Batović - Problem Kulta Phallosa U Danilskoj Kulturi

ime BATOVIC
PROBLEM KULTA PHALLOSA U DANILSKOJ KULTURI

Postojanje phallosa u Danilu i danilskoj kulturi prvi je pret
postavio J. Koroec. Na taj problem osvrnuo se isti autor u vie
radova. Dotakli su se toga i neki drugi pisci, na prvom mjestu A.
Benac. Meutim, u vezi s tim problemom pojavile su se i pojedine
ne jasnoe i neslaganja, a sama pojava phallosa u danilskoj kulturi
nije se jo svestrano razmatrala; niti su rezultati sasvim uvjerljivi,
niti je problem do kraja raien. Osim toga, otkriveni su i neki
novi elementi za rjeenje tog problema. Kako je problem veoma
vaan za prouavanje privrede i drutva, kultova i religije neolitskog
svijeta na naem primorskom pojasu, odluio sam se u ovom prilogu
osvrnuti na neke vidove te pojave u danilskoj kulturi.
Predmeti u danilskoj kulturi, koji se danas u literaturi nazivaju
phallosom, imaju oblik lijevka kojima se gornji puni valjkasti dio
na vrhu razliito modelirao, dok se donji dio proirivao u uplji
stoasti stalak. Svi su takvi predmeti izraeni od peene zemlje.
Najprije bih iznio dosadanja miljenja.
Prvi put je J. Koroec doao na misao da je meu materijalom
naenim u neolitskom nalazitu u D a n i l u predstavljen i phallos
1956. u radu o slikanoj keramici u Danilu, gdje tvrdi da je, zbog
nedostatka enske figuralne plastike i kulta plodnosti izraenog en
skom plastikom, u Danilu prevladavao kult phallosa.1
U svojoj monografiji o iskapanju u Danilu iz 1958 59. Koroec
pretpostavlja da se u valjkastom keramikom predmetu moe pre
poznati phallos ili neki slian kultni objekt.2 U Danilu se nisu nali
cijeli takvi predmeti, niti ih je Koroec uspio rekonstruirati. Zato je
tada phallosom nazvao samo gornji, valjkasti dio tih predmeta,3 dok
1 J. KOROEC, Ceramica dipinta ella costa dalmata, Buli. pal. it. 65,
1956, Str. 300 301.
2 J. KOROEC, Neolitska naseobina u Danilu Bitinju, Zagreb 1958 1959,
str. 55, 60, 136, 140 141, T. XXV II, 2 4.
Isto, str. 60, T. X XV II, 24.
4 Isto, str. 69, T. XXV III, 5; X X X , 1 3; L XX V , 2, 3; L X X X III, 2, 5.
Scanned byi;amScanner
donji, konian dio smatra koninim upljim ili visokim puno raenim
nogama posuda.4 Zakljuio je da je u danilskoj kulturi bio rairen
kult phallosa i mukog boanstva, a enska plastika i enska boan
stva da nedostaju.5
Koroec iz toga izvodi zakljuak o znaajnim razlikama Danila
i butmirske kulturne grupe, unato brojnim dodirima i vezama,
iz toga to Butmir posjeduje bogatu ensku plastiku, a Danilo je
nema, Danilo ima kult phallosa koji se u Butmiru nije naao. To
tumai razlikama u shvaanjima, religiji a i etnikim posebnostima,
premda su stanovnici Danila zemljoradnici.6
U izvjetaju o drugom iskapanju u Danilu iz 1959. Koroec
kae da je u Danilu bez sumnje bio vrlo jako razvijen kult phallosa
i da je u vezi s kultom mukog boanstva, jer nema ljudskih pred
stava ni drugih indicija ili simbola kulta enskog boanstva. S kultom
phallosa, tada, dovodi u vezu i kultne posude sa etiri noge iz Danila.
Tom prilikom uoava da kult phallosa nije poznat u drugim kulturnim
grupama s podruja Jugoslavije.7
Kasnije Koroec uglavnom ponavlja te zakljuke.8 Uz to pokuava
utvrditi uzroke razlika izmeu Butmira i Danila u kultu i plastinim
proizvodima i pretpostavlja da su one mogle nastati zbog veza tih
dviju grupa dok jo u Butmiru nije bila razvijena plastika ili je do
lo izmeu njih do dodira nakon to se u Butmiru plastika razvila i
nestala. U prilog tome navodi Lisiie i hvarsku grupu u kojima
takoer nedostaje plastika.9 Kako emo dalje vidjeti, takve se pos
tavke ne mogu prihvatiti.
Posljednji put se Koroec osvrnuo na problem phallosa 1964.
u monografiji o drugom iskapanju u Danilu.10 On je tada uoio pravi
oblik tih predmeta, iako jo ne u potpunosti, jer ni tada nije naao
cijelih primjeraka, a njihova rekonstrukcija mu je manjkava.11 K o
roec je tek u tom radu potpuno uvjeren da takvi predmeti pred
stavljaju phallos, kao simbol mukoga boanstva i kulta plodnosti
koji je bio rairen u Danilu, umjesto enske idolne plastike i en
skoga boanstva u drugim kulturama na Balkanu. To Koroec
dokazuje odsutnou enske plastike u Danilu, a njenom estom
pojavom i odsutnou phallosa u Butmiru i drugdje. Po njemu je zato
5 Isto, str. 59, 135, 136, 140 141.
6 Isto, str. 140 141.
7 J. KOROEC, Nastavak iskopavanja u Danilu kraj ibenika u 1955.
god., Ljetopis Jug. akad. 63, Zagreb 1959, str. 235, T. VIII, 1.
8 J. KOROEC, Neka pitanja oko neolita u Dalmaciji, Diadora 2, 1962,
str. 21 22; isti, Alcuni problemi del Neolitico Balcano-Danubiano, Atti del
V I Congresso intern. d. scienze preist. e protostoriche I, Roma 1962, str. 156.
9 Isti, Diadora 2, str. 21 22.
10 J. KOROEC, Danilo in danilska kultura, Ljubljana 1964, str. 25,
26 28, 29, 51, 53, 55, 56, 58, 62 63, 74, 75, 82, T. 4, br. 1; 5, br. 3, 4; 17, br, 3; 33,
br. 4; 34, br. 6; 35, br. 1, 5; usp. isti, Neolitik u Jugoslaviji, Encikl. likovnih
umjet. 3, Zagreb 1964, str. 540.
11 J. KOROEC, Danilo in danilska kultura, 1964, str. 26 28, T. 35, br. 5.
Scanned by C am Scanner
razumljiva odsutnost enske idolne plastike u danilskoj kulturi.

Povrh toga, zakljuuje Koroec, kult phallosa nije morao biti autohton
u danilskoj kulturi, ve je mogao doi s drugog podruja. On smatra
da su s kultom phallosa povezane kultne vaze na etiri noge i da su
se, bez sumnje, upotrebljavali u istom kultu. Uz to Koroec istie
da se drugdje phallosi dosad nisu nali, premda u vezi s identinim
kultnim posudama pretpostavlja mogunost njihove pojave u Grkoj.
Ni sada ih ne nalazi u drugim kulturnim skupinama u Jugoslaviji.12
Ova sumarno iznesena miljenja Koroca ne samo da su prva
nego su i temeljne i dosad najopirnije iznesene misli o raznim
vidovima u vezi s tom interesantnom pojavom u danilskoj kultur
noj skupini. Ta miljenja i podaci svakako su osnova drugim auto
rima i iznijetim postavkama.
A. Benac se osvrnuo na pojavu phallosa u Danilu 1962. u svom
sintetskom pregledu neolita u sjeverozapadnom Balkanu. On smatra
da su phallosi svakako sluili u kultne svrhe.13 Meutim, ne prihvaa
Koroevo tumaenje o tovanju mukog boanstva, a ne boanstva
plodnosti, kao u vidu enskih statueta u Butmiru. Benac kult phallo
sa smatra kultom plodnosti koji je svojstven matrijarhalnom dru
tvu i navodi primjer plemena u Brazilu ili takav kult u staroj Grkoj.
Zato pretpostavlja da su u Danilu bili usko povezani kult phallosa
i djeje rtve (naeni djeji kosturi) u magiji oko plodnosti. I Benac
istie da se meu neolitskim grupama sjeverozapadnog Balkana
poseban kult phallosa javlja jedino u danilskoj grupi.14
S. S. Weinberg u vie radova od 1961. do 1965. spominje pojavu
phallosa u Danilu. On takoer smatra da phallos predstavlja kult
plodnosti i da je vezan s posudama na etiri noge kao enskim
elementom u tom kultu.15
Ja sam spomenuo ili govorio na vie mjesta o predmetima koje
Koroec naziva phallosom, posebno obzirom na pojavu takvih
predmeta u S m i l i u . U poetku sam prihvatio Koroevo mi
ljenje da je phallos obredni predmet vezan s mukim boanstvom.16'
12 Isto, str. 26 28, 29, 62, 63, 74.
#
13 A. BENAC, Studien zur Stein- un Kupferzeit im nordwestlichert
Balkan, 42. Bericht der Romisch-Germanischen Kommission 1961, Berlin
1962. (dalje: BRGK), str. 76; isti, Studije o kamenom i bakarnom dobu u
sjeverozapadnom Balkanu, Sarajevo 1964, str. 78.
14 Isto, Studien..., str. 120 121; S tu d ije..., str. 120 121.
13 S. S. WEINBERG, Ceramics and the supernatural: Cult and Burial
Evidence in the Aegean World, Wenner-Gren Foundation for Anthropological Research 41/Ceramics and Man, 1961, str. 197 199; isti, Solving a
Prehistoric Puzzle, Archaeology 15, 4, 1962, str. 266; isti, Excavations at
Prehistoric Elateia, 1959, Hesperia X X X I, 2, 1962, str. 195; isti, The Stone
Age in the Aegean, The Cambridge Ancient History, 1965, str. 41 42.
16 . BATOVI, Josip Koroec: Neolitska naseobina u Danilu Bitinju,
Zagreb 1958, Zadarska revija 4, 1959, str. 425, 427.
Daljim nalazima cijelih primjeraka izgledalo je da su to stoaste

