
dodatnih sredstava. No, sve je to otilo na isplaivanje ve postojeih vjerovnika, iji su
rauni poeli rasti poput samog Wardenclyffea. Strpljiv i obziran, George Scherff ovaj mu
put nije trebao govoriti gdje lee problemi. Moji su neprijatelji bili toliko uspjeni
predstavljajui me kao pjesnika i vizionara, rekao je tada Tesla, da mi je pravi
imperativ bez imalo se odlaganja pojaviti s neim isplativim.
U godinama koje su uslijedile uvijek je iznova posrtao izmeu bijega od lavina dugova
i pronalaenja neke praktine sheme za komercijalizaciju svojih izuma. Teko je rei je li,
kao nezavisan znanstvenik, imao manje sree od svog starog suparnika Edisona. No, u
svakom sluaju, njihovi su ivoti krenuli razliitim smjerovima.
Edison je u svojim kasnim pedesetim godinama ivota bio imuan, ali bolestan ovjek.
Patio je od najrazliitijih bolesti, ukljuujui udnovate izrasline na trbuhu koje su se
pojavile tijekom njegovih istraivanja rendgenskih zraka (na kraju su nestale same od
sebe). Razoaran neuspjehom u istraivanju rudaa, iz dana u dan sve slabijeg sluha,
posve se povukao od bilo kakvih obiteljskih i prijateljskih kontakata. Sam je sebe napola
umirovio i ostario prije vremena. Ne samo to si je to mogao dopustiti, nego se osjeao i
primoranim unajmiti danononog tjelohranitelja koji je trebao uvati njega i njegovu
kuu. Takva je bila stigma njegova uspjeha.
U medicinskim je krugovima raslo zanimanje za Teslin terapeutski oscilator, odnosno za
Teslinu malu zavojnicu. Lijenici i profesori nazivali su ga iz svih dijelova zemlje,
govorei mu kako neprestano primaju upite za takve ureaje visoke frekvencije. Scherff
mu je rekao da bi lako mogao zapoeti sjajan posao vezan za medicinske naprave, s tek
tridesetak zaposlenih i ulaganjem od samo 25 tisua dolara. Predvidio je brzo
ostvarivanje dobiti od 125 tisua dolara, gotovo jednako koliko je iznosilo Morganovo
ukupno ulaganje u Wardenclyffe.
Izumitelj mu je rekao neka samo zapone s tim poslovima u Wardenclyffeu, ali osobno
nije iskazao vee zanimanje za zamisao. Umjesto toga, objavio je dva mala prirunika,
od kojih je jedan opisivao svjetski sustav komunikacija, a drugi je, uvezen u skupocjen
166
da vjeruje kako bi se grad trebao osjeati povlatenim to e sam platiti utroenu vodu.
Naloio je da se proda oronuli namjetaj iz davno naputene postaje te da se dobivenim
novcem podmiri raun elektrane. Na kraju se vratio u Colorado Springs da bi se sa svojim
odvjetnikom pojavio na sudu te odgovorio na tubu odravatelja stanice. Presuda od
gotovo tisuu dolara donesena je u korist tuitelja. Vei dio te svote podmiren je prodajom
preostalih dijelova laboratorijske opreme koju je upriliio mjesni erif. Ostatak duga s
kamatama Tesla je trebao isplatiti u ratama od 30 dolara, u roku od est godina.
Zatim je neko vrijeme izgledalo da mu se srea ponovno nasmijeila. Poeo mu je
pritjecati novac od prodaje medicinskih zavojnica, koje su se u Wardenclyffeu sad ve serijski
proizvodile za bolnice i istraivake laboratorije. Takoer mu je uspjelo dovriti novi izum
turbinu revolucionarnih osobina, za koju je bio vrsto uvjeren da e mu obnoviti ugled i
vratiti imetak.
Iako se nastavio druiti s prijateljima, njihovi su susreti zadobili poneto pomaman
karakter. Kao da su svi poeli nasluivati tragediju koja tek nailazi i odluili ne propustiti
ni najmanju priliku za smijeh.
Katharine mu je slala svoje pozive da doe i upozna slavne osobe na njezinim
prijemima i dalje se ljutei na njega kad se ne bi pojavio. Jedna od takvih poruka
zavravala je na nain koji je postao tipian za nju: Uskoro emo biti daleko, no Vi to
neete ni zamijetiti. Vama nitko ne treba, tako neovjenom kakvi ve jeste. Utoliko je
udnije to mi ne moemo bez Vas.16
Naime, ona i Robert obavljali su posljednje pripreme za jo jedno putovanje u Europu.
Robertova povrnost bila je nepopravljiva. Ga Johnson mi kae da ete veerati s
kneginjom od Warwicka, napisao je Tesli. Biste li bili tako ljubazni i upitali njezinu
visost je li vaza Warwickovih ona koja je Keatsa nadahnula na pisanje Ode o grkoj urni?17
Znaajno je spomenuti da je Johnsona poelo zabrinjavati nee li njegovi nadreeni
pogreno povezati njegovo ulaganje u tvrtku Nikola Tesla Company i onih nekoliko lanaka i
savjetodavnih kolumni koje je kao glavni urednik naruio od Tesle za asopis Century.
Stoga je izumitelju predloio da bi bilo bolje njegov uloeni novac prikazati kao
pozajmicu, a dionice kao jamstvo za nju. Takva zabrinutost zbog sukoba interesa govori
koliko su Tesli kao znanstveniku u to vrijeme pale dionice te da njegovo ime vie nije
pratila nekadanja karizma.
ini se da su mnogi iz poslovnog svijeta vjerovali kako Tesli jo pristiu kneevski
tantijemi od Westinghousea na raun patenata vezanih za izmjeninu struju, ne shvaajui
da su mu u cijelosti bili isplaeni jo 1896. godine, i to sitnim novcem. To je posve jasno iz
lanka objavljenog u listu Eagle iz Brooklyna, u kojemu se 15. svibnja 1905. istie da su
Teslini vrijedni patenti istekli. Novinar je kasnije izvijestio kakvo je veliko komeanje
u krugovima elektroinenjera izazvala vijest: Sad e posvuda nastati prava strka kako bi
se Teslin motor poeo koristiti bez obveze plaanja tantijema izumitelju. No, tvrtka
Westinghouse objavila je da dri jo itav niz patenata koji proizlaze iz ovoga te da e
se boriti za njih.
Da se proulo kako nije primao nita, Tesla bi bio oslikan u vrlo udnom svjetlu koje
168
sam uope pomislio... elio bih da budete pored mene u tako vanoj prigodi u mom
ivotu... Vi zauzimate jedno od najvanijih mjesta u mom srcu...18
Dvije godine kasnije, Hobson je uspio pobijediti na izborima za Kongres u svom rodnom
okrugu u Alabami te se u njemu zadrao sve do 1915. Na Teslino veliko nezadovoljstvo,
istaknuo se kao glasnogovornik grupe politiara koja je pokrenula prohibiciju. Naime,
izumitelj je alkohol, u umjerenim koliinama, drao gotovo ambrozijom. Ipak, njegova e
naklonost prema mornarikom junaku uspjeti nadivjeti ideoloke razlike koje su se meu
njima javile.
Mark Twain se u svojoj sedamdesetoj godini vratio u Ameriku uivajui u steenoj svjetskoj
slavi. On i Tesla sastajali su se kad god bi im to njihov rad i ostale obveze dopustile,
obino u Player s Clubu.
Katharine, nesretna zbog Teslinih odlazaka na Long Island, jedva je iz dana u dan znala
kamo treba uputiti svoje pozivnice. Ja u veeras biti ovdje, pisala mu je, ah
pretpostavljam da ete Vi tijekom vikenda biti u svom ladanjskom boravitu, u udaljenim
divljinama Long Islanda. Ipak, ako sluajno ostajete u svom omiljenom utoitu, Waldorfu,
poaljite mi koji redak i javite kad bih Vas mogla oekivati... Htjela bih vidjeti jeste li se
pomladili, jeste li jo otmjeniji, jo ponosniji. No, kakvi god Vi bih, mene ete uvijek nai
neizmijenjenom.19
Ovaj je poziv neuobiajen utoliko to je bio u jednini. Robert je oito bio na putovanju ili
sprijeen zbog ega drugog. Gotovo je sigurno da taj poziv Tesla nije prihvatio.
Poetak zime ipak ih je uspio sve okupiti na sveanoj veeri u povodu Dana zahvalnosti.
Teslina poruka Katharini, kojom joj je zahvalio na pozivu, preklinjala ju je da ne prezire
milijunae jer on jo uvijek mukotrpnim radom nastoji postati jednim od njih. Danas su moje
dionice znatno porasle, napisao joj je. Ako se ovako nastavi jo koji tjedan, uskoro u moi i
na put oko svijeta.20
Katharine mu je poslala jo jedan zahtjev, traei od njega da doete meni za ljubav jer me
treba razvedriti, a tko to moe bolje od Vas.... Ovaj je susret otkazao.
Boi bi obino doekivao s Filipovima. Pet dana prije Badnjaka podsjetila ga je na to,
dodavi: Morate doi ve sutra naveer jer Vas elim vidjeti iz mnogih razloga, i moram
saznati kako ste. emu uope navoditi razloge? Znate ih sve, osim jednoga. Moram Vam rei
neto o Njemakoj... Kad sam Vam pisala prole nedjelje ujutro, poslala sam Vam svoje prve
misli nakon buenja. Znam da ste bili potiteni, samo ne znam zbog ega. Molim Vas, dragi
gospodine Tesla, uzvratite mi barem jednom rijeju kako bih imala o to se osloniti, neto to
mogu iekivati...21
Zima je prola ispunjena njegovim strahovanjima za Wardenclyffe dok se na kraju nije
inilo da nema kraja njegovim mukama.
Dugo i sparno ljeto vratilo se u New York, ali Tesline bi se svakodnevne djelatnosti
rijetko mijenjale. Scherffu je iznova pisao o problemima s novcem: Brige i brige, i ve
izgleda kao da me prate u stopu. Banka Port Jefferson morat e se suglasiti s kamatama,
pod pretpostavkom da uspijem skucati novac.
170
mjeseno vodio knjigovodstvo. Bio je to lo znak za Teslu jer e Scherff tamo uskoro
dobiti posao na puno radno vrijeme.
Poele su pristizati jo loije novosti. Dana 26. lipnja 1906. novine su preplavili
senzacionalistiki naslovi o ubojstvu Stanforda Whitea. Slavnog je arhitekta protekle
veeri ubio izvjesni bankar iz Pittsburgha, Harry K. Thaw, ispalivi u njega tri smrtonosna
metka na krovu Madison Square Gardena u nazonosti brojnih lanova njujorke grupe
400. Ubojica je bio uvjeren da se White spetljao s njegovom suprugom Evelyn Nesbit te
se radilo o klasinom ljubavnom trokutu. Kasnije je Thaw zavrio u bolnici Matteawan za
umno poremeene zloince.
Tako je s pozornice ivota nestao arhitekt koji je Njujoranima podario prelijepa zdanja
poput prezbiterijanske crkve na Madison Squareu, hotela Garden City, Dvorane slavnih na
njujorkom sveuilitu te palae Astor u Rhinebecku, ostavivi za sobom, kao svoj posljednji
spomenik, i Teslin toranj na Long Islandu.
Scherff je te jeseni napustio Wardenclyffe. No, nikad nije prestao voditi brigu o Teslinim
financijskim poslovima. Za njega je nastavio raditi nou i vikendima, i nikada nije smetnuo
s uma predati na vrijeme njegove obrasce za povrat poreza.
Svjetski sustav beinog komuniciranja zamisao koja je u sebi sadravala gotovo svaki od
aspekata suvremenih komunikacija trebalo je prealiti. Ipak, sve dok se toranj uzdizao na
svom mjestu, Tesla je ustrajavao u svojim nastojanjima da ga dovri.
Nitko ne zna kada su tono posljednji radnici napustili Wardenclyffe. Thomas R.
Bayles, glavni nadzornik eljeznike postaje koja se nalazila tono nasuprot naputene
graevine, samo je jednoga dana zamijetio da putnici vie ne silaze na njegovoj postaji.
uvar je ipak jo neko vrijeme ostao na dunosti. Kad bi se pojavili znatieljni novinari ili
istraivaki inenjeri, on bi im dopustio da se uspnu na vrh tornja kako bi s njega uivali u
predivnom pogledu koji se pruao na itav Long Island. Toranj je izgledao neobino lagan i
prozraan jer je u cijelosti bio izgraen bez uporabe metala, ak i pri dnu, gdje su ogromni
drveni klinovi drali vodoravne i okomite potporne dijelove. Kad je naputen plan da se na
vrhu postavi bakrena oplata, Tesla je na isto mjesto smjestio pominu plou kroz koju su se
prema nebu mogla odailjati zraenja.
Posjetiteljima se laboratorij inio prepun nevjerojatno sloenih naprava. Osim velike
koliine opreme za puhanje staklenih cijevi, bila je tu i prava radionica s osam tokarskih
strojeva, ureajima za X-zrake, Teslinim visokofrekventnim zavojnicama najrazliitijih
oblika, kao i jedan od njegovih izvornih daljinski upravljanih i robotiziranih brodova te
izlobeni sanduci krcati tisuama arulja i staklenim cijevima. Tamo su se jo nalazili ured,
knjinica, prostorija za posebno osjetljive instrumente, elektrini generatori i transformatori
te velike zalihe svih vrsta kablova i ica.25 No, kada vie nije bilo uvara, navalili su vandali.
Mnogo je toga porazbijano, a biljeke i dokumenti ispremetani, razbacani i izgaeni.
Nije pretjerano rei, pisao je o Wardenclyffeu izvjestitelj brooklynskog lista Eagle, da
se na to mjesto esto gledalo u istom svjetlu u kakvom su ljudi prije nekoliko stoljea gledali
na sobe alkemiara, ili pak jo starija skrovita arobnjaka. Bio je ispunjen dakom
tajanstvenosti. Nadzemaljski utjecaj zraio je iz staklenih posuda... kao da se spustio iz
172
174
Fra. 181
Slike 165 i 185, koje se spominju u predmetu Vrhovnog
suda Sjedinjenih Amerikih Drava, potjeu iz 1893. godine s
Teslina predavanja i esto se navode kao dokaz kojim se
podupire njegova tvrdnja da je izumio radio.
21. lipnja 1943., Slubena izvje a Sjedinjenih Ameri kih Drava: Predmeti i presude Vrhovnog
suda SAD-a, svezak 320: Tvrtka Marconi Wireless Telegraph Company of America protiv drave SAD.
175
Zemlja pretvoriti u jedan ogroman mozak koji je u stanju poslati odgovor u svaki od
svojih dijelova. Budui da e jedno jedino takvo postrojenje od samo stotinjak konjskih
snaga moi raditi sa stotinama milijuna ureaja, itav e sustav doslovno imati
neogranieni radni kapacitet to e nevjerojatno olakati sve potrebe i pojeftiniti
emitiranje obavijesti.
O tim je zamislima takoer raspravljao u mjeseniku Century u lipnju 1900. godine,
nakon svog povratka iz Colorada.
Drugi pionir radioindustrije, J. S. Stone, rekao je u svom osvrtu na rad Lodgea, Marconija
i Thomsona: Meu svim tim imenima kao daleko najuglednije istie se ime Nikole Tesle.
Tesla sa svojim gotovo nadnaravnim pronicanjem fenomena izmjenine struje, koja mu je
omoguila... uvoenje revolucije u nain prijenosa elektrine energije otkriem
rotacijskog motora, znao je kako treba upotrijebiti rezonanciju da mu slui ne samo kao
mikroskop pomou kojeg se mogu vidjeti elektrine oscilacije, kao to je to uinio Hertz,
nego i kao stereoptikon... U radiotelegrafiji teko je bilo uiniti bilo kakva poboljanja,
osim nekih manje vanih, a da se pritom barem dijelom ne slijedi trag tog pionira. On se
kao pravi genij, praktian i uspjean s ureajem koji je osobno zamislio i konstruirao, naao
toliko ispred svog vremena da su ga i najbolji meu nama sasvim pogreno drali
sanjarom.5
Meu mnogim uglednicima iz radioindustrije koji su podrali takve stavove (iako u ime
pravde treba rei ne ba na vrijeme) nalazio se i general T. O. Mauborgne, bivi voditelj
odjela za veze i glavni asnik za signalizaciju u amerikoj vojsci. U listu Radioelektronika (broj
od veljae 1943., svega nekoliko tjedana nakon Tesline smrti) iznio je sljedee: Tesla,
'arobnjak'... osvojio je matu itavoga mojeg narataja svojim prelijepim uzletima u
nepoznata carstva svemira i elektriciteta... [oslikavao je] zapanjujue slike koje su daleko
nadilazile predodbe njegovih suvremenika, od kojih je tek nekolicina shvatila i to mnogo
godina nakon Marconijeva rada da je veliki Tesla bio prvi koji, ne samo to je razradio
naela elektrinog usklaivanja ili rezonancije, ve je u stvarnosti jo davne 1893. godine
izradio potpuni sustav beinog prijenosa obavijesti.6)
ak je i profesor Pupin sa Sveuilita Columbia 12. svibnja 1910. godine, dok je kao struni
svjedok tvrtke Atlantic Communication Company svjedoio u parnici koju je protiv nje povela
tvrtka Marconi Wireless Company of America zbog navodne povrede patentnih prava (Pupin e s
vremenom promijeniti stranu na koju e stati kao struni svjedok), posvjedoio sljedee:
Dok je William Marconi jo bio viljast mladac, zaposlen kod gospodina Riggija u
Italiji, iz obine je znatielje uzemljio obje ice da vidi kakvi se rezultati time mogu dobiti.
Tako je proizveo beine valove, ne shvativi u cijelosti znaaj svega toga. Pupin je
zaslugu za otkrie beinog prijenosa pripisao Nikoli Tesli, koji je svoje otkrie besplatno
predao itavom svijetu.7
Drugi pionir radioinenjerije, umirovljeni kapetan amerike mornarice E. J. Quinby,
prisjetio se ranih dana razvijanja komercijalnog radija u Americi iz vlastitih iskustava:
Dok su se ostali estoko borili po sudovima irom svijeta oko toga iji su patenti
uistinu valjani u prevanom sustavu ugaanja kojim se izbjegavala radiointerferencija, ini
177
se da se nitko nije sjetio kako je Tesla taj predmet obradio odavna, jo prije poetka novog
stoljea, svojim sveobuhvatnim i osnovnim patentom o ugaanju elektrinih krugova na
rezonanciju. Bez te osobine dananja radioindustrija, koja se neprestano iri, pretvorila bi
se u potpuni kaos. Odluka Vrhovnog suda, konano donesena 1943. godine, utvrdila je da je
Tesla prethodio svima ostalima, to je svim kasnijim patentima vezanima za to pitanje
oduzelo valjanost.
Quinby je naglasio kako Tesla, dodue, nije uspio osobno ostvariti svoj san o svjetskom
beinom sustavu, ali je ipak ivio dovoljno dugo da vidi praktinu uporabu sustava koji je
toliko jasno izloio.
Visokofrekventni alternatori, koje je Tesla izradio izmeu 1890. i 1895. godine,
proizvodili su do 20 kHz unato kritiarima koji su to smatrali neizvedivim, optuivi ga da je
tek nepraktini sanjar, dodao je Quinby. Profesoru Reginaldu A. Fessendenu ostalo je da
pokae kako ti ureaji mogu proizvesti val-nosa za glasovnu modulaciju, uklanjajui
istodobno pozadinske umove izazvane iskrenjima priguenih valova i lunim odailjaima,
kojima su eksperimentirali ostali. Fessenden se sloio s Teslom da su odailjai priguenih
valova loe rjeenje te da budui uspjean razvoj radija poiva na generatorima kontinuiranih
valova.8
Tako je na Badnjak 1906. i za Novu godinu 1907. Fessenden prenerazio i oduevio
sluatelje du istone obale Sjedinjenih Drava, a odmah potom izazvao i pravu poplavu
pisama oboavatelja kad je sa svog odailjaa u Brant Rocku, u Massachusettsu, poeo
emitirati program koji se sastojao od glasovnih poruka i glazbenih brojeva. Pri tome je
koristio visokofrekventni alternator koji je osobno izradio prema Teslinu nacrtu i naelima.
Tijekom Prvog svjetskog rata, kae Quinby, tvrtka General Electric Company zahvaljujui
nadarenim inenjerima kakvi su bili Steinmetz, Alexanderson i Dempster, uspjela je
postupnim poveavanjem malih pokusnih modela alternatora radiofrekvencija proizvesti
gigantske proizvodne modele od 200 kW, od kojih je prvi bio postavljen u postaji u New
Brunswicku, u dravi New Jersey, to je pripadala tvrtki Marconi Worldwide Wireless
Company. Njime su zamijenili snani odailja s iskritem koji vie nije radio na
zadovoljavajui nain.
Da ironija bude vea, meu uzvanicima koji su trebali svjedoiti putanju u pogon
pouzdane prekooceanske postaje nalazio se i Tesla. Iz te je postaje predsjednik Woodrow
Wilson u travnju 1919. godine objavio caru Wilhelmu uvjete koji se pred njega
postavljaju prilikom predaje.
Kapetan Quinby dodaje: Kasnije, kad je predsjednik Wilson krenuo na svoje
povijesno putovanje u Europu na palubi broda Predsjednik Washington, tijekom plovidbe
je uspostavljena veza izmeu postaje u New Brunswicku i predsjednika Wilsona
zahvaljujui pionirskom djelu Nikole Tesle koji je jo davne 1895. godine predstavio svoj
visoko frekventni alternator.
Koliko god to Tesli bilo bolno, Marconi je prvi uspio svrnuti pozornost svijeta na sebe
svojim uspjehom na polju radija, a potom je vrlo mudro uspijevao zadrati vodeu ulogu
u njegovu daljnjem razvijanju kroz tvrtku Marconi Worldwide Wireless Company.
178
Dana 13. svibnja 1915. godine profesor Pupin iznova se naao u ulozi strunog
svjedoka, svjedoei u korist optuene tvrtke Atlantic Communication Company, a protiv
tuitelja Marconija. Meutim, tom je prilikom, sudei prema novinskim izvjeima sa
suenja, zakljuio da je on osobno izumio beini prijenos prije Marconija i prije Nikole
Tesle.9
U svojim je pokusima, objasnio je, pronaao beine valove, ali nije shvatio njihovo
znaenje. Meutim, Tesla je svoja otkria predao ovjeanstvu, i upravo je to jedna od
toaka zbog koje strunjaci tvrtke Atlantic Communication Company oekuju da se odbaci
Marconijevo prisvajanje prava na odreene patente za beini prijenos.10
Na kraju je, u kolovozu 1915. godine, i sam Tesla podigao tubu protiv Marconija.
Tvrtka Marconi Worldwide Wireless Company podigla je pak tubu protiv Vlade
Sjedinjenih Drava zbog navodnog krenja prava nad Marconijevim patentima
tijekom Prvog svjetskog rata. Desetljeima se vodio rat za patente vezane za beini
prijenos pa nije ni udo to je dolo do sveope zbrke.
Nju je temeljito obradio Anderson u knjizi Prvenstvo u izumu radija Tesla protiv
Marconija, monografiji koju je naruila udruga The Antique Wireless Association (nova
serija, broj 4 iz oujka 1980. godine). U njoj Anderson izvjetava kako je pionir
radioindustrije, bojnik Armstrong, na zanimljiv mada pomalo zbunjujui nain osvijetlio
itavu raspravu. On je kratko prije svoje smrti 1953. napisao pismo Andersonu, javivi mu
kako je po njegovu miljenju Tesla pravi izumitelj navoenog (robotiziranog) oruja, ali
da su poduzeti znatni napori kako bi se umanjila njegova prava na taj izum. No, rekao je
Anderson, on nije vjerovao da bi se Tesli trebao pripisati i izum radija.
On je svojim napisima o problemu beinog signaliziranja zasigurno opinio i
nadahnuo neke od ranih istraivaa na tom podruju, moda i samog Marconija, pisao je
taj Pupinov zatitnik, koji je sada i sam postao poznat kao izumitelj u radioindustriji.
Meutim,... njemu nije uspjelo dokuiti ili pokusima otkriti onu bitnu zamisao koju
je otkrio Marconi, a koja je dovela do stvarnog beinog odailjanja signala u praksi.
Naglasio sam kako bi Tesla, da je nastavio s radom na temelju njegove pogreno
postavljene teorije, ipak vrlo vjerojatno otkrio naela koja je otkrio Marconi te bi tako
postao poznat kao izumitelj beine telegrafije. Ipak, on to nije uinio pa se zasluge za
izum s pravom pripisuju Marconiju.11
Tesli je slava, nastavio je Armstrong, ve bila osigurana zahvaljujui njegovim
postignuima vezanim za energiju, njegovim proroanstvima o mogunosti beinog
prijenosa te izumu daljinski upravljanih ureaja za naoruanje.
ini se kao da je Armstrong elio rei da, budui da je Tesla ve slavan kao istraiva
na jednom ili dva podruja znanosti, vie ionako nije vano hoe li mu se odati duno
priznanje i za bitna otkria na treem podruju. Moda je takav udan nain gledanja na
stvari djelomice odraavao rastuu posveenost akademskih krugova specijalizacijama na
odreenim podrujima jer vie nisu bili u modi znanstvenici koji su se razumjeli u sve, te je
trebalo zanijekati mogunost postojanja novog, prikrivenog Leonarda.
Armstrong je u pismu Andersonu ponudio otkriti kljunu tajnu zbog koje je
179
Marconijev rad postigao uspjeh, a Teslin nije. U sijenju 1954. godine Anderson ga je
izriito upitao o tome. No, ubrzo nakon toga potresla ga je vijest o neoekivanoj smrti
bojnika Armstronga. Ipak, kasnije je upoznao dvojicu znanstvenika koji su dobro poznavali
bojnika i njegovo neupitno podravanje Marconijeva prvenstva. Oni su mu otkrili da je
Armstrong mislio na uzemljenje u sustavu odailjanja i prijema. Anderson je ostao
preneraen.
Ba svaki Teslin patent bilo za prijenos energije ili komunikaciju imao je uzemljenje,
pisao mi je. Zapravo, pitanje povezivanja sa zemljom predstavljalo je kamen temeljac itave
Tesline zamisli. Meutim, i usprkos injenici da je Vrhovni sud toj Marconijev patent
proglasio nevaljanim, Armstrong se drao svog uvjerenja. Pretpostavljam da me zapanjilo
upravo to to je Armstrong previdio tu vanu toku koja je sama za sebe predstavljala tako
jasan dokaz.12
Haraden Pratt, djelatnik Instituta radioinenjera i bivi predsjednik povijesne komisije
osnovane u okviru tog instituta, napisao je da je Tesla svoje zamisli vezane za radio i
ureaje koje je proizveo ostavio drugima da ih nastave razvijati i prilagoavati za manje
ambiciozne, ali praktinije svrhe od njegovih.
