Professional Documents
Culture Documents
Batović - Problem Kulta Phallosa U Danilskoj Kulturi
Batović - Problem Kulta Phallosa U Danilskoj Kulturi
Scanned byi;amScanner
donji, konian dio smatra koninim upljim ili visokim puno raenim
nogama posuda.4 Zakljuio je da je u danilskoj kulturi bio rairen
kult phallosa i mukog boanstva, a enska plastika i enska boan
stva da nedostaju.5
Koroec iz toga izvodi zakljuak o znaajnim razlikama Danila
i butmirske kulturne grupe, unato brojnim dodirima i vezama,
iz toga to Butmir posjeduje bogatu ensku plastiku, a Danilo je
nema, Danilo ima kult phallosa koji se u Butmiru nije naao. To
tumai razlikama u shvaanjima, religiji a i etnikim posebnostima,
premda su stanovnici Danila zemljoradnici.6
U izvjetaju o drugom iskapanju u Danilu iz 1959. Koroec
kae da je u Danilu bez sumnje bio vrlo jako razvijen kult phallosa
i da je u vezi s kultom mukog boanstva, jer nema ljudskih pred
stava ni drugih indicija ili simbola kulta enskog boanstva. S kultom
phallosa, tada, dovodi u vezu i kultne posude sa etiri noge iz Danila.
Tom prilikom uoava da kult phallosa nije poznat u drugim kulturnim
grupama s podruja Jugoslavije.7
Kasnije Koroec uglavnom ponavlja te zakljuke.8 Uz to pokuava
utvrditi uzroke razlika izmeu Butmira i Danila u kultu i plastinim
proizvodima i pretpostavlja da su one mogle nastati zbog veza tih
dviju grupa dok jo u Butmiru nije bila razvijena plastika ili je do
lo izmeu njih do dodira nakon to se u Butmiru plastika razvila i
nestala. U prilog tome navodi Lisiie i hvarsku grupu u kojima
takoer nedostaje plastika.9 Kako emo dalje vidjeti, takve se pos
tavke ne mogu prihvatiti.
Posljednji put se Koroec osvrnuo na problem phallosa 1964.
u monografiji o drugom iskapanju u Danilu.10 On je tada uoio pravi
oblik tih predmeta, iako jo ne u potpunosti, jer ni tada nije naao
cijelih primjeraka, a njihova rekonstrukcija mu je manjkava.11 K o
roec je tek u tom radu potpuno uvjeren da takvi predmeti pred
stavljaju phallos, kao simbol mukoga boanstva i kulta plodnosti
koji je bio rairen u Danilu, umjesto enske idolne plastike i en
skoga boanstva u drugim kulturama na Balkanu. To Koroec
dokazuje odsutnou enske plastike u Danilu, a njenom estom
pojavom i odsutnou phallosa u Butmiru i drugdje. Po njemu je zato
5 Isto, str. 59, 135, 136, 140 141.
6 Isto, str. 140 141.
7 J. KOROEC, Nastavak iskopavanja u Danilu kraj ibenika u 1955.
god., Ljetopis Jug. akad. 63, Zagreb 1959, str. 235, T. VIII, 1.
8 J. KOROEC, Neka pitanja oko neolita u Dalmaciji, Diadora 2, 1962,
str. 21 22; isti, Alcuni problemi del Neolitico Balcano-Danubiano, Atti del
V I Congresso intern. d. scienze preist. e protostoriche I, Roma 1962, str. 156.
9 Isti, Diadora 2, str. 21 22.
10 J. KOROEC, Danilo in danilska kultura, Ljubljana 1964, str. 25,
26 28, 29, 51, 53, 55, 56, 58, 62 63, 74, 75, 82, T. 4, br. 1; 5, br. 3, 4; 17, br, 3; 33,
br. 4; 34, br. 6; 35, br. 1, 5; usp. isti, Neolitik u Jugoslaviji, Encikl. likovnih
umjet. 3, Zagreb 1964, str. 540.
11 J. KOROEC, Danilo in danilska kultura, 1964, str. 26 28, T. 35, br. 5.
Scanned by C am Scanner
Scanned by C am Scanner
Scanned by C am Scanner
Scanned by C am Scanner
Scanned by (JamScanner
Scanned by C am Scanner
12
C
.--i|
Scanned by C am Scanner
13
Scanned by C am Scanner
14
Scanned by C am Scanner
15
Scanned by C am Scanner
00.
!!
KOROEC, Butmirska keramika, Zgodovinski asopis, 1947, str. 128.
47 Butmir I, str. 19, T. I; II, str. 33.
16
Scanned by C am Scanner
17
Scanned by C am Scanner
u Sarajevu.