posudice sa iljastom nogom, a ne phallosi.17*
U prethodnom izvjetaju (1963) o iskapanjima u Smiliu odba
cio sam te pretpostavke, jer su se nali prim jerci koji su se mogli
sa sigurnou rek o n stru ira ti,k a o i oni koji su zavravali likovnim
p r i k a z o m . T a d a je konano bilo jasno da to nisu samo valjkasti
predmeti, kao to je pretpostavio Koroec, ni posude sa iljastom
nogom (to sam sam pomislio, a kakve se nalaze u nekim podrujima,
kako emo dalje vidjeti), ve ljevkasti predmeti s gornjim punim
valjkastim dijelom koji se prema dnu irio u uplji stoasti stalak.
Razliito modelirani vrhovi tih predmeta, a posebno primjerci s
jasnim likovnim prikazom naveli su me da odbacim miljenje da
ti predmeti simboliziraju phallos. Dopustio sam da je moda njihov
oblik inspirirao phallos. Meutim, zakljuio sam da ti predmeti u
danilskoj grupi oznauju simboline, u prvom redu likovne pred
stave, a moda ponekad simboliziraju phallus, kojima je konini
dio sluio kao baza. Zato sam ih nazvao predmeti u obliku lijevka
ili konini predmeti sa iljastim vrhom. Odbacio sam pretpostavku
da su sluili i kao poklopci. Naveo sam i neke identine i sline
predmete u drugim grupama.10 Konano sam utvrdio da se takvi
predmeti nalaze samo u zadnja dva (III i IV) stupnja danilske faze
u Smiliu.21*
U posljednjem osvrtu na taj problem, u recenziji posljednje
m onografije J. Koroca o Danilu, izrazio sam miljenje da se ne moe
dokazati da takvi predmeti predstavljaju phallos. Uz to da smatram
da se ovdje uope ne radi o prikazima phallosa, ve o jednom speci
finom tipu likovnih prikaza, preteno stiliziranih, dok neke imaju
stilizirano tijelo ensku haljinu (?), a realistino prikazanu ljudsku
ili ivotinjsku glavu, koje su autohtoni proizvod danilske grupe.
Naknadno su se proirili i u druge grupe, kao u butmirsku. Uz njih
se u danilskoj grupi nala i druga plastika. Na kraju sam spomenuo
da time otpada i povezivanje kulta falusa, odnosno kulta mukog
boanstva, ije je postojanje uope problematino u tadanjim zem
ljoradnikim kulturama i strukturi neolitskog drutva, s kultnim
posudama."
17 S. BATOVIC, Neolitsko naselje u Smiliu, Arheoloki pregled 1. Beo
grad 1950, str. 24; Isti, Prapovijest, 5000 godina keramike, katalog Izlobe,
Zadar 1962, str. 0. 22, 23.
g, BATOVI, Neolitsko nalazite Smili, Radovi Inst, Jug. akad. u
Zadru x , Zadar 1903, str. 108, T. VIII, 3.
* Isto, T. VIII, 1.
Isto, str. 108, 123, 124, T. VIII, 13.
*' S, BATOVIC, Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar 1966, str. 4142.
S. BATOVI, Josip Koroec: Danilo in dantlskn kultura, Ljubljana
1964, Argo IV VI, Ljubljana 1965 1967, str, 9 i d.
A. Stipevi, takoer pod pretpostavkom, prihvaa miljenje

da ovi predmeti predstavljaju phallos.23
To je uglavnom sve to je o toj pojavi u danilskoj grupi dosad
izreeno u strunoj literaturi.
Po tome se vidi da postoje uglavnom dvije vrste miljenja o
ovim predmetima: s jedne strane moje, a s druge ostalih autora.
Da bi se jasnije uoili ti problemi i razlike, istaknut u glavne
misli svakoga od njih.
Prvo miljenje, koje prevladava i temelji se na Koroevim
rezultatima, dolazi do slijedeeg:
1. predmeti predstavljaju phallos,
2. raireni su iskljuivo u danilskoj grupi, dok se drugdje ne nalaze,
3. ovi predmeti u danilskoj grupi oznauju kult phallosa i mukog
boanstva, ili kult plodnosti,
4. kao takav, phallos je povezan s kultnim posudama na etiri noge
i s djejim rtvama,
5. zato u danilskoj grupi nedostaju enske likovne predstave i enska
boanstva plodnosti.
Drugo miljenje uglavnom sastoji se u ovome:
1. ne moe se uvjerljivo dokazati da ovi predmeti predstavljaju
phallos,
2. oni najvjerojatnije oznauju simboline likovne predstave kao
autohtoni proizvod danilske grupe.
3. ne nalaze se samo u danilskoj grupi nego i u drugim kulturnim
grupama, gdje su se naknadno proirili, a na drugim se podrujima
nalaze i sline pojave,
.
,
4. u danilskoj grupi javlja se i razliita druga plastika,
5. zato se kult phallosa i mukog boanstva, kao i njihovo poveziva
nje s kultnim posudama ne moe prihvatiti.
Danas je danilska kulturna grupa u svom izrazitom obliku
poznata u Dalmaciji na lokalitetima: Privlaka, Islam Grki, Smili,
Bribir, Piramatovci, Mratovo, karin Samograd, Danilo Bitinj, Gudnja, Markova pilja i Pokrivenik. Meutim, ostaci danilske grupe
nali su se i na podruju Hercegovine, Istre i Slovenskog primorja,
a jako je utjecala i na kulturni razvoj u srednjoj Bosni, posebno u
kakanjskoj i butmirskoj kulturi. Prema tome, moemo sa sigurnou
pretpostaviti da je danilska grupa bila rairena na cijeloj istonoj
obali Jadrana, kao i na podruju Hercegovine, dok je na podruju
Bosne predstavljala znaajan faktor u kulturnom razvoju. Utjecaji
danilske grupe nisu se sasvim zaustavili u srednjoj Bosni, nego su
se pojedinano ili preraeni prenosili dalje na istok i sjever.
23
A. STIPEVI, Danilska kultura, Encikl. likovnih umjet. 2, Zagreb
1962, str. 8.
Predmeti, na kojima se u literaturi temelji naziv phallos, smatra,

se, vidjeli smo, da su raireni samo u danilskoj grupi na podruju
Dalmacije. Vidjet emo da nije tako. Meutim, mislim da e biti.
korisno prije dati bar sumarno njihova svojstva u Dalmaciji. Zasad
su se takvi predmeti nali, koliko mi je poznato, jedino u D a n i l u
(T. I) i S m i 1 i u (T. IIVI). To nikako ne znai da ih nema u
drugim lokalitetima. Oni se ipak ne javljaju u velikim koliinama,
iako su izrazito svojstvo danilske kulturne grupe, pa se jedino nalaze,
irim istraivanjima, koja su provedena jedino u Danilu i Smiliu.
Iz Danila je ukupno objavljeno ulomaka od 19 primjeraka.
phallosa.24 Mogue je da se meu malom koliinom neobjavljenog
materijala nalazi jo pokoji ulomak, to ovom prilikom nisam pro
vjerio, ali svakako nee biti mnogo. Tako iz Danila moemo raunati
s dvadesetak primjeraka. S obzirom na daleko vei broj naenih u
Smiliu moglo bi se pomiljati da su bili i u Danilu ei, ali da
su se pojedini manji neidentificirani ulomci prilikom iskapanja
odbacili s ostalim materijalom. U Smiliu se nalo dosad ukupno
130 uglavnom fragmentarnih primjeraka,25 to prema ostalom mate
rijalu nije mnogo, ali svakako ulazi u red izrazitih i eih pojava.
Prema tome, Smili je dosad daleko najbogatije nalazite.
Openito je oblik ovih predmeta jednolian. Ipak se dijele na
dvije varijante. Pretean broj primjeraka ima oblik valjka koji seprema dnu proiruje u uplji stoasti dio koji je sluio kao stalak,
pa im se izgled pribliuje lijevku. Znaajnije se meusobno razli
kuju po razliito uoblienom vrhu. Odstupa poneto jedino jedan
primjerak iz Danila, kojem je gornji, puni odijeljen od donjeg, upljeg dijela prstenastim kanaliem.26 Druga je varijanta, naena samo
u Smiliu. zastupljena samo s tri primjerka. Nasuprot prethodnim,
ima upalj gornji i donji dio, odnosno potpuno su uplji, vrh im je
uvijek zaobljen (T. VI, 3), a ne razliito uoblien kao kod prve vari
jante. Pojedini primjerci prve varijante imaju zaobljen vrh (T. I, 1;
H, 1 3), a nekima je vrh uoblien kuglasto, ovalno,27 ili na vrhu
imaju jedno ili vie bradaviastih izboenja, bilo po zaobljenom ili
kuglastom vrhu (T. I, 3; III; IV). Meutim, u Smiliu se naao i vei
broj primjeraka koji na vrhu imaju vie ili manje realistian prikaz
ivotinjskih (T. V; VI, 1) ili ljudskih likova (T. VI, 2). Meu ivotinj
skim likovima mogu se prepoznati abe, ptice, a izgleda i govedo.
Druge su glave vie stilizirane.
Izraeni su jednako kao i ostala gruba keramika. Glina se
mijeala s usitnjenim kalcitom, a peeni su na otvorenoj vatri, pre24 Usp. bilj. 2 4, 7.
25 Usp. bilj. 18 20. Ovi predmeti iz Smilia nisu jo u cjelini objavljeni.
26 J. KOROEC, Danilo in danilska kultura, 1964, str. 27, 53, T. 35, br. 6.
7 Isto, str. 26, 75, T. 4, br. 1; T. 33, br. 4. Koroec taj primjerak
tumai kao statuetu s posudom, ili kao antropomorfnu posudu, to nije
opravdano.
10
Scanned by (JamScanner
teno u tamnosmeoj boji. Povrina se glaala, osim unutranjeg

upljeg dijela, a esto nije glaan ni proireni vrh, nego se prema
zivao crvenom bojom. Takvom bojom bila je premazana i jedna
ivotinjska glava.
Ovi predmeti nisu imali ruica. U Smiliu se naao sarno
jedan primjerak s dva bradaviasta izboenja po sredini, pa jedan
primjerak s dvije probuene rupice uz rub osnove.
Po svemu izgleda da im je visina iznosila oko 10 do 15 cm, a
najvei promjer osnove kree se oko 8,5 do oko 15 cm, a neki imaju
i do 23 cm promjera.
ini se da su svi ovi predmeti bili ukraeni, i to preteno udublji
vanjem i crvenom inkrustacijom, a i bojanjem. Sada se nalazi manji
broj primjeraka bez ikakva ukrasa, koji su, sudei po nekim primjer
cima, bili obojeni crvenom bojom. Jednako su, po svemu sudei,
ukraene i posude na etiri noge, jedino su na njima crvenom bojom
ukraeni manje vidljivi dijelovi, a kod ovih predmeta, obratno, naj
istaknutiji dijelovi.
Tehnika i motivi ukraavanja takoer su identini kao na drugoj
gruboj keramici, jedino se u ostaloj keramici ukraavala manja
koliina, i nisu redovne kombinacije ukraavanja udubljivanjem i
crvenom bojom. Ukras se najee izvodio udubljivanjem, a ponekad
i urezivanjem. Vrlo se esto javlja crvena, manje bijela inkrustacija,
a esto je i bojanje crvenom bojom koja se otire. Plastian ukras dosta
je rijedak. Ovdje ne ubrajam proirenja vrha koja su bez sumnje
imala simbolino znaenje. Slikanje na ovim predmetima nije pozna
to. Izuzevi premaz crvenom bojom, sasvim je rijetka i monohromija cijele povrine tonovima koji se ne skidaju. Crvenom bojom
premazani su redovno vrci predmeta, osobito kuglasta proirenja
na vrhu. Ostalim tehnikama ukraavala se obino cijela povrina,
ili samo dio, i to najee donji uplji dio predmeta, osim samogvrha koji je ukraen udubljivanjem samo na nekoliko primjeraka.
Meu njima je i ukras na realistiki prikazanoj ljudskoj glavi, na
kojoj se jasno vidi da udubljeni motiv prikazuje kosu. Drugi se
mogu tee razjasniti, ali izgleda da neki imaju slino znaenje, iako
nemaju jasan prikaz glave. Plastinim ukrasom izvedene su spirale,
opruge i cik-cak motivi. Na istom predmetu javljaju se jedan do
tri motiva. Motivi su redovno poloeni vodoravno. Kad se na jednom,
primjerku nalaze dva razliita motiva, jedan obino prekriva konini,
uplji, a drugi puni, valjkasti gornji dio predmeta.
Motivi su bez iznimke geometrijskih svojstava, pravocrtni i
krivocrtni. Najee se javljaju spiralni motivi, nizovi rafiranih
trokuta i rafirane cik-cak vrpce. Osim njih nalaze se uporedne
crte rombovi, cik-cak crte, motiv riblje kosti, ahovska polja i si.
'interesantno je da se na ovim predmetima ne nalaze neki motivi
koji su dosta esti na drugoj gruboj keramici, kao meandroidni mo
tivi, cik-cak vrpce s trokutima ili s polukrugovima.
Ovi predmeti u Smiliu nalaze se samo u III i IV stupnju