Iz tih razloga, napomenuo je, Teslin je utjecaj na razvitak radija bio poznat tek
ogranienom broju ljudi. Nekolicina istaknutih ljudi, koji su itali njegova predavanja
odrana tijekom 1890-ih godina ili su im i sami prisustvovali, ostali su za svagda nadahnuti
njegovim otkriima, a neki koji su tek kasnije zaronili u istraivanje pozadine razvoja radija
postali su svjesni prvenstva i pionirskog znaenja njegova doprinosa.
Daleko ispred svoga vremena, posve pogreno proglaen sanjarom od svojih
suvremenika, Tesla se istie, ne samo kao velik izumitelj, nego i kao veliki uitelj, posebice
na podruju radija. Njegov nevjerojatan rani uvid u fenomen izmjenine struje omoguio
mu je, moda vie nego bilo kojoj drugoj osobi, da svojim opsenim i sveobuhvatnim
predavanjima i prikazivanjima mudro pronikne u njezine osobine te da u ostalima, koji jo
nisu bili upoznati s tim posve novim podrujem prouavanja, pobudi zanimanje za
njegovim unapreivanjem i novim praktinim primjenama.13
Sve u svemu, gledajui unazad, danas nam je lake uvidjeti kako se prava istina mogla
tako zamagliti nego li je to bilo mogue u Teslino doba.
Mnotvo je nagrada otilo u ruke znanstvenika, izumitelja i inenjera koji su uspjeno
savladali praktini dio onoga to se danas zove komercijalni radio. Kako je Tesla mnogo
vie vremena provodio u teoretskim visinama svog tornja od bjelokosti, slava bi mu se tek
povremeno nasmijeila, a srea ga je na dui rok zanemarila.
U poznim mu se godinama dogodilo neto to je razotkrilo svu dubinu njegovih osjeaja
vezanih za veliku raspravu o pravu prvenstva na podruju radija. Jednog je dana u sijenju
1927. godine, prilikom svog posjeta Americi, mladi Jugoslaven imenom Dragislav L.
Petkovi, uspio s njim dogovoriti sastanak. Tesla je tada ivio na petnaestom katu hotela
Pennsylvania, izmeu 34. ulice i Broadwayja. Bila su to za njega teka vremena i pomalo se
pretvorio u pustinjaka. Petkovia je pozvao da mu se pridrui tijekom ruka u njegovoj sobi,
181
8 te je esto posjeivala gradsku knjinicu New Yorka, to se nalazila preko puta, gdje je
za izumitelja obavljala istraivanja. Jedna osoba, koja je imala priliku upoznati obje ene,
izjavila je da je Dorothy bila svjesnija motivacije raznih pojedinaca te posljedica raznih
okolnosti, ali bi o tome malo govorila. S druge strane, Muriel je prihvaala stvari
onakvima kakve su izgledale na prvi pogled i uivala govoriti o njima.
Prije preuzimanja posla kod Tesle, kod kojega je ostala do 1922. godine, Skerrittova je bila
zaposlena u odvjetnikoj tvrtki specijaliziranoj za patente. Arbusova je tijekom Drugog
svjetskog rata radila za ministarstvo industrije, u upravi za ratnu proizvodnju, a potom u
financijskoj korporaciji za obnovu, da bi nakon toga krenula u ve spomenuto razvijanje
vlastite tvrtke.
to se tie njihova zajednikog poslodavca, kako su godine vie prolazile, Tesla bi
svoje zamisli vezane za znanost objavljivao sve nepromiljeni]e, raspravljajui o njima s
novinarima u trenutku kad bi mu pale napamet, bez ikakva podvrgavanja svojih ideja
eksperimentalnoj provjeri, ili ak dubljim razmatranjima. Ponekad se inilo da je postao
gotovo megalomanski nastrojen. Neki od senzacionalistikih novinara citirali bi ga bez
suvinih pitanja. Ipak, oni kojima je stalo do njega, poput O'Neilla i Swezeyja, nastojali
su ga spasiti od vlastitih izjava kada bi se za to ukazala potreba.
Stoga je Edison tono izrazio prepucavanje raznih profesora, podbadajui: Tesla je
ovjek koji se uvijek sprema neto uiniti. No, ista bi se reenica mogla primijeniti na
samog Edisona, ako se usporede njegova stvarna postignua s neostvarenim namjerama.
I sam se umiljavao novinarima, nepopravljivo im obeavajui vie nego to je mogao
ponuditi.
Profesor Joseph S. Ames sa Sveuilita Johns Hopkins meu prvima je napisao tipino
akademski napad na Teslu, u kojemu je usporedio radove Marconija, Pupina i Tesle,
smjestivi pritom naeg junaka na bijedno tree mjesto: Takozvani Teslin motor i
elektrini strojevi, koji su njegove modifikacije, poznati su svijetu isto kao i Teslina
zavojnica, koja predstavlja jednostavno unapreenje Henryjevih instrumenata. Ali dosad
ni jedan izum ne nosi njegovo [Teslino] ime...1
Taj je napad bio potpuna zabluda, kao uostalom i ostali slini njemu. Do kasnih 1920-ih
godina u Tesline indukcijske motore i sustave za prijenos energije uloit e se 50
milijardi dolara irom svijeta. On je bio otac radija, kao i automatizacije. Veina
sveuilita, ukljuujui i Johns Hopkins, ve se tada oslanjala na Tesline zavojnice u
svojim laboratorijskim istraivanjima. Osim toga, itavi niz izvornih izuma, mnoge od
njih i prije 1900. godine, patentirao je ovjek za kojega se Ames usudio napisati da ni
jedan izum ne nosi njegovo ime.
No, takoer je bilo istinito da je Tesla ee osmiljavao iroke koncepte nego zasebne
izume. Njegova su predavanja bila izvorite i rasadnik ideja koje bi potom mnogi drugi
preuzeli u svoje ruke, praktino primijenili i zatim patentirali. Zapravo, to je i bio jedan
od razloga zbog kojih je poeo svoje karte drati blie grudima.
Ako je u isto vrijeme izgledalo da eli senzacionalizirati svoje nove projekte i teorije,
bilo je to stoga to je radei kao samostalni poduzetnik neprestano tragao za financijskom
183
184
Julius C. Czito, sin Teslina dugogodinjeg strojara Kolmana Czita, izgradio je nekoliko
verzija turbina u svojoj strojarskoj radionici u gradiu Astoria na Long Islandu. Rotor te
takozvane elektrane u eiru sastojao se od jednog reda vrlo tankih diskova, izraenih
od njemakog srebra. Bili su smjeteni na sredini osovine i zatvoreni u kuite. Kad
bi pristigla energija od bilo koje vrste tekuine, razlagao je Tesla, bila bi obuhvaena
na periferiji i bjeala bi prema sreditu. A kad se, naprotiv, tekuina trebala pretvoriti u
energiju, ulazila bi u sreditu, a istjerivala se na periferiji. U oba je sluaja spiralno
prelazila meuprostor izmeu diskova, pri emu se energija dobivala istim
molekularnim djelovanjem, bilo od njega, bilo odvojeno od njega. Nov se nain ogledao
u tome da se toplinska energija pare ili eksplozivne mjeavine mogu transformirati uz
visoki stupanj iskoristivosti...3
Nije vidio granica takvoj uporabi. Uz odgovarajue gorivo, takva je turbina mogla
pokretati automobile i zrakoplove. U tri dana mogla je prekooceanske brodove prenijeti
preko Atlantika. Mogla se koristiti za vlakove, kamione, za rashlaivanje i za hidraulike
ureaje, u poljoprivredi, za navodnjavanje, u rudarstvu a radila bi, kako na paru, tako i na
benzin. ak je poeo dizajnirati i futuristike automobile koji su kao pogon koristili
njegovu turbinu. Iznad svega, bio je uvjeren da bi ona bila mnogo jeftinija za proizvodnju
od tradicionalnih modela turbina.
Osjetio je snaan duhovni poticaj kad je njegova turbina, ili barem njezin koncept, bila
doekana s oduevljenjem. ak su i asnici ministarstva obrane izjavili da ona
predstavlja neto novo u svijetu te da je na njih ostavila dubok dojam. inilo se
razumnim oekivati da e ovjek, koji je osmislio bolji rotacijski sustav, na raun toga
stei pravo bogatstvo.
Tesla je poeo izranjati iz beskrajne traume ponienja i dugova. Jezive none more, u
kojima bi se mijeala davna smrt njegova brata Dane, majin kraj i unitenje
Wardenclyffea, poele su se prorjeivati. Jedino to mu je sad trebalo bio je kapital i
njegova e ga turbina iznova vratiti na vrh. U glavi je poeo sastavljati popis moguih
investitora.
185
njegov negdanji poslodavac mogao isplatiti odjednom. Tom je prigodom iskazao i svoje
razoaranje injenicom to mu Tesla dosad nije uspio isplatiti ni dio duga. Ali Tesla mu je,
potpisavi ih, javio o sjajnim izgledima koji se naziru zahvaljujui turbini.
Iako zaokupljen vlastitim brigama, ipak bi pronaao vremena da pomogne i svojim
prijateljima. Johnson, kojega su prije etiri godine unaprijedili u glavnog urednika
Centurija, pisao mu je preklinjui ga da uva tajnu, jer se naao usred uredskog skandala
zbog kojega je mogao ostati bez posla. Spominjao mu je pismo izvjesnog gospodina
Anthonyja, koji uope nema pojma o stvarnom stanju u uredu. Sto li e rei kad mu
kaem za novonastalu situaciju samo nebo zna...4
Tesla, koji se zauzeo za tajanstvenu aferu, odgovorio mu je pisamcem da je uinio sve
to je bilo u njegovoj moi ne bi li uredio itavu stvar, ali, naiao sam na snaan otpor pa
se bojim da nisam postigao neke opipljivije rezultate... No, neu prestati sa svojim
nastojanjima. Nadajui se kako neete dopustiti da Vam takva mala neugodnost isuvie
teko padne na duu, ...5
Samo, ta je mala neugodnost ija je priroda i nadalje ostala strogo uvanom tajnom
zavrila tako da je Johnson bio primoran podnijeti ostavku. Nakon toga u njegovu
otmjenom domu na Lexington aveniji nita vie nije bilo isto. Iako se Robert s vremenom
zaposlio kao glavni tajnik Amerike akademije znanosti i umjetnosti, izgleda da je njegov
financijski poloaj otada znatno oslabio. Johnsonovi su, dodue, nastavili odravati svoje
zabave, i dalje su drali poslugu i odlazili na putovanja u Europu, na to su bili toliko
navikli. Samo, sada ih je takav nain ivota poeo gurati u dugove. Time je za oba
mukarca poelo razdoblje ivota koje e se nastaviti sve do njihove smrti razdoblje
meusobnog pozajmljivanja manjih svota za pokrivanje goruih obveza. Pri tome je,
zaudo, Tesla bio onaj koji je ee izvlaio Johnsona iz nevolja.
Rat s Njemakom sve vie se pribliavao Sjedinjenim Dravama. Na poticaj Johna
Haysa Hammonda mlaeg, Tesla se s njim poeo nairoko dopisivati o moguim nainima
za ostvarivanje sjajne, zarade kroz prilagodbe njihovih robotiziranih ureaja za vojne
potrebe. Naime, Hammond je, koristei se Teslinim naelima, izgradio elektrinog psa na
kotaima koji bi ga posvuda slijedio, dok je motorom upravljao zahvaljujui svjetlosnoj
zraci, smjetenoj iza njegovih oiju. To, dodue, ba i nije bio izum koji bi generale i
admirale natjerao da se pograbe oko toga, ali Hammond je takoer daljinski, putem radija,
upravljao i jahtom bez posade u bostonskoj luci pa su se oba izumitelja poigravala
zamislima o osnivanju zajednike tvrtke za teleautomatiku. Hammond je elio razviti svoj
automatski selektivni sustav, dok je Tesla mislio kako bi daljinski upravljani torpedo, to ga
je izumio jo davnih dana, sada mogao dobro posluiti ministarstvu obrane. No,
usprkos tome to je Hammondu pomogao pri pisanju lanka o stanju tehnike na tom
podruju, njihova nastojanja da zajedniki rade na njegovu daljnjem razvoju ipak se nisu
Neko je Tesla bio vrlo blizak prijatelj Richarda Watsona Gildera, glavnog urednika Centuryja prije
Johnsonova imenovanja. esto su se dopisivali i izmjenjivali pozive na druenja, pri emu bi Gilder
nerijetko krio dogovore, jer ini se da njegovoj supruzi nije bilo po volji to joj mu prijateljuje s
izumiteljem. Dana 24. sijenja 1898. Tesla je gospoi Gilder napisao: Svima nam je bilo veoma ao to
nam se gospodin Gilder nije mogao pridruiti.... oprostite na smetnji...
188
nastavila.6
ak i u ovom poodmaklom razdoblju karijere, Tesli je jo uvelike tetilo nesreeno
stanje oko njegova dravljanstva. lanak objavljen u Washington Postu spomenuo ga je,
inei pritom uobiajenu pogreku, kao poznatog balkanskog znanstvenika, a kod
birokrata u Washingtonu pratila ga je takozvana napomena NIO (Nije izumljeno
ovdje). Oevidna superiornost pojedinih proizvoda rijetko bi dostajala da se nadvlada ovaj
nedostatak, ma koliko se drutvo u cjelini time moglo nai u ulozi gubitnika.
No, Teslinim su izgledima u ono doba, bez sumnje, puno vie tete nanijeli
tradicionalni neprijatelji svih izuma inercija itavog sustava, kao i razni prikriveni
interesi. Jedan industrijski savjetnik priao je o istraivanju koje je poduzeo prije nekoliko
godina. Vaingtonskom uredu za pomorska istraivanja amerike mornarice postavio je
tada pitanje jesu li ikad na bilo koji nain poduprli ili sponzorirali Tesline programe
vezane za robotiku ili njegovu turbinu. Odgovor je glasio: Cijelo smo vrijeme dobivali
prijedloge za financiranje Teslina rada na turbinama. No, budimo iskreni. Parsonsova
turbina postojala je ve dugo, i na njoj su se izgradile itave industrije. Ako Teslina turbina
nije bila izvanredno i nezamislivo superiornija, bilo bi to bacanje novca u bezdan, jer se
postojea industrija ne bi povukla tek tako...
Ponekad su Teslini izumi bili bolje sree ako su bili uneseni u Ameriku iz drugih
zemalja. Tako je 1915. godine njemaka tvrtka, koja je posjedovala njegovu licenciju za
beine patente, izgradila radiopostaju za radioslubu amerike mornarice na Mystic
Islandu u blizini Tuckertona, u dravi New Jersey. Bila je opremljena slavnim
Goldschmidtovim visokofrekventnim alternatorom s magnetskom refleksijom, to je
omoguavalo da se izmjenina struja radiofrekvencije izravno proizvodi.7 Tesla je
zahvaljujui tim patentima pune dvije godine primao tantijeme u visini od tisuu
dolara mjeseno, to mu je predstavljalo vie nego dobrodoao izvor prihoda.
Kad mu je glavni inenjer Emil Mayer rekao da se poruke koje postaja odailje primaju i
na udaljenosti od 15 tisua kilometara, primio je ovu vijest posve smireno, jer je samo
potvrdila ono to je on ve odavno znao. Time ste u praksi potvrdili ono to sam ja
demonstrirao svojim beinim postrojenjem pomou znanstvenih eksperimenata koje
sam provodio izmeu 1899. i 1900. godine, odgovorio mu je. Naalost, rat je ubrzo
prekinuo redovito pristizanje tantijema. Vlada je zatvorila radiopostaju u
Tuckertonu 1917. godine, kad je Amerika ula u rat. No, Tesla je kasnije ipak primio
neisplaene tantijeme od korporacije Atlantic Communications Companies.
Prvi svjetski rat zavukao se medu amerike graane srpskog podrijetla i mnogo prije
nego to je ratna groznica zavladala cijelom zemljom. Pripadnici slavenskih naroda u
SAD-u nisu mogli a da se ne osjete pogoenima, budui da se Srbija nala na elu
panslavenskog pokreta za ujedinjenjem, koji je naposljetku i upalio fitilj tog golemog
ratnog poara. Srpski nacionalist ubio je nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu, to je
dovelo do toga da su i Srbiju i Crnu Goru pregazile Centralne sile, koje su, meu
ostalima, sainjavale Austro-ugarska i Njemaka. Tako su uskoro do Sjedinjenih Drava
poele pristizati vijesti o nevjerojatnim patnjama slavenskih naroda.
189
odgovorio kako je Edison zasluio itavi tucet Nobelovih nagrada. A kad su spomenutog
presreli s ovim vijestima iz Engleske u Omahi, na povratku kui s izlobe u San
Franciscu, izgledao je uistinu zateen. I on je potvrdio da nije primio nikakvu slubenu
obavijest o nagradi, i nije o tom pitanju elio izjaviti nita vie.
Robert i Katharine nisu bili nimalo iznenaeni, nego jednostavno oduevljeni
novostima. Robert mu je odmah uputio najsrdanije estitke. Tesla mu je, sad ve u
smirenijem raspoloenju, odvratio kako bi mnogi ljudi mogli oekivati Nobelovu
nagradu, ali da sam ja nabrojio ni manje ni vie no etiri tuceta svojih ostvarenja, koja se u
tehnikim knjigama vode pod mojim imenom. Stvarne i trajne su one poasti koje dodjeljuje
itav svijet, jer on rijetko grijei, a ne one to ih dodjeljuje nekolicina koja moe i
pogrijeiti. Za jednu takvu nagradu dao bih sve Nobelove nagrade to e se dodijeliti u
sljedeih tisuu godina.9
Ono to je uslijedilo bilo je vie nego udno. Zapadnjake novine, ukljuujui i vodee
listove, naile su negdje na ovu priu i u trenu je bez ikakve provjere proirile svijetom.
Tako je Tesla dao jo jedan intervju Timesu, u kojemu su mu se obratili kao dobitniku
Nobelove nagrade.
Tom je prigodom na novinarova pitanja odgovarao na sebi svojstven nain. alio je
zbog injenice to svijet i nakon tolikih godina jo ne shvaa njegove zamisli o prijenosu
glasa. S onakvim postrojenjem kakav je trebao biti Wardenclyffe, objasnio je, moglo se
odustati od telefonskih stanica po New Yorku, jer bi pretplatnici mogli razgovarati bilo s
kim u svijetu, i to bez ikakvih promjena svojih telefonskih ureaja. A slike s europskih
ratita mogle bi se prenijeti u Ameriku u roku od pet minuta.
Struja bi prolazila kroz zemlju, razlagao je dalje, kreui se iz jednog podruja s
prijenosnom postajom neogranienom brzinom te usporavajui na brzinu svjetlosti na
udaljenosti od 9 tisua kilometara, potom iznova poveavajui brzinu na svom putu iz tog
podruja te stiui do prijemne postaje opet neogranienom brzinom.
To je predivna stvar. Jednog e se dana, kad poprimi svoje puno znaenje, beini
prijenos sruiti na ovjeanstvo poput uragana. Jednog e dana postojati, recimo, est
velikih beinih telefonskih postaja u svjetskom sustavu, koje e povezivati sve stanovnike
Zemlje, i to ne samo glasom, nego i slikom sugovornika.10
Ma koliko njegovo shvaanje fizike imalo mana (Tesla e se do kraja ivota opirati
zamisli da svjetlost putuje bre od iega drugog), budunost je pokazala koliko je njegovo
proroanstvo bilo utemeljeno. On nije, dodue, izriito predvidio dananje stacionarne
satelite za prijenos mikrovalnog TV-signala, ali oito je na umu imao neto slino tome, kad
je ve kao djeak zamislio izgradnju prstena oko ekvatora koji bi se okretao u skladu s
rotacijom Zemlje.
Makar nije izumio televiziju, Tesla ju je sebi barem predoio u mati. etiri godine
nakon toga, Johnson mu je predloio da kao isplativ izum osmisli nain prikazivanja
utakmica na nekoj vrsti kunih zaslona kakvi su se kasnije uistinu i pojavili. Ali ja ionako
oekujem da u postati multimilijuna i bez bavljenja ureajima za masovne zabave,
odgovorio je, ipak mu ponudivi svoj najbolji prijedlog, koji je obuhvaao devet
191
letjelica s krilima a bez propelera, koje se mogu vinuti na vie od sedam stotina kilometara,
i pomou kojih bi se snimali negativi, razvijali filmovi te se prikazivali onako kako
pristiu... To bi zahtijevalo izum kojemu sam posvetio vie od dvadeset godina pomnih
prouavanja i nadam se da u ga i ostvariti, a zvao bi se televizija, koja bi omoguila da se
kroz icu vidi to se dogaa na velikim udaljenostima...11 U stvarnosti, on se nikad nije
ozbiljnije pozabavio ovom zamisli.
Izvjee iz 1915. godine o dodjeli Nobelove nagrade za fiziku, koju su trebali podijeliti
Edison i Tesla, donijeli su listovi Literary Digest12 i njujorki Electrical World13, jer su oba bila
tiskana prije 14. studenoga, odnosno dana kad je stigla jo jedna Reutersova vijest, ovaj put
iz Stockholma. Odjeknula je poput bombe. Komisija za dodjelu Nobelove nagrade objavila
je da e nagradu za fiziku podijeliti profesor William Henry Bragg s engleskog Sveuilita
Leeds, i njegov sin, W L. Bragg, sa Sveuilita Cambridge, i to za uporabu X-zraka pri
utvrivanju strukture kristala.
to se dogodilo? Zaklada za dodjelu Nobelove nagrade odbila je dati objanjenje. Jedan
Teslin biograf i bliski prijatelj objavio je nakon mnogo godina, kako je ameriki
znanstvenik srpskog podrijetla odbio primiti nagradu, ustvrdivi da on kao izumitelj ne
pristaje podijeliti nagradu s obinim pronalazaem korisnih naprava.14 Drugi je biograf jo
razradio tu teoriju tvrdnjom kako je Edison bio onaj koji se usprotivio njihovoj zajednikoj
podjeli nagrade te da je bilo upravo u skladu s njegovim zlobnim i sadistikim humorom
oduzeti Tesli 20 tisua dolara u trenutku kad je znao koliko mu je novac potreban.15
No ne postoje stvarni dokazi koji bi pokazivali da je bilo koji od njih dvojice uistinu odbio
Nobelovu nagradu. Zaklada Nobel jednostavno je objavila: Sva govorkanja o tome kako
netko nije dobio Nobelovu nagradu zato to je unaprijed iskazao svoju namjeru da e je
odbiti jednostavno su smijena. Naime, onaj koga bi odabrali za dobitnika ionako ne bi
imao to o tome rei, osim to bi mogao odbiti nagradu jednom kad ga se ve proglasi
njezinim dobitnikom, ukoliko bi tako odluio. Ipak, zaklada nije zanijekala da su njezin prvi
izbor inili upravo Tesla i Edison.
Edisonu su slava i bogatstvo ve bili osigurani. On nije imao potrebe za takvim priznanjem
i ne bi mu mnogo pomoglo. No, za Teslu je cijela zgoda morala predstavljati jo jedno gorko i
okrutno razoaranje. A zasigurno mu nije donijela publicitet kakav bi mu u tim kritinim
trenucima bio potreban.
192
iz 1916. godine, koji je odobren odmah nakon Flemingove vakuumske diode, postao je
jednim od temelja suvremene znanosti o tekuim gorivima. Ali sudbina mu je jo jednom
uskratila dobit od otkria.
Tek se danas Teslinoj turbini konano poinje ukazivati pozornost koju je odavno
zasluila. Jedan od vodeih amerikih istraivakih strunjaka na tom podruju postao je
profesor strojarstva Waren Rice sa Sveuilita Arizona. No, on je svoje radove ograniio
na mehaniku fluida u postupku protjecanja koje se odvija izmeu ploa.3
Godine 1972. Walter Baumgartner izgradio je eksperimentalni model Tesline turbine
koja se pokretala komprimiranim zrakom uz ubrizgavanje pare te proizvodila oko 30
konjskih snaga uz 18 tisua okretaja u minuti.
Tijekom 1980-ih godina daljnjim se razvijanjem te jedinstvene turbine poela baviti
kalifornijska tvrtka SunWind, iz Sebastopola, koja joj je primjenu vidjela u prijevoznim
sredstvima i pogonima elektrane. Namjera je ove tvrtke koristiti poneto izmijenjeni oblik
Tesline turbine, u kojoj bi vodik sagorijevao kao najbolje pogonsko gorivo za vozilo na tri
kotaa, to su ga nazvali Rainbow. No, turbina e takoer moi sagorijevati propan i
benzin.
Predsjednik tvrtke SunWind Mark Goldis izjavio je da je njihov znanstveni istraiva
Peter Myers izgradio eksperimentalni model turbine, kojim je dokazao Tesline
pretpostavke. Stoga se on sad bacio na ugradnju vlastite komore za sagorijevanje u
turbinu, koja bi udovoljavala potrebama suvremenog oblikovanja te uzela u obzir i
suvremena dostignua metalurgije.
Uvjereni smo da e Myersova vrtlona turbina, koja zapravo predstavlja unaprijeenu
i osuvremenjenu Teslinu turbinu, raditi bolje od bilo koje koja se trenutno koristi, te da
e raditi sa 60 posto uinkovitosti, rekao je Goldis. Naime, uinkovitost veine ostalih
turbina iznosi oko 40 posto. On vjeruje da veina prethodnika koji su pokuavali
unaprijediti Teslinu turbinu nisu u tome uspjeli zato to nisu razumijevali laminarno
strujanje kao suprotno turbulentnom strujanju. Turbina, tvrdi Goldis, nije skupa i lako
se proizvodi.4
Jo jedna kalifornijska tvrtka, General Enertech iz San Diega, proizvodi i prodaje Tesline
turbine kao crpke. I oni su je poneto izmijenili i osuvremenili u odnosu na nacrte njezina
izumitelja.
Ali jao, budui uspjesi ne mogu platiti tekue raune i dugove. Tesla se teko borio da
bi svakodnevno podmirivao trokove rada i uspijevao odrati svoje prijeme na razini hotela
Delmonico.
Stoga je za njega morao biti strahovit udarac, pravi drutveni antiklimaks, kad su mu
zbog neplaenih dugova uskratili ulazak u igranicu Player's Club. S druge strane, moda i
nije. Jer, otkako tamo vie nije mogao sresti Marka Twaina ili Stanforda Whitea, posjeivanje
takvih mjesta ionako ga je sve manje zabavljalo.