_
,
.
ior
J. KOROEC, Butmirska keramika, Zgod. asopis, 1947, str. i/o .
Butmir II, str. 31, T. VI, 5, 8.
.
.
J. KOROEC, Butmirska keramika, Zgod, asopis, 1947, str. ui.
Isto.
18
I
Scanned by C am Scanner
19
Scanned by C am Scanner
20
Scanned by C am Scanner
, ^
.
70 A. BENAC, Istraivanja prehistonjskih nalazita u dolini Bile, GZM
1949 1950, str. 35, T. XI, 7, 10; isti,
Prehistorijsko naselje Nebo i problem
butmirske kulture, 1952, str. 5960, T. XII, 6, 7; isti, Neolitsko naselje u
dolini Bile, GZM 1953, str. 253, T. VIII, 7, 9.
71 A. BENAC, GZM 1949 1950, str. 11, T. II, 11; Butmir I, T. IV, 19.
72 A. BENAC, GZM 1949 1950, str. 11, T. II, 10.
73 Isto, str. 11, T. II, 8.
74 Isto, str. 11 12; A. BENAC, Odnosi Bosne sa srednjom Evropom u
neolitskom dobu, GZM XVIII, 1963, str. 33; isti, Studije o kam enom ...,
1964, str. 53 54, 58 59; isti, Studien. . . , 1962, str. 52, 56 57.
21
Scanned by (JambJcanner
k u n t7 ? i w
m V v 7Pr| hlSt0nJr k ^ S! lje Neb0 1 problem butmirske
kulturo, 1952, T III, 6, V, 7, Butmir I, T. V, 11 13, VII, 1 7 16* T DRAHT
* b 10 A ' B E
H Butmir I, T, V. 2; II, T. X II. 3; A . BENAC, G Z M 1949 1950 T II 3
78 A . BENAC, G ZM 1949 1950, T. II, 6, 7.
bU
U d
79 A . BENAC, Studije o kam enom . . . , 1964, str. 54.
80 A. BENAC, Arheoloki pregled 7, 1965, str. 12 13- isti Kulturna
lstonja Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1966, str. 45 i d.
22
Scanned by C am Scanner
23
~J
Scanned by C am Scanner
tj. kasnije od kakanjske i danilske grupe, a uporedo s hvarskolisiikom i vinansko-plonikom fazom u Vini.88
Koroec ima drugaije miljenje. On, s pravom, navodi velike
slinosti izmeu Butmira i Danila, pa smatra da se danilska skupina
irila u srednju Bosnu i posluila kao jedna od osnova za stvaranje
butmirske kulture, jer je, po njemu, danilska starija od te kulture
koje su se vremenski i teritorijalno dodirivale.89 Meutim, i on se
ograniio na manji dio srodnih i identinih elemenata u obim kul
turama, odnosno mnogo manji nego to stvarno postoji. Koroec
smatra da je butmirska primila iz danilske kulture spiralne i meandarske motive, crveno bojanje i inkrustaciju, kuglaste amfore s
cilindrinim donjim dijelom i dr. Posebno naglaava da u butmirskoj kulturi nema kultnih posuda na etiri noge, falosa, slikane
keramike i si., koji su bitni elementi danilske kulture, a nasuprot
tome u danilskoj kulturi da se ne javlja figuralna plastika svoj
stvena za Butmir. On je uvjeren da su dodiri obje grupe bili vrlo
jaki i da je danilska vie utjecala na butmirsku nego obratno, sto
se u potpunosti mora prihvatiti.
U vie radova ja sam se takoer dotakao odnosa i veza but
mirske i danilske kulture i upozorio na brojne kontakte, koji se ne
ograniavaju na navedene veze, ve na mnoge iste ili sasvim sline
motive i tehnike ukraavanja, kao i oblike keramike, meu kojima
se nalazi, to vidimo i u ovom radu, potpuno jednak oblik tzv.
falosa. Uz to se u obje grupe nalaze i identine ivotinjske glave
aplicirane na posudama i dr.91 Meutim, u Smiliu i Damlu naeni
su ljudski i ivotinjski likovi ili plastika,9' kao i obratno, u Butmiru
i Obrima nalaze se ipak brojne noge i drugi dijelovi jednakih
kultnih posuda sa etiri noge koje su tipine u danilskoj kulturi
U starijoj fazi u Obrima nala se i bojana keramika, identina kao
u danilskoj kulturi, koja se vezuje uz nannlai dio danilske faze u
Dalmaciji i koja uz ostalo jasno odreuje kulturni i kronoloki odnos
danilske i butmirske skupine.
.
.
.