mlae faze, i to ee u III stupnju. U ranija dva stupnja nisu sa
sigurnou utvreni.28
J. Koroec smatra da se phallosi javljaju u sve tri faze u Danilu
zajedno s kultnim posudama.29 Kako je Koroec izveo svoju stratigrafiju u Danilu preteno na osnovi tipolokih metoda, a samo dje
lomino i na temelju vodoravne stratigrafije, njegovu podjelu Danila
i danilske kulture moramo uzeti samo kao pretpostavku, jer nije
uvjerljiva ni dokumentirana, a i dosta se razlikuje od stratigrafije
koju smo ustanovili u Smiliu.30 Zato moemo rei da se ne moe
konano dokazati da se phallosi javljaju kroz cijelu danilsku fazu.
To takoer dokazuje da oni nisu ni trajno ni usko vezani s posudama
na etiri noge, jer se takve posude javljaju ve od poetka danilske
faze.
J. Koroec navodi da se u Danilu ne mogu utvrditi meusobne
razlike pojedinih primjeraka phallosa po fazama. U Smiliu se
takoer ne moe uoiti njihova hitnija stratigrafska evolucija, niti
se moe pratiti njihov postanak. Ipak se opaa da se realistini pri
kazi i monohromija na ovim predmetima javljaju tek pri kraju
mlaeg naselja ili u IV stupnju mlae faze u Smiliu, to se prije
ne javlja.
Kao to smo vidjeli, svi autori koji su dotakli pojavu phallosa
ili predmete koji navodno simboliziraju phallos u danilskoj grupi,
negiraju postojanje takvih predmeta u drugim neolitskim kulturnim
grupama na podruju Jugoslavije. Ne spominju ih ni nigdje drugdje.
Neke analogije ili slinosti jedino sam sam spomenuo na drugom
mjestu.31 Uz to S. S. Weinberg spominje dva falika simbola (pred
meta) iz Elateie u srednjoj Grkoj kao i jedan slian predmet iz
Tsangli u Thesaliji, koje povezuje, kao i kultne posude na etiri
s takvim pojavama u Jugoslaviji, posebno u danilskoj grupi.32
Meutim, to su razliiti objekti od ovih naih, jer imaju oblik istog
valjka, a nema ni uvjerljivih dokaza da predstavljaju phallos, u
28 . BATOVIC, Stariji neolit u Dalmaciji, 1966, str. 41: isti Argo IVVI
1965 1967, str. 8 i d.
29 J. KOROEC, Danilo in danilska kultura, 1964, str. 51, 53, 55 56.
30 . BATOVIC, Neolitsko nalazite Smili, Radovi Inst. Jug. aka. u
Zadru X , 1963, str. 95; isti, Stariji neolit u Dalmaciji, 1966, str. 41 42.
O stratigrafiji u Danilu posebno sam raspravljao u recenziji knjige': J. Ko
roec, Danilo in danilska kultura, Argo 1965 1967, str. 5 i d.
31 S. BATOVIC, Neolitsko nalazite Smili, Radovi Inst. Jug akad u
Zadru X , 1963, str. 123, 124.
'
32 S. S. WEINBERG, Excavations at Prehistoric Elateia, 1959, Hesperia
2, 1962, str. 200 201, 202, T. 68, a, b, c, 2; isti, Solving a Prehistoric
Puzzle, Archaeology 15, 4, 1962, str. 266, si. 7; WACE THOMPSON Prehistoric
Thessaly, Cambridge 1912, si. 76j.
12
C
.--i|
emu se slaem s m iljenjem J. Koroca.33 Oni se vie pribliuju nekim

idolima iz Hacilara, jedino njim a nedostaje ucrtano lice.34
Ipak je udno da pojedini autori ne uzimaju u obzir sline, pa
ni potpuno identine pojave u susjednim kulturnim grupama, premda
su one oite i jasne. Zato u spomenuti takve analogije i ukazati
na sline predmete na irem podruju.
Jedan identian primjerak naao se u V l a k o j j a m i (?)
blizu Trsta u Slovenskom primorju, ali je fragmentaran, odnosno
sauvan je samo srednji dio, pa nije sigurno da predstavlja takav
predmet (T. VII, 1). Koroec ga smatra koninom nogom i pretpo
stavlja da je pripadao kultnoj posudi sa etiri noge. Ujedno ga vezuje
uz danilsku kulturu. Ukraen je udubljivanjem, izgleda, nekim
meandroidnim motivom.353
*Po svemu se ini da je sasvim simetrino
6
izraen, pa teko moe predstavljati nogu kultnih posuda koje su
zbog kosog poloaja recipijenta asimetrino modelirane. Osim toga,
uglavnom, sav neolitski materijal s podruja Slovenskog primorja
u cjelini se podudara s materijalom iz Dalmacije. Meutim, u Dalma
ciji su sasvim izuzetne konine noge posuda, odnosno posude na
koninim nogama. Kako se na tom podruju, uz ostali materijal
danilske kulture, javljaju i kultne posude na etiri noge, nema razloga
da se ne nau i takve keramike likovne predstave. Zato mi se ini
da navedeni predmet moemo s izvjesnom sigurnou ubrojiti meu
iste predstave. Nisam ga spomenuo prije, pri razmatranju danilske
grupe, s obzirom da jo nije sasvim jasno da li se Slovensko pri
morje moe smatrati sastavnim dijelom podruja danilske, odnosno
hvarske grupe, premda po svemu izgleda da e tako biti. Konaan
se zakljuak ne moe donijeti, jer je neolit na podruju Istre veoma
slabo istraen, a i u okolini Trsta stratigrafski podaci su nepoznati
i nejasni. Zbog toga se ne moe ulaziti ni u njihovo ire razmatranje.
Slini predmeti nali su se, dalje, u L i s i i i m a na podruju
Hercegovine. A. Benac ih razmatra kao zdjele (vaze) na valjkastim
ili stoastim nogama, ali dozvoljava i mogunost da su to poklopci
kojima su valjkasti i stoasti produeci sluili kao drci.38 Naalost
u Lisiiima se nisu nali cijeli ili pak primjerci koji bi se mogli
sasvim pouzdano rekonstruirati, ve su naeni posebno recipijenti,
33 J. KOROSEC, Danilo in anilska kultura, 1964, str. 62.

34 J MELLAART, Hacilar: A Neolithic Village Site, Scientific american,
1961, vol. 205, no. 2, si. na str. 96; isti, Earliest Civilizations of the Near
East, London 1965, str. 106, si. 93.
35 J. KOROSEC, Neolit na Krasu in v Slovenskem primorju, Zgodovinski
asopis X IV , Ljubljana 1960, str. 17, T. VIII, 2; F. LEBEN, Stratigrafija in
asovna uvrstitev jamskih najdb na trakem krasu, Arh. vestnik X V III,
1967, str. 65 i ., T. 21, br. 3.
36 A. BENAC, Prethodna istraivanja na neolitskom naselju u Lisiiima,
Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu N. S. (dalje: GZM) IX , 1954, str.
145, T. IV, 8; isti, Neolitsko naselje u Lisiiima kod Konjica, GZM 1955,
str. 60 61, 67, T. I, 8, 17, II, 28 30; isti, Neolitsko naselje u Lisiiima kod
Konjica, Sarajevo 1958, str. 47, 48, T. IX , 5, X , 1, X X V III, 3 5.
13
-a posebno noge, odnosno drci. Benac je pri njihovoj rekonstrukciji

uz valjkaste noge (drke) vezao bikonine zdjele (recipijente), a uz
iljaste odnosno stoaste noge (drke) konine ili poluloptaste zdjele
(recipijente). Kako pokazuju cjelovito sauvani primjerci s identi
nim valjkastim nogama (drkom) u Butmiru, tamo su oni imali
poluloptasti ili konian recipijent ili donji dio,37 pa je sasvim mogue
da se i u Lisiiima uz oba tipa nogu ili ruica moraju vezati konini
recipijenti, odnosno donji uplji dijelovi, to bi se potpuno podudaralo
i s pojavama u Danilu i Smiliu. Prema tome, u Lisiiima se nalaze
dvije varijante ovih predmeta: jedna stoastog (T. VII, 2), a druga
valjkastog punog gornjeg dijela (T. VII, 3) i upljeg koninog ili
poluloptastog donjeg dijela. Benac navodi da su to tipini i esti
proizvodi u Lisiiima. Po tehnici obrade, tehnikama i motivima
ukraavanja, ovaj se oblik predmeta ne razlikuje od druge keramike
u Lisiiima.
S primjercima iz Dalmacije potpuno se vezuje u Lisiiima,
oblikom i veliinom, varijanta s koninim gornjim dijelom. Druga
varijanta iz Lisiia, s valjkastim zavretkom dosad nije zastupljena
u Danilu i Smiliu, ali zato u Hercegovini nema brojnih drugih
varijanata iz Dalmacije. Da li je tim razlikama uzrok teritorijalna
udaljenost, razliita namjena i znaenje, razliito vrijeme postanka,
ili pomalo svi ti elementi? Ili se moe govoriti samo o formalnim
vezama oba podruja, dok su druge pojave razliite?
Poznata je injenica da su Lisiii potpuno vezani uz Mediteran
i Jadran po svojstvima i porijeklu svoje kulture, pa da zajedno s
hvarskom fazom u Dalmaciji ine jedinstvenu kulturnu skupinu.
Prema tome su Lisiii, kao i hvarska faza u cjelini, mlai od danilske faze i grupe.38 Meutim, udno je upravo zato da se u hvarskoj
fazi na podruju Dalmacije nisu nali ovakvi ljevkasti predmeti. To
ne znai da se u toku mlaeg neolita u Dalmaciji jo nee nai, bar
u nekim stupnjevima hvarske faze, jer po svemu izgleda da treba
raunati s vie razvojnih stupnjeva te faze, a mogue je da jo nisu
svi poznati. Osim toga, pokazuje se sve jasnije, da na obalnom pod
ruju treba raunati s brim i bujnijim razvojem kulture nego u
unutranjosti, ovdje konkretno u Lisiiima, odnosno da su tradicije
u unutranjosti mnogo jae nego na obali. Na taj se nain mogu
razjasniti brojne pojave. Na podruju Hercegovine prije hvarske
faze bila je rairena danilska faza, pa je sasvim razumljivo da su se
pojedini elementi danilske faze zadrali i preli u hvarsku fazu u
Lisiiima. Nisu se zadrali samo ovi ljevkasti predmeti, ve i brojni
drugi elementi u Lisiiima vezuju se uz danilsku grupu i fazu, kao
37 F. FIALA M. HOERNES, Die neolithische Station von Butmir bei
Sarajevo in Bosnien, Wien 1898, str. 34, si. 41. (dalje: Butmir II).
38 Usp. A. BENAC, Neolitsko naselje u Lisiiima kod Konjica, 1958;
isti, Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu,
1964, str. 84 i d.; isti, Studien. . . , 1962, str. 83 i d.
*
14
motivi girlandi, snopovi cik-cak crta, meandarski motivi, spiraloidni