1909. do 1916. godine takoer su podnijeti i sljedei patenti: l 113716, vodoskok; l 209 359, pokaziva
brzine; l 266 l 75, gromobran; l 274 8 l 6, brzinomjer; l 3 14 7 l 8, brodski log (brzinomjer); l 365 547,
mjera protoka; l 402 025, mjera frekvencije.
194
Njegovo se ime i dalje redovito pojavljivalo u novinama, a naslovi lanaka nikad se nisu
odrekli toga da svojim itateljima podrobno opiu izvornost njegove matovitosti. Jer, njegove
su zamisli nosile u sebi vrijednost vijesti ak i ako nisu bile potkrijepljene sadrajnim i
praktinim istraivanjima. Teslin plimni val onemoguit e rat, objavio je English Mechanic &
World of Science, govorei o njegovoj ideji da se eksploziv po potrebi iskoristi za stvaranje
razornih valova na oceanu. Nakon ovog lanka o toj se umotvorini nije ulo puno vie.
U svom pismu Timesu, pod nazivom Nicola [sic] Tesla protestira, onaj ve spomenuti,
novi, ranjiviji i osjetljiviji Tesla iznio je openitu pritubu koja se svodila na to kako misli da
mu se trebalo odati priznanje za njegove vlastite izume. No, ogoreni je stav, koji su njegovi
prijatelji s tugom poeli zapaati kod njega, iznova bio iznevjeren samim svojim
objavljivanjem pismo se nalo na jednoj polovini stranice, a drugu je polovinu zauzimala
pria o trenutnom junaku dana, pioniru svih pilota, Orvilleu Wrightu.
Wrigt je svoj intervju dao na livadi u blizini Washingtona dok se pripremao za probno
uzlijetanje sa svojim zrakoplovom, kojim je zapravo dotad uzletio ve dosta puta. No, to je
trebala biti osobita prigoda jer su mu dojavili da predsjednik Teddy Roosevelt stoji uz
prozor Bijele kue, nadajui se da e ga pozvati na svoj let kao pratnju, ne bi li tako postao
prvim Leteim predsjednikom itave nacije.
Wrightu se moe oprostiti odreena uzrujanost na pomisao da bi mu suputnikom mogao
postati zubati predsjednik, umotan od glave do pete svom zamislivom zatitnom odjeom i
obuom, izmama i dokoljenicama, kacigom, letakim naoalama i bijelim svilenim alom,
kako je dao naslutiti Timesov izvjestitelj. Leta nije elio na sebe preuzeti takvu odgovornost,
znajui ipak koliko probni let moe biti rizian. A opet, inilo se gotovo jednako
rizinim odbiti predsjednika.
Gomila naroda, koja se brojila u tisuama, okupila se oko provizorne piste nestrpljivo
oekujui letaevu odluku. Wright je petljao oko motora koliko je god due mogao, a da to
ne bude upadljivo... Naposljetku je pionir zrakoplovstva visoko u zrak podigao platneni
vjetrokaz i pomno se zagledao u njega. Masa je zaustavila dah. Svi su skupa s njim pozorno
promatrali kako se slabani povjetarac poigrava platnom. Tada je Wright spustio vjetrokaz i
odmahnuo glavom. Ne moemo poletjeti, ozbiljno je ustvrdio.
Iznad tog napetog izvjea, Teslina je tualjka jasno govorila o njegovom preziru spram
takvog stanja zrakoplovstva. itav svoj ivot, napisao je, bavio se nacrtima i motorima za
napredne zrakoplove koji bi razvijali velike brzine, samo to dosad nije za njih podnio
nikakve patente. Ali ionako se nije previe zamarao onim to su na tom podruju radili
njegovi takmaci, jer su njegove zamisli bile iritantno za itatelje bitno superiornije:
Usporedite bilo koji noviji zrakoplov s Langleyjevim prototipom, jedio se, i neete
vidjeti niti jedno bitno poboljanje... Sve su to isti stari propeleri, isti stari zrakoplovi,
upravljai, krila ni jedne jedine razlike vrijedne spomena... S druge strane, dosad se
proslavila ve hrpa aeronauta, koje veliaju kao osvajae i kraljeve neba. No bilo bi ispravnije
kao takvoga pozdraviti Johna D. Rockefellera. I dok jo ekamo da se osiguraju dovoljne
koliine visokovrijednog goriva, moramo priekati i na motor koji e biti u stanju u zraku
nasuprot sile tee odravati ne samo sebe, nego i teinu koja je nekoliko puta vea od
njegove vlastite.5
195
Langleyjev zrakoplov, rekao je dalje, osuen je im naie na vrtlog koji ga odvlai prema
dolje pa je zbog toga mnogo bolji helikopter, iako se i njemu moe nai zamjerke, samo iz
drugih razloga.
Jedno zaista uspjeno zrano plovilo, koje silom prilika mora biti tee od zraka, trebalo bi
se zasnivati na radikalno novim naelima, predvidio je, a ubrzo e i biti proizvedeno. A kad
se to dogodi, bit e to takav poticaj proizvodnji i trgovini kakvome dosad jo nismo bili
svjedoci, ali samo pod pretpostavkom da Vlada ne pribjegne istim onim metodama
panjolske inkvizicije koje su se ve dokazale kao pogubne kod beinog prijenosa. Tek
tada e ono postati idealnim sredstvom koje e ovjeka uiniti apsolutnim gospodarom
neba.6
Iako su takva pisma, prepuna optubi zbog uinjenih mu nepravdi, kao ishod imala
jedino opu zlovolju prema njemu, kao i obino njegovo je predvianje bilo posve
tono. Poaen pozivom na veeru s admiralom Charlesom Sigsbeejem u Waldorfu,
on mu je opisao zrane ratne brodove ije vrijeme tek nailazi, te jo jednom iznio svoje
proroanstvo o beinim telefonima to e ubrzo preplaviti svijet.
Tesla je ipak podnio patente za svoj briljantno dizajnirani zrakoplov ili letei
tednjak u dananjoj tehnikoj literaturi sljednice se ove letjelice (koja se ne smije
zamijeniti s obinim helikopterom) nazivaj u VTOL-letjelice, a radi se o zrakoplovu koji
uzlijee i slijee okomito dodue, tek 1921. i 1927. godine, da bi mu konano bili
odobreni 1928. godine.7 Vjeruje se da je zrakoplov jedini izum koji je Tesla patentirao, a
da za njega nije ni pokuao izraditi prototip, najvjerojatnije zbog pomanjkanja sredstava
za njegov daljnji razvoj. U godini u kojoj su mu patenti bili ovjereni, izumitelj je ipak ve
navrio sedamdeset dvije godine.
Siuna letjelica, za koju je mislio da bi se mogla prodavati za manje od tisuu dolara,
uzdizala se s mjesta okomito u zrak pomou propelera nalik na one kakve imaju
helikopteri. Pilot bi dodirom upravio nagnutu letjelicu prema naprijed, a propeler bi se
pomaknuo na prednju stranu, kao kod aviona. Pilotovo sjedalo bi se zaokrenulo tako da
ostane u uspravnom poloaju dok bi se krila pomicala u vodoravan poloaj. Teslina
lagana, ali mona turbina trebala je velikom brzinom pokretati letjelicu prema naprijed.
Slijetala je tono obrnutim postupkom na prostoru veliine krova garae, dnevne sobe
ili palube omanjeg broda.
Teslin sustav okomitog uzlijetanja i slijetanja ostao je zaboravljen gotovo itavo
desetljee nakon njegove smrti. A tada su, u prvoj polovini 1950-tih godina, Convair i
Lockheed poeli istraivati i iskuavati letjelice koje su se vjerno oslanjale na Tesline
nacrte, mada su izvedbom bile znatno sofisticiranije. Uspjenija od tih dviju letjelica,
Convair XFY-1, nazvana jo i Pogo, izraena je kao 7 tona teak borbeni jednosjed za
mornaricu, a pokretao ju je turbopropelerski motor od 5850 konjskih snaga, marke
Allison T-40. U mirovanju bi bila oslonjena na stranji dio, dok bi joj vrak bio uperen
ka nebu. U akciji bi uzlijetala okomito, potom bi se okrenula za 90 stupnjeva u vodoravni
let, u kojemu bi na visini od 5000 m razvijala najveu brzinu od gotovo 1000 km/h.
Patent br. l 655 114, ureaj za zrani prijevoz
196
javio da ga vjerovnici uistinu sve vie progone te da je zbog bolesti supruge zapao u
popriline dugove. Nadao se da e mu Tesla moi platiti barem dio onoga to je
potraivao od njega.
Izumitelj mu je uznosito odgovorio: Molim da ne dopustite gorini da Vas obuzme.
Znate da je sve to ste doivjeli uza me bilo uistinu nesvakidanje te Vam je, iako od
svega moda i niste stekli nekih veih materijalnih koristi, ipak postalo sredstvom za
razvijanje svega onog dobroga to je u Vama... Ali kad se Scherff pokazao upornijim
nego inae, poslao mu je manju svotu, zauzevi opet pritom pomalo nadut stav: ao mi
je to primjeujem da gubite svoju poslovinu staloenost i postojanost.... Morate se
sabrati i odagnati od sebe zle duhove...9
Da bi jo malo obodrio duevno stanje svog nekadanjeg najblieg suradnika i vjernog
prijatelja, izvijestio ga je da je razvijanje njegovih parnih i plinskih turbina, kao i
ventilatora skoro pri kraju, ime su zajedno odrali svoje revolucionarno obeanje.
Napisao mu je: Sada radim na novim dizajnima za automobile i lokomotive u koje e
biti ugraeni moji novi izumi. Oni ne mogu postii nita drugo do li nevjerojatnog
uspjeha. Jedini je problem gdje i kako nabaviti gotovinu, no ne moe potrajati jo dugo da
i moj novac pone pritjecati u bujicama, a tada moete od mene zatraiti to god
poelite.10
Drugom mu se prigodom teko iskuavani Scherff javio kako bi mu rekao da mu je
neizmjerno drago uti da e se Teslin terapeutski ureaj ubrzo nai na tritu, jer bi mu i
samom trenutno vrlo dobro doao. On se u svojoj dosta kasnoj ivotnoj dobi uspio
odluiti da kupi vlastiti skroman kuerak u Westchesteru, u Connecticutu, pa su sada
njegove hipotekarne rate postale glavnim predmetom pisama koja je slao Tesli.
Iako mu bujice novca nikada nisu poele pritjecati, Tesla je ipak s vremena na vrijeme
uspijevao pronai ponekog veeg ulagaa. Tako je 1910. godine s poetnim kapitalom od
400 tisua dolara osnovao tvrtku Tesla Ozone Company, u kojoj su se trebali razvijati postupci
za proizvodnju nekolicine njegovih komercijalnih proizvoda, izmeu ostalih i oni
namijenjeni rashlaivan]u. Potom je u Albanyju, u dravi New York, registrirao tvrtku Tesla
Propulsion Company s kapitalom od punih milijun dolara, zajedno s Josephom Hoadleyjem i
Walterom H. Knightom, a cilj im je bio zapoeti s proizvodnjom njegovih turbina za
brodove, kao i za ozbiljnog kupca tvrtku Alabama Consolidated Coal & Iron Company.
Uza sve ostale probleme, na Teslu su se u tom razdoblju obruile i nevolje vezane za jo
jednog biveg suradnika, Fritza L6wensteina. Njegova pouzdanost i vjernost zabrinjavala
je Teslu jo od onih davnih dana kad su zajedno obavljali tajna istraivanja u Coloradu.
Ipak, razuvjerio ga je povratak njemakog inenjera radi suradnje na Wardenclyffeu,
iako to ba i nije bilo duga vijeka nakon nekoliko godina razili su se iznova zbog
financijskih razloga. Nakon toga je Lwenstein nastavio raditi samostalno i postao
uspjenim izumiteljem raznih radioureaja.
Godine 1916. Nijemac je kao kljuni svjedok obrane bio pozvan svjedoiti u parnici koju
je tvrtka Marconi Wireless Telegraph Company of America pokrenula protiv tvrtke Kilbourne and
Clark. Tom je prigodom pristao svjedoiti kako, po njegovu miljenju, Teslini patenti
vezani za radio znatno nadilaze Marconijeve patente. No, Lwenstein je u posljednjem
198
trenutku promijenio stranu i svjedoio u korist Marconija. Uzdigla se velika praina oko
vjerodostojnosti takvoga svjedoka, pale su i teke optube, ali nita se nije moglo dokazati.
Jedino to je iz svega toga proizalo bilo je da je Lwenstein osigurao Teslino doivotno
neprijateljstvo. Izgleda kako je u razdoblju izmeu 1910. i 1915. godine Tesla posudio
znatne svote novca njemakom radioinenjeru. Stoga je tri godine kasnije podigao tubu
protiv njega, ali ipak nije otiao na suenje.11
Anne Morgan, sad ve poznata i po vlastitim zaslugama, a ne samo po obiteljskom
bogatstvu, iznova je osvanula u njegovu ivotu nekako ubrzo nakon oeva pogreba.
Naime, Tesla joj je poslao pismo prepuno suuti te joj u njemu opisao svoje duboko
divljenje prema Morganu starijem, koje je nadivjelo i njegova razoaranja vezana za
novac: itav ga je svijet poznavao kao pravoga genija rijetkih sposobnosti, no meni se
ini da je bio jedan od najvelianstvenijih likova svih vremena... od onih koji obiljeavaju
itave epohe u razvijanju misli i pregnua ovjeanstva...12
Poput Tesline turbine, i Anne je postala pravi pogonski stroj. ivot joj je bio krcat
dobrotvornim djelatnostima svih vrsta. Radila je na pitanjima obrazovanja, zatite
djece, poboljanju uvjeta rada za ene, pomagala je siromanim useljenikim obiteljima
da i ne spominjemo njezino uplitanje u navike bogataa i njihovo ponaanje prema
posluzi. Osvjeena zadovoljstvima doivljenima na putovanjima Europom, ravno s puta
osvanula bi u nonom sudu za ene na Manhattanu, gdje bi pomogla pokojoj svojeglavoj
i posrnuloj djevojci. Poput prave prethodnice Frances Perkins samo bez njezinih
vjerodajnica putovala bi diljem Amerike i po enskim klubovima drala govore o svojim
ciljevima, meu koje se odnedavna ubrajalo i osnivanje fonda za organiziranje plaenih
godinjih odmora zaposlenim enama... Sa sucima je raspravljala o problemima
beskunika, ili pak o izrabljivanju djevojaka i mladih ena, a ponekad bi dospjela i do vrlo
udaljenih krajeva, recimo do Topeke u Kansasu, gdje ju je zadivljeni guverner W R. Stubbs
opisao kao buntovnicu.
Iako je ve gotovo zaboravila svoju mladenaku zanesenost Teslom, nakon pogreba su i
dalje ostali u kontaktu, Pisala mu je: Nadam se da u Vas vidjeti ove zime, jer mi je zaista
ao da je protekla ve itava godina otkad smo se posljednji put sreli. Jesu li ovi mnogi
mjeseci uinili togod za Vas u Vaem radu, i osjeate li napokon da u njemu
napredujete...?13
Tesli je bilo drago to mu se ukazala prigoda da obnove poznanstvo, pa se malo prepustio
elji za hvalisanjem: Od naeg posljednjeg ugodnog susreta moj je napredak bio neprestan i
vie nego zadovoljavajui. Stalno me salijeu razne nove zamisli, ak i vie nego prije. Tada
ih gledam kako rastu i razvijaju se i to me ini sretnim, a to mi u odreenom stupnju prua i
osjeaj uspjeha u onom posve svjetovnom smislu. Iznio je i iskrene pohvale za njezin
plemeniti rad te odaslao tople pozdrave njezinoj gospoi majci.14
Veliki poar, do kojeg je 25. oujka 1911. dolo u tvornici Triongle Factory, kad je 145
krojaica koulja a uglavnom se radilo o imigranticama skoilo ravno u smrt iz najveeg
njujorkog sredita eksploatacije radne snage, izazvao je velike nemire koji su doveli do
ubrzanog stvaranja sindikata te se na kraju prelio i u iroki pokret kojim su se poeli
odluno zahtijevati bolji uvjeti rada. Poar, do kojega je dolo zbog nevjerojatnog
199
200
21. Radar
Poniavajua vijest o Teslinu financijskom slomu vezana za njegov gubitak
Wardenclyffea dobila je svoj nastavak u oujku 1916. godine, kad mu je stigao sudski
poziv zbog neplaenog poreza gradu New Yorku u visini od 935 dolara. Scherff je
probdio noi i noi zabrinut za svog biveg poslodavca i njegove neplaene takse, i sad je
dolo do najgorega. Jer, tu su vijest kao pravu poslasticu objavile sve gradske novine.
Nesrea se inila nepravedno okrutnom i to veom to je naila upravo u vrijeme kad su
Edisona u Washingtonu imenovali voditeljem znaajnog istraivakog odjela unutar
ministarstva obrane1, i dok su Marconi, Westinghouse, General Electric i tisue manjih tvrtki
gomilale dobit od Teslinih patenata.
Sad je bio primoran javno priznati na sudu da ve godinama ivi na kredit u hotelu
Waldorf-Astoria, da nema ni prebijenog centa i da pliva u dugovima. Stoga su mu oduzeli
zemlju na kojoj je bio izgraen Wardenclyffe i prodali je njujorkom tuilatvu, pa je ak
bilo javljeno i da izumitelju prijeti zatvor zbog dugova prema gradskim vlastima.
Unato tome, upravo u vrijeme tog kaosa, strave i javnog ponienja, Tesla je dovrio i
objavio osnovna naela onoga to e dodue, tek nakon puna tri desetljea postati
poznato pod imenom radar.
Njemake podmornice ve su postigle prosjek od oko milijun tona potopljenog
saveznikog brodovlja na mjesec, kad je u travnju 1917. godine Amerika odluila ui u
Prvi svjetski rat. Zato je istraivanje naina na koje bi se podmornice uspjeno otkrivale
postalo pitanjem od najveeg znaaja. ak ni urba oko pronalaenja sredstava kojima bi
se predvidjeli zrani napadi nije bila toliko velika, iako su njemaki zrakoplovi i cepelini
poeli sve redovitije i ee posjeivati sredinju Francusku i Englesku. Premda se
moglo predvidjeti i to da bi zrani napadi mogli ubrzo postati uistinu razorni, do toga
jo ipak nije dolo. Bitke u zraku jo su poimane kao romantine i smione, te se smatralo
da izazivaju prikrivene sklonosti k junatvu, ak i kod njihovih rtava.
Kad su njemaki borbeni zrakoplovi bacili svoje prve bombe na Pariz, Pariani su
zastajali na otvorenim ulicama da im ne bi togod promaklo. A kad se dogodio prvi zrani
napad na London, Londonani su izgazili cvijee to im je ukraavalo parkove utrkujui se
do mjesta napada. Letjelicu, koja je u plamenu tresnula o tlo, novine su opisale kao
nesumnjivo najveu besplatnu predstavu u kojoj je London ikada uivao.
ak su i same rtve bombardiranja pokazivale slabe znakove, uznemirenosti, javljao
je list Lancet, toliko je jedinstveno i poticajno bilo to iskustvo. Zapravo, Englezi kao da
su jedva doekali, prigodu da bi mogli svima pokazati ono to je izvjestitelj opisao kao
temeljni znaajan imbenik, onaj vlastite rase kojoj naprosto nema premca u odgovoru
gomile na izazov karaktera, a to nam , je postalo poznato jo od trenutka kad je izbio
veliki rat... ini se.._. kako je rat Engleze nagnao da se osjeaju vie Englezima.
U takvim okolnostima nije uope udno to je Tesla, kad se poeo baviti pitanjima
primjene radara u vojne svrhe, ponajprije razmiljao o otkrivanju poloaja brodova i
podmornica, a ne neprijateljskih bombardera. Tesla je svoju opu zamisao o radaru iznio
201
Prototip radara slubeno je pripisan Englezu Robertu A. Watsonu Wattu 1935. godine. Ali povijest
suvremenih mikrovalnih radara poinje tek od 1940. godine, kad se mogao poeti koristiti magnetron
(Encyclopaedia Britannica).
Komunikacijski sustav s plavozelenim laserom, izum laboratorija Lawrence Livermore, takoer obeava
neto slino ovome.
202
petkom, i to prema teoriji valova, rekao je Bragg, dok je vrag preuzima utorkom,
etvrtkom i subotom prema kvantnoj teoriji.
U poznijim godinama ivota Tesline su se misli sve ee bavile idejom objedinjavanja
fizikalne teorije. Vjerovao je kako sve tvari vuku svoje podrijetlo od primarne supstancije
svjetlonosnog etera koji je ispunjavao sav svemir te je uporno ponavljao da se kozmike
zrake i radiovalovi ponekad kreu i bre od svjetlosti.
Mlai znanstvenici, od kojih je veina bila povezana s poznatim sveuilitima, tek su
poeli otkrivati kakav to pravi raj na zemlji nastaje kad se uspiju doepati nekog
istraivanja koje financira Vlada. Bilo je doista udno to je upravo Edison, osniva
suvremenog industrijskog istraivakog laboratorija, bio onaj koji im je osujeivao snove.
,
Naime, jedna od njegovih prvih izjava koju je dao kao rukovoditelj Savjetodavnog
mornarikog odbora poruivala je kako ne misli da e u nekoj veoj mjeri biti potrebno
poduzimati znanstvena istraivanja. Konano, rekao je, mornarica ve ionako ima
slobodan pristup golemom oceanu injenica putem Ureda za standarde. Stoga su ono
to mornarici treba ljudi iz prakse, koji e proizvoditi tehnologiju, a ne teoretizirati. I
mada je odbor u svoj rad trebao ukljuiti i civilne strunjake, on je ve u poetku razjasnio
kako ne eli fiziare iako bi mu moda matematiar ili dva i mogli posluiti.
Mornariki asnici s ambicijama da se bave znanstvenim radom bili su njegovim
izjavama jednako uzbunjeni kao i sveuilini znanstvenici. A to je s detektorima
podmornica eljeli su znati. Nee li barem za to trebati opsena istraivanja?
Nimalo uznemiren, Edison je izjavio kako mu se itava zamisao o nekakvom
mornarikom istraivakom laboratoriju ini suvie egzotinom. No, ukoliko Mornarica
bude ustrajala na njoj, vjerovao je kako bi prije toga bilo poteno da sazna na koji to
nain on radi u svojim laboratorijima: Mi nemamo nikakvog sustava, nemamo nikakvih
pravila, ali zato imamo gomilu otpada. A oni izumitelji, koji bi dovoljno dugo kruili
oko ove hrpe smea, obino bi na kraju doprli i do samog izuma. Naravno, pritom nije
spomenuo da su ak njegovi vlastiti djelatnici te laboratorije opisivali kao gnojite.
Bilo je to dostatno da sveuiline znanstvenike pokrene na djelovanje. Razvili su shemu
kojoj je prva zadaa bila zaobii mornaricu, te ciljati ravno na sami vrh. Putem Dravne
akademije znanosti obratili su se izravno predsjedniku Wilsonu. Akademija, uvjeravali su ga,
moe za zemlju osigurati pravi znanstveni arsenal.
Ubrzo je u tiini osnovano Dravno vijee za istraivanja, kao prethodnica svim buduim
dravnim istraivakim slubama koje su postale izvoritem financiranja znanstvenih
istraivanja. To je vijee trebalo ukljuiti sve vodee znanstvenike i inenjere sa sveuilita,
iz industrije i Vlade, s ciljem da podupire kako osnovna, tako i primijenjena istraivanja.
Drugi nepogreivi potez profesora koji je takoer predstavljao pravi presedan bio je taj to su
svoje sjedite otvorili u samom Washingtonu, tek nekoliko blokova dalje od Bijele Kue i
Kongresa.
Vrijednost koju je Dravno istraivako vijee ve od trenutka samog svog osnivanja imalo
za amerike korporacije bila je oita. Ta je grupa odmah dobila potporu svih poslovnih
204
Dugo nakon zavretka Prvog svjetskog rata i petnaest godina nakon to je Tesla objavio
opis svog radara, ameriki i francuski znanstvenici i dalje su se zduno upinjali kako bi
razvili takav sustav, posve u skladu s Teslinim naelima. Lawrence H. Hyland i Leo Young,
dvojac mladih znanstvenika u mornarikom istraivakom laboratoriju, iznova je otkrio
mogunosti primjene visokofrekventnih zraka s kratkopulsirajuom energijom, pri emu
su ovaj put imali u vidu i zrakoplove i brodovlje.
Razvoj vojnog radara u Americi ometala je i potreba da se sve odvija u velikoj tajnosti,
ali su nekako istodobno i vojska i mornarica razvile dugovalne radarske ureaje (jedan do
dva metra nasuprot mikrovalovima). U meuvremenu, 1934. godine, i grupa je
francuskih strunjaka, predvoena dr. Emilom Girardeauom, izgradila i ugradila radare
i na brodove i u radarske postaje na kopnu, koristei za to vrlo precizne ureaje izraene
u skladu s Teslinim naelima, kako je izjavio francuski znanstvenik. Treba priznati i
koliko je Tesla bio u pravu kad je preporuio jako veliku snagu impulsa, dodao je. Samo,
ta tehnologija tada jo nije bila na raspolaganju, a najtee je bilo postii vrlo veliko i
naglo pojaanje snage.5
U Americi su se prva ispitivanja radara za brodove obavljala 1937. godine na starom
razarau Leary iz atlantske flote, a njihovi uspjeni rezultati doveli su do razvijanja
modela radara XAR Kasniji model bio je do poetka Drugog svjetskog rata ugraen u
devetnaest brodova i pokazao se sjajnim u ratnim vremenima.
Istodobno su i engleski znanstvenici ubrzano nastojali rijeiti isti problem, jer je
Hitler ve opasno zaprijetio invazijom na Englesku. Britanska flota koristila je u
poetku predmikrovalne modele radara, koji su velikim antenama prenosili radiovalove
duine l O metara. ak su se i takvim primitivnim ureajima poslije pripisivale mnoge
pobjede u zranim bitkama. Na kraju je izgraen snaan magnetron koji je postao
osnovom svih generatora osmiljenih za suvremene radare, poevi od 1940. godine.
I njemaki su znanstvenici razvili jedan oblik radara. Dakle, radilo se o nekoj vrsti
meunarodnog postignua koje je nadahnula Teslina zamisao, iako se sam izum slubeno
pripisuje engleskom znanstveniku Robertu A. Watsonu-Wattu i to 1935. godine!