Na temelju svega moramo zakljuiti da se u butmirskoj grupi
nalaze veoma brojne veze i utjecaji iz danilske kulture i da j
88
25
26
Scanned by C am Scanner
a - ben ac ,
, l964,
S,r- 4, V Ad-BENAC, Prilozi za prouavanje neolitai ui dolini rijeke Bosne, A r nautovii kod Visokog, GZM X X , 1965, str. 266-267.
1 AU BENAC,SGM X X , 1965, str.
isti, S tu d ije..., 1964, str. 44.
103 A. BENAC, GZM X X , 1965, str. 266.
27
Scanned by C am Scanner
ii
I
1
\
!
fI'
i?
i
28
Scanned by C am Scanner
100 11 5 -1 1 6
29
Scanned by C am Scanner
30
1964 str
9b* Sl
31
Scanned by C am Scanner
32
Scanned by C am Scanner
t
i
?
>
f
DIADORA 4, 1968.
T. I, 1 3.
j K o r o ta ) Pl SS
j2rf '7*" e T*ils't? f 2e ^ e d nJC!, neolila Iz
Danila (po J.
KOTOScu;
Plate I, 1 3. Ceramic plastic of the middle Nenlithic Danilo phase from Danilo (ajter J. KoroSec).
Scanned by C am Scanner
T. II
DIADORA 4, 1968
/.///,/
/ i'//
/ i//
\v,v,vV
\\\\/ ".\vJ>
\*vfv
v.. >
x\*/
\i \
DIADORA 4, 1968.
T.
ii:
Scanned by C am Scanner
DIADORA 4, 1968.
T. V
!_
r
I
i'
ir
Scanned by C am Scanner
D IADOR A 4, 1968.
T. VI
Scanned by C am Scanner
DIADORA 4, 1968.
T. VII
Scanned by C am Scanner
DIADORA 4, 1968.
T. IX
Scanned by C am Scanner
DIADORA 4, 1968.
T. X
Scanned by C am Scanner
DIADORA 4, 1968.
T. X I
Scanned by C am Scanner
T. X IV Keramika plastika starevake i vinanske kulture: 1, 4. iz Crnokalake bare (po D. Srejoviu); 2. iz Gladnica; 3. iz Stareva (po Srejoviu);
5, 8. iz Pavlovca (po D. Garaanin); 6, 7. iz Zelenikova (po R. Galoviu). Plate
X IV Ceramics plastic samples from Starevo and Vina cultures: 1, 4. from
Crnokalaka bara; 2. from Gladnice; 3. from Starevo (after D. Srejovi); 5, 8.
from Pavlovac (after D. Garaanin); 6, 7. from Zelenikovo (after R. Galovi).
DIADORA 4, 1968.
T. XV
Scanned by C am Scanner
D IA D O R A 4, 1968.
T. X V I
Scanned by C am Scanner
DIADORA 4, 1968.
T. XVII
, ^
C h o i r o s p i l i a na otoku Leukasu uz zapadnu
obalu Grke meu neolitskom keramikom naao se ulomak valjasto-koninog predmeta sa stiliziranom ptijom glavom na vrhu,1
identian gornjim dijelovima primjeraka u Smiliu ili u butmirskoj kulturi. Ne moe se sa sigurnou ustanoviti da li predstavlja
rucicu, dio poklopca ili slino i da li mu je prvotan oblik u cjelini
bio jednak ljevkastim predmetima u danilskoj kulturi. Zbog ne
dostatka dokumentacije ne moe se ni ue datirati.
U Arheolokom muzeju u Ateni, meu neolitskim materija
lom iz T e s a l i j e , nalazi se ulomak keramikog ljevkastog pred
meta sa stiliziranom ivotinjskom glavom na vrhu, uglavnom u
potpunosti jednak kao u danilskoj i butmirskoj kulturi, jedino mu
je vanjska strana ukraena V-motivom u smeoj boji na crvenoj
pozadini (T. XII, 1). Naalost, okolnosti toga nalaza nisu mi po
znate. Izgleda da je jednak oblik imao i ulomak s govedskom gla
vom iz Messiani Magula kod Larisse (T. XII, 2), a moda i neko
liko drugih glava iz Tesalije koje se datiraju u Sesklo-fazu. K.
Grundmann dri da su to ruice posuda, to nije sigurno, jer se
one razlikuju od pravih zoomorfnih aplikacija na posudama. Isti
autor smatra da se predloci tih glava i ruica nalaze na Prednjem
Istoku.131
U potpunosti takvi predmeti javljaju se i u kasnom neolitu
M a k e d o n i j e (T. XII, 3).132
33
T. 10.
133 J. GARSTANG, Prehistoric Mersin, Oxford 1953, str. 97, si. 57, br. 9,
T XIa
r^ ki bile, koliko mi je
slinosti.