motivi, trokuti, rombovi i dr., zatim kuglaste posude, ovalne posude,
bikom^ne ae, poluloptaste i bikonine zdjele itd., inkrustacija i
si.39 Meutim, osim ljevkastih predmeta, posuda na etiri noge, fine
.slikane keramike i nekih drugih elemenata, mnogi elementi vezuju
takoer danilsku s hvarskom fazom i u Dalmaciji, pa se danas jasno
moe pratiti razvoj i postanak hvarske iz danilske faze. Osobito je
usko vezan IV stupanj danilske faze iz Smilia s hvarskom fazom
i on sadri gotovo sve pojave iz Lisiia,40 preteno evoluirane i degeneniranc elemente danilske faze srednjeg neolita, pa se moe sa si
gurnou tvrditi za zadnji stupanj u Smiliu, da je ako ne istovre
men s hvarskom fazom u Lisiiima, onda da se vremenski i kulturno
dodirivao s njima. Zato je, ini mi se, sasvim razumljiva pojava istih
predmeta u Lisiiima kao u danilskoj grupi, i bez sumnje je njihov
postanak u Lisiiima vezan uz danilsku grupu.
Takav razvoj Lisiia potvruju i pojave u Butmiru i butmirskoj
grupi, koje su vie vezane uz srednji nego uz mlai neolit u Dalma
ciji (kako je poznato i to emo jo spomenuti), to je jasan dokaz
veoma jakih tradicija i mnogo jae radijacije danilske faze.
Drugo je pitanje znaenje i namjena ovih predmeta u Lisii
ima. Kod njih nije sasvim jasno, kao kod nekih primjeraka iz Smil
ia, da predstavljaju likovne predstave, odnosno plastine izraevine.
Oni su u Lisiiima mogli sluiti kao posude, a moda i kao poklopci.
Isto tako mogli su se isti oblici predmeta na razliitim podrujima
upotrebljavati i proizvoditi u razliite svrhe, ali zato nema jasnih
dokaza. Veliina i oblici, pa i ukras ostalih posuda redovno nisu u
skladu s tim predmetima kao navodnim poklopcima. Osim toga,
takvi ljevkasti predmeti u Lisiiima, kao i u Dalmaciji, uvijek su
uglavnom jednakih dimenzija, kao i oblika, to im negira namjenu
jedinstvenog poklopca, jer se druge vrste poklopaca nisu nale.
Zbog svega toga sklon sam da i ove predmete u Hercegovini
shvatim prvenstveno kao simboline stilizirane predstave, a ne kao
posude ili poklopce, odnosno da pretpostavim^ da su imali ne samo
identian oblik nego i slinu namjenu i znaenje kao u danilskoj
kulturi jer im je i kulturna osnovica u cjelini zajednika.
Raznim varijantama slinih i identinih predmeta mnogo je blii
danilskoj kulturi B u t m i r kod Sarajeva. Takvi su proizvodi u
Butmiru dosta esti i predstavljaju jednu od bitnih i tipinih pojava.
Meu njima se mogu uoiti tri varijante: jedna zavrava stiliziranom
ivotinjskom glavom (T. VIII, 1 3), druga ima zaravnjen vrh (T.
VIII, 4, 5, 7; IX, 1,2), a trea zaobljen ili zailjen vrh (T. VIII, 6; IX,
3). Prve dvije varijante imaju uvijek puni gornji dio, dok zadnja
39 A BENAC, Neolitsko naselje u Lisiiima, 1958, T. IX , 1 6, 9, 11,
13, 14; X , 2, 3, 11, 13; X I, 1, 3, 4, 5; XII, 1; XIII, 1 i dr.
40 . BATOVlC, Stariji neolit u Dalmaciji, 1966, str. 42; isti, Neolitsko
nalazite Smili, Radovi Inst. Jug. akad. u Zadru X, 1963, str. 95.
15
varijanta uz primjerke s punim vrhom sadri i primjerke koji su do

vrha uplji, pa predmeti u cjelini dobivaju Ijevkast ili konian oblik,
slino kao nekoliko primjeraka u Smiliu. Radimsky i Hoernes
kau da su gornji puni dijelovi dugi do 9 cm,41 to potpuno odgovara
istim predmetima u danilskoj kulturi.
Varijanta sa ivotinjskom glavom na vrhu posebno je intere
santna (T. VIII, 1 3), jer se potpuno jednak primjerak naao u
Smiliu, pa nema sumnje da se, uz ostale pojave, moraju dovesti
u vezu. U Butmiru ih ima vei broj. Nisu cjelovito sauvani. Redovno
se nalaze gornji puni dijelovi s poetkom donjeg upljeg koninog
ili poluloptatog dijela, to se potpuno podudara s ovima u danilskoj
kulturi. W. Raimsky i M. Hoernes ih nazivaju ruicama posuda.42
Svi na vrhu imaju tri u obliku trokuta razmjetena konina izboenja,
dva jednaka simetrino poloena i jedno neto due koji zajedno
pruaju uvjerljiv dojam predstave ivotinjske glave, odnosno due
izboenje oznauje njuku, a ostala dva ui ili oi. Nemaju drugih
znakova ni ukrasa. Jedan primjerak ima neto drukije stiliziranu
glavu, ali se potpuno vezuje uz prethodne. Meutim, on se odvaja od
ostalih vie po tome, to mu je konino tijelo torirano.43 Ulomaka
ili cijelih predmeta s tako tordiranim gornjim dijelom naen je u
Butmiru vei broj. Meutim, cijeli primjerci zavravaju aravnjeno
ili zaobljeno, bez prikaza glave i pripadaju drugoj i treoj varijanti.41
Jedino je mogue da su neki ulomci kojima nije sauvan vrh prvotno
zavravali prikazom glave. U Smiliu (T. V, 1) se nalazi jedan takav
primjerak s tordiranim gornjim dijelom, samo zavrava zaobljeno,
a na rubu vrha ima dva suprotno postavljena iljasta produetka,
to bi se moda moglo shvatiti kao krajnje stilizirana glava (zmija ?),
pa bi se mogao, jednako kao i isti nain tordiranja, dovesti u vezu
s primjerkom iz Butmira, iako je glava na butmirskoj realnija.
Benac4* i J. Koroec tordirane primjerke smatraju nogama posuda
koje su, po potonjem autoru, pripadale posudama s tri ili etiri noge.48
Raimsky, Fiala i Hoernes nazivaju i te varijante ruicama.47
Mogue je da je isti oblik i namjenu imao i jedan ulomak s
dosta realno prikazanom ivotinjskom glavom na vrhu,48 kao i drugi
primjerak komu je vrh uoblien poput prstima trokutasto stili41
W. RADIMSKY M. HOERNES, Die neolithische Station von Butmir
bei Sarajevo in Bosnien, Wien 1895, str. 19. (dalje: Butmir I).
4 Isto, str. 19, T. IV, 19. Brojni primjerci nisu objavljeni, kao npr.
mv. br. 8903, 8888, 8889, 8905, 8906, 10424, a mnogi nisu ni inventirani.
Svi se uvaju u prahist. zbirci Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
43 Nije objavljen ni inventiran, u Zem. muzeju u Sarajevu.
44 Butmir I, str. 19, si. 37, T. III, 14, 15; Butmir II, str. 33, si. 36, 37;
zatim mv. br. 8757, 8891, 8897, 8904, 8928, 8929, 10425, 15048
40 A. BENAC, Studije o kamenom. . . , 1964, str. 57; isti, tudien . . . , 1962,
S li
00.
!!
KOROEC, Butmirska keramika, Zgodovinski asopis, 1947, str. 128.
47 Butmir I, str. 19, T. I; II, str. 33.
48 Butmir II, str. 33, T. V, 7.
16
zirane glave,1J odnosno glave su na oba ta predmeta dosta slino mo