Duga je utrka ipak bila dobivena u pravi as da sprijei nacistike bombardere da razore
otoku dravu tijekom slavne Bitke za Britaniju. Radar je postao osnovnim obrambenim
sredstvom gotovo svih zemalja svijeta. Nakon rata poeo se sve vie koristiti i za
komercijalne zrakoplovne letove, i u pomorskom prijevozu, a ubrzo e dobiti i istinsku
vanost u istraivanjima svemira.
Dr. Girardeau kae da je Tesla u vrijeme kad je osmislio svoja naela zapravo proricao
ili sanjario jer nije imao na raspolaganju sredstva za ostvarivanje svojih zamisli, no mora
se naglasiti da je - ako je ve sanjario tada sanjario posve ispravno.6
U vrijeme kad je 1917. godine objavljen njegov opis radara, Tesla se nalazio u Chicagu.
Bez prebijene pare, ali zato nepobijeen, iznova se odluio usredotoiti na razvijanje
svojih praktinijih i isplativijih izuma. Malo prije nego to je krenuo na svoju prozainu i
munu misiju za njega ak i bolnu, jer je znaila iznova se i na due vrijeme izlagati
zanovijetanjima raznih inenjera, a i odvojiti se od svojih prijatelja jedan od njegovih
206
207
Tesla je vrlo rijetko razotkrivao svoje osobne osjeaje prema Edisonu, ali sad se
jednostavno vie nije mogao suzdrati. A kad biste i obavili tu ispraznu predstavu, toboe u
poast Tesli, Vi zapravo ne biste odavali priznanje Tesli nego Edisonu, koji je ve i ranije
posve nezaslueno dijelio slavu sa svakim od prijanjih dobitnika ove nagrade.
Ipak, Behrend je odbio odustati od svoje zamisli. Bilo mu je potrebno nekoliko posjeta
Teslinu uredu da bi ga konano nagovorio na prihvaanje odlikovanja.
Tesla je gotovo svakodnevno prolazio pokraj Kluba elektroinenjera, ali ve odavno
nije uao unutra. Zdanje se, kao i danas, nalazilo preko puta parka Bryant, etverokuta
ukraenog aavom travom i mlitavim stablima iza gradske knjinice, kamo je svakoga
dana dolazio nahraniti svoje golubove. Mnogi bi se mlai inenjeri zagledali u taj
neobian, visok i mrav lik, jo uspravan i ponosan, iako ne vie onako otmjeno odjeven
kao nekad, dok bi ulazio u park pozdravljan oduevljenim lepranjem itavih jata ptica.
Golubove je drutvo ve i u ono vrijeme dralo neprihvatljivima. inilo se kako njihovu
glad primjeuju jedino ljudi koji su se, kao i oni, nalazili u kakvoj neprilici. Jer, golubovi
su obino privlaili samotne, plahovite i siromane ili pak ekscentrine osobe. A
uvaeni inenjeri zasigurno ne bi visjeli po gradskim parkovima hranei prljave
ptiurine.
I novinari su zamijetili Teslina svakodnevna hodoaa. Poneki bi ga izvjestitelj na putu
do svoje kue mogao ugledati i poslije ponoi gdje stoji u tami, zadubljen u misli, s
pticom ili dvije koje bi mu kljuckale sjemenke na ruci ili s usana, mada je bilo ope
poznato da ptice nou zapravo ne vide, i da im je stoga drae smiriti se u svojim
gnijezdima, na granama i drugim prenoitima. U takvim bi im trenucima Tesla vrlo jasno
dao do znanja kako mu nije nimalo stalo do ikakva razgovora s njima. Kasnije su dvojica
od tih novinara otkrila i zbog ega.
Jedan drugi novinar ispriao je opet da ga je susreo dok je tumarao oko kolodvora Grand
Central Station. Na upit eka li kakav vlak, odgovorio mu je: Ne, na ovo mjesto samo
dolazim razmiljati.
One veeri kad se trebala odrati sveana dodjela Edisonove medalje, prvo je u Klubu
inenjera bio prireen sveani prijem. Potom su lanovi instituta i gosti trebali prijei ulicu
da bi se nali u golemoj dvorani zgrade Ujedinjenih udruga elektroinenjera, gdje je na
rasporedu bila sama dodjela odlikovanja i neizbjeni govori.
Bila je to nadasve sveana prigoda, s uzvanicima u veernjim odijelima. Poasni je gost
izgledao besprijekorno a njegova je osobnost zraila jednako snano kao i u mladosti. Svi
su osjeali njegovu karizmatsku nazonost i oima pratili kretanje tog visokog,
nimalo pogurenog lika. Ipak, negdje na putu izmeu Kluba inenjera i sveane
dvorane on je jednostavno nestao.
Behrend nikako nije mogao dokuiti kako je tako upadljiv lik mogao ieznuti. Komisija
je ve bila na iglama pa je poela prava potraga za poasnim gostom. Konobari su
zavirivali i u zahode. Behrend je pak hitao dozvati taksi s namjerom da krene u Teslin
hotel St. Regis, jer ga je obuzela bojazan da je izumitelju moda pozlilo. No naposljetku
nije uao u vozilo, nego se noen nekim unutarnjim porivom uputio prema parku
209
Bryant.
Ve se polako sputala magla kad je Behrend stigao do ulaza u park to je bio zakren
skupinom ljudi koji su zastali u svojoj etnji kako bi promatrali neku udnu spodobu.
Probio se kroz guvu i ugledao Teslu koji je stajao miran poput kipa, dok su ga gotovo
itavog, od glave do pete, prekrili golubovi. Sjedili su mu na glavi, kljucali sjemenke s
dlanova, penjali mu se po rukama, dok mu se od sveanih cipela irio ivi, gugutavi sag.
Izumitelj je opazio Behrenda te oprezno podigao prst do usana, ne elei ometati svoje
pernate prijatelje. Konano, kad je sjemenja ponestalo, Tesla je pristao da ga zabrinuti
Behrend odvede nazad u dvoranu kako bi primio svoje priznanje.
Behrendovo slubeno svjedoanstvo posveeno starom prijatelju bilo je rjeito i
iskreno:
Kad bismo iz naeg industrijskog svijeta uklonili rezultate rada gospodina Tesle,
podsjetio je svoje kolege, prestali bi se okretati kotai industrije, zaustavila bi se naa
elektrina vozila i vlakovi, nai bi se gradovi nali u potpunom mraku, a tvornice ostale
prazne i neiskoritene. Da, njegov rad see toliko daleko da je postao osnovom i potkom
cijele industrije... Njegovo ime obiljeava epohu napretka elektrotehnikih znanosti, a
njegov je rad pokrenuo itavu revoluciju...
Svoj je govor zavrio parafrazirajui Popeove stihove posveene Newtonu:
Priroda i zakonitosti njene, sve obavi mrkli mrak; al' Bog ree: 'Nek' bude Tesla' i
bijesnu svjetlosti zrak.3
Sam poasni gost osjetio je kako se zahvaljujui ovom skupu pomalo otapa led koji mu
je okovao srce. Konano, i on je bio samo ovjek, a bilo je i poteno i pravo da se
konano negdje javno izgovore te rijei. Bio je presretan kad je progovorio W.W. Rice
mlai, tadanji predsjednik Amerikog instituta elektroinenjera, podsjetivi prisutne na
napredak znanosti koji je proizaao iz Teslinih istraivanja oscilirajue struje.
Zahvaljujui njegovu radu dolo je do sjajnog Rntgenova izuma i otkria
rendgenskih zraka, naglasio je Rice, kao i do itavog onog istraivakog rada koji su
diljem svijeta nastavili J. J. Thomson i ostali i to je konano dovelo do zaetaka
suvremene fizike. Njegov je rad... prethodio Marconijevu i time oblikovao same temelje
beine telegrafije... i tako redom, u svim granama znanosti i elektrotehnike koje danas
imamo... moemo pronai znaajne dokaze o svemu ime im je Tesla pridonio...4
Na kraju je poasni gost ustao uz zagluan pljesak te negdje u sebi pronaao snage da
dostojanstveno progovori o Thomasu Alvi Edisonu. Prisjetio se svog prvog susreta s tim
sjajnim ovjekom, koji nije imao nikakvog teoretskog obrazovanja, nikakvih prednosti,
koji je sve uinio posve sam postiui pritom izvanredne rezultate u industriji i u
njihovoj praktinoj primjeni...5
Nastavivi sa svojim govorom koji je, dodue, potrajao znatno dulje nego to su to
inenjeri oekivali, opisao im je i svoje djetinjstvo, i kasniji ivot, zainivi te prie
duhovitim anegdotama i otkrivi objanjenje zbog ega mi je drai bio moj rad od
tekovina svjetovnih priznanja i nagrada... Rekao je da je duboko religiozan ovjek, iako
ne u onom ortodoksnom smislu rijei te da se stoga predao trajnom uivanju u uvjerenju
210
kako nae najvee misterije treba tek shvatiti te da, usprkos dokazima koje nam pruaju
naa osjetila i uenja prirodnih i suhoparnih znanosti, sama smrt ipak nije okonanje
svih onih prelijepih metamorfoza kojima smo svjedoci.
Svoj sam um uspio ouvati smirenim, kako bih postao ivim dokazom usmjerenim
protiv nedaa svih vrsta te postigao zadovoljstvo i sreu do toke u kojoj je neka
smirenost proizlazila ak i iz tamnije strane ivota, iz ivotnih kunji i patnji. Imao sam
slavu i neizrecivo bogatstvo, pa i vie od toga, a ipak koliko je samo lanaka napisano u
kojima su me proglasili nepraktinim i neuspjenim ovjekom, i koliko me samo jadnih
pisaca poetnika nazivalo vizionarom... Tolika je glupost i kratkovidnost svijeta!6
Nekoliko godina kasnije Dragislav Petkovi, posjetitelj iz Jugoslavije, etao je s
izumiteljem parkom Brvant, pravei mu drutvo u njegovoj svakodnevnoj milosrdnoj
misiji. Tom prigodom uo je od njega sljedee miljenje koje e razjasniti mnogo toga:
Gospodin Tesla podigao je pogled prema prizemnim prozorima [gradske knjinice],
koji su bili zatieni eljeznim prekama, da vidi jesu li tu upali golubovi i tako se
smrzli, prisjea se on. U kutku jednog prozora spazio je ve napola smrznutog goluba.
Rekao mi je neka ostanem ondje i pripazim da ne bi dola kakva maka, dok je on
krenuo u potragu za ostalima. I dok sam tako uvao strau uz goluba, pokuavao sam ga
dohvatiti, ali nisam uspio u tome, jer su preke bile isuvie stijenjene jedna uz drugu.
No, kad se gospodin Tesla vratio, brzo se uspentrao, zahvatio rukom iza preki i izvukao
ga.
Sve stvari koje su mi bile drage u djetinjstvu drage su mi jo i danas, rekao je tada
Petkoviu, dok je gotovo smrznutog goluba uukavao u svoj ogrta, osiguravajui mu
oporavak.
Zatim je, nastavlja Petkovi, uzeo paketi iz mojih ruku te posvuda ispred knjinice
poeo razbacivati sjemenke i mrvice kruha. Kad je paketi ostao prazan, rekao mi je:
'Ovo su moji iskreni prijatelji'.7
Kad je pria s Edisonovom medaljom zavrila, Tesla se iznova ukrcao na vlak za Chicago
i ostatak godine posvetio naporima da razvije itav niz razliitih izuma, ne samo u Americi,
nego i u Kanadi i Meksiku. Na taj se nain nadao nadoknaditi gubitak pretrpljen tijekom
godina rata, kad su mu prestali pristizati njegovi europski tantijemi.8 Bilanca tvrtke Nikola
Tesla Company, podnesena sudu prethodne godine, pokazala je vrijednost dionica od 500
tisua dolara, laboratorijske trokove u visini od 45 tisua dolara i trokove za
podnoenje patenata od 18938 dolara. Scherff, koji mu je krajem tjedna pripremio
isprave za povrat poreza, podsjetio je izumitelja da bi ga mogla zahvatiti kazna od l0 tisua
dolara, jer ih nije dostavio na vrijeme. A ako je za tu godinu i postojala neto-dobit, Scherff
o njoj nije govorio u svom pismu.9
Tesla je svakodnevno kretao na posao iz svog sjedita u hotelu Blackstone, nudei na
tritu ne samo svoje izume, nego i samoga sebe kao savjetnika. Najvaniji mu je adut bio
bezlopatini fluidni turbo-generator za rasvjetne sustave mali, jednostavan i
neuobiajeno uinkovit, i kako se tvrdilo u prospektu, ureaj nevjerojatne
superiornosti.
211
Stigla sam ovamo posve sama prije mjesec dana, pisala mu je, u ovaj prepuni hotel,
no za mene potpuno prazan, jer radi se o nekakvom udnom svijetu. Ovdje sam se posve
odvojila od svega i kao da mi nita vie ne pripada, osim sjeanja. Ponekad sam
ispunjena tugom i enjom za onim ega nema jednako onako snanom kao kad sam
kao mlada djevojka udjela oslukujui zapljuskivanje valova na obali za neim jo
nepoznatim, a ipak nekako opipljivim posvuda uokolo. A Vi? to Vi radite? Voljela bih
dobiti kakvu vijest od Vas, moj oduvijek najdrai, i oduvijek mualjivi prijatelju, bila ona
dobra ili loa. Ako mi ve ne elite poslati koju rije, tada mi poaljite barem neku misao, i
primit e je jedan vrlo fino ugoeni instrument.
Ne znam zbog ega sam toliko tuna, ali osjeam se kao da je sve u ivotu jednostavno
otklizalo od mene. Moda sam jednostavno suvie sama, i moda mi samo nedostaje
drutvo. Mislim da bih bila znatno sretnija kad bih saznala neto o Vama. Vi, koji ste posve
nesvjesni bilo ega osim svoga rada, i koji nemate nikakvih ljudskih potreba. To nije ono to
bih Vam zapravo eljela rei pa stoga ostajem iskreno Vaa, KJ.13
Dodala je i post scriptum: Sjeate li se onog zlatnog dolara koji je neprestano kruio izmeu
Vas i Roberta? Ovog ljeta nosim ga kao amajliju za sve nas.
Novac? Dobra srea? Povratak zadovoljstvu i uzbuenjima iz odavno proteklih dana? Hoe
li to biti amajlija za ovu trojku, koja je ve toliko toga zajedno prola?
213
23. Golubovi
Ljudi govore o desetljeima kao da su ona prirodne cjeline, iako njihov kraj rijetko
oznaava zavretak jednog razdoblja. Preivjela ljudska bia jednostavno su gurnuta u jedno
novo razdoblje u kojemu se ne snalaze kako treba i u kojemu su poesto izloena
neshvatljivo brzim promjenama.
To se dogodilo i Tesli kad je nastupila jurnjava dvadesetih godina dvadesetog stoljea.
Dvadesete su sa sobom donijele licemjerje prohibicije. Pristojan ovjek, kojemu je stalo
do vlastita ugleda, nije vie mogao ui u svoj omiljeni bar i naruiti pie, nego je umjesto
toga bio primoran pribjei nezakonitim izvorima bljutavog pia koje se pripravljalo po
kupaonicama i podrumima. Nedoputene toionice nicale su posvuda, a gangsteri su trljali
ruke. Neobuzdana mlade po itave je noi divljala uz zvuke charlestona. Dionice na burzi as
su munjevito rasle, a as strelovito padale dok su pekulanti na njima ostvarivali i gubili
nezamisliva bogatstva. James J. Walker, nestani gradonaelnik New Yorka, bio je jedan od
onih kojima su takva vremena odgovarala. Nikoli Tesli, viktorijancu kako po odgoju, tako i
po izgledu, nisu. Ako ita, tada se samo jo vie udaljio od udnog svijeta koji ga je
odjednom okruio.
Kongresmen Hobson, kojega e za junatvo iskazano tijekom panjolsko-amerikog rata
ubrzo odlikovati i kongresnom medaljom (a ona sa sobom nosi i in stoernog admirala),
izgubio je na posljednjim izborima za ulazak u ameriki Senat. No, na Teslinu duboku alost,
nije izgubio u kampanji protiv alkohola, koju je zapoeo i uspio ostvariti u obliku 18.
amandmana o prohibiciji. Za Teslu je prohibicija predstavljala nepodnoljiv birokratski
napad na osobne slobode ovjeka. Stoga je slobodno i javno iznio svoje miljenje da e
taj amandman skratiti ivot mnogima, ukljuujui i njega samoga. Vie nije mogao
predviati da e ivjeti do 140. godine ivota. Bez boanske ambrozije u skromnim, ali
zato redovitim koliinama, kome je uope i stalo do toga?
Ipak, kad se obitelj Hobson iznova nastanila na Manhattanu, Tesli je bilo drago to su
on i negdanji junak opet postali bliski. Hobson je u svoje ruke zgrabio uzde jo nekih
hvalevrijednih kampanja, ukljuujui i rukovoenje meunarodnom komisijom za
narkotike, ali bi uvijek pronaao vremena za svog starog prijatelja. U svoj je raspored
uveo njihove redovite susrete najmanje jednom mjeseno, kad bi posjeivao Teslu u
njegovu hotelu i potom ga odvodio na koju od filmskih matineja. Bio je to pomalo
neobian nain zabave za takav ugledan dvojac. Iz tame kinodvorane izronili bi na
bljetavilo sunca to je obasjavalo sve zakutke Times Squarea te polagano odetali do
Tesline omiljene klupe u parku. Tamo bi razmjenjivali miljenja o svjetskoj politici i
znanosti ili bi se prisjeali starih vremena.
Tesla je ve zaao u drugu polovicu svojih ezdesetih godina, ali gotovo da nije
bolovao. Dodue, ponekad bi ga znala priklijetiti pokoja udna bolest. Poslovi koje je
onako mukotrpno izgraivao u Chicagu pomalo su iezavali. Wardenclyffe je postao tek
tuna uspomena, ali se on nikada nije prestao zalagati za razvijanje svog svjetskog beinog
sustava. Godine 1920. iznova se sjetio Westinghouseovih inenjera i iznio im svoj prijedlog
214
Po Metrovievu je nalogu u bronci izliven i duplikat, danas u Tehnikom muzeju u Beu. Otkrio ga je
29. lipnja 1952. Teslin neak Sava Kosanovi.
216
Mnogo kasnije, nakon izumiteljeve smrti, Swezey je pokuavao potvrditi ovu priu pomno istraujui
razne dokumente po arhivima tvrtke Westinghouse. Nije naiao ni na kakav podatak koji bi je podupro.
217
Volio sam hraniti nae golubove, kokoi i drugu ivad, i uvijek bih uzimao po jednu u
ruke da im sam stavim hranu u kljun ili da ih tetoim. ak mu je i onaj strani gusan,
kad bi u predveerje dovodio kui svoje jato, koje je po potoiu u dolini klizilo poput
labudova, donosio radost i nadahnue. I tako se sada, u New Yorku, dok se sve vie i
vie povlaio u sebe od ludila koje je zahvaalo svijet u kojemu je osjeao sve manje
sklada, njegova negdanja ljubav prema golubovima iznova probudila neobinom
estinom.
Jednoga dana 1921. godine, iznenada mu je pozlilo u uredu u 40. ulici, ali je kao i
obino odbio posjetiti lijenika. No, kad je postalo oito da nee biti u stanju vratiti se u
svoju sobu u hotel St. Regis, proaputao je svojoj tajnici da nazove hotelsku spremaicu na
etrnaestom katu i kae joj neka nahrani golubicu u njegovoj sobi bijelu golubicu, sa
sivim pjegama po krilima.10 Zatraio je od tajnice da prije toga za njim ponovi tu vanu i
urnu poruku. Spremaica treba nastaviti svaki dan hraniti golubicu, sve dok joj on ne javi
drukije. U sobi e nai dovoljno hrane.
I prije toga, kad god bi izumitelj bio sprijeen otii do parka Brvant s hranom, platio bi
glasniku Western Uniona da to uini umjesto njega. Stoga je bilo oito koliko mu je
bijela golubica prirasla srcu. Bio je toliko uznemiren da su tajnice mislile kako je zapravo
u bunilu.
Oporavio se pa se ta zgoda brzo zaboravila sve do dana kad je nazvao svoju tajnicu,
rekavi joj da mu je golubica vrlo bolesna te da stoga ne moe napustiti hotel. Gospoica
Skerritt prisjetila se da je tom prigodom izostao s posla nekoliko dana. im se golubica
oporavila, odmah se vratio svojim svakodnevnim navadama radu, etnji,
razmiljanjima i hranjenju ptica u parku.
No, nakon otprilike godine dana stigao je u ured sav potresen i posve smuen. Pod
rukom je nosio maleni smotuljak. Pozvao je Juliusa Czita koji je ivio u predgrau i
upitao ga bi li negdje na svom imanju mogao zakopati uginulu golubicu, negdje gdje bi
se taj grobak mogao pristojno odravati. No, jedva to se strojar vratio kui sa
smotuljkom razmiljajui o udnoj misiji koju je dobio, zazvonio je telefon. Tesla je
promijenio miljenje.
Molim te, donesi je nazad, rekao mu je, uspio sam dogovoriti neto drugo. Kako
je rijeio pitanje uginule ptiice, njegovi djelatnici nisu nikada saznali.
Tri godine kasnije Tesla je ostao bez ijednog centa, a njegov raun u hotelu St. Regis
ve dugo nije bio podmiren. Jednog je poslijepodneva u njegovu uredu osvanuo zamjenik
erifa i poeo plijeniti namjetaj da bi se podmirila presuda protiv njega. Tesla ga je
uspio namoliti da mu odobri produenje roka za plaanje. Kad je ovaj otiao, sjeo je kako
bi razmislio o svojim tajnicama, koje ve dva tjedna nisu dobile svoju plau. Sve to mu je
ostalo u uvijek pomno zakljuanom sefu bila je zlatna Edisonova medalja, koju je sada
drao u rukama. Vrijedi oko stotinu dolara, rekao je zbunjenim mladim enama. On e je
razrezati napola, i svaka e od njih dobiti polovinu.
Dorothy Skerritt i Muriel Arbus odbile su to u jedan glas. Umjesto toga, ponudile su
da e podijeliti s njim ono to im je ostalo u vlastitim torbicama.11 Kad je Tesla nakon
218
nekoliko tjedana ipak doao do novca, svakoj je u omotnicu stavio i dodatnu dvotjednu
plau. No onoga dana kad je htio razrezati Edisonovu medalju, zapravo je u uredu
pronaao jo 5 dolara gotovine. Ali to je odmah namijenio kupnji hrane za golubove, jer
je ostao bez sjemenki. Zamolio je jednu od tajnica da poe kupiti sjemenke.
Tada je uz pomo Czita, kojemu je takoer dugovao znatnu svotu novca, preselio svoj
uredski namjetaj u drugu poslovnu zgradu. Ali, ubrzo je stigao sljedei udarac: u hotelu
St. Regis zatraili su da isprazni sobu, dijelom zbog neplaenih rauna, a dijelom i zbog
njegovih prijatelja, golubova. U jednom je trenutku Tesla utrpao nekoliko golubova u
kutiju i poslao ih svom strpljivom Georgeu Scherffu, nadajui se da e im promjena i
selidba u Connecticut initi dobro. Ali, avaj, oni su se toliko naviknuli na svog starog
prijatelja i dobrotvora da su tono u vrijeme veere iznova osvanuli na prozoru njegove
hotelske sobe.
Sjetno je zapakirao svoju neveliku imovinu koju je stekao tijekom nekoliko desetljea i
odselio u hotel Pennsylvania. Golubovi su ga slijedili. Nakon nekoliko godina bio je
primoran odseliti u sljedei hotel, Governor Clinton. Posljednje godine svoga ivota Nikola
i njegove ptice provest e u hotelu New Yorker.
Neobinu pripovijest o svojoj bijeloj golubici izumitelj je ispriao O'Neillu i Williamu
L. Laurenceu, novinaru koji je za New York Times pisao o znanosti. Bilo je to jednog dana dok
je ova trojka sjedila u predvorju hotela New Yorker. John O'Neill, lan spiritistikog
drutva, pronaao je mistinu simboliku u Teslinom bijelom golubu. On i ostali
spiritualisti koji su pisali o izumitelju radije su, umjesto o golubu, govorili o grlici. Samo
bi je najzadrtiji promatrai ptica ili strunjaci za ptice nazivali pravim imenom. No, i sam je
Tesla manje bliskim osobama govorio o njoj samo kao o golubu. Ali, ono to je ispriao
dvojici novinara toga dana u hotelskom predvorju, kae njegov prvi biograf, bilo je
poput ljubavne prie o golubici njegova ivota.
Godinama sam hranio golubove, tisue golubova, poeo je. Bilo ih je na tisue,
ali tko e ga znati.
No, meu njima se naao jedan golub, prelijepa i posve bijela ptica s blijedim sivkastim
pjegama na krilima ona je jednostavno bila drukija. Bila je enka. Prepoznao bih je na
bilo kojem mjestu. I bez obzira na to gdje bih se nalazio, ta bi me golubica pronala.
Kada sam htio da doe, samo bih poelio i zazvao je, i ona bi odnekud doletjela do
mene. Ona je razumjela mene i ja sam razumio nju.
Uistinu sam volio tu golubicu.
Da, volio sam je kao to mukarac voli enu, i ona je voljela mene. Kad je oboljela, ja
sam to odmah znao i shvatio. Dola mi je u sobu i ostao sam uz nju danima. Taj je golub
bio prava radost moga ivota. Ako me ona trebala, nita mi drugo nije bilo vano. I tako
dugo dok sam je imao, moj je ivot imao i smisao.
A onda, jedne noi, dok sam kao i obino leao na svojoj postelji rjeavajui neki
problem, ona je doletjela kroz otvoreni prozor i sletjela ravno na moj stol. Znao sam da
me treba. eljela mi je rei neto vano, stoga sam ustao i krenuo prema njoj.
im sam je pogledao, znao sam to mi eli rei da ugiba. I kad sam shvatio njezinu
219
221
zatim Nijemci, a potom i Rusi. Gotovo istodobno je i ameriki znanstvenik, dr. T. F. Wall,
podnio svoj zahtjev za patent smrtonosne zrake za koju je ustvrdio da moe zaustaviti
zrakoplove i automobile. Uto je jedan list u Coloradu ponosno objavio da je Tesla ve
odavno izumio prvu smrtonosnu zraku koja je bila u stanju zaustaviti zrakoplov u letu, i to
jo dok je u njihovu kraju 1899. godine obavljao svoje pokuse.9 Nije ba tipino za njega,
no izumitelj o tome nije elio iznijeti svoj stav.
Kad je Scherff 1929. godine iznova ispunio obrasce za povrat poreza za tvrtku Nikola
Tesla Company, priopio je Tesli: Naalost, tvrtka nije duna platiti nikakav porez. Time je
barem bio u skladu s vremenom, jer se ve poinjala osjeati velika ekonomska kriza.