'
Vidjeli smo da se njihova namjena razliito tumai: u danil
skoj kulturi kao phallosi ili figuralna plastika sa simbolinim
znaenjem; u Lisiiima su to posude sa iljastom nogom ili po
klopci; u butmirskoj grupi smatraju se takoer posudama s jednom
ili vie nogu, zatim kao ruice ili poklopci; u vinanskoj kulturi
smatraju se posudama ili poklopcima; analogije u srednjoj Evropi
takoer se tumae kao posude i poklopci; u Sesklo-kulturi Tesalije
ili u Makedoniji smatraju se ruicama posuda, kao i slini predme
ti u junoj Italiji; u Anatoliji su to posude; u Troji predstavljaju
poklopce.
Analizom ovih objekata u danilskoj grupi doli smo do za
kljuka da oni nisu mogli imati funkciju ni posuda ni poklopaca,
ni ruica, ve da su to predmeti sa simbolinim znaenjem. Vjero
jatno to vrijedi i za primjerke iz Lisiia, osim, moda, onih s
valjkastom nogom koji su se mogli upotrebljavati kao posude.
Odnosno, mogue je da u Lisiiima oni gube prvotnu simbolinu
funkciju i poinju se upotrebljavati kao praktini predmeti-posude,
a zadravaju oblik. U takvom stanju prenose se u butmirsku grupu.
U butmirskoj i vinanskoj kulturi takav razvoj dolazi jasno do
izraaja: nalaze se identini primjerci sa ivotinjskom glavom ili
ukraeni i oblikovani potpuno kao u danilskoj grupi, bez sumnje
simbolinog znaenja, a uz njih primjerci s valjkastom nogom, kao
i oni sa iljastom upljom nogom velikih dimenzija i grube fakture
koji su bez sumnje sluili kao posude, a moda neki i kao poklopci.
Interesantno je kod toga da u mlaim slojevima butmirske kul
ture prevladavaju valjkaste i proirene noge ili iljaste noge posuda
nastale iz ranijih oblika sa simbolinom funkcijom. Prema tome,
od Lisiia do vinanske kulture i tokom mlaeg neolita, iz prvotnih
oblika simboline plastike, razvio se tip posuda sa iljastom nogom.
U sjevernoj Bosni jednak tip posuda nastavlja se i u eneolitskoj lasinjskoj kulturi, a na podruju Beograda u kostolakoj kul
turi nalazi se varijanta sa ivotinjskom glavom, najvjerojatnije
simboline namjene, po emu bi se moglo pomiljati da su se po-
35
Scanned by C am Scanner
36
37
Scanned by C am Scanner
38
Scanned by C am Scanner
OO
J. KOROEC, Prehistonjska glinena Plastika u Jugoslaviji n . Arhradovi i rasDrave Jug akad. II, 1962, str. 148, 150, 151, 152, 153, 156, T.
rarv! 4 Txxv, 2? isti, Neolitska naseobina u Danllu B R l n * ^ 5 9 .
T. X X V II, 2; isti, Danilo in danilska kultura, 1964, T. 5, br. 4, M. GARAS
NIN, Hronologija vinanske grupe, 1951, si. 53, 103.
39
P
Teko je meutim, utvrditi da li zato ljevkasti predmeti u
m s oj ulturi predstavljaju iskljuivo mukarce i ako prihvati
mo cmjenicu da je to jedna vrsta plastike. To je mogue doe?o
Jert se. PrlmJerci sa ivotinjskim glavama mogu r a S i t i kao
maske, koji se samo po tome i glavi razlikuju od ostalihJ a liudske
figure s maskama nalaze se i u drugim podrujima! Time' bi se
kanu, N e o l i ? ' B a t o n f ig S ^ s t r 01^ ? ^ ^ 0^ 3 centralnom Balstr. 121. Crvena boja u naoj n L L f k u S i
Stud e ' a slui i za obranu od zlih moi uva mladu
-J k srece 1 zdravlja
TumaS izloene grade, Etnografski muzer Zagret j 9 55
P ma
GUSIC'
159 A. BENAC, S tu d ije..., 1964 str W i s t i S - * 169,
1964,
E. O. JA M E ^]^]^^r^^on^^historiquen0paris^l95^, s t f ^ f ^ S ^ d ^ ^
M "
Namdu,
ku^
n k o l
IV Iv
41
Scanned by C am Scanner
Scanned by C am Scanner
43
Scanne by C am Scanner
44
Scanned by U am Scanner