delirane. Potpuno identinih primjeraka nije se nalo ni u Danilu
ni u Smiliu.
D ru ga varijan ta, k o jo j je vrh zaravnjen, ea je od p rve. Ona
je p red sta v ljen a s n ek olik o p otp u n o sauvanih p rim jerak a.4
50 Iz n jih
9
je ja sn o v id ljiv o da im aju u p lju poluloptastu, odnosno k on in u o s
n ovu , ili p otp u n o jed n a k d on ji dio kao takvi p redm eti u dan ilskoj
gru pi. P rem a sauvanim d on jim d ijelovim a, k o jih im a dosta, izgleda
da su i svi dru gi p rim jerci u B utm iru im ali jednaku osnovu.515
2Uz to
je sau van o dosta vraka po kojim a se m ogu u oiti svojstva o v e
v a rija n te.>" G orn ji, puni dio na nekim je p rim jercim a valjkast, a
n eki se prem a vrh u postepeno proiruju, odnosno po duini su udu
b lje n i p op u t kalem a (T. VIII, 7; IX , 1). Neki se prem a vrh u suzuju
u o b lik u k rn jeg stoca, a p ojed in i su m alo proireni sam o na vrh u
(T. IX , 2). V ein a prim jeraka ima potpuno zaravnjen vrh, a n ek olik o
n jih im a na vrhu m alo konkavno udu bljen je (T. VIII, 4, 5),53 p op u t
u d u b ljen ja na vrh u cilin drin e glave pojedin ih ljudskih figu ra iz
S m ilia (T. X III, 5). V eina tih predm eta je bez ukrasa, dok j e
nekim a g orn ji dio, kao to je spom enuto, tordiran. O b ja vljen i p ri
m je ra k im a visinu 15 cm, a p rom jer 22,7 cm .54
Fiala i Iloernes cijele prim jerke, kao i d on je d ijelov e ov ih
predm eta nazivaju poklopcim a,55* a samo gorn je d ijelove ili ulom ke,
ruicam a posuda.50 A. Benac, usporeuju i identine predm ete iz
L isiia s ovim a u Butm iru, prihvaa m iljen je Fiale i Hoernesa,
da su cije li p rim jerci sluili kao poklopci,57 dok ostale, kao i sline
p rim jerk e iz istone Bosne, smatra nogama.58 Jednako ih tako tum ai
i K oroec, s time to dri da su posude im ale vie takvih nogu.596
0
M eutim , sasvim je jasno da ih se ne m oe odvajati i da ih treba
prom atrati zajedno, odnosno kao isti tip predm eta. Na drugom
m jestu Benac sve ove predm ete iz Butmira, kao i iz istone Bosne,,
sm atra posudama, a iljaste zavretke nogama.00
49 Butm ir I, str. 19, si. 38.
50 B utm ir II, str. 33, si. 41; zatim inv. br. 15258 i r. u Zem . m uzeju u
Sarajevu.
51 Isto, str. 33, si. 42; pa brojni neobjavljeni primjerci.
52 Butm ir I, str. 19, T. III, 14, 15; II, str. 33, si. 36, 37; pa niz ne
objavljenih primjeraka u Zem . muzeju u Sarajevu, kao inv. br. 8757, 8893,
8902, 8928, 15258, a ima i niz neinventiranih.
53 Butm ir II, str. 33, si. 36, 37; zatim inv. br. 8757 u Zem . m uzeju.
54 Isto, str. 33. Na crteu je prom jer 9 cm, a visina takoer m anja od
oznaene. Vjerojatno se radi o greki.
55 Isto, str. 33.
5 Isto; Butm ir I, str. 19.
57 A . B E N A C , Neolitsko naselje u Lisiiima, G Z M X , 1955, str. 67.
58 A . B E N A C , Studije o k a m e n o m ..., 1964, str. 57; isti, S tu d ien . . . , 1962
str. 55.
59 J. K O R O E C , Butmirska keramika, Zgod. asopis, 1947, str. 128, 130.
60 A . B E N A C , Neolitski telovi u sjeveroistonoj Bosni i neki problem i
bosanskog neolita, G Z M 1960 61, str. 61.
17
Trea varijanta s punim iljastim ili zaobljenim vrhom takoer

je esta (T. VIII, 6). Meusobno se vrto malo razlikuju, bilo da se
gornji dijelovi pojedinih primjeraka vie pribliuju valjku, iljku
ili su pravi stoac. Meu njima nema potpuno cijelih komada, ali
su neki pretenim dijelom sauvani, kao cijeli gornji dijelovi s
veim ili manjim dijelom donje uplje osnove, pa im je rekonstruk
cija uglavnom sigurna i po niem se ne razlikuju od prethodnih.
Veina je neukraena, a nekima su, kao i kod prethodne dvije
varijante, gornji dijelovi tordirani.01
Ova varijanta, jednako kao i prva, ima potpune analogije u
danilskoj grupi, kao to smo ih vidjeli u Lisiiima, a identini se
nalaze i u istonoj Bosni.
.
Uz takve pune iljaste ili konine zavretke, u Butmiru se nalo
vie slinih keramikih koninih vraka, koji su potpuno uplji. Sam
vrh im je takoer zailjen (kao T. IX, 3) ili zaobljen, a na pojedi
nim primjercima malo zaravnjen ili minimalno udubljen. Svi su
veoma grubo izraeni, glina im je mijeana s mnogo krupnih ka
menia, nikada nisu ukraeni. U tome je bitna razlika izmeu ovih
i svih prethodnih koji su daleko bolje i finije obraeni. Za takve
uplje konine vrkove Radimsky i Hoernes pretpostavljaju da su
noge posuda koje su imale tri takve noge,62 to preuzima i J.
Koroec ^
U Butmiru su se nale dvije minijaturne cijele posude koninog oblika s jednom ili dvije uice ispod ruba otvora, koje potpuno
podsjeaju na prethodne uplje vrkove (T. IX, 4). Posude takva
oblika i normalne veliine nisu se u Butmiru dosad identificirale.
Kako smo naveli, pojedini autori, koji se dotiu ovih predmeta
iz Butmira, nazivaju ih poklopcima, ruicama ili nogama posuda,
pa im prema tome odreuju i namjenu. Dalje od toga otiao je
jedino Koroec, koji spomenute konine minijaturne posude ubraja
meu posude kultnog znaaja i povezuje ih uz plastiku. Meutim,
ne moemo se time zadovoljiti.
. . _ , .
Izgleda mi sasvim oito da su svi navedem predmeti iz Butmira
tipoloki i namjenom meusobno vezani, bez obzira na manje
razlike. Imaju uglavnom jednak oblik. Sitne razlike u tom smislu
ne mogu biti znaajne. Nema nikakvog opravdanja pojedine cijele
prim jerke ovih predmeta smatrati poklopcima, a ulomke istih takvih
predmeta ruicama ili nogama posuda. Svi oni imaju uglavnom
jednaku veliinu, identian oblik, jednaku tehniku obrade i iden
tian ukras. Zato ih moramo jednako i razmatrati, odnosno traiti
objavljeni. Usp. inv. br. 8891, 8929, 15048, 15889, pa vie neinventiranih u Zera. muzeju u Sarajevu.
,
. .
.
7
62 Butmir I, str. 17, si. 29; pa vie neobjavljenih primjeraka u Zem.
muzeju
3
84
83
86
u Sarajevu.
_
,
.
ior
J. KOROEC, Butmirska keramika, Zgod. asopis, 1947, str. i/o .
Butmir II, str. 31, T. VI, 5, 8.
.
.
J. KOROEC, Butmirska keramika, Zgod, asopis, 1947, str. ui.
Isto.
18
I
jednolinu namjenu. Jedino neki primjerci zavravaju ivotinjskom

g avom, odnosno likovnom predstavom, a drugi su bez toga, isto
kao u danilskoj kulturi, odnosno razlikuju se samo po modeliranju
vrha. ini mi se, jedino, da treba posebno razmatrati potpuno uplje
primjerke i minijaturne posudice. Svi ovi predmeti manjih su di
menzija, visine do oko petnaestak i promjera osnove do dvadesetak
centimetara, po emu se takoer potpuno podudaraju s danilskom
grupom. Rjee su ukraeni, i to jedino tordiranjem ili brazdanjem,
ali se i taj ukras javlja na svim varijantama.
Razlike u odnosu na danilsku skupinu nisu bitne. Po obliku se
razlikuju u varijanti sa zaravnjenim vrhom, koja se javlja u Butmiru, a u danilskoj grupi je nema. Znaajna razlika: tehnike i mo
tivi ukraavanja u Dalmaciji su raznovrsni, bogati i javljaju se na
veini primjeraka, dok se u Butmiru nalazi samo jedan motiv i
tehnika, a i to na manjem broju primjeraka. Izuzetak je jedan pri
mjerak u Muzeju grada Sarajeva kojemu je uplja osnova ukraena
mreastim urezanim motivom, a sauvani ulomak valjkastog vrha
vodoravnim crtama, po emu je sasvim jednak primjercima danilske kulture. Uz to su i varijante oblikovanja vraka u Dalmaciji
mnogo brojnije i bogatije. U Smiliu se naao primjerak zavren
ljudskom glavom, kakvi se takoer ne javljaju u Butmiru. To ne
mora znaiti da ih tamo nije bilo; s obzirom na uske veze Butmira
i danilske kulture, mogue je da su neke glave ljudskih figura na
ene bez tijela iz Butmira imale koninu osnovu ovakvih predmeta,
odnosno da sve nisu morale imati realno prikazano tijelo.
Ostaje nam ipak pitanje emu su sve mogli sluiti takvi pred
meti iz Butmira? ini se da se, osim potpuno upljih primjeraka ili
minijaturnih posudica, za druge ne moe nikako dokazati da su
sluili kao noge ili dna posuda. Na primjercima koji zavravaju
likovnim prikazom to je sasvim jasno. Za druge je to manje. Me
utim, posude s ovakvim nogama nisu se nale, niti se mogu po
uzdano rekonstruirati, osim, ako bi se shvatilo da su, dosad nazvani
poklopci, odnosno takvi cjelovito sauvani primjerci sa zaravnjenim
vrhom mogli posluiti kao posude. To bi onda bile posude s jednom
nogom. Naveli smo da se za ovakve predmete u Lisiiima pretpo
stavlja da su sluili i kao posude. Vidjet emo takoer da se iden
tini proizvodi u vinanskoj kulturi istone Bosne razmatraju jedi
no kao posude sa iljastom nogom, to se moe samo djelomino
prihvatiti. Ali, ako smo ustanovili da su svi oni tipoloki identini,
najvjerojatnije je da im je i namjena jednaka, pa je mogue, s
obzirom na primjerke s likovnim predstavama, da se nisu upotre
bljavali kao posude, to je potpuno jasno u Dalmaciji. U Butmiru
su se, istina, nale posude s vie nogu sline predmetima koje ra
zmatramo, i to izgleda mi vie vrsta, tj. posude s ravno polo
enim recipijentom07 i posude s koso poloenim recipijentom, bez
87 Butmir II, T. VII, 7
19
sumnje na etiri noge, kakve su tipine u danilskoj kulturi, a pozna