Da bi iznova obodrio svog prijatelja Johnsona, Tesla mu je jo jednom poslao
razdragano pisamce, priznavi u njemu svoja vlastita mala financijska prokletstva.
Rekao je: Naravno, nisam to rekao ostalim prijateljima. Moji su izgledi bolji... radi se o
jo jednom sjajnom i vrlo vrijednom izumu. Kada bi on bio jedan od onih mladih
izumitelja koji su zapoljavali vlastite glasnogovornike, napisao mu je, o njemu bi ve
brujao itav svijet.10
Zapravo, ve dosta dugo nije prijavio gotovo nikakav patent. Godine 1922. predao je
itav niz patenata vezanih za fluidnu mehaniku, koji, meutim, nisu bili do kraja
obraeni, ni nadopunjeni. Tako su uli u zastaru i postali opim vlasnitvom. Jedan od tih
patenata bio je od iznimnog znaaja. Podnio ga je 22. oujka 1922. godine pod nazivom
poboljana metoda za vakuumiziranje i ureaj za proizvodnju visokog stupnja
vakuumiziranosti. Nakon niza godina, kad su Sjedinjene Drave i Rusija zapoele utrku
u usavravanju suvremenih vrsta oruja koje razaraju i unitavaju svojim smrtonosnim
zrakama, ta se Teslina zamisao prouavala s iznimnim zanimanjem.
Bila je to prva grupa patenata koju je podnio nakon 1916. godine. Ali, ako bi to netko
shvatio kao dokaz da se Teslin stvaralaki ivot pribliio svome kraju, jako bi se prevario.
Arthur H. Compton je ustvrdio: Prema ljudima kao to ste Vi, koji su iz prve ruke
prouavali tajne prirode i nama ostalima pokazali kako se njezine zakonitosti mogu
primijeniti u rjeavanju naih svakodnevnih problema, mi iz mlaih narataja imamo toliki
dug da se on uope ne moe platiti...
Priznanje su mu odali i svi dosadanji predsjednici Amerikog instituta elektroinenjera,
kao i mnogi vodei strunjaci na podruju suvremenog radioemitiranja, koje je upravo
doivljavalo procvat.
Lee De Forrest opisao je svoju duboku osobnu obvezu koju osjea prema Tesli i kao
znanstvenik i kao izumitelj: Nitko nije toliko uzbudio moju mladenaku matu,
potaknuo moje ambicije za pronalascima ili mi posluio kao najsjajniji primjer
briljantnih dostignua na podruju na koje sam tako arko elio stupiti i sam, kao to ste to
uinili Vi... Osjeam se osobito dunim izraziti svoju duboku zahvalnost ne samo Vaim
otkriima vezanima za visoke frekvencije, to su postavila osnovne temelje velike
industrije radioprijenosa kojom sam se poeo baviti, nego i Vaim neiscrpnim
nadahnuima iznesenim u ranijim radovima, kao i Vaem sjajnom primjeru koji ste nam
davali.
Dr. Behrend govorio je o uobiajenoj nezahvalnosti svijeta prema svojim
dobrotvorima.
Mi koji smo ivjeli u uznemirujuem i zapanjujuem razdoblju razvoja prijenosa
energije izmjenine struje, rekao je, nimalo ne dvojimo o tome kako je na tom
podruju ime Tesla jednako veliko koliko i ime Faraday u otkrivanju pojava na kojima se
zasniva itava elektrotehnika.
Einstein, za kojega se ini da ba i nije bio dobro upoznat sa zadivljujuim stupnjem
Teslinih zasluga, uputio mu je svoje najbolje elje i posebno mu estitao na njegovu
doprinosu kojim je zaduio podruje struja visoke frekvencije.
Meu Europljanima, koji su poslali svoje srdane i sveane estitke, bio je i dr. W H.
Bragg, jedan od dobitnika kontroverzne Nobelove nagrade za fiziku 1915. godine. Pisao
mu je iz Kraljevskog drutva u Londonu, prisjeajui se Teslinih predavanja koja je tamo
odrao etrdeset godina ranije:
Nikad neu zaboraviti osjeaj koji su izazvali Vai pokusi, ostavivi nas u poetku
posve zapanjene, a potom duboko oduevljene njihovom ljepotom i zanimljivou.
Grof von Arco, pionir njemake radioindustrije, koji je zajedno s profesorom Slabyjem
razvio Slaby-Arco sustav, napisao mu je: Kad se netko itanja Vaih djela lati danas, u
vrijeme kad je radio... ve postigao svjetski znaaj, a posebno kad se pozabavi Vaim
patentima (koji gotovo odreda pripadaju proteklom stoljeu), ostat e iznova zadivljen
injenicom koliko je mnogo Vaih prijedloga kasnije bilo ostvareno, esto i pod nekim
drugim imenima...
Swezey je tim pravim izljevima osjeaja i iskazanog potovanja, kao njihov katalizator,
dodao i svoj vlastiti, vrlo rjeiti iskaz. Teslin genij dao je poetni zamah radovima
Rntgena, J. J. Thomsona i onima koji su ih slijedili u doba elektrona. Stojei posve
sam, rekao je mladi pisac, on se bacio u nepoznato. Bio je vrhovni urotnik protiv
227
odgovarale.
Tesla je ispitivao nekoliko mogunosti jednu, koja je radila bez akumulatora za
pohranjivanje energije, i drugu, koja je trebala raditi bez vodenih crpki no, jo je bio
nezadovoljan svojim postrojenjima za obradu morske vode, drei da su im kapaciteti
premaleni da bi bili konkurentni u odnosu na druge izvore energije. Ipak je
nepokolebljivo nastavio predviati, izjavivi da su svi tehniki problemi rjeivi i da e se
jednoga dana takva postrojenja pretvoriti u glavne proizvoae energije.
Tesla nije poivio da bi vidio izgradnju takvog jednog postrojenja, osim to ga je kao
ve dovrenog zasigurno predoio u svojoj mati. Ali tijekom 1980-ih godina Vlada SADa odobrila je program istraivanja pod nazivom Postrojenja za pretvorbu toplinske
energije oceana. Ta se istraivanja obavljaju u Meksikom zaljevu, na Karibima,
Havajima, i posvuda gdje su temperaturne razlike oceanskih slojeva odgovarajue.
Izgleda kako je na tim istraivanjima, koja zajedniki provode Vlada i privatni
poduzetnici, zaposlena itava jedna mala vojska znanstvenika.
Profesor Warren Rice sa Sveuilita u Arizoni, suvremeni strunjak za Tesline radove
na turbinama i fluidnoj mehanici, analizirao je njegovu proroansku viziju usporedivi je
s vladinim projektom iz 80-ih, te ih ocijenio termodinamiki zdravima. Usto je dodao
da je osobno pesimistiki nastrojen prema ekonomskoj isplativosti i praktinosti
iskoritavanja energije mora i Zemlje u velikim koliinama. Nadam se da sam u krivu,
istaknuo je pritom.9
Tesla je u svojoj poznoj dobi ipak doivio velike i brojne pohvale izuma elektrinih
oscilatora koji su se primjenjivali u medicinskoj terapiji. Na Amerikom kongresu
fizioterapeuta, koji se odrao u New Yorku 6. rujna 1932. godine, dr. Gustave Kolischer iz
bolnice Mount Sinai te Michael Reese iz Chicaga objavili su da su elektroterapijama
visokih frekvencija postigli sjajne rezultate, ak i kad se radilo o dijagnozama poput
raka, te da ti rezultati daleko nadmauju sve to bi se moglo postii kirurkim zahvatima.10
Naravno, u meuvremenu su suvremeni naini lijeenja raka znatno unaprijeeni, a
potpune mogunosti primjene Tesline tehnike jo se istrauju. Godine 1980. Ameriko
udruenje za unapreenje znanosti objavilo je podatke o jednom obeavajuem
istraivanju vezanom za elektromagnetsko stimuliranje stanica, u svrhu regeneracije
amputiranih udova. I prouavanja to se obavljaju na razliitim sveuilitima takoer su
ukazala na to da se pulsirajua struja pokazuje znatno boljom od istosmjerne pri lijeenju
prijeloma kostiju.
Kao to je ve tipino za mnoge Tesline izume, znanstvenici ni do dananjih dana nisu
upoznali itav raspon njihovih mogunosti primjene, a u nekim sluajevima ak ni
njihovo pravo teoretsko znaenje.
230
prsnua kakve ile ili do atrofije mozga, te o tome koliko se borio da iz glave istjera stare
prizore koji su jednostavno iskakali poput plutenih epova na povrinu vode, koliko god bi
ih se nastojalo potopiti. No, nakon dana, tjedana ili mjeseci oajnikog umnog naprezanja,
konano bih uspio ispuniti svoj mozak novim predmetima koji bi iskljuivali sve ostalo, a
kad bih ve dospio do tog stupnja, obino vie nisam bio ni daleko od zacrtanog cilja. Moje
su zamisli uvijek bile racionalne, jer sam ja bio iznimno toan instrument za prijem ih,
drugim rijeima, vidovnjak. I bilo to tono ili ne, uvijek mi je bilo drago kad bi prolo, jer
nema nimalo dvojbe da su takva naprezanja mozga bila povezana i s velikim opasnostima
za sam ivot.2 Viereckovi zapisi ne toliko oni iz njihovih privatnih dopisivanja, koliko iz
djela koja je objavio takoer nam pruaju zanimljiv dojam o onome o emu je Tesla
mogao razmiljati u to vrijeme. U lanku objavljenom 1935. godine pod nazivom Stroj
za zaustavljanje rata, Viereck je izvijestio o slici svijeta 2035. i 2100. godine, onako kako
je zamilja Tesla.
Ljudi su uglavnom, mislio je izumitelj, masa koja se pokree na osnovi sile. A to
znai da se na ovjeanstvo mogu primjenjivati svi opi zakoni koji odreuju naine
gibanja u carstvu mehanike.3
Vidio je tri naina kojima bi se mogla uveati energija koja e biti odluujua za
napredak ovjeanstva. Prvo, bilo bi potrebno unaprijediti uvjete za ivot, zdravlje,
eugeniku, tj. nauku o stvaranju zdravog podmlatka, itd. Drugo, suzbijati one
intelektualne sile koje spreavaju napredak kao to su neznanje, ludilo i religiozni
fanatizam. I tree, obuzdati univerzalne izvore energije kao to su sunce, ocean, vjetrovi i
plime.
Vjerovao je da je njegov mehanistiki koncept ivota istoznaan s uenjima Bude i
Isusovim propovijedima na gori. Svemir je jednostavno jedan veliki stroj koji nikada
nije nastao i nikada nee nestati. Ljudska bia nisu nikakva iznimka u prirodnom poretku.
I ovjek je, kao i svemir, tek obian stroj. U na um ne ulazi nita i nae djelovanje ne
odreuje nita to nije samo izravan ili neizravan odgovor na vanjske podraaje koji
zasipaju nae osjetilne organe. Zahvaljujui slinosti izmeu nae grae i istosti nae
okoline, mi na slian nain odgovaramo na sline podraaje, a iz usklaenosti naih
reakcija raaju se razumijevanje i spoznaja. Tijekom vijekova razvili su se beskonano
sloeni mehanizmi, a ono to mi nazivamo duom ili duhom nije nita vie od
jednostavnog zbroja funkcija naega tijela. Kad tijelo prestane funkcionirati, prestaje
funkcionirati i ta dua ili duh.4
Tesla je naglasio da je on ovakve stavove iznio puno prije biheviorista predvoenih
Pavlovom u Rusiji i Watsonom u Sjedinjenim Dravama te ustvrdio da takav naoko
mehanistiki pogled nije nimalo u sukobu s etikim ili religioznim pogledom na ivot.
Zapravo, vjerovao je da e religiju ljudskoga roda 2100. godine predstavljati upravo bitna
uenja budizma i kranstva.
Bio je uvjeren da bi eugenika time bila vrsto utemeljena. U tekim je vremenima
preivljavanje najsposobnijih uspijevalo iskorijeniti manje poeljne rodove, umovao je
Tesla. Tada se novorazvijeni osjeaj suuti kod ovjeka umijeao u bezobzirno
djelovanje prirode, pa su i manje sposobni preivljavali. Jedina metoda, koja je u skladu
232
Tesla je nastavio objanjavati kako se rijeima ne moe opisati koliko bi mu sad iznova
trebao vlastiti laboratorij te kako bi to bila sjajna prilika da svoj raun rastereti duga koji je
imao prema Morganu starijem. Ja vie nisam sanjar nego vrlo praktian ovjek velika
iskustva, steena dugotrajnim i gorkim nedaama. Kad bih sada imao 25 tisua dolara za
osiguranje svojih prava i izvoenje uvjerljivih pokusa, u kratkom bih vremenu mogao
raspolagati kolosalnim bogatstvom. Biste li stoga razmislili o tome da mi odobrite ovaj
iznos, ukoliko bih Vam jamio prijenosom prava na izume?
Zakljuio je pismo napadom na Rooseveltov program, to je bez sumnje bilo
usmjereno na to da omeka Morgana: 'New Deal' je shema koja se bez prestanka mijenja
i koja nikako ne moe uspjeti, jer je smiljena zbog toga da se narodu uinkovito oduzme
kapital. Veina mjera poduzima se samo radi prikupljanja birakih glasova, a neke od
njih, osim to su oigledno socijalistike, jednostavno su za ve ustaljene industrije i
razorne. Sljedei bi korak mogao biti raspodjela bogatstva kroz strahovita porezna
optereenja, ako ne i konfiskacija...9
Morgan, koji se i sam koprcao u problemima vezanim za gospodarsku krizu, nije se
dao uhvatiti na ovakav mamac. Za nekoga tko nije bio na svom podruju kad bi se
govorilo o znanosti bilo mu je naprosto nemogue odrediti imaju li Tesline zamisli
smisla ili su te njegove prie iste besmislice.
Tog je proljea slinu ponudu za svoje zrake estica Tesla poslao i tvrtki
Westinghouse. Njezin potpredsjednik S. M. Kintner odgovorio mu je da je o openitom
prijedlogu za stvaranje zraka koje Vi spominjete razgovarao s istraivakim
strunjakom na tom podruju. Ali, ovaj je bio skeptian, i to u tolikoj mjeri da sam se
naao u poloaju da sad oklijevam izai pred gospodina Merricka s Vaim prijedlogom o
estomjesenom plaanju unaprijed, to bi Vam omoguilo podnoenje zahtjeva za
patente.10
Iako ovjek neprestano dolazi u iskuenje da Teslu proglasi prorokom kojemu nisu bile
ukazane poasti koje je u cijelosti zasluivao, razumljivo je da je taj istraivaki
strunjak bio u pravu u vezi zraka estica. Jer, Tesla je bio posve sposoban istrati
pred rudo, kako to pokazuje i njegov svojedobni izlet u metalurgiju (on je dijelom bio
rezultat njegova nezadovoljstva postojeim metalima dok je radio na svojoj turbini).
Naime, tada je osmislio postupak takozvanog otplinjavanja bakra (uklanjanje mjehuria
kako bi se dobio kvalitetniji metal), za koji je zanimanje pokazala tvrtka American Smelting
and Refining Company. Dr. Albert J. Phillips, tadanji glavni nadzornik sredinjeg
istraivakog odjela u kompaniji, prisjetio se svojih susreta s Teslom dok su radili na
tom projektu. Usred gospodarske krize koja je posvuda vladala, Tesla bi se iz hotela
McAlpin u New Yorku, u kojemu je tada ivio, do laboratorija njihove tvrtke u Perth
Amboyju, dovezao u prelijepoj iznajmljenoj limuzini s vozaem. Obino bi bio odjeven u
crni ogrta i sivo odijelo na pruge, koje su bile posve u skladu sa sivim cipelama te bi se
oslanjao na fini tap s pozlaenim vrkom.
Dr. Tesla bio je vrlo otmjen gospodin koji mi je osobno bio vrlo drag, povjerio mi je dr.
Phillips. Vjerojatno je u to doba bio najvei teoretiar elektrotehnike na svijetu. Meutim,
on nije bio metalurg i jednostavno je odbijao shvatiti da se o metalima ve znaju mnoge
235
injenice koje njemu nisu bile poznate. Zato su njegovi pokusi na podruju metalurgije
bakra bili loe zamiljeni i posve bezuspjeni. No, bez obzira na to, mnogo sam nauio
druei se s njim te mi je ostao u zaista ugodnoj uspomeni.11
Izumiteljeva se teorija zasnivala na tome da se mjehurii plina u otopljenom metalu
raspruju i pritom nalaze pod mnogo veim pritiskom od onoga izraunatog prema vaeim
teorijama, pa je vjerovao da bi takvi depovi zraka ili duika, ako su dovoljno sitni, imali
jednaku gustou kao i sam bakar u tekuem obliku. Stoga je u tvornicu stigao s dovrenim
nacrtima za ureaj koji je elio izgraditi kako bi potvrdio svoju teoriju.
Ja sam ga odmah obavijestio, prisjea se dr. Phillips, da ureaj koji je tako pomno
razradio u svojim nacrtima nee biti u stanju rastaliti bakar i da nije mogue tekui bakar
podvrgnuti bombardiranju u vakuumu kako bi se iz njega izvukli nekakvi izmiljeni
mjehurii. Takoer sam uputio dr. Teslu i u to da ve raspolaemo mnogim dokazima kako
njegovi hipotetini mjehurii ne bi ni mogli postojati u rastopljenom bakru u nekim veim
koliinama.
O svojim su razliitim stavovima obojica raspravljala na prijateljski, znanstveni nain, ali,
Teslu se nije dalo uvjeriti ni jednim prigovorom struke koji bih iznio... I tako su nastavili s
izgradnjom ureaja tono prema Teslinoj zamisli i nacrtima. Dolo se do onakvog rezultata
kakav je glavni nadzornik i predvidio. Na kraju, prije nego to je rastaljeni bakar bio uliven u
pripremljene kalupe, bio je podvrgnut bombardiranju u uvjetima visokog vakuuma.
Konano nam je uspjelo dobiti nekoliko uzoraka bakra putenog kroz ovakvu strojnu
obradu, prisjea se Phillips, koji su umjesto da budu zgusnuti bili poprilino plinoviti i ni
na koji se nain nisu razlikovali od bakra koji nije bio podvrgnut Teslinu postupku.
A tada su, budui da je odobreni budet ve bio znatno prekoraen, pokuse morali
okonati. Koliko je dr. Phillips znao American Smelting and Refining Company u poetku je
odobrio 25 tisua dolara za ovo istraivanje (...1933. godine bio je to golem novac do kojega
se inae dolazilo tekom mukom), no budet se kasnije poveao za otprilike slian iznos.12
Iz njegovih prisjeanja dola sam i do neobine pojedinosti. Naime, Tesla je dr. Phillipsu
pokazao sliku ponitenog eka na iznos od milijun dolara, ako se tono sjeam, koji je
primio od tvrtke Westinghouse Electric Company za jedan od njegovih patenata ili izuma. Budui
da se nigdje nije moglo pronai traga tom eku, tajna isplate njegovih patenata za izmjeninu
struju ostat e i dalje nerazjanjenom.
Zahvaljujui manjim povremenim poslovima koje je obavljao kao savjetnik, Tesla je
nekako uspio preivjeti razdoblje velike gospodarske krize, pa ak i posuivati manje svote
prijateljima koji su bili u teim nedaama. U jednom stvarno tekom trenutku otiao je u
tvrtku Westinghouse i tamo, u ime dobrih starih vremena, dobio posli koji mu je neko krae
vrijeme donosio 125 dolara mjeseno. Drugi put se za pomo u mojoj privremenoj
financijskoj nesvjestici obratio Robertu Johnsonu, a ovaj mu je odgovorio: U banci imam
svega 178 dolara pa Vam ovim putem aljem 100. Nadam se da e dostajati. Neka Vas nebo
blagoslovi!
Ubrzo potom Johnson oboli. Na svoj novi-stari nain javi se Tesli: U svojoj
osamdeset treoj upravo sam objavio knjigu Tvoj put slave. ...Neu doivjeti da vidim Vae
236
poprsje u Dvorani slavnih... ali, ono e se tamo nalaziti, bez imalo sumnje, moj veliki i dobri
prijatelju...
Moje srce jo pripada Vama, jer mi je tijekom svih ovih godina svaki dan naega
prijateljstva bio prava dragocjenost.
Rekli su mi da se oporavljam, no pravi e oporavak donijeti ono dugo vrijeme koje tek
nailazi...13
Tom se prigodom uistinu i oporavio, iako samo privremeno. U tom je razdoblju Tesli
poslao pozivnicu kojom je valjda jo jednom elio doarati bljetavilo proteklih dana
blagostanja: Nae e dame odjenuti svoje najljepe veernje haljine, a i gospoda e se
sutra sveano urediti Vama u ast, Stoga predlaem da se i Vi uistinu sjajno dotjerate za
nae dame! elio bih da Vas vide u Vaem najboljem izdanju...
Zauvijek Va s uspomenama na sretna stara vremena, Luka J. Filipov14
Potom je doao red na Teslu da se razboli. Postao je ispijen, posve je posijedio, rijetko
je naputao svoj hotel i ivio na mlijeku i krekerima. Hotelsku je sobu pretvorio u pravo
skladite praznih limenih kutija od krekera, uredno posloenih na policama u nizovima
i obiljeenih brojevima. Sluile su mu kao spremita za sve i svata, kako je to zamijetio
Swezey tijekom svojih redovitih i estih posjeta. Swezeyja je uznemirilo naglo tjelesno
propadanje izumitelja.
Johnson mu je pisao: Neka Vas Bog blagoslovi i pomogne Vam, dragi Tesla, da se
oporavite. Dopustite da Vas doemo posjetiti. Agnes e Vam mnogo pomoi. Trebate nam
samo telefonirati. Uinite to ve i zbog uspomene na gospou Johnson...15 Ali, nekako je u
to vrijeme i sam pao u postelju i shvatio da je kraj ovaj put blizu. Ni jedan od nas dvojice
ne moe raunati na to da e poivjeti jo mnogo godina, napisao mu je. Vi, osim
Hobsona i nas, imate malo prijatelja koji bi se mogli brinuti o Vama. Stoga dopustite da
Agnes doe do Vas. Ja ne mogu. Ne uiniti to, dragi Nikola, bilo bi ravno samoubojstvu.16
No, izumitelj je ubrzo ozdravio.
Godina 1937. donijela je Tesli bolne i tune gubitke. Hobson, njegov pouzdani prijatelj
dugi niz godina, iznenada je umro 16. oujka u dobi od ezdeset est godina, a Roberta
Johnsona ispratio je na njegovo posljednje poivalite 14. listopada.
Ubrzo nakon toga, jedne hladne veeri, Tesla je napustio hotel New Yorker kako bi
krenuo u redovitu etnju do svojih golubova i nahranio ih. Samo dva bloka od hotela oborio
ga je taksi i snano odbacio na ulicu. Odbivi bilo kakvu lijeniku pomo, zatraio je
jedino da ga odvedu nazad u njegovu hotelsku sobu.
Iako u stanju oka, telefonom je naloio potanskom glasniku Williamu Kerriganu da
kupi hranu za ptice i obavi njegovu neispunjenu misiju. Tako je sljedeih est mjeseci
Kerrigan svakodnevno odlazio nahraniti golubove to su se skupljali kod katedrale St.
Patrick i u parku Bryant.
Otkriveno je da su Tesli slomljena tri rebra te da mu je natuena kraljenica. Potom je
uslijedila i upala plua s podosta komplikacija, tako da je ostao vezan za postelju sve do
proljea. Iako se oporavio, nakon toga mu je zdravlje bilo vrlo krhko, a postao je podloan
237
238
Moj najvaniji izum s praktinog stajalita, nastavio je Tesla, novi je koncept cijevi s
djelotvornim sustavom za njezino pokretanje. Jo davne 1896. godine izumio sam
visokonaponsku cijev s kojom sam uspjeno radio uz napone do 4 milijuna volta... U
jednom kasnijem razdoblju dobio sam i mnogo vee napone, do 18 milijuna volti, ali
odmah sam se susreo s nepremostivim tekoama koje su me uvjerile da je nuno izumiti
posve drukiji oblik cijevi kako bi se uspjeno izvele neke od zamisli koje sam imao.
Naao sam da je ta zadaa daleko sloenija nego to sam oekivao, ne toliko pri
konstruiranju same cijevi, ve pri samom njezinom radu. To me godinama zbunjivalo...
iako sam neprestano radio na malim poboljanjima. I konano dolo je do potpunog
uspjeha.
Proizveo sam cijev koja se teko moe unaprijediti na bilo koji nain. Savreno je
jednostavna, nije podlona habanju, a moe raditi sa svim naponima, ma koliko visoki
oni bili... Ona e prenositi jake struje, pretvarati sve eljene koliine energije unutar
praktinih granica, a istodobno omoguavati da se njome lagano upravlja i da se
jednostavno kontrolira. Oekujem rezultate o kojima dosad nismo ni sanjali. Izmeu
ostalog, ona e omoguiti i proizvodnju jeftinijih zamjena za radij u svim eljenim
koliinama te e openito biti daleko uinkovitija u razbijanju atoma i transmutaciji
tvari. No, ipak je neto opreznije spomenuo da cijev ne bi mogla otvoriti put koritenju
atomske energije, poto su ga njegova istraivanja uvjerila u to kako atomska energija ne
postoji.3
Priznao je da mu u posljednje vrijeme dosta dosauju, jer su neke novine najavile da je
pripravan objaviti cjelovit opis svoje nevjerojatne cijevi. To bi bilo jednostavno
nemogue.
Zbog nekih obveza koje sam preuzeo u vezi s primjenom ove cijevi na razliitim
vanim podrujima, objasnio je, sad nisam u mogunosti sve potpuno razotkriti. No,
im budem osloboen obveza ove vrste, ja u znanstvenim institucijama predati tehniki
opis tog ureaja i svih prateih aparata.
Zahtjev za odobrenje patenta za takav izum nikad nije podnesen, niti je prikazan
ikakav prototip. Drugo otkrie, koje je takoer elio objaviti tijekom svoje proslave,
sastojalo se od nove metode i ureaja za vakuumiziranje koji mnogostruko nadilazi
najbolje dosad postignute rezultate na tom podruju. Mislim da se moe doi i do
milijarditog dijela mikrona. Sve ono to se moe postii sredstvima za ovakvo
vakuumiziranje... uinit e moguim stvaranje mnogo intenzivnijih uinaka u
elektronskim cijevima.
Tijekom stanke gostima je ponueno vino da bi se nazdravilo slavljeniku. Potom je
starac objasnio da se ne slae s pretpostavkama koje se u posljednje vrijeme javljaju u vezi
s elektronima. On je vjerovao da elektron kad naputa elektrodu iznimno visokog napona i
u visoko vakuumiziranim uvjetima sa sobom nosi elektrostatski naboj koji je mnogo
puta vei od uobiajenog.
Ovo bi se moglo odnositi na unapreenje patenta podnesenog 1922. godine, koje Tesla nije do kraja
upotpunio.
240
To bi moglo zapanjiti neke od onih koji misle da estica ima isti naboj kad se nalazi u
cijevi i izvan nje, u zraku, rekao je. Prekrasan i pouan pokus koji sam izveo pokazao1
je da to nije sluaj, jer im se estica izbaci u atmosferu, ona se pretvara u plamteu
zvijezdu koja se nastoji rijeiti suvinog naboja...
Tesla je moda uistinu naiao na neto drugo. etiri desetljea kasnije jo nije bilo
poznato sve o elektrinom naboju elektrona. Fiziari su godinama nastojali izraunati
naboje subatomskih i veih estica. Usprkos zbunjujuim rezultatima do kojih su
dospijevali, nitko od njih, osim Tesle, nije bio voljan predloiti da bi moda mogao
postojati i takav elektrini naboj koji nije jednak naboju samog elektrona ili njegovim
umnocima tj. nitko, sve do 1977. godine, kad su tri amerika fiziara izvijestila o tome
da su otkrili dokaze o djelominom naboju.
Takav rezultat, ako bude potvren, mogao bi postati jednim od najvanijih rezultata u
fizici u ovom ili bilo kojem drugom stoljeu, izvijestio je list Science News.4 Bile ove
subestice koje se nazivaju slobodnim kvarkovima ukljuene u tu ezoterinu tajnu ili
ne, ipak bi se moglo pokazati da se upravo one nalaze u samom srcu itavog tog
problema. Iako nije razlikovao kvark od gluona i mada nije raspolagao istraivakom
opremom znanstvenika dananjice, Tesla je imao ono to je Hobson jednom nazvao
njegovom kozmikom intuicijom.
Osamdeset prvi roendan bio je ponavljanje onoga iz prethodne godine, barem to se
tie izuma objavljenih gostima, ali je tom prigodom dobio vie meunarodnih priznanja.
Njegov stari prijatelj, veleposlanik Konstantin Foti, uruio mu je, u ime mladog kralja
Petra II. i regenta Pavla nagradu Veliki vijenac bijeloga orla, najveu poast u
Jugoslaviji. Potom mu je ministar iz ehoslovake, da ne bi zaostao, u ime predsjednika
pomo useljenicima pozvao ga je 1938. godine kao poasnog gosta na sveanu veeru u
hotel Bal timore. Teslin prijatelj, dr. Rado, nazonima je proitao njegov govor u kojemu je
posebno istaknuo koliko duboko potuje Georgea Westinghousea, kojemu ovjeanstvo
duguje golemu zahvalnost. ak je i u odsutnosti Tesla jo jednom poruio da je upravo
on osoba kojoj e se za rad na kozmikom komuniciranju dodijeliti nagrada Guzman.
Posljednje godine ivota ipak nije posve usredotoio na zbivanja u svemiru, niti su bile
potpuno posveene umnim naporima. Neki od njegovih prijatelja intelektualaca bili su
iznenaeni, pa ak i postieni, kad se s vidljivim zadovoljstvom zbliio s izvjesnim
povuenim, krnim gospodinom, nosa slomljena u boksakom ringu. Ta, u poznim
godinama iskazana, opinjenost boksom i spomenutim boksaem posve je zbunila i
Swezeyja i O'Neilla.
Mozak se hrani miiima glasio je naziv otisnut ispod jedne objavljene fotografije
na kojoj je za stolom sjedio ozareni Tesla s ugodnom braom ivi: Dana 18. prosinca
dr. Nikola Tesla, slavni izumitelj, prekrio je svoj petogodinji egzil koji je sam sebi
nametnuo u hotelu New Yorker, kad se pojavio na ruku kao domain svjetskog
Maurice Stahl misli da bi se kod ove plamtee zvijezde iz Tesline visoko vakuumizirane cijevi za izboj
moglo raditi o Leonardovim zrakama, to su zapravo elektroni strahovite brzine koji za sobom ostavljaju
svijetlei trag zbog ionizacije molekula zraka. Ovaj pokus ne mora nuno umnaati nabijene elektrone. No,
sam Tesla nije mislio da se kod efekta koji je on zamijetio radi o tom uinku.
241
ampiona u welter-kategoriji, Fritzieja ivia... Dr. Tesla, inae veliki ljubitelj sporta,
predvidio je kako e ivi pobijediti Lewa Jenkinsa u borbi koja ipak ne odluuje o
naslovu... O'Neill, koji mu se inae oduvijek duboko divio i koji je igrom sluaja
prisustvovao jednom od tih rukova, ustvrdio je da se doslovno najeio od silne psihike
energije to je oevidno kolala izmeu Tesle i brae. I drugi pisac, koji se tu zatekao,
potvrdio je da je imao isti udan dojam.
Iako se posve udaljio od dogaanja u Europi, ratne tragedije nisu potedjele Teslu u
njegovim posljednjim godinama ivota. Odlikovanja koja su mu bila dodijeljena u
Jugoslaviji i ehoslovakoj bila su izrazi poasti pristigli iz zemalja koje su uivale u
svojim posljednjim udisajima intelektualnih sloboda. Hitler je ubrzo potom anektirao
Austriju, a njegov zahtjev da Nijemci u Sudetu trebaju dobiti svoju autonomiju doveo je i
do krize vlade u ehoslovakoj. Predsjednik Eduard Bene podnio je ostavku nakon to
su Britanija, Francuska i Italija pristale na njemaku okupaciju Sudeta bez ikakvih
dogovora s njegovom vladom.
Dotle je regent Pavle u Jugoslaviji uspio razjariti sve narode svoje zemlje, pristavi na
kompromis s Hitlerom na temelju kojega su se juni Slaveni trebali pridruiti silama
Osovine. Konano su se razliite struje u Jugoslaviji uspjele suglasiti u zajednikoj obrani
vojska, crkva i seljaci, Srbi, Hrvati i Slovenci. Istovremeno su srpski vojni elementi,
skloniji saveznicima, izvrili vojni pu te regenta Pavla zamijenili tada
sedamnaestogodinjim kraljem Petrom II. Mladi je kralj sjeo na svoje prijestolje 28.
oujka 1941. godine.
Tesli je bilo drago to je sin kralja Aleksandra, kojemu se toliko divio, sada postao
monarhom. Njegovi su se najblii prijatelji iz slavenskih zajednica New Yorka i
Washingtona pod vodstvom veleposlanika Fotia okupljali u jugoslavenskom veleposlanstvu
koje je odisalo velikosrpskim ozrajem. U to je vrijeme jedini Hrvat meu djelatnicima
veleposlanstva bio Bogdan Radia, mlai konzul (kasnije profesor na Sveuilitu Fairleigh
Dickson, gdje je predavao Povijest Balkana). No, ubrzo je u Ameriku doao Teslin neak,
Sava Kosanovi, Srbin roen u Hrvatskoj, da bi u svemu tome odigrao ulogu koja se
krhkom i ve boleljivom starcu inila zagonetna i zabrinjavajua.
Tada su se dogaaji poeli prebrzo nizati. Izumitelj, uglavnom svjestan napetosti koja je
vladala meu slavenskim stanovnitvom u SAD-u, jedva da je pojmio injenicu kako je
upravo njega, kao najveeg ivueg junaka jugoslavenskih naroda, sudbina odabrala da
postane ideolokim pijunom izmeu Istoka i Zapada.
242
Radia je pripadao obitelji iz june Hrvatske, koja se oduvijek drala pobornikom zajednitva i
ujedinjenja Hrvata i Srba.
244
Radia i Kosanovi, tiskajui broure s raznim podacima i obavijestima. Ali, kriza je izbila
kad su do njih dospjele novosti o borbama koje se vode izmeu Drae Mihajlovia i Tita.
Kosanovi se, prisjea se Radia, odluio za Tita i poeo promicati svoje stavove te
podravati narodnooslobodilaki pokret, kojemu je cilj bio stvaranje nove Jugoslavije. Bilo
mu je vrlo teko uvjeriti Teslu da je monarhija gubitnik u Jugoslaviji te da se iz
bratoubilakog graanskog rata poinje pomaljati jedna nova Jugoslavija. Kako se najvei
dio Srba u Hrvatskoj priklonio Titu, Kosanovi je ipak uspio uvjeriti Teslu da bi se i on
morao pridruiti pokretu kojemu su teile narodne mase, kako meu Srbima, tako i meu
Hrvatima. I tako je nastala Teslina poruka Srbima i Hrvatima koju je opet napisao
Kosanovi.5
Na zidovima Muzeja Nikole Tesle u Beogradu moe se proitati mnogo puta uveana
preslika rijei koje je navodno Tesla poslao svojim teko iskuavanim zemljacima samo
nekoliko mjeseci prije vlastite smrti. U njihovo je sastavljanje svoje prste umijeao i
tadanji ameriki dopredsjednik, Henry A. Wallace. Otipkana pisaim strojem, poruka
sadri mnogo iskrianih rijei, podcrtavanja i ispravaka Teslinim rukopisom, ali se iz
samog njezina stila moe vidjeti da pripada ideologiji koja nimalo ne nalikuje na
izumiteljevu:
Iz ovog rata... mora se iznjedriti novi svijet, svijet koji e opravdati rtve to ih je
pretrpjelo ovjeanstvo. To... mora biti svijet u kojemu snani nee iskoritavati slabe, zli one
dobre, gdje nee biti poniavanja siromanih nasiljem koje sprovode bogati; gdje e plodovi
uma, znanosti i umjetnosti sluiti drutvu zbog unapreenja i uljepavanja ivota, a ne
pojedincima zbog stjecanja bogatstva. Taj novi svijet nee biti svijet podjarmljenih i
ponienih, ve slobodnih ljudi i slobodnih naroda, izjednaenih u dostojanstvu i potovanju
prema ovjeku.
Izumiteljevo se ime pojavilo na jo jednoj poruci koja je bila poslana sovjetskoj
Akademiji znanosti 12. listopada 1941. Njome se zahtijevalo udruivanje Rusije, Velike
Britanije i Amerike u borbi protiv sila Osovine te pruanje pomoi revolucionarnoj
borbi jugoslavenskih naroda. Poruka nije izloena u muzeju, vjerojatno zato to je
ubrzo nakon rata nostalgija prema ruskom stilu prestala biti slubenom politikom zemlje.
Kosanovi je postao predsjednikom Jugoslavenske gospodarske misije koja je
zastupala novu federaciju jugoslavenskih naroda, nasuprot predratnoj i centralistikoj
kraljevini Jugoslaviji. Ta je nova organizacija poela raditi i na stvaranju nove federacije
zemalja sredinje i istone Europe. I Radia je postao lanom Titova pokreta.
Kralj Petar je za to vrijeme oajniki pokuavao pribaviti podrku za Drau Mihajlovia
od amerikog predsjednika Franklina Roosevelta i engleskog premijera Winstona
Churchilla, te od vlastitog roaka Bertieja, odnosno engleskog kralja Georgea VI. Britanci,
koji su na poetku rata imali razumijevanja za etnike, promijenili su miljenje kad su im
poela pristizati izvjea o ratnim operacijama Titovih partizana.
Godine 1942. kralj Petar II. posjetio je Washington da bi se susreo s Rooseveltom. U
Tennesseeju su se tada ve poeli obuavati jugoslavenski piloti. Roosevelt mu je rekao
kako bi Amerika mogla poslati zrakoplove etnicima im se budu mogli izdvojiti iz akcija
245
poduzimanih u ratu na Srednjem istoku. Potom je monarh posjetio New York, gdje mu je
u klubu Colony Drutvo ameriko-jugoslavenskih prijatelja priredilo sveani prijem.
Inae, klub Colony bio je prvi klub u Americi namijenjen enama i njihovu druenju, a
osnovan je zahvaljujui nadahnuu energine Anne Morgan. I ona je prisustvovala
dogaaju, skupa s kraljevom majkom, kraljicom Marijom te gospoom Roosevelt. To je
bilo neto ime bi se Tesla zasigurno oduevio samo da nije bio odve slab i bolestan.
Stoga je kralj Petar morao doi k njemu.
U svojim dnevnicima (objavljenima pod nazivom Kraljevo naslijede), pod datumom 8.
srpnja 1942. godine, mladi je Petar II. zapisao: Posjetio sam dr. Nikolu Teslu, slavnog
jugoslavensko-amerikog znanstvenika, u njegovu apartmanu u hotelu New Yorker. Kad
sam ga pozdravio, stari mi je znanstvenik rekao: 'Izuzetno sam poaen. Drago mi je to
ste jo tako mladi i radujem se to ete jednom postati velik vladar. Vjerujem da u
poivjeti do Vaeg povratka u osloboenu Jugoslaviju. Od svojega ste oca naslijedili
njegove posljednje rijei: uvajte mi Jugoslaviju. Ponosan sam to sam Srbin, i to sam
Jugoslaven. Na narod ne moe izumrijeti. uvajte zato jedinstvo svih Jugoslavena Srba,
Hrvata i Slovenaca.'
Kralj je uz to opisao koliko su ga duboko ganule stareve rijei te da su obojica
nakon toga zaplakali. Potom je jo posjetio Sveuilite Columbia gdje ga je toplo
pozdravio njegov predsjednik, Nicholas Murray Butler, i gdje je pronaao jo jednu vezu s
vlastitom zemljom Pupinov laboratorij za fiziku.
Vrativi se u Washington, dobio je Rooseveltovo obeanje da e se nad Jugoslavijom iz
zrakoplova poeti bacati traena pomo u hrani, odjei, oruju i streljivu. Meutim, 1943.
godine doivio je pravi ok kad je britanska misija u Jugoslaviji uspostavila slubene
kontakte s Titom. Petar je zatraio da ga padobranom spuste u vlastitu zemlju, ali je to
Churchill glatko odbio. A tada je Tito otvoreno optuio Drau Mihajlovia za izdaju
zemlje.6
Na konferenciji u Teheranu, odranoj u studenome, dolo je uvelike zahvaljujui
Churchillu do onoga to je kralj u svojim biljekama opisao kao fatalni zaokret u
politici saveznika. Odlueno je kako je temeljna snaga koja se u Jugoslaviji bori protiv
Nijemaca i koju saveznici priznaju Narodnooslobodilaka vojska pod Titovim
zapovjednitvom te da se time partizanske snage u cijelosti priznaju dijelom saveznike
vojske. Tako je Mihajloviev etniki pokret bio odbaen i naputen.7
Winston Churchill preko noi je postao slavljeni junak suvremene Jugoslavije. A kad
je mladi monarh u pisanom obliku izbezumljeno zatraio pomo Amerike i Rooseveltovu
podrku, predsjednik mu je suho odgovorio neka se samo povinuje Churchillovim
savjetima kao da su moji vlastiti. Nekoliko mjeseci potom Roosevelt je preminuo.
Teslinu neaku Kosanoviu, kao i nekolicini drugih diplomatskih predstavnika kralja
Petra, uruen je otkaz koji je potpisao mladi monarh, i to na samom vrhuncu krize 1942.
godine. Tih je dana esto opisivao Bogdanu Radii koliko je Teslu uasnulo iskljuenje
njegova neaka iz kraljevske vlade. Zapravo, Kosanovi je bio uvjeren kako je tim
neuspjehom osobno ubrzao izumiteljevu smrt.
246
nije onako ustro podravala Tita poput Churchilla. Stoga amerikim znanstvenicima
ubudue nee biti lako doprijeti do jugoslavenskih izvora koji bi im pomogli potkrijepiti
sve ono to je ostvario Nikola Tesla.
Zima 1942. godine zatekla je izumitelja posve iscrpljenog i slabog. Njegov strah od
bakterija pretvorio se u gotovo suludu opsjednutost zbog koje bi i od najbliih prijatelja
zahtijevao da mu se ne pribliavaju previe, poput neurotinog engleskog kralja Tudora.
(Izgleda kako ga bolesti kojima su ga mogli zaraziti golubovi nisu zabrinjavale.) Imao je
sranih tegoba, a povremeno bi ga znala obuzeti i nesvjestica. Vie nije bio u stanju
hraniti svoje drage golubove pa se u tome posve pouzdao u jednog mladia, Charlesa
Hauslera, koji je i sam bio zaljubljenik u golubove te se bavio njihovim uzgojem.
Hausler je za Teslu radio od 1928. godine, a posao mu se sastojao u tome da svaki dan
u podne ode do Gradske knjinice New Yorka sa zrnjem za ptice te da potom obie
zdanje tragajui po njegovim prozorima ili iza velikih kipova u parku za mladim,
ozlijeenim ili bolesnim pticama. Tada bi ih donio u Teslinu hotelsku sobu na oporavak.
A kad bi ozdravile, sjea se on, morao bih ptice za njega iznova odnijeti do knjinice i
ondje ih pustiti na slobodu. Prisjetio se i kako je Tesla tragao za najboljim majstorom da
bi kod njega naruio fine kaveze za ptice koji su morali biti izraeni kako treba, kao
uostalom i sve drugo to bi gospodin Tesla inio. Za golubove je u sobi postojala ak i
posebna posuda sa zavjesom radi njihova kupanja.
Hausler i Tesla provodili su sate i sate zajedno, uglavnom razgovarajui o golubima.
Tako mu je Tesla jednom prigodom povjerio kako se Thomasu Edisonu ne moe
vjerovati. Mladi se svog poslodavca sjeao kao vrlo ljubazne i brine osobe, a u
posebnoj uspomeni ostao mu je sljedei dogaaj. U svojoj je sobi, u blizini kaveza s
golubovima, drao nekakvu veliku kutiju ili spremnik te me posebno upozorio na to da
se ona ne smije pomicati, ispriao je Hausler, jer se u njoj nalazi neto to bi moglo
unititi ak i zrakoplov na nebu. Rekao mi je da se nada kako e je moi predstaviti svijetu.
Smatrao je da je kutija kasnije vjerojatno pohranjena negdje u podrumskim prostorijama
hotela.9
Jednog posebno tekog dana poetkom sijenja 1943. godine, Tesla je pozvao svog
potanskog glasnika Kerrigana i predao mu omotnicu naslovljenu na gospodina Samuela
Clemensa, adresiranu na Junu petu aveniju broj 35 u New Yorku. Momak se tog
vjetrovitog dana uputio na spomenutu adresu i tamo uzalud tragao za takvim brojem
zgrade i navedenim naslovnikom. Kako se ispostavilo, bila je to adresa Teslina prvog
laboratorija. Meutim, sada se Juna peta avenija zvala West Broadway, i na tom podruju
nije ivio nikakav Samuel Clemens.
Kerrigan se vratio u hotel i podnio izvjee oronulom bolesniku. Tesla mu je slabim
glasom objasnio da je Clemens zapravo slavni Mark Twain i da ga tamo zasigurno svatko
poznaje. Stoga je jo jednom odaslao Kerrigana naloivi mu jo da se usput pobrine za
golubove. Zbunjeni je glasnik nahranio golube, a potom nazvao svog nadzornika u
sredinjici. Konano mu je ovaj objasnio da je Mark Twain mrtav ve dvadeset pet godina.
Tog se hladnog poslijepodneva Kerrigan trei put naao u Teslinoj sobi, nastojei mu sve
objasniti i vratiti omotnicu.
248
lik nije pojavio u Dvorani slavnih, meu kipovima ostalih izumitelja, sve do 1975.
godine.
Osam mjeseci nakon Tesline smrti, Vrhovni sud Sjedinjenih Amerikih Drava donio je
presudu za koju je Tesla bio uvjeren da e jednom biti donesena odlueno je da je Tesla
pravi izumitelj radija.
Jednog hladnog poslijepodneva prenijeli su njegovo tijelo na groblje Ferncliffe u gradi
Ardsley-on-the-Hudson. U automobilu koji je pratio pogrebno vozilo nalazili su se Swezey
i Kosanovi. Izumiteljevi ostaci bili su kremirani, a njegov pepeo poslije je prenesen u
Beograd.
A estoke borbe i umiranja i dalje su se nastavljala u gotovo svim zemljama svijeta.
Charlotte Muar, biva tajnica Save N. Kosanovia, prenijela je 1957. godine Teslinu urnu u Muzej Nikole
Tesle u Beogradu. Kosanovi je godinama govorio kako e njegov pepeo ostaviti u Americi, jer se nadao da
e Sjedinjene Amerike Drave podii odgovarajui spomenik izumitelju na mjestu na kojemu su poivali
njegovi ostaci. (Arhiv Memorijalnog drutva Tesla.)
251
Oko 1928. godine O'Neill je posve sluajno zamijetio oglas, objavljen u nekim
njujorkim novinama, kojim se najavljivalo da e est kutija, koje je u njihovu skladitu
pohranio gospodin Nikola Tesla, biti prodano na drabi da bi se namirili neplaeni
trokovi uskladitenja. Znajui da bi ove materijale trebalo sauvati, otiao je do
izumitelja i zatraio njegovo odobrenje da krene u prikupljanje sredstava za njihov otkup.
Tesla je gotovo pobjesnio, sjea se O'Neill. Poeo me uvjeravati kako je posve
sposoban voditi rauna o svojim poslovima... Zabranio mi je da ih kupim ili uinim bilo
to u vezi s njima.
Ubrzo nakon izumiteljeve smrti O'Neill je potraio Savu Kosanovia, ispriao mu
priu o kutijama i zatraio od njega da ih pokua zatititi. Nikada nakon toga nije od
Kosanovia uspio dobiti potvrdu je li uope pronaao spomenute kutije ili istraio njihov
sadraj. Samo mi je neprestano ponavljao i uvjeravao me kako nema nikakvih razloga za
zabrinutost...
I drugi su se zanimali za te papire. Mladi ameriki inenjer koji je sudjelovao u ratnim
zbivanjima doao se posavjetovati s Teslom o problemu balistikog inenjeringa, jer
traene rezultate nisu nikako mogli dobiti pomou raunalnih strojeva, a Teslin je um bio
poznat po tome da nudi rjeenja najblia onima dobivenim na taj nain. Ubrzo su ga
oduevili i opinili Teslini znanstveni zapisi pa mu je bilo doputeno da dio po dio
odnosi preko noi u svoju hotelsku sobu, gdje bi ih s jo jednim amerikim inenjerom
prouavao cijelu no. Uvjet je bio da ih sutradan ujutro vrati. Taj je postupak trajao
puna dva tjedna prije izumiteljeve smrti.
Tesli su svojedobno stigle i ponude da radi za Njemaku i Rusiju. Kad je izumitelj
umro, oba su se spomenuta amerika inenjera zabrinula da bi neke vrlo vane
informacije mogle pasti u strane ruke pa su uzbunili amerike sigurnosne slube i visoke
vladine dunosnike.
Zapisi koje sam uspjela pribaviti od saveznih agencija, pozivajui se na zakon o slobodi
informiranja, otkrili su neobjanjive nepodudarnosti i iskrivljavanja u obavijestima koje
su govorile o raspolaganju izumiteljevom imovinom. Tesla je ostavio tone papira u
pretrpanim bavama i kutijama. Samo, nije ostavio i oporuku. Od njegove ga je obitelji
nadivjelo pet neakinja i neaka, a u vrijeme njegove smrti dvoje ih je ivjelo u
Americi.
Zaudo, FBI je njegovu imovinu prepustio Uredu za imovinu stranaca, koji je odmah
zapeatio sadraj svega to mu je bilo predano. Kako je Tesla bio ameriki dravljanin,
postavilo se pitanje je li taj ured uope bio nadlean i po kojoj je osnovi preuzeo te
materijale. Bilo je to teko procijeniti. No, nakon sudskog sasluanja, imovina je
preputena veleposlaniku Savi Kosanoviu, jednom od Teslinih nasljednika.
Swezey, koji je ivio u nadi da e takoer napisati Teslinu biografiju, dobio je 1963.
godine obavijest od nekadanje pomonice veleposlanika Kosanovia:
Davne 1943. godine... kad je Tesla umro, gospodin K. je u vrlo kratkom roku uspio
pribaviti potvrdu koju je ispostavio Ured za imovinu stranaca te sudsku odluku kojom
mu se odobrava preuzimanje njegovih papira i ostale imovine... On ih je sve dobro
254
zapakirao i poslao tvrtki Manhattan Storage Company, gdje su se nalazili sve do 1952.
godine, kad su bili otpremljeni za Jugoslaviju. Gospodin K. podmirio je trokove
uskladitenja... Cijelo to vrijeme potvrda Ureda za imovinu stranaca nalazila se kod mene
(za sluaj kakve potrebe)...
Vi ete se moda prisjetiti kako je gospodin K. mnogo puta spominjao injenicu da mu
je uvar u skladitu priao o nekim ljudima iz vlade koji su dolazili kako bi na
mikrofilmove snimili neke od tih papira... Kad smo ovdje (u dananjoj zgradi muzeja u
Beogradu) otvorili sef, sveanj kljueva posljednje to je gospodin K. stavio u sefu
hotelu New Yorker, prije nego to je kombinacija za njegovo otvaranje bila promijenjena
nije pronaen u sefu nego u jednoj od kutija... Takoer, u sefu vie nije bilo ni zlatne
medalje (Edisonove medalje)... U svakom sluaju, gospodina K. godinama je muila
injenica da je netko prekopavao po Teslinim papirima. Malo prije svog odlaska iz
Washingtona, 1949. ili 1950. godine, odluio je posluati moj savjet i nazvati Edgara J.
Hoovera [sic] te ga upitati zna li neto o tome. Gospodin Hoover kategoriki je odbio i
samu pomisao da je FBI ikada pregledavao te papire...
Pomonica je dodala kako je jednom prigodom Tesla rekao svom neaku da svoje
radove, imovinu i drugo elim ostaviti zemlji u kojoj sam roen. (To zapravo nije posve
pouzdano, pogotovo to su svi ovi papiri bili na engleskom jeziku.)
Odmah nakon Tesline smrti dolo je do uestale izmjene telegrama izmeu agenta FBIa, Foxwortha, koji je radio na terenu u New Yorku, i direktora njujorkog odjela FBI-a.
Dan nakon to je pronaeno izumiteljeve tijelo, agent Foxworth je izvijestio:
Pokusi i istraivanja Nikole Tesle, preminulog.
pijunaa
G. Nikola Tesla, jedan od svjetski poznatih znanstvenika na podruju elektrotehnike,
umro je 7. sijenja 1943. u hotelu New Yorker, New York. Za svog ivota bavio se
mnogim pokusima vezanim za beini prijenos elektrine struje i... onim to se obino
naziva smrtonosnim zrakama. Prema obavijestima dobivenim od X [ime izbrisano] iz
New Yorka, Tesline biljeke, opisi pokusa, formule, kao i nacrti raznih strojeva... nalaze
se meu njegovim osobnim stvarima i nisu poduzete nikakve mjere kako bi ih se
sauvalo ili sprijeilo da padnu u ruke ljudi... neprijateljski nastrojenih prema ratnim
nastojanjima Ujedinjenih naroda... (No, FBI-u je iz ureda dopredsjednika Henryja A.