te su i u Kaknju u blizini Butmira. U Butmiru posljednja vrsta nije
cjelovita, ali brojne noge govore u tom smislu.68. Naime, sve su noge
tih posuda asimetrino modelirane, nasuprot ovim predmetima, pa
nikako ne mogu imati istu namjenu. Zato mislim da ove predmete
ne bi trebalo smatrati dijelovima posuda.
Slino je i s namjenom kao ruice posuda. To je mogue, ali
nema uvjerljivih dokaza. U Butmiru se nije nala ni rekonstruirala
nijedna posuda s takvim ruicama. Vidjeli smo da svi cijeli pri
mjerci, ili komadi na kojima je vie ili manje sauvan uplji dio,
imaju puni valjkasti ili stoasti dio uvijek na tjemenu, to jasno
dokazuje da su to ili pojedinane noge, ili vrci, kojima je uplji
dio osnova. Rekli smo da teko mogu biti noge. U drugim kulturnim
grupama takoer se ne nalaze takove ruice.
Z ato je n a jv je ro ja tn ije da su to u Butm iru predm eti sa u p ljom
osn ovom i g o r n jim p u n im dijelom . M oda su se u potrebljavali kao
p ok lop ci posuda? ini se da je i to teko dokazati zbog n jih ove
priblin o jed n olin e veliine, a i zbog jednolin e obrade, osobito
nedostatka ukrasa, nasuprot bogato dekoriranoj drugoj keram ici.
Teko je utvrditi odreene tipove posuda uz ovakve poklopce. Ipak
treba dopustiti m ogunost da su se bar neki od tih predm eta u po
trebljavali kao poklopci.
S obzirom na jake veze danilske i butmirske kulturne skupine,
na to em o se jo osvrnuti, pa oito meusobnu direktnu vezu i
ovih predm eta na oba podruja, sklon sam vjerovati da su, ako ne
svi, makar neki ovakvi predm eti iz Butm ira imali isto znaenje,
odnosno nam jenu kao i u danilskoj kulturi. Prem a tome, n a jv je ro
ja tn ije se radi o n jihovu sim bolinom znaenju i u Butmiru.
Potpuno uplji konini prim jerci k oji se, kako po obliku tako
i po nedostatku ukrasa, pa veom a gruboj tehnici obrade, odvajaju
od ostalih prim jeraka, m islim da bi se m ogli shvatiti kao konine
posude (T. IX , 3), kakve su se potpuno identine nale u istonoj
Bosni. T o u Butm iru potvruju i cijele m inijaturne posude istog
k on in og oblika s ruicam a (T. IX , 4).
U ostalim nalazitima butm irske kulturne grupe identini pred
m eti ili nedostaju ili su vrlo rijetki, osim u Obrima, to je dosta
udno. U zrok tom e dijelom se m ora traiti u slaboj istraenosti,
osim N eba i Obra, pa i zbog toga to sav m aterijal n ije objavljen.
O sim toga, neka nalazita, osobito ona u dolini rijeke Bile, dosta
su sjev ern ije sm jetena i udaljena od Butmira, izvan glavne saob ra a jn ice dolin om Bosne i dosta dalje od najblie .veze rijekama
N eretva Bosna nego je to Butmir, a tim pravcem se bez sumnje
o d v ija o glavni saobraaj izm eu D alm acije i srednje Bosne. Izvjesne
n ejedn akosti vjeroja tn o e trebati traiti i u vrem enskim razlikama
izm eu p ojed in ih lokaliteta.
isto, T. V, 14; Butm ir I, T. IV, 18; pa niz neobjavljenih u Zem.
m uzeju u Sarajevu, kao inv. br. 8900, 15045, 15046 i dr.
20
Ipak su se u N e b u u dolini rijeke Bile nale dvije stilizirane

ivotinjske glave/19 sasvim sline kao gornji dijelovi ovih ljevkastih
predmeta, kakve smo vidjeli i u Butmiru i u danilskoj kulturi,
samo su one u Nebu fragmentarne, pa nije sasvim sigurno da pred
stavljaju takve predmete (T. IX, 5). Isto tako u Nebu se nalaze
valjkaste pune noge, na dnu proirene, kao i konini uplji dijelovi,6
70
9
koje najvjerojatnije predstavljaju noge posuda. Bez obzira na to,
ovdje se radi bar o stilskim i formalnim analogijama. Karakteri
stino je da u Nebu nema koninih ili iljastih punih nogu.
Na istom podruju srednje Bosne, na obali rijeke Bile intere
santno su nalazite M u j e v i n e kod Alihoda. Tamo se naao
cjelovit konian puni gornji dio identinog predmeta koji zavrava
s potpuno jednakom stiliziranom ivotinjskom glavom (T. IX, 6),
kao takvi proizvodi u Butmiru. Benac ga naziva cilindrinom no
gom i pretpostavlja da prikazuje psa.71 Oito je, kao to smo ve
rekli, da takvi predmeti ne mogu predstavljati noge posuda, ve i
ovaj primjerak moramo razmatrati kao i spomenute iz Butmira.
Ovdje je, uz to, zastupljen i primjerak slinog valjkastog predmeta
s malim udubljenjem na zaravnjenom kraju, kojeg Benac takoer
naziva nogom,72 ali bi i on mogao pripadati istoj skupini. U Mujevinama se nalaze i konini uplji dijelovi, nazvani posudama,'3 koji
se tipoloki podudaraju s ovim predmetima.
Benac Mujevine ubraja meu posebna neolitska nalazita u
Bosni, koja se ne mogu uvrstiti meu poznate kulturne grupe.
Odnosno, Benac smatra da se to nalazite odvaja od ostalih grupa
po svom materijalu, pa da je njegova kultura suvremena mlaoj
linearnoj keramici, vinansko-tordokoj fazi i kakanjskoj grupi.
Benac pretpostavlja da se u Mujevinama radi o jednom starijem
valu nosilaca trakaste keramike, a kasnije da su naili nosioci butmirske kulture, premda su, po Bencu, isti nosioci inili osnovnu
bazu i butmirske kulture. Odnosno, da porijeklo trakastog ukrasa
treba traiti u okviru mlae linearne keramike. Po tome se u isto
vrijeme u srednjoj Bosni nalaze dvije kulturne grupe.74
Mislim da se teko moe opravdati takvo tumaenje. U Muje
vinama je sakupljeno veoma malo materijala, pa se teko mogu
69 A BENAC, Prehistorijsko naselje Nebo i problem butmirske kulture,
Ljubljana 1952, str. 74, T. X, 8; isti, Neolitsko naselje u dolini Bile, GZM
1953, str. 249, T. VI, 4.
, ^
.
70 A. BENAC, Istraivanja prehistonjskih nalazita u dolini Bile, GZM
1949 1950, str. 35, T. XI, 7, 10; isti,
Prehistorijsko naselje Nebo i problem
butmirske kulture, 1952, str. 5960, T. XII, 6, 7; isti, Neolitsko naselje u
dolini Bile, GZM 1953, str. 253, T. VIII, 7, 9.
71 A. BENAC, GZM 1949 1950, str. 11, T. II, 11; Butmir I, T. IV, 19.
72 A. BENAC, GZM 1949 1950, str. 11, T. II, 10.
73 Isto, str. 11, T. II, 8.
74 Isto, str. 11 12; A. BENAC, Odnosi Bosne sa srednjom Evropom u
neolitskom dobu, GZM XVIII, 1963, str. 33; isti, Studije o kam enom ...,
1964, str. 53 54, 58 59; isti, Studien. . . , 1962, str. 52, 56 57.
21
Scanned by (JambJcanner
sagledati cjelovita svojstva kulture na tom m jestu. Zato je ra

zumljivo da se tu nisu ni nali svi osnovni elem enti neolitskih
kulturnih grupa i faza koje su se razvijale u srednjoj Bosni, bilo
kakanjske ili butmirske. Meutim, to ne m ora biti razlog da se
Mujevine izdvoje iz opeg razvoja kulture toga podru ja i shvati
kao neto posebno, jer mi se ini da se to ne m oe opravdati. Na
suprot tome, izgleda mi da se i po maloj koliini m aterijala k oji se
naao, osobito po keramici, moe dosta jasno uoiti da M ujevine
sadre u cjelini elemente butmirske kulturne grupe i da ih se ne
samo geografski ve i kulturno moe ubrojiti meu nalazita te
grupe. A, kako smo naveli, i sam Benac smatra da su isti nosioci i
butmirske kulture kao i Mujevina. Na kraju, ni u Nebu se nisu
nala sva bitna svojstva iz Butmira, odnosno pojedina i cjelov itije
istraena nalazita imaju posebnosti i lokalna obiljeja.
Osim spomenutih predmeta iz Mujevina, koji im aju potpune
analogije u Butmiru, tamo je najbrojnije zastupljena keramika
ukraena vrpastim motivima ispunjenim ubodima, to je i u bu tmirskoj kulturi bitan elemenat i javlja se u potpuno jednakoj
tehnici i s istim motivima, bilo cik-cak ili sline vrpce,75 kom bina
cija urezanih motiva, pa i identinih motiva trokuta s motivima
ispunjenim ubodima,76 a izgleda i spiralni motiv s ubodim a ispu
njenim meuprostorima.77 Jednako se u butmirskoj grupi nalaze i
iste cilindrine noge.'8 Prema tome, zapravo, sva objavljena kera
mika iz Mujevina nalazi pune i najpotpunije analogije u butm ir
skoj grupi, osobito u Butmiru. Zato ne vidim tekoa da se i to
nalazite razmatra kao dio te grupe.
Istina, pojedini elementi iz Mujevina, kao m otiv vrpci ispu
njenih ubodima u jednakom obliku javljaju se i u posavskoj (sremsko-slavonskoj) grupi u Bosni, to je normalno zbog veze te i
butmirske kulturne grupe.79
Na poloaju Gornje polje u O b r i m a , nalazitu butmirske
kulture, koje se upravo istrauje,80 dosta su este dvije varijante
istih predmeta iz Butmira: valjkaste sa zaravnjenim i konine sa
zailjenim ili zaobljenim vrhom od fine keramike, a meu njim a
se nalo i nekoliko primjeraka varijante koja zavrava ivotinjskom
V
Z RA B?nNACJ GZ? f- 149^ 1?50- 7- IT>
^ isti- GZM 1953, T. IX, 10,
k u n t7 ? i w
m V v 7Pr| hlSt0nJr k ^ S! lje Neb0 1 problem butmirske
kulturo, 1952, T III, 6, V, 7, Butmir I, T. V, 11 13, VII, 1 7 16* T DRAHT
CEVIC, Nalazite iz neolitikog doba u Kraljevinama kod Novog Sehera

G Z M !X , 1897 str. 164, s i , 13; C. TRUHELKA, Kulturne prilike Bosne i Her-
cegovme u doba prehistoncko, G ZM X X V I, 1914 S1 16 T IIT fi
76 Butmir I, T. VI. 2, 7; C. TRUHELKA, sp. dj. T III 3 5 10- A r f
NAC. G ZM 1949 1950, T. II. 4.
* b 10 A ' B E
H Butmir I, T, V. 2; II, T. X II. 3; A . BENAC, G Z M 1949 1950 T II 3
78 A . BENAC, G ZM 1949 1950, T. II, 6, 7.
bU
U d
79 A . BENAC, Studije o kam enom . . . , 1964, str. 54.
80 A. BENAC, Arheoloki pregled 7, 1965, str. 12 13- isti Kulturna
lstonja Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1966, str. 45 i d.
22
glavom. Pojedini prim jerci ukraeni su tordiranim ili vretenastim

motivom. Jedan primjerak, koji se naao pri dnu kulturnog sloja,
ukraen je udubljenim motivima trokuta, jednako kao u danilskoj
grupi. S njima se takoer nalaze konine noge grube keramike, kao
u Butmiru ili vrlo esto u vinanskoj kulturi istone Bosne.
U Obrima se javljaju primjerci s dosta jasno formiranom, iako
stiliziranom ivotinjskom glavom, zatim primjerci s jae stilizira
nom glavom koja se nasluuje samo po trima izboenjima na vrhu.
Pojedini komadi imaju jedino zaobljen vrh i neznatno izvuenu i
suenu jednu stranu, a do toga dva udubljenja, u kojima se moe
naslutiti nos i one duplje. Jedan je primjerak zaravnjen na vrhu,
dok je sa strane malo suen i izvuen, pa takoer podsjea na
ivotinjsku glavu. Takva krajnja stilizacija i razliito tretiranje
pojedinih primjeraka iz Obra oito ukazuje da su i ostali na vrhu
iskljuivo i jednolino zaobljeni ili zaravnjeni primjerci imali isti
smisao i znaenje, iako to formalno nije vidljivo.
U Obrima su ustanovljene tri faze u razvoju butmirske kulture
od kojih, po miljenju Benca, Butmir pripada srednjoj fazi, dok se
starija faza dodiruje kakanjske, a mlaa faza hvarsko-lisiike
skupine.81
Spomenuti predmeti noge u Obrima nalaze se redovno u
gornjoj polovini kulturnog sloja, ili preteno u mlaoj fazi, u kojoj
su brojni hvarsko-lisiiki elementi i import. Osim toga grube noge
prevladavaju pri vrhu ili na kraju mlae faze. U donjoj polovini
kulturnog sloja u Obrima, ili u starijoj i preteno srednjoj fazi
nalaze se iskljuivo sline valjkaste, ali na dnu proirene noge koje
nose poluloptaste ili bikonine zdjele. S njima se javljaju dosta
znatni elementi pa i importirani primjerci, osobito posude sa spi
ralnim ukrasom iz danilske kulture. U donjoj polovini kulturnog
sloja u Obrima nalaze se takoer ovakvi predmeti sa ivotinjskom
glavom na vrhu ili bez nje, iako nisu esti, uporedo i zajedno s
importom iz danilske kulture ili s imitacijama oblika te kulture
(kao posude sa spiralnim ukrasom, posude sa etiri noge i dr.). Pre
ma tome jednaki predmeti javljaju se kroz sve slojeve butmirske
kulture u Obrima.82
Najranija faza butmirske kulture u Obrima po svojstvima ma
terijala vezuje se sa etvrtim stupnjem ili s najmlaim dijelom
danilske kulture u Smiliu.
Takvo stanje u Obrima u mnogome razjanjava odnose but
mirske kulture s Dalmacijom, iako ne prua sasvim jednostavno
rieenie Oito je da su predmeti o kojima se govori, u Obrima
svakako preteno mlai od danilske faze u Dalmaciji. Osim toga
81 Isto
.
,
,, .
82 Materijal iz Obra nije jo objavljen. Njegovo poznavanje zahvaljujem
prof. A. Benca koji mi je omoguio uee u iskapanju toga nalazita.
23
~J
to nas navodi na zakljuak da su takvi predm eti preli iz danilske

faze preko Lisiia u srednju Bosnu.
Prem a tom e i odgovarajui p rim jerci iz Butm ira m oraju se
datirati jednako kao u Obrima.
Identini predm eti fine i grube fakture nali su se i u nala
zitima u sjevernoj Bosni, pokraj rijek e Save, kao u D o n j e m
K l a k a r u i na lokalitetu K u l i t e u K ru kovom p olju kod
Bosanskog Samca, koje je nedavno iskapao B. Beli. B eli je u
K ulitu ustanovio dva sloja, stariji vinanske i m lai posavskolenelske grupe.83 A. Benac to p od ru je obuhvaa posavskom kul
turnom grupom koja je sastavni dio srem sko-slavonske skupine.84
P o cjelokupnom novosakupljenom m aterijalu s tih nalazita u M u
zeju u D oboju dobiva se utisak da se ov d je radi ipak o nalazitima
jako vezanima uz butmirsku skupinu i da su ta nalazita njen
sastavni dio. Ta se nalazita po degeneriranim klasinim butm irskim
elementima gotovo u potpunosti slau s treom fazom u Obrima,
a kulturno i teritorijalno vezuju se s vinanskom i srem sko-slavonskom skupinom.
Interesantno je da se na podruju sjeverne Bosne jednake
grube posude sa iljastim nogama nastavljaju, zajednom s m nogim
drugim kasnobutmirskim elementima, kasnije u ranoeneolitskoj lasinjskoj kulturi, kao u najniem sloju na gradinskom naselju V i s
kod D obo ja.858
6
S obzirom na porijeklo butm irske kulture naveo bih samo
m iljenje A. Benca i J. Koroca, je r su oni dali n a jcjelov itija tu
maenja. A. Benac smatra da su osnovnu bazu stvaranja te kulture
inili nosioci trakaste keramike ili nosioci linearne i bockane kera
mike srednje Evrope, a da su kod njenog form iranja uestvovali i
neki elementi s podruja m oldavsko-ukrajinskog kom pleksa. U tom
smislu on odreuje odnose butmirske prema danilskoj kulturi. On
je uvjeren da osnovne a i jedine veze danilske i butm irske kulture
predstavlja spiralni ukras koji ima zajedniki izvor u Podunavlju,
odnosno u srednjoevropskoj linearnoj keram ici.80 Po tom e je b u tmirska grupa nastala u vrijem e kasne faze linearne keram ike i bila
paralelna sa starijom i srednjom fazom bockane keram ike.87 Zato
Benac, kao i drugi autori, datira butm irsku grupu u m lai neolit,
83 B. BELI, Kulite, Krukovo polje, Bosanski Samac, Arh. pregled 7
1965, str. 12.
84 A. BENAC, Studije o kamenom..., 1964, str. 3943; isti, Kulturna

istorija Bosne i Hercegovine, 1966, str. 5556.
85 Iskapao B. Beli, neobjavljeno. Materijal se nalazi u muzeju u Do
boju. Uvid mi je omoguio ljubazno autor.
86 A. BENAC, Studije o kamenom..., 1964, str. 5356, 80, 81; isti, Studien..., 1962, str. 3741, 78, 79; isti, Odnosi Bosne sa srednjom Evropom u
neolitskom dobu, GZM XVIII, 1963, str. 33; isti, Prilozi za prouavanje
neolita u dolini rijeke Bosne, GZM XX, 1965, str. 267; isti, Kulturna istorija
Bosne i Hercegovine, 1966, str. 54, 55, 65
87 A. BENAC, GZM XVIII, 1963, str. 34
24
tj. kasnije od kakanjske i danilske grupe, a uporedo s hvarskolisiikom i vinansko-plonikom fazom u Vini.88
Koroec ima drugaije miljenje. On, s pravom, navodi velike
slinosti izmeu Butmira i Danila, pa smatra da se danilska skupina
irila u srednju Bosnu i posluila kao jedna od osnova za stvaranje
butmirske kulture, jer je, po njemu, danilska starija od te kulture
koje su se vremenski i teritorijalno dodirivale.89 Meutim, i on se
ograniio na manji dio srodnih i identinih elemenata u obim kul
turama, odnosno mnogo manji nego to stvarno postoji. Koroec
smatra da je butmirska primila iz danilske kulture spiralne i meandarske motive, crveno bojanje i inkrustaciju, kuglaste amfore s
cilindrinim donjim dijelom i dr. Posebno naglaava da u butmirskoj kulturi nema kultnih posuda na etiri noge, falosa, slikane
keramike i si., koji su bitni elementi danilske kulture, a nasuprot
tome u danilskoj kulturi da se ne javlja figuralna plastika svoj
stvena za Butmir. On je uvjeren da su dodiri obje grupe bili vrlo
jaki i da je danilska vie utjecala na butmirsku nego obratno, sto
se u potpunosti mora prihvatiti.
U vie radova ja sam se takoer dotakao odnosa i veza but
mirske i danilske kulture i upozorio na brojne kontakte, koji se ne
ograniavaju na navedene veze, ve na mnoge iste ili sasvim sline
motive i tehnike ukraavanja, kao i oblike keramike, meu kojima
se nalazi, to vidimo i u ovom radu, potpuno jednak oblik tzv.
falosa. Uz to se u obje grupe nalaze i identine ivotinjske glave
aplicirane na posudama i dr.91 Meutim, u Smiliu i Damlu naeni
su ljudski i ivotinjski likovi ili plastika,9' kao i obratno, u Butmiru
i Obrima nalaze se ipak brojne noge i drugi dijelovi jednakih
kultnih posuda sa etiri noge koje su tipine u danilskoj kulturi
U starijoj fazi u Obrima nala se i bojana keramika, identina kao
u danilskoj kulturi, koja se vezuje uz nannlai dio danilske faze u
Dalmaciji i koja uz ostalo jasno odreuje kulturni i kronoloki odnos
danilske i butmirske skupine.
.
.
.
Na temelju svega moramo zakljuiti da se u butmirskoj grupi
nalaze veoma brojne veze i utjecaji iz danilske kulture i da j
88
. BENAC, Studije o k am enom ..., 1964, str. 56
57, 87, 157, isti, Stu-
^ ien 89 j 1 KOROEC, Neolitska naseobina u Danilu Bitinju, 1958, str. 98 104;

isti Nekai pripomb k izvoru butmirske kulturne skupine, Arh. vestmk VT/1,
icSs str 3 i d .-is ti, Danilo in danilska kultura, 1964, str. 6 3 -6 5 .
90 T KOROEC Danilo in danilska kultura, 1964, str. 63 65.
si ef r a TOVIC Neolitsko nalazite Smili, Radovi Inst. Jug. akad. u
Varim X 1963 str. l23 124, T. VII, 1, V III; isti, Josip Koroec: Danilo in
danilska kultura 1964, Argo 1965 1967, str. 9 i d.
dam ska
ado^ Inst. Jug. akad. u Zadru X , 1963, str. 123, T. IX ,
1 2* J KOROEC, Danilo in danilska kultura, 1964, str. 26, T. 4, br. 2, T.
33 b 99 Butmir I T. IV, 18; II. T. V. 14, pa brojni neobjavljeni primjerci.
04 Usp kratku informaciju o sondanim istraivanjima: A. BENAC, Gor
nje polje, Obri, Kakanj, Arh. pregled 7, 1965, str. 12 13.
25
Scanned by Cam Scanner
danilska skupina zauzimala jedno od najvanijih mjesta u postanku