Wallacea javljeno kako je vlada izrazito zainteresirana za ouvanje Teslinih papira.)
Bloyce D. Fitzgerald, elektroinenjer koji je bio blizak Tesli tijekom njegova ivota,
nastavio je agent Foxworth, javio je naem njujorkom uredu da su 7. sijenja 1943.
Sava Kosanovi, George Clark, koji je zaduen za muzej i laboratorij u Rodio
Corporation of America, te Kenneth Swezey... otili u Teslinu sobu u hotelu New Yorker
[napomena autorice: toan bi datum bio 8. sijenja] te su tamo uz pomo bravara otvorili sef
koji je Tesla drao u svojoj sobi, a u kojem je uvao neke od svojih dragocjenih papira...
Tijekom proteklog mjeseca Tesla je rekao Fitzgeraldu da su njegovi pokusi vezani za
beini prijenos elektrine energije do kraja dovreni i usavreni.
Fitzgerald takoer zna da je Tesla izumio i napravio crtee za revolucionarnu vrstu
255
torpeda, koju trenutno ne koristi ni jedna nacija. Fitzgerald vjeruje da ti nacrti nisu do
dananjeg dana predani na raspolaganje ni jednoj drugoj naciji. Iz izjava koje je Tesla
davao Fitzgeraldu, on zna da se kompletni planovi, specifikacije i objanjenja osnovnih
teorija za te stvari nalaze meu Teslinom osobnom imovinom. On takoer zna da postoji i
Teslin radni model, ija je izrada stajala vie od deset tisua dolara, te da se nalazi u
sigurnosnom sefu pod Teslinim imenom u hotelu Governor Clinton, pa Fitzgerald vjeruje
da bi taj model morao imati veze s proizvodnjom takozvanih smrtonosnih zraka ili s
beinim prijenosom elektrine struje.
U ranijim je razgovorima Tesla rekao Fitzgeraldu da je na razliitim mjestima pohranio
gotovo osamdesetak sanduka u koje je sloio svoje transkripte i planove, a vezani su za
pokuse koje je obavljao. Stoga traim da sredinjica FBI-a odmah javi kakvu akciju treba
poduzeti terenski njujorki odjel, ako je potrebno, u vezi s tim predmetom.2
Kasnije je Kosanovi rekao slubeniku Ureda za imovinu stranaca u New Yorku,
Walteru Gorsuchu, da je u Teslinu sobu otiao s drugim ljudima u potrazi za oporukom.
Kad su tamo uspjeli otvoriti sef, Swezey je iz njega prvo izvukao knjigu priznanja i
estitaka, koje su na njegov poticaj Tesli stigle prigodom sedamdeset petog roendana sa
svih strana svijeta, dok je Kosanovi iz sobe uzeo tri Tesline slike. Prema rijeima
upravitelja hotela New Yorker i Kosanovia, oni nisu dirali nita drugo. Sef je iznova
zatvoren novom kombinacijom i ifru je sada imao jedino Kosanovi.
Dana 9. sijenja Gorsuch i Fitzgerald otili su u hotel New Yorker te uzeli svu Teslinu
imovinu, koja se sastojala od otprilike dva kamiona njegovih materijala. Materijali su
zapeaeni i poslani tvrtki Manhattan Storage and Warehouse Company" na pohranu. Sve je to bilo
smjeteno uz tridesetak drugih bavi i paketa koji su se tamo nalazili jo od 1934. godine,
pa su i oni zapeaeni po nalogu Ureda za imovinu stranaca.
Osim pitanja o ovlasti tog ureda i njegova mijeanja u ovaj sluaj, pitanje je i zbog ega je
Kosanoviu bio doputen pristup sefu, iz kojega je kasnije, kako je tvrdio, nestala Edisonova
medalja. U sefu su se jo nalazili i Teslini dokumenti o amerikom dravljanstvu, koje je
tako ljubomorno uvao da ih nikad nije ni vadio iz sefa. Danas se mogu vidjeti u Muzeju
Nikole Tesle u Beogradu. Nije poznato to se jo nalazilo u sefu.
Ured FBI-a u Washingtonu otiao je toliko daleko da je naloio njujorkom uredu neka
diskretno preuzme stvar u svoje ruke preko dravnog tuitelja u New Yorku, te ako je
potrebno neka uhiti Kosanovia pod optubom za provalu kako bi doli do raznih papira za
koje je dojavljeno da ih je uzeo iz Teslina sefa. Uredu u New Yorku takoer je reeno da
stupi u vezu sa sudom i ishodi zaustavljanje svakog daljnjeg baratanja Teslinom imovinom
kako nitko vie ne bi mogao doi do nje bez nazonosti agenta FBI-a. New York je takoer
morao nastaviti s obavjetavanjem Washingtona o buduem razvoju dogaaja.3
Zamisao o uhienju jugoslavenskog veleposlanika bila je brzo odbaena. Nedugo nakon
toga, sredinjica u Washingtonu donijela je udnu odluku. Edward A. Tamm iz sredinjeg
ureda FBI-a u Washingtonu naloio je D. M. Laddu iz istog ureda da itavu stvar radi daljnjeg
postupanja iznova vrati Uredu za imovinu stranaca. Tamm je tom nalogu dodao i napomenu:
ini se kako nema potrebe da se dalje time bavimo.4
256
Ubrzo je od dobro poznatog elektroinenjera, dr. Johna G. Trumpa, koji je kao tehniki
savjetnik radio u Dravnom vijeu za istraivanje, pri Odsjeku za istraivanje obrambenih
sredstava, zatraeno da sudjeluje u pregledavanju Teslinih znanstvenih spisa. Pregled se
obavljao u skladitu tvrtke Manhattan Storage and Warehouse Company. Osim dr. Trumpa
prisustvovali su mu Willis George iz Ureda mornarike obavjetajne slube, Edward Palmer,
mornariki doasnik i glavni skladitar, te John J. Corbett, njegov pomonik.
Kasnije je dr. Trump izjavio da nije obavljen pregled ogromne koliine Tesline imovine, koja
je bila u podrumu hotela New Yorker punih deset godina prije njegove smrti, niti bilo kojih
drugih Teslinih spisa osim onih koje je imao kod sebe kad je umro. Treba napomenuti da je
Teslin znanstveni ugled bio u padu ve podulji niz godina te da je u to vrijeme bilo mnogo
nastojanja da se ospore njegovi izumi radija, robotizacije i izmjenine struje. Osim toga,
dr. Trump je bio vrlo zaposlen ovjek, kao uostalom i FBI koji je jedva uspijevao nai
dovoljno ljudi za svoje brojne istrage oko moguih sabotaa.
Kao rezultat pregleda, napisao je dr. Trump, moje je miljenje da meu papirima i u
imovini dr. Tesle nema takvih znanstvenih biljeaka, opisa neobjavljenih metoda,
nepatentiranih aparata niti gotovih ureaja koji bi mogli imati neku veu vanost za ovu
zemlju ili bi mogli predstavljati rizik kad bi pali u neprijateljske ruke. Stoga ne vidim
nikakvih tehnikih ili vojnih razloga zbog kojih bi se imovina trebala i dalje drati
zaplijenjenom.
Dodao je: Za vae je potrebe ipak pripremljen svezak razliitih materijala koje je napisao
dr. Tesla te je predan Vaem uredu. On pokriva tipine i gotovo sve zamisli kojima se bavio
tijekom posljednjih godina. Ti su papiri numerirani i kratko opisani u privitku ovog
dopisa.
A u svom zakljuku dr. Trump pie: Ne bi trebalo nauditi ugledu cijenjenog inenjera i
znanstvenika, iji su konkretni doprinosi elektrotehnici uinjeni poetkom ovog stoljea,
ako izvijestim da su njegove misli i nastojanja tijekom posljednjih petnaestak godina bili
prije svega spekulativne, filozofske, a pomalo i promidbene naravi esto se u njima
bavio proizvodnjom beinog prijenosa energije ali bez ukljuivanja novih, zdravih i
izvedivih naela ili metoda za postizanje takvih rezultata.
ini se da su se dokumenti (za koje dr. Trump pie da ih je numerirao i ukratko opisao)
sastojali od fotostatskih snimki ili su ih na mikrofilm snimili nazoni mornariki
doasnici, dok su izvorni dokumenti ostali i nadalje u skladitu, kako bi kasnije bili
prenesem u Jugoslaviju. Pregledom nije otkrivena nikakva strana imovina koja bi
potpadala pod odredbe zakona o trgovini s neprijateljem. Stoga je Teslina imovina papiri,
osobni dokumenti, nacrti i ostalo u veljai 1943. godine bila predana na raspolaganje
Kosanoviu koji je upravljao njegovom ostavtinom.
U privitku svom izvjeu dr. Trump je naveo sljedee kratke opise Teslinih radova:
Telegeodinamika ili daljinsko izazivanje pomicanja Zemlje ovim dokumentom u
obliku pisma od 12. lipnja 1940. naslovljenog na Westinghouse Electric & Manufacturing
Company, Tesla predlae tvrtki metodu za prijenos golemih koliina energije na velike
udaljenosti pomou mehanikih vibracija Zemljine kore. Izvor energije je mehaniki ili
257
izloci koje je prikazao na Svjetskoj izlobi u Chicagu 1893. godine, kao to je takozvano
Kolumbovo jaje, i drugi sve je to napustilo Ameriku 1952. godine i otilo u
Jugoslaviju. Tamo je kasnije poslan i njegov pepeo. Sve se to danas moe pogledati u Muzeju
Nikole Tesle u Beogradu, dostojanstvenoj zgradi iroka i lijepo ureena proelja, koja se
nalazi u Ulici proleterskih brigada na broju 81. Ulica je ime dobila odmah nakon rata, dok se
u doba monarhije nazivala Kraljevskom ulicom. Na proelju niskoga zida ispred muzeja
nalazi se komemorativna ploa, pisana kienim irilinim pismom.
Ovdje su Teslini zapisi s engleskog prevedeni na takozvani srpsko-hrvatski jezik svi,
priznaje kustos, osim nevanih materijala koji su ostali na jeziku zemlje u kojoj je
Tesla proveo najvei dio ivota.
262
30. Ostavtina
injenica da Teslini materijali, istraivake biljeke i papiri nisu bili lako dostupni
znanstvenicima na Zapadu ne znai, naravno, da se njihovo istraivanje posve ugasilo.
Naprotiv, ve i sama tajanstvenost, koja je okruivala neke njegove nedokazane tvrdnje
posluila je brojnim znanstvenicima i istraivaima kao poticaj da pokuaju ponoviti ili
oponaati njegova nastojanja i pokuse. A budui da se njima doslovce nije moglo nai ni
kraja ni konca, uvijek je postojala mogunost da trud bude nagraen znaajnim
uspjehom. No, najvei poticaj da se nastoji kroiti Teslinim stopama bez ikakve je sumnje
bio sam izumitelj sa svojim zapanjujuim popisom dostignua i trajnim divljenjem koje
je njegov briljantni um i zasluio. Kako je to sroio jedan njemaki pisac, inae veliki
potovatelj Teslina djela i rada: Tesla je nadiao granice svoje egzaktne znanosti da bi
nam prorekao ono to nas eka u budunosti... suvremeni Prometej koji se usudio
posegnuti za zvijezdama...1
Iako bi nevjerojatno opsean rad, koji bi trebalo obaviti da bi se pregledalo dananje
stanje u istraivanjima nadahnutima Teslinim izumima, znatno nadilazio kako ciljeve
ove knjige, tako i namjere spisateljice, izumiteljev ivotopis ne bi bio potpun a da se
barem ne ukae na sve to se dalje dogaalo makar s nekoliko glavnih djelatnosti koje su
ga toliko zaokupljale. Takav krnji pregled, kako se moe i oekivati, istovremeno je
mjeovit i nepotpun, ali zato nita manje dojmljiv.
Ponimo stoga s Teslinim pokusima vezanim za kuglastu munju. Kad se s njom prvi
put susreo u Colorado Springsu, nije imao ni priblinu zamisao o tome emu bi ta
vatrena lopta uope mogla posluiti. Njemu je predstavljala tek iznenadnu nepriliku, jer
je zahtijevala objanjenje. I tako je sjeo te poeo mozgati o nainu oblikovanja takvih
udnih vatrenih lopti, da bi ih na kraju nauio sam proizvoditi, na umjetni nain i
po vlastitoj volji.
Tehniko objanjenje glasi: u visokofrekventnom transformatoru s pojaalom u
sekundarnom krugu, cjelokupna se energija pretvorena iz statike u kinetiku oslobaa u
mnogo kraem vremenu, dajui tako snagu od stotina tisua konjskih snaga. Tesla je,
primjerice, proizvodio umjetne kuglaste munje tako da bi naglo poveavao frekvencije
u primarnom krugu, ime bi jainu struje podizao do maksimuma. To bi opet izazvalo
pojavu njegove kuglaste munje koja je znala sunuti velikom brzinom i na veliku
udaljenost.
Stoga je doista udno to suvremeni fiziari, kojima su se na raspolaganju nalazili
sjajno opremljeni laboratoriji, nisu uspijevali proizvesti te plazmoide makar pribline
postojanosti onih pravih, strelovitih kuglastih munja kakve je stvarao Tesla.
Zbog ega taj problem uope ikoga opinjava? Prije svega zato to se nalazi tamo
negdje, u nepoznatom. A potom i zato to bi u ovim loptama, izmeu mnogih naina
njihova koritenja, moda mogao leati glavni klju za pobjedu u meunarodnoj utrci
za postizanjem nadzirane i kontrolirane nuklearne fuzije potencijalno najveeg izvora
energije u povijesti ovjeanstva. Meu onima koji se ve odavno zanimaju za
263
istraivanje kuglastih munja su Piotr Kapitza, veliki ruski fiziar, Lambert Dolphin i
njegovi suradnici u laboratoriju za radiofizikalna istraivanja tvrtke SRI International, dr.
Robert W Bass sa Sveuilita Brigham Young te Robert Golka s kojim je Bass suraivao u
tim istraivanjima.
Golka, fiziar iz Massachusettsa, Teslin uenik i istraiva svjetlosnih pojava, progonio
je svoju kratkotrajnu kuglastu munju gorljivou lovca na duhove. Poput Tesle u
Coloradu, svoja je istraivanja i pokuse provodio u osami, u dalekoj zabiti svojega
laboratorija u Utahu, borei se takoer poput Tesle da doe do onakve potpore drave,
kakva se inae odobrava velikim i znaajnim institucijama ili korporacijama.
Iz najveeg hangara smjetenog na samom kraju njegove sablasne baze u
Wendoveru, u Utahu, koji je tijekom Drugog svjetskog rata izgradila amerika vojska,
esto bi se mogli vidjeti plaviasti bljeskovi i sijevanje kad bi se Golka prihvatio svojih
pokusa i ispitivanja svjetlosti. Tu je, pod najveim mjerama osiguranja, 1940. godine bio
smjeten i zrakoplov B-29 Enola Gay, opremljen za bacanje prve atomske bombe koja je
opustoila Hiroimu.
Dva puta je Golka putovao u Beograd samo da bi posjetio Muzej Nikole Tesle i tamo
se nadvio nad Tesline tada jo neobjavljene biljeke. Potom se usredotoio na to da, koliko
je god tonije mogue, u hangaru stare zrane baze pokua ponoviti izvedbu Teslina
odailjaa s pojaalom, koji je izumitelj konstruirao davne 1899. godine, dok je na brdu
Pike's Peak istraivao oluje prepune gromova i bljeskova munja.
On [Tesla] je svojom opremom, koju je sam izradio, bio daleko ispred svega to
danas imamo, ustvrdio je Golka. Osmislio je prekidae za visoki napon i prekidae za
iskrite. Sve to bismo mogli znati o tome otilo je s njim. Ne znamo kako je u tome
uspijevao. Poneto se moglo pronai u dnevnicima, ali on je mnogo toga drao jedino u
svojoj glavi.
Golka je uspio izgraditi Teslino pojaalo-odailja nakon dugotrajnog rada na svom
Projektu Tesla. Njime je uspio postii izboje od 22 milijuna volti, to je izazivalo
gotovo dvostruko snanije lanane munje i oluje od onih koje je dobivao sam majstor u
Colorado Springsu.
Znaaj kuglastih munja kod istraivanja fuzije ima veze s problemom kontrole
plazme. Sama bit najuobiajenije vrste eksperimentalne fuzijske reakcije predstavlja
uzimanje izotopskog plina vodika, koji istodobno treba ubrzavati i super-zagrijavati, sve
dok se jezgre vodika ne fuzioniraju tako da oblikuju jezgre helija, oslobaajui u tom
postupku strahovite koliine energije. Za to vrijeme, dok se vodik nabija ogromnim
koliinama kinetike i toplinske energije, on prelazi u jo nerazjanjeno stanje materije
poznato pod nazivom plazma. U zavrnim stupnjevima postupka, pred samo stvaranje
fuzije, javlja se najvei problem: odrati plazmu povezanom, koherentnom, ograniiti je
Sve do prije nekoliko godina plazma nije imala nikakvu veu industrijsku vanost, nego se naprosto
drala jednom od laboratorijskih neobinosti. Richard L. Bersin, izvrni potpredsjednik tvrtke International
Plasma Corporation, vjeruje da se s prvom praktinom primjenom plazme zapoelo jo u 19. stoljeu, kad se
uarena plazma koju je proizvodila Teslina zavojnica poela koristiti da bi se utvrdila mjesta proputanja u
vakuumiziranim staklenim laboratorijskim tikvicama.
264
Tesline ideje utkane su i u druge aspekte istraivanja fuzije. Suprasprovodne magnetske zavojnice,
rashlaene na svega nekoliko stupnjeva iznad apsolutne nule, koriste se u magnetskim ureajima, a u
postupku koji je takmac spomenutom, pogonska zrnca vodika bombardiraju se zrakama estica visoke
energije.
Lambert Dolphin za Golkin uspjeh u ponavljanju Tesline zavojnice iz Colorado Springsa kae: To
je uistinu spektakularno, radilo se o znanstveniku ili nestrunjaku. Nadam se da e jednom zavriti u
nekom uglednom muzeju, gdje bi ga potovali onako kako zasluuje. I on je kasnije bio jedan od pobornika
nastavka rada na istraivanju kuglastih munja.
265
I ruski fiziar Kapitza, koji je 1978. godine podijelio Nobelovu nagradu za fiziku s
Arnom Penziasom i Robertom W Wilsonom iz Amerike za svoj rad o magnetizmu i
ponaanju tvari u uvjetima ekstremno niskih temperatura, bio je jedan od onih koji su
priznali svoj dug Tesli. Djelotvorno stvaranje oscilacija iznimno visokih frekvencija i
njihovo ponovno pretvaranje u istosmjernu struju, pie on, otkriva mogua rjeenja
problema prijenosa elektrine energije... u slobodni svemirski prostor. Prijenosni ureaji
bit e, naravno, nalik na one o kojima se ve razmiljalo, samo to e se umjesto vodia
valova morati koristiti snano usmjeravana zraka koja e se opet, kako ve znamo, malo
iskrivljavati samo na kratkim valnim duinama. O takvom se ureaju za prijenos
elektrine energije koji je prije mnogo godina prvi osmislio N. Tesla, ve raspravljalo...
Iako... je u naelu mogu, vezan je za niz sloenih problema sa stajalita inenjeringa pa
bi se stoga mogao primijeniti u praksi jedino u nekim iznimnim situacijama u kojima
druge metode prijenosa energije ne bi bile primjenjive (primjerice, kad se energija
treba poslati do satelita).3
Na podruju beinog prijenosa energije, koji je tako usko povezan s utrkom u
istraivanju svemira, dolo je do napretka u Kaliforniji. Richard Dickinson, voditelj
Projekta za prijenos energije mikrovalovima, koji je financirao tehniki laboratorij za
prouavanje mlaznog pogona u pustinji blizu Barstowa, sjea se koliko su ga
nadahnjivali Teslini raniji radovi. Zamisao o dovoenju struje na Zemlju iz orbitalnog
solarnog sustava putem mikrovalova je drska, skupa, romantina i posve u stilu staroga
majstora.
Energiju smo zrakama iz naeg odailjaa u Goldstoneu poslali na udaljenost od l ,5
km, izjavio je Dickinson za projekt koji je NASA vodila sredinom sedamdesetih godina
dvadesetog stoljea. Cjelokupnu mikrovalnu energiju koja je pala unutar naeg cilja (od
koje smo postojeim ureajem mogli prikupiti tek jedan njezin dio), uspjeli smo u
koliini od 82,5 posto pretvoriti u korisnu istosmjernu struju. Tih 34 tisue vata
istosmjerne struje uspjelo je prijei udaljenost od l,5 km. Bili smo vrlo zadovoljni.
Sljedei je korak da se pobrinemo za bolju tehnologiju i za potrebe satelitskog
energetskog sustava koji e postojati u budunosti.4
William C. Broyra iz tvrtke Raytheon Company, koji je razvio takozvanu rektenu, to se
koristila u istraivanju energije mikrovalova, zamisao o odailjanju energije
radiovalovima takoer pripisuje Teslinim pionirskim radovima na osnovama
radioodailjanja i na beinom prijenosu energije.
Teoretski, grad veliine New Yorka mogao bi se u zimskim danima napajati
energijom od pet milijardi vata, koja bi stizala s ogromnih satelitskih struktura
smjetenih na nebu, ija bi orbita bila sinkronizirana sa Zemljinom na visinama od
35 km. Naravna, priznajemo, trokovi takvih lebdeih elektrana iznosili bi mnoge
milijarde dolara, a u sluaju rata nale bi se izloene na milost i nemilost
neprijateljskim ureajima za unitavanje satelita. Dravni laboratorij Brookhaven,
smjeten u Shorehamu, neto sjeverozapadnije od poloaja Teslina starog
Wardenclyffea, takoer se moe usko povezati s izumiteljem kroz svoj uznapredovali
rad na energiji visokih napona. Tako mu je 1976. godine taj laboratorij odao poast
sveanim okupljanjem, a tadanja je jugoslavenska Vlada poslala komemorativnu
266
Dr. Wait otiao je ak toliko daleko da je izjavio kako Tesla zapravo nikada nije uistinu
prihvatio injenicu da bi elektromagnetski valovi mogli prenositi energiju kroz zrak.
Umjesto toga, on je mislio o samoj zemlji kao vodiu te je takoer razmiljao o
mogunosti povratnog vodia na visinama od oko '25 kilometara iznad razine mora'.
Oevidna je usporedba ove zamisli sa sprovoenjem valova zemlja ionosfera na iznimno
niskim frekvencijama (vidi Journals of Ocean Engineering, svezak OE-2, br.2 iz travnja 1977.
godine). Takoer, njegova bi se predloena rezonancija sustava mogla tumaiti kao prvo
otkrie oscilacija u prostoru izmeu zemlje i ionosfere, koje su se onda povezale s
teorijama to su ih, izmeu ostalih, poetkom 1960-ih godina iznosili W O. Schumman,
N. Christofilos i J. Galejs.7
U vezi s beinim komunikacijama, projekt amerike mornarice pod nazivom
Sanguine/Seafarer na kojemu se sve donedavna radilo, proizaao je izravno iz Teslinih
pokusa i ispitivanja u Coloradu. U zamiljenom bi termonuklearnom ratu uobiajene
mogunosti radiokomuniciranja najvjerojatnije bile ometane na odreenim visinama i
duinama valova. Tada bi flota amerikih podmornica mogla ostati bez sredstava i naina
za primanje poruka. Uvidjevi tu opasnost, amerika mornarica okrenula se Teslinu
prijedlogu iz devetnaestog stoljea da se koriste signali od 10 herca (ELF ili iznimno niska
frekvencija), koji bi kruili oko Zemljine kugle te prodirali i u najvee morske dubine.
Jedna od svojeglavijih spekulacija vezanih za Tesline izume bila je pretpostavka da je
Rusija iskoristila njegove teorije o nainu utjecanja na promjene vremena, koju se
povezalo s pojavom sua i ekstremno toplih ili hladnih vremenskih razdoblja. Ma
koliko nevjerojatnom zvuala ova tvrdnja, tono je da je Tesla velik dio svojih teorija
(no vrlo mali broj ispitivanja i pokusa) posvetio upravo pitanju nadziranja vremenskih
uvjeta.
Pisao je, primjerice, o moguoj uporabi radioupravljanih projektila i eksploziva
kojima bi se prije nailaska mogao razoriti tornado ili pak o uporabi neke vrste munja
koje bi se odailjale u oblak da se izazove prolom kie. Za ono prvo rekao je: Ne bi trebalo
biti teko osmisliti posebni automatski ureaj za ove svrhe koji bi nosio eksplozivni naboj,
tekui zrak ili neki drugi plin. On bi se ukljuivao automatski ili nekako drukije, a to bi
izazvalo nagli pritisak ili usisavanje, to bi razbilo kovitlac. Sami projektili mogli bi biti
izraeni od materijala sposobnih za spontano zapaljenje. Ovaj je njegov prijedlog ukljuivao
i poduu matematiku formulu.8
Kao i kod mnogih drugih znanstvenih istraivanja koja je nadahnuo ovaj uitelj, ni na
podruju istraivanja promjena i utjecanja na vrijeme nije dolo do veih pomaka. Znanstvenik
Frederic Jueneman, kolumnist mjesenika Industrial Research, upozorio je na injenicu da su dr.
Robert Helliwell i John Katsufrakis iz znanstvenog radiolaboratorija Sveuilita Stanford
prikazali kako radiovalovi vrlo niskih frekvencija mogu izazvati promjene u magnetosferi.
Pomou antene dugake 20 km i odailjaa od 5 kHz smjetenog na Antarktiku oni su otkrili
da se magnetosfera Zemlje moe tako modulirati da izazove iskakanje estica nabijenih
visokim naponom u nau atmosferu te su obinim ukljuivanjem ili iskljuivanjem signala
mogli pokrenuti protok energije ili ga zaustaviti.
Teoretske implikacije na koje je njihov rad ukazao, kae Jueneman, govore nam kako
268
271
Napomene
POGLAVLJE 1.
1.
2.
3.
4.