i razvoju butmirske skupine.05 Nejasnoe i razlike u obje skupine
uvjetovane su ne samo vremenskim razlikama nego i razliitim
poloajem, pa zato drukijim kulturnim odnosima.
U tom svjetlu je potrebno, ini mi se, gledati i postanak i
razvoj spirale u butmirskoj grupi. Sve varijacije spiralnog ukrasa
iz butmirske skupine nalaze svoj sasvim jasan razvoj dosad jedino
u danilskoj skupini u Smiliu, kao i novim nalazitima u Dalma
ciji, pa nema razloga njeno porijeklo u Bosni traiti drugdje. Od
sutnost spirale, jednako kao i uzroke drugim nejednakostima u
pojedinim podrujima i nalazitima, mislim, da treba traiti u slaboj
istraenosti i vremenskim razlikama.
Prema tome, koliko je zasad mogue, dok se ne objave rezultati
istraivanja u Obrima, naj sumarni je smo odredili vremenski i kul
turni odnos danilske i butmirske skupine. Iz toga izlazi, kao to sam
to dosad iznio, da su se i predmeti u obliku falosa proirili iz
danilske i butmirsku skupinu, jer su u Bosni iz mlaeg vremena
i nemaju prethodnika.08
Interesantno je da se u K a k a n j s k o j grupi koja prethodi
butmirskoj grupi i koja se smjeta u srednji neolit u srednjoj
Bosni, nisu dosad nali takvi ljevkasti predmeti. To je jo udnije,
kad uzmemo u obzir injenicu da su u toj grupi brojnim prim jerc m a zastupljene posude na etiri noge, a nalaze se i mnoge druge
slinosti i veze s danilskom grupom u Dalmaciji, odnosno da se u
kakanjskoj kulturi opaa jaka jadranska komponenta.
Ipak se u K a k n j u nala jedna keramika lica kojoj ruica
zavrava stiliziranom ivotinjskom glavom, a cijela ruica ima vrlo
slian oblik kao puni gornji dijelovi ovih predmeta koje obrau
jem o.97 lice su poznate i u danilskoj kulturi, ali bez ivotinjske
glave.08
Odmah pokraj nalazita butmirske kulture u Obrima, na p o
loaju R a s k r e , otkriveno je, sondiranjem zadnjih godina, na
selje kakanjske kulture s dvije faze. Mlaa sadri mnoge pojave
svojstvene danilskoj kulturi posude na etiri noge, pa mnoge
druge oblike, motive i tehnike ukraavanja. Po svemu izgleda da
je ta faza uglavnom paralelna s danilskom u Dalmaciji, jer sadri
i mnoge elemente zadnjeg (IV) stupnja u Smiliu. Meutim, u
toj fazi u Obrima nedostaje spiralni ukras, kao i oblici predmeta 8
5
85 . BATOVI, Radovi Inst. Jug. aka. u Zadru X , 1963, str. 123 124,
127; isti, Stariji neolit u Dalmaciji, 1966, str. 166 i d.; isti, Argo 1965 1967^.
str. 9 i d.
96 . BATOVI, Argo 1965 1967, str. 9 i .
97 Inv. br. 3887 u Zem. muzeju u Sarajevu, neobjavljeno.
99 J. KOROEC, Neolitska naseobina u Danilu Bitinju, 1958 1959, T.
X L V III, 1, 2, L X X X , 3; isti, Danilo in Danilska kultura, 1964, T. 52, br. 4;
S. BATOVI, Neolitsko nalazite u Smiliu, Diadora 2, 1962, si. 22, br, 2.
26
slini falosu. Ipak se nala jedna stilizirana ivotinjska glava,

na vrhu ulomka valjkastog predmeta, jednaka kao u Smiliu ili
u butmirskoj kulturi, samo nije sasvim sigurno da li pripada iden
tinom predmetu ili nekom drugom objektu. Moda e se takvi
predmeti jo nai u kakanjskoj kulturi, jer je ona slabo istraena.
U to me uvjeravaju ne samo brojne analogije s danilskom skupi
nom nego i vremenski kao i kulturni poloaj kakanjske grupe
Benac datira Kakanj i kakanjsku grupu uporedo s danilskom.
grupom i Vinom A, tj. u srednji neolit ili ranije od Butmira i
Lisiia." Tek u novijim radovima dozvoljava krai kronoloki
dodir Butmira i Kaknja, odnosno da su neko vrijeme ivjeli upo
redo i meusobno utjecali. Ipak on smatra da su veze butmirske
i kakanjske grupe veoma slabe, pogotovo zbog odsutnosti spirale
u kakanjskoj skupini, pa postavlja pitanje neloginosti veih veza.
danilske s mlaom, butmirskom, nego obratno sa istovremenom
kakanjskom grupom.10'1 U Kaknju se naao jedan ulomak keramike
ukraen spiralom sondiranjem 1968.
Imam dojam da se osnovne nejasnoe ovdje sastoje u tometo se kakanjska kultura neopravdano strogo vremenski i kulturno
diferencira od butmirske grupe. Zato je svakako pozitivno novije
nastojanje Benca da to ispravi. Naime, s jedne strane, ni u nala
zitima butmirske grupe spiralni ukras nije jednako zastupljen,
tj. na pojedinim lokalitetima nalazi se u malim koliinama. Pa i u
samom Butmiru, u kojem je istraena veoma velika povrina sdebelim kulturnim slojem i gdje je spiralni ukras bitno obiljeje,
po kojemu je Butmir postao pojam, nalo se ukupno samo 117
ulomaka keramike ukraenih spiralom.101 Nasuprot tome u Danilo,
a posebno u Smiliu ne samo da je to najcesci motiv, vec se
naao na stotinama pa i tisuama ulomaka. U Arnautovicima, na
lazitu kakanjske kulture, kao i u samom Kaknju, iako rijetko
ipak je zastupljena spirala.* U kakanjskoj grupi, cmi mi se, da
je elavni uzrok nedostatku spirale slaba lstrazenost.
Benac je dobro uoio da je ukras na keramici, posebno na
Dosudama sa etiri noge, u kakanjskoj grupi daleko jednostavniji
f sirorn nm, a, dodao bih, i vie degeneriran nego u damlskoj
grup? To e podudara, kao i svojstva cijele kakanjske grupe, s
S i n , dijelomPdanilske faze u Smilim S druge strane po buj
nijim i pravilnijim svojstvima ukrasa, butmirska je grupa bi
f t
a - ben ac ,
i16d7; 'istij ShSdii? o k a S lo m
, l964,
43 i d.; isti, Studien..., 1953.
S,r- 4, V Ad-BENAC, Prilozi za prouavanje neolitai ui dolini rijeke Bosne, A r nautovii kod Visokog, GZM X X , 1965, str. 266-267.
1 AU BENAC,SGM X X , 1965, str.
isti, S tu d ije..., 1964, str. 44.
103 A. BENAC, GZM X X , 1965, str. 266.
27
ii
I
1
\
!
fI'
i?
i
punom razvoju danilske grupe. Zato se moramo pitati: je li sve to

u kakanjskoj grupi elemenat koji upuuje na veu ili manju
starost? Mislim, na manju.
Naime, u odnosu na anilsku grupu, uz spomenute kasne po
jave, kakanjska se podudara s mlaim dijelom danilske faze pogo
tovo po plastinom ukrasu, polukuglastim posudama i zdjelama s
prstenastim vratom, kakve su tipine za hvarsku fazu, zatim po
motivu dvostrukih nizova trokuta, odebljanju ruba na unutranjoj
strani zdjela i dr.104 Veina tih pojava podudara, se, dalje, s hvar
skom fazom. S druge strane, uglavnom sva svojstva kakanjske
grupe nalaze se i u poetnom stupnju butmirske grupe.
Po svemu ne moe se uvjerljivo dokazati postanak butmirske
grupe i njena kakanjska osnova iskljuivo seobom, pogotovo n ji
hova jaka jadranska komponenta, koja je suprotna s navodnim
pravcem seobe.
Zasad izgleda da se te pojave mogu razjasniti nejednakim
irenjem i razliitim trajanjem pojedinih elemenata danilske gru
pe. Ve u mlaem neolitu u hvarskoj grupi u Dalmaciji nestaju
pojedini elementi danilske grupe, kao posude na etiri noge i falosi, koji se ipak istovremeno javljaju u Lisiiima. Meutim, ve
u toku trajanja danilske grupe pojedini su se elementi irili u
unutranjost, do srednje Bosne, odnosno u kakanjsku kulturu. Dru
ge se pojave ire i prenose dosta sporije i dopiru do srednje Bosne
tek na kraju danilske faze, kao spiralni ukras koji se nalazi u
starijoj i srednjoj fazi butmirske kulture u Obrima, a predmeti
slini falosima traju i kroz mlau fazu te kulture ili do kraja
neolita na podruju srednje Bosne.
U v i n a n s k o j grupi na podruju istone Bosne vrlo su
este posude sa iljastom nogom i poluloptastim recipijentom,105
identine s takvim predmetima u navedenim kulturnim grupama.
Javljaju se kroz itavo vrijeme trajanja tamonje vinanske kul
ture. Kao i u Butmiru, dijele se na dva tipa. Jedan je tip (T. X,
1 4) izraen od fine keramike i uvijek ima puni stoast dio koji
se nastavlja u upalj i poluloptast dio.I0B Taj je tip i jedino ponekad
o 10, II, 6, III, 9 11; isti, S tu d ije...,
IV 1964,
n i T.
5 X
6 1 3dr-;
8
6 isti> GZM 1965> T - J>
103 A. BENAC, S tu d ije..., 1964, str. 35, 36, T. VI,' 6 9- isti Studien
1962, str. 33, 34, T. 6, br. 6, 9; isti, Kulturna istorija B osn eT H erceeovin e
1966, str. 43; isti, Neolitski telovi u sjeveroistonoj Bosni i neki problemi
bosanskog neolita, GZM 1960 61, str. 50, 52 54, 58, 61 63 69' si 1 i
B. COVI, Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u G o r n ji Tuzli'
GZM 1 9 6 0 -6 !, str 90 j d , si. 8 i d.; I. PU, Neolftsko n a S S ? u S
VIII,C11 | r x i , i 3,U4,' f x r a T Bosne T 1957, str- 92, 5 T - V II> 3- 6, i
103 A. BENAC, Studije . . . , 1964, str. 35, T. VI 6 9- isti
Bosne i Hercegovine, 1966, str. 43; isti, GZM 1960-61 strK 50 ?2
63, si. 1, br. 5, si. 2, br. 4, si. 3, br. 4, T. VI, 6, VII 9 f x 13 y t 5?.
lanci i grada I, 1957, str. 95, T. XI, 1 - 3 , 4, 6 X I II i ; uS * i L j ! Ms!
28
ukraen i to tordiranjem ili vodoravnim i kosim kanelurama, pa

se zato ukraeni puni dio naziva vretenastom nogom.107 Dimenzije
su toga tipa dosta jednoline i uglavnom jednake kao u Dalmaciji,
Lisiiima ili Butmiru. Prom jer im dosee do 28, a visina do 21 cm.
D rugi je tip (T. X , 5) izraen od veoma grube keramike,108 nije
nikada ukraen. Prim jerci se razlikuju od prethodnih i mnogo
veim dimenzijama, jer obino imaju prom jer 50 60 cm, a prema
tome i m nogo veu visinu, oko 40 cm. iljaste noge nisu pune,
ve potpuno ili dijelom uplje. Osim toga, na primjercima od grube
.keram ike noge su krae i postepeno prelaze u recipijent ili obratno,
a s unutranje strane upljina na dnu zavrava iljastim oblikom
noge. Sasvim slino minijaturnim posudama iz Butmira. Nasuprot
tome, tip od fine keramike ima dugu nogu ili vrak koji se jasno
odvaja od recipijenta, odnosno naglo prelaze jedno u drugo.
o
njih je upljina recipijenta poluloptasta i nimalo ne koristi puni
iljasti vrh.
.
Tip od fine keramike naao se dosad, izgleda, jedino u V a
r o i i D o n j o j T u z i i,109 a tip od grube keramike u svim na
lazitima vinanske kulture u istonoj Bosni.
^
Oito je da oba tipa ovih posuda iz istone Bosne openito
sasvim odgovaraju dvama tipovima u Srmliu. Bitna je