SUVREMENI PROMETEJ
John O'Neill, Nenadmani genij (New York, 1944.), str. 93-95, 283; Inez Hunt i WW Draper, Munja u
njegovoj ruci (Hawthorne, Kalifornija, 1964., 1977.), str. 54-55
Pisma na mikrofilmu, Mark Twain Tesli; Kongresna knjinica
Chauncey McGovern, Novi arobnjak Zapada, Pearsons Magazine, London, svibanj 1899.
O'Neill, Genij, str. 158
POGLAVLJE 2. KOCKAR
5. Nikola Tesla, Moji pronalasci, Electrical Experimenter, svibanj, lipanj, srpanj, listopad 1919., ponovljeno izdanje
kolske knjige, Zagreb, Jugoslavija, 1977., str. 3
6. Isto, str. 30-31
7. Isto, str. 26
8. Isto, str. 8-9
9. Isto, str. 17
10.Isto, str. 18
11.Isto, str. 9-10
12.Isto, str. 10-12
13.Isto, str. 12-13
14.Isto, str. 12
15.Isto, str. 13
16.Isto, str. 13
17.Isto, str. 14
18.Isto, str. 16
15. Isto, str. 14
16. Isto, str. 35-36
17. Isto
18. O'Neill, Genij, str. 36-37
19. Tesla, Pronalasci, str. 41
20. Nikola Trbojevi, Spomenica (knjiga objavljena povodom obljetnice Srpske Narodne Federacije),
1901.-51., Pittsburgh, str. 172; izvor Arhivi useljenika, knjinica Sveuilita Minnesota)
21. Tesla, Pronalasci, str. 18
POGLAVLJE 3.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
ISTAKNUTI DOSELJENICI
Tesla, Pronalasci, str. 42-44
Isto, str. 43
Isto, str. 44
Kenneth M. Swezey, Nikola Tesla, Science, tom 127, br. 3307 (16. svibnja 1956.), str. 1148; O'Neill,
Genij, str. 48-51.
Tesla, Pronalasci, str. 46
Isto, str. 46
Isto, str. 48
Isto, str. 50
.
Isto, str. 50
POGLAVLJE 4.
273
697; Martin, Izumi, str. 394; O'Neill, Genij, str. 91; Nikola Tesla predavanja, patenti, lanci Muzej Nikole
Tesle, 1956.; ponovljeno izdanje 1973. izdano u Kaliforniji; Predavanje Udruenju amerikih
fizikalnih terapeuta u Buffalu, 13. rujna 1898.
POGLAVLJE 7.
RADIO
Tesla, Pronalasci, str. 69
Isto, str. 62
Pismo Sir Williama Crookesa Tesli, 8. oujka 1892., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
Tesla, Pronalasci, str. 80.
Isto, str. 81
Isto, str. 82
O'Neill, Genij, str. 264
Tesla, Pronalasci, str. 62
O'Neill, Genij, str. 131-134; United States Reports: Sluajevi i presude Vrhovnog suda SAD-a iz 1942.;
predmet Marconi Wireless Telegraph Company of America protiv SAD-a, str. l -80; L. I. Anderson, Prvenstvo u
izumu radija; Tesla protiv Marconija; monografija Poeci beinog prijenosa, oujak 1980.; vidi i skraeni
prijevod iz Glasa kanadskih Srba, Chicago, 16. srpnja 1980.
10. United States Reports: Transkripti zapisnika, str. 979; takoer: Anderson, Prvenstvo
11. Martin, Izumi, str. 477-485
12. Tesline biljeke pripremljene za jednu od roendanskih konferencija za tisak, oko 1938. Vidi i
Teslino predavanje u Udruenju amerikih fizikalnih terapeuta u Buffalu, 13. rujna 1898.iuNew
Yorku 15. rujna 1898.
13. Martin, Izumi, str. 486-493
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
POGLAVLJE 8.
VISOKO DRUTVO
1. Bernard Baruch, My Own Story, New York, 1957.
2. Papiri Juliana Hawthornea, knjinica Bankroft, Sveuilite California, Berkeley
3. Arthur Brisbane, Our Foremost Electricion, New York World, 22. srpnja 1894., str. 17; tako er
Electrical World, 4. kolovoza 1894., str. 27
4. O'Neill, Genij
5. O'Neill, Genij, str. 288-289
6. Papiri Juliana Hawthornea
7. Waldemar Kaempffert, Electric shorefirer, New York Times, 4. veljae 1945. str. 6, 22
8. O'Neill, Genij, str. 167
9. Margaret Storm, Povratak golubice (Baltimore, Maryland, 1959.) l O. Tesla, Pronalasci, str. 7 8
11. Swezey, Nikola Tesla, str. 1158
12. Hunt i Draper, Munje sijevaju, str. 199
13. O'Neill, Genij, str. 302-303
14. Isto, str. 303
POGLAVLJE 9.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
USPON I PAD
Swezey, Nikola Tesla, str. 2; takoer, O'Neill, Genij, str. 103-106
Swezey, Nikola Tesla, str. 3
B. A. Behrend, Pokretaki elektrini strojevi i njihov razvoj, Western Electricion, rujan 1907.
Tesla, Pronalasci, str. 63
O'Neill, Genij, str. 238-243
Martin, Izumi, str. 292
Pismo Katharine Johnson Tesli, veljaa 1894., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
Teslino pismo Katharini Johnson, 11. svibanj 1894., knjinica Sveuilita Columbia Butler, Rijetka
pisma & rukopisi
Pismo Katharine Johnson Tesli, 15. lipnja 1894., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
274
10. New York Times, 14. oujka 1895., str. 9; New York Herald, 14. oujka 1895.; Electrical Review, 20.
oujka 1895.
11. Electrical Review, London, 15. oujka 1895.
12. Charles Dana, New York Sun, 14. oujka 1895., str. 6
13. Pismo Katharine Johnson Tesli, 14. lipnja 1895., muzej Tesla, Beograd, Jugoslavija
POGLAVLJE 11.
DO MARSA
1. Pismo Katharine Johnson Tesli, 3. travnja 1896., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
2. Pismo Katharine Johnson Tesli, ljeto 1896., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
3. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli, 10. sijenja 1896., knjinica Butler Sveuilita Columbia
4. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na mikrofilmu, 25. listopada 1895., Kongresna knjinica
5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 13. oujka 1896., knjinica Butler Sveuilita Columbia
6. Pismo Katharine Johnson Tesli, 26. prosinca 1896., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
7. Electrical Review, New York, 11. kolovoza 1897., vidi i New York Sun, 4. kolovoza 1897.
8. Anderson, Prvenstvo
9. Electrical Review, New York, 11. kolovoza 1897.; vidi i New York Sun, 4. kolovoza 1897.
10. Electrical Engineer, London, 20. kolovoza 1897., str. 225; Iz New York Journal, 4. kolovoza 1897.
11. Electrical Review, New York, 11. kolovoza 1897., Electrical Engineer, New York, 23. lipnja 1897, str. 713
12. Electrical Review, 11. kolovoza 1897.
13. Electrical Review, 29. oujka 1899., str. 197
14. Isto
15. Pismo Katharine Johnson Tesli, 12. sije nja 896., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
16. O'Neill, Genij, str. 161-162
17. A. L. Benson, The World Today, tom XXI, br. 8 (veljaa 1912.)
275
POGLAVLJE 12.
ROBOTI
1. Mining &. Scientific Press, 15. sijenja 1898., str. 60
2. McGovern, Novi arobnjak
3. Mjesenik Century, Teslin oscilator i drugi izumi, str. 922, travanj 1895. Vidi i Electrical Review, br.
13 (29. oujka 1899.)
4. New York Times, 6. sijenja 1898., str. 5
5. Electrical Review, New York, 5. sijenja 1898.
6. WA. Swanberg, Citizen Hearst (New York, 1961.)
7. Isto
8. Philadelphia Press, 1. svibnja 1898.
9. Isto
10. Kapetan E. J. Quinby, Amerika mornarica, Komunikacije ifrirane, deifrirane, bez ifre, Dots and
Dashes, br. l, Lincoln, Nebrasca, sijeanj oujak 1976.
11. Swezey, Nikola Tesla, str. 1155-1156
:
12. O'Neill, Genij, str. 166-1 74
13. Pismo Marka Twaina Tesli na mikrofilmu, 17. studenog 1898., Kongresna knjinica
14. Teslino pismo Katharini Johnson, 3. studenoga 1898., knjinica Sveuilita Columbia Butler
15. N. G. Worth, O Teslinom daljinski upravljanom plovilu, Electrical Review, New York, 30.
studenog 1898., str. 343
16. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 1. prosinca 1898., Kongresna knjinica
17. Znanost i senzacionalizam, Public Opinion, l. prosinca 1898., str. 684, 685
18. Tesla, Pronalasci, str. 84. Vidi i Electrical Experimenter od sijenja-svibnja 1919.
19. Tesla, Pronalasci, str. 84-85
20. Isto, str. 85
21. Isto, str. 85
22. Teslino pismo B. F. Meissneru, Kongresna knjinica, 29. rujna 1915.
23. Pismo L. Andersona Nicku Basuri, 4. oujka 1977.
24. Isto
25. New York Times, 1. veljae 1944, uvodnik
26. Teslino pismo Leonardu Curtisu, 1899.
13. BLJESAK MUNJE
1. O'Neill, Genij, str. 175-176
2. Teslino pismo Kamarini Johnson, 9. oujka 1899., knjinica Sveuilita Columbia Butler
3. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 25. oujka 1899., knjinica Sveuilita Columbia Buder
4. Tesla, Pronalasci, str. 66-67; Electrical Experimenter, lipanj 1919., str. 112-176
5. Isto
6. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 127-133, 165, Muzej Nikole Tesle i Nolit, Beograd,
Jugoslavija, 1978.
7. Anderson, Wardenclyffe preuranjeni san, Long Island Forum, kolovoz i rujan 1968. Vidi i The
Teslian, studeni 1955., knjinica Sveuilita Columbia Buder
8. James R. Wait, Kretanje ELF elektromagnetskih valova i projekt Sanguine/Seafarer, glasilo IEEE
Journal of Oceanic Engineering, iz travnja 1977.
9. Pismo Georgea Scherffa Tesli na mikrofilmu, poetak 1899., Kongresna knjinica
10. Teslino pismo Georgeu Scherffu na mikrofilmu, 13. travnja 1899., Kongresna knjinica
11. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 16. kolovoza 1899., Kongresna knjinica
12. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 127-133
13. Nikola Tesla, Beini prijenos energije, Scientific American Supplement, 4. lipnja 1904., str. 2376023761. (ponovljeno izdanje Electrical World & Engineering, 5. oujka 1904; opis pokusa izvedenih u
Colorado Springsu)
14. Isto. Vidi i O'Neill, Genij, str. 179-181
POGLAVLJE
276
POGLAVLJE 14.
POGLAVLJE 15.
VELIANSTVEN I PROKLET
1. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 367
2. Isto, str. 370
3. Isto
4. Teslino pismo Georgeu Westinghouseu na mikrofilmu, 22. sijenja 1900., Kongresna knjinica
5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, poetak 1900., Kongresna knjinica
6. Teslino pismo J. P Pierpontu Morganu, 26. studenoga 1900., na mikrofilmu, Kongresna knjinica
7. Teslino pismo Morganu, 12. prosinca 1900., na mikrofilmu, Kongresna knjinica
8. Morganovo pismo Tesli, 15. veljae 1901., na mikrofilmu, Kongresna knjinica
9. Anderson, Wardenclyffe
10. Isto
11. Teslino pismo Stanfordu Whitea, 13. rujna 1901., na mikrofilmu, Kongresna knjinica
POGLAVLJE 16.
277
UGROAVANJE POSTIGNUTOG
1. Joseph S. Ames, Najnoviji trijumf elektrotehnikih izuma, Review of Reviews, lipanj 1901.
2. E P. Stockbridge, Teslina turbina, The Worlds Work, oujak 1912., str. 534-548. Vidi i Nikola Tesla,
Teslina nova metoda i pogonski ureaj za tekuine, Electrical Review & Western Electrician, 9. rujna
1911., str. 515-517; New York Times, Teslin novi stroj, 13. rujna 1911. Ameriki ured za patente,
patent. Br. 1,061.142, Pogonski ureaj za tekuine, 6. svibnja 1913.; 1,061.206, Turbina, 6. svibnja
1913.; 1,329.559, Odvodna cijev sa zaporkom, 3. veljae 1920.
3. Stockbridge, Turbina.
POGLAVLJE 19.
278
1.
2.
3.
4.
5.
Pismo tvrtke J. P. Morgan Company Tesli na mikrofilmu, 2 5. svibnja 1913., Kongresna knjinica
Teslino pismo J. P. Morganu na mikrofilmu, 19. svibnja 1913., Kongresna knjinica
Teslino pismo J. P. Morganu na mikrofilmu, 19. lipnja 1913., Kongresna knjinica
Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na mikrofilmu, 22. travnja 1913., Kongresna knjinica
Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 9. svibnja 1913., Kongresna knjinica Cleveland
Moffett, Beino upravljati s udaljenosti, dopisivanje Tesle i Hammonda od 1910. do 1914.,
zbirka L. Andersona; McClures Magazine, oujak 1914.
6. The Goldschmidt Radio Tower, Electrical Experimenter, veljaa 1914., str. 154; isti broj, H. Winfield
Secor, Struje ultravisoke frekvencije, str. 151-154
7. New York Times, Edison i Tesla dobit e Nobelove nagrade, 6. studenoga 1915., str. l; New York Times,
7. studeni 1915., str. 17
8. Isto. New York Times, 7. studeni 1915., str. 17
10. New York Times, 14. studeni 1915.
11. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 29. studenoga 1919., Kongresna knjinica
12. Libmry Digest, Tri Nobelove nagrade za Amerikance, prosinac 1915., str. 1426
13. Nobelova nagrada, Electrical World, 13. studenoga 1915.
14. O'Neill, Genij, str. 22
15. Hunt i Draper, Munje sijevaju, str. 170
POGLAVLJE 20.
LETEI TEDNJAK
1. Teslino pismo tvrtki Westinghouse na mikrofilmu, 7. srpnja 1912., Kongresna knjinica
2. Teslin ventilni vod i fluidika, prof. Tugomir Surina, Simpozij o Nikoli Tesli, Jugoslavija, 1976.
3. "Warren Rice, Analiti ko i eksperimentalno ispitivanje viestrukih crpki s diskovima i turbina,
Journal of Engineering for Power. Trans.ASME, tom 85, serija A, br. 3 (srpanj 1963.), papir br. 62-WA-191,
str. 191-198; takoer tom 87, serija A, br. l (sije anj 1965.), papir br. 62-WA-67, str. 29-36.
Vidi i Transakcije ASME iz 1970.
4. SunWind Ltd., obavijest glasilima br. 10, 12. oujka 1979., Sebastopol, Kalifornija
5. Teslino pismo New York Timesu, 15. rujna 1908. Vidi i New York Herald Tribune, 12. srpnja 1927.,
Tesla prorekao zrakoplov bez goriva
6. Tesla, New York Times, 15. rujna 1908.
7. New York Times, Tesli odobren patent za helikopter-zrakoplov, 22. veljae 1928., str. 18, u kolumni
Science & Inventions, lipanj 1928., str. 116
8. Review, The Yugoslav Monthly Magazine, srpanj kolovoz 1964., Helicopter in Hansom Cab Days, str.
31-33
9. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, 1. srpnja 1909., Kongresna knjinica
10. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, Kongresna knjinica.
11. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, 15. listopada 1918., i Scherffov odgovor Tesli, listopad
1918., Kongresna knjinica
12. Teslino pismo Anni Morgan, 31. oujka 1913., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
13. Pismo Anne Morgan Tesli, 3. svibnja 1913., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
14. Teslino pismo Anni Morgan, 7. svibnja 1913., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
15. Pismo Anne Morgan Tesli, 26. travnja 1926., Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
16. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
POGLAVLJE 21.
1.
2.
3.
4.
5.
RADAR
New York Times, 18. oujka 1916., str. 8
Millikanov govor u Klubu kemiara, New York, 7. listopada 1928.
Kraljevska banka Kanade, Mjeseni izvodi, tom 59, str. 11 (studeni 1978.)
New York Times, 8. prosinca 1915., str. 8; vidi i New York Herald, 15. travnja 1917.
Dr. Emil Girardeau, Nikola Tesla pionir radara, prijevod s francuskog, promocija na Kongresu o
Nikoli Tesli, Be, rujan 1953.
279
6. Isto. Vidi i Nikola Tesla, Problem porasta energije za ovjeanstvo, mjesenik Century, lipanj 1900.,
str. 208-209; New York Times, Ameriki nevidljivi zrakoplov, 7. rujna 1980., str. 20E
POGLAVLJE 22.
POASNI GOST
1. O'Neill, Genij, str. 230
2. Isto, str. 231
3. Zapisnici, Dodjela Edisonove medalje, AIEE, 18. svibnja 1917., Smithsonian Institution
4. Isto
5. Isto
6. Isto
7. Petkovi, U posjeti Nikoli Tesli
8. Teslino pismo Scherffu, 3. oujka 1918., knjinica Butler Sveuilite Columbia
9. Scherffovo pismo Tesli, 23. lipnja 1916., knjinica Butler Sveuilite Columbia
10. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, 15. listopada 1918., Kongresna knjinica
11. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 27. prosinca 1914., Kongresna knjinica
12. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na mikrofilmu, 30. prosinca 1919., Kongresna knjinica
13. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
POGLAVLJE 23.
GOLUBOVI
1. Teslino pismo E. M. Herru, predsjedniku tvrtke Westinghouse, na mikrofilmu, 13. studenog
1920., Kongresna knjinica
2. Pismo tvrtke Westinghouse Electric Company Tesli na mikrofilmu, 28. studenog 1921.,
Kongresna knjinica
3. Teslino pismo tvrtki Westinghouse Electric Company na mikrofilmu, 1921., Kongresna knjinica
4. Teslino pismo Westinghouseu na mikrofilmu, 22. sijenja 1922., Kongresna knjinica; tako er i
od 23. veljae i l i . oujka 1922.
5. Pismo na mikrofilmu, posjet Tesli, poetak 1922., Kongresna knjinica
6. Stota obljetnica za Nikolu Teslu i Ivana Metrovia, Zajedniar, Srpsko obrazovno-kulturno drutvo
hrvatskih Srba, Zagreb, Jugoslavija, 11. travnja 1956., str. 1-2
7. Sje anja na Teslu Keneta Suizija (Kenneth Swezey's Recollections of Nikola Tesla), Muzej
Nikole Tesle, Beograd, 1957., str. 38-39,45-48
8. K. M. Swezey, Nikola Tesla, Psychology, listopad 1927., str. 60
9. Nikola Tesla, Pri a o mladosti koju pripovijeda starost, Smithsonian Institution
10. O'Neill, Genij, str. 309-310
11. Isto, str. 311-312
12. Isto, str. 315-317
13. Jule Eisenbud, Dva pristupa spontano doivljenim predodbama, Journal of the American Society for
Psychical Research, srpanj 1963.
14. Isto
15. Isto
POGLAVLJE 24.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
PRIJELAZNA RAZDOBLJA
Detroit Free Press, 10. kolovoza 1924., str.4; Vidi i Colliers Kad je ena glavna, 30. sijenja 1926.
Colliers, isto.
Isto
Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, 9. travnja 1925., Kongresna knjinica
Teslino pismo Johnsonu na mikrofilmu, 3. lipnja 1925., Kongresna knjinica
Pismo Johnsona Tesli, prolje e 1926., knjinica Butler Sveuilita Columbia
Teslino pismo Johnsonu, 6. travnja 1926., knjinica Butler Sveuilita Columbia
Pismo Johnsona Tesli, 1926., knjinica Butler Sveuilita Columbia
Colorado Springs Gazette, 30. svibnja 1924., str. l
280
ROENDANSKE PROSLAVE
1. Kaempffert, Electrical Sorcerer
2. Teslinih 75 godina, Time, 20. srpnja 1931., str. 27, 30; New York Times, 5. srpnja 1931., str. l;
Tesla elektrotehniki arobnjak, Montreal Herald, 10. srpnja 1931.; Otac radija slavi 75. roendan,
Detroit News, 10. srpnja 1931.; Kota Kulii: Sedamdesetpetogodinjica Nikole Tesle, Politika,
Beograd, 11., 20., 21. srpnja 1931.
3. Time, 20. srpnja 1931.
4. Isto
5. Isto
6. Isto
7. Isto
8. Nikola Tesla, Naa pogonska energija u budunosti, Everyday Science and Mechanics, prosinac 1931., str.
26
9. Pismo prof. Warrena Ricea spisateljici, 5. rujna 1980.
10. Dr. Gustave Kolischer, Nova razmiljanja o dijatermiji i malignosti, Archives of Physical Therapv, XRay, Radium, tom 13 (prosinac 1932.), str. 780-781
POGLAVLJE 26.
POGLAVLJE 27.
POBRATIMSTVO SA SVEMIROM
1. Nikola Tesla, neobjavljeni materijali, 1936. Dio se pojavio u New York Herald Tribuneu, 9. srpnja
1937., Tesla izumio vakuumizirani cijevni ureaj za razbijanje atoma. Nikola Tesla, Upitna
njemaka teorija kozmikih zraka, pismo New York Herald Tribuneu, 3. oujka, 1935. Vidi takoer
Tesla, 79 ... Novi izumi, New York Times, 7. srpnja 1935., str. 4
2. Tesla planira poslati signale na Mars, New York Sun, 12. srpnja 1937., str. 6; Odailjanje poruka
planetima, New York Times, 11. srpnja 1937., str. 1; Detroit News, 11. srpnja 1937.
281
3.
4.
5.
6.
POGLAVLJE 28.
SMRT I PREOBRAAJ
1. Petar II., kralj Jugoslavije, Kraljevo naslijee (New York, 1954.). Vidi takoer i The Balkans, Life New
York Library (New York Time, 1964.); Jugoslavija, Poblii podaci, slubeno glasilo SAD-a, br. 7773,
veljaa 1978., Informativni odjel SAD-a. M. ilas, Uspomene revolucionara (New York, 1973.).
2. New York Times, 9. sijenja 1945., 1. svibnja 1945., 7. lipnja 1947.
3. Pismo prof. Bogdana Radie spisateljici, 19. veljae 1979.
4. Isto
5. Isto
6. Petar II, Kraljevo naslijee
7. Isto
8. Pismo prof. Radie spisateljici
9. Pismo Charlesa Hauslera Lelandu I. Andersonu, 12. travnja i 16. srpnja 1979.
10. Izvjee o smrti. Mrtvozornika lijenika sluba grada New Yorka, 8. sijenja 1943. Vidi i New
York Times, 8. sijenja 1943., str. 19; New York Herald Tribune, 8. sijenja 1943., str. 18; New York
Telegram, 8. sijenja, 1943., str. 36; New York World, 8. sijenja, 1943., str. 36; New York Sun, 8.
sijenja, 1943.; New York Times, 8. sijenja 1943., uvodni lanak, str. 12
11. New York Herald Tribune, 11. sijenja 1943.
12. Isto
POGLAVLJE 29.
NESTALI PAPIRI
1. Sporazum Meunarodne elektrotehnike komisije, u Mnchenu, 29. lipnja i 7. srpnja 1956. Vidi i
Swezey, Nikola Tesla
2. Dopis FBI-agenta Foxwortha na FBI-memorandumu rukovoditelju njujorkog Ureda FBI, 9.
sijenja 1943.
3. Dopis pripadnika FBI, D. M. Ladda, na FBI-memorandumu, E. A. Tammu, Washington, 11. sijenja
1943.
4. Rukom pisane obavijesti, Edward A. Tamm pie D. M. Laddu, na FBI-memorandumu, od 11. sijenja
1943.
5. Pismo Stoernog odjela aeronautskih sustava zrakoplovne baze Wright-Patterson spisateljici, od
30. srpnja 1980.
POGLAVLJE 30.
1.
2.
3.
4.
5.
OSTAVTINA
Ing. Lambert von Binder, Portret jednog arobnjaka tehnike, Mensch und Schicksal ( ovjek i sudbina), 15.
sijenja 1952., Be, Austrija, str. 3-5
Robert Golka, Projekt Tesla, Radio Electronics, veljaa 1981. Vidi takoer, Charles Hillinger,
Munje kao novi izvor energije, Los Angeles Times, 29. travnja 1979.; San Francisco ChronicleExaminer, 20. svibnja 1979.; R. K. Golka i R. W Bass, Teslina teorija o vatrenoj lopti, predstavljena
na Konferenciji o teorijama za nadziranje fuzije, 4.-6. svibnja 1977., San Diego, Kalifornije; Reed
Blake, arobnjak iz Wendovera, Mountain West, studeni 1977., str. 26-29
P. L. Kapitza, Elektronika visokog napona, rusko glasilo Uspekhi Fizicheskih. Nauk, tom 78 (2.
studenog 1962.), str. 181-265; Life magazine, 16. lipnja 1961 .Vidi i Jerzy R. Konieczny, Novo oruje X
gromovi u obliku lopte (globusoidne vatrene lopte), poljsko glasilo Wojskowy Przeglad Lotniczy, 2.
studenog 1963., str. 72-75
New York Times, 10. listopada 1975., str. 40. Vidi i Peter E. Glaser, Solarna energija od satelita,
Physics Today, veljaa 1977., str. 30-37
Teslina zavojnica gotovo dovrena, St. Cloud (Minnesota), Daily Times, 19. kolovoza 1977., str.
282
283
284
Nikola Tesla: Moji izumi (My inventions), dvojezino izdanje, Zagreb, kolska knjiga, 1991.
Nikola Tesla: Dnevnik istraivanja Biljeke iz Colorado Springsa 1899.-1900., Nolit, 1976.
John J. O'Neill: Nenadmani genije, Jugoslavensko drutvo za unapre enje nauke i tehnike,
Beograd, 1956.
Milovan Mati: Teslino proroanstvo, Beograd, 1989.
V N. Njegovan: Nikola Tesla 1856.-1956., Zagreb, 1956.
iril Petei: Genij s naeg kamenjara, Zagreb, 1976.
ore M. Stanojevi: Nikola Tesla i njegova otkria, Beograd, 1976.
285
Biljeka o autorici
MARGARET CHENEY ivi u Kaliforniji, a u svojim se knjigama bavi iznenaujue raznolikim temama.
Naime, osim dviju opsenih knjiga o Tesli (jer, nedavno je izdana i njezina knjiga Teslo: gospodar munja,
koju je napisala u suradnji s Robertom Uthom), tu je jo jedna biografija Pono kod Mabel, o slavnoj
amerikoj kabaretskoj pjevaici koja je osobno skladala i pisala svoje sjajne tekstove, Mabel Mercer, roman
Izdrati jo malo, te istraivako djelo pod nazivom Zato: serijski ubojice u Americi.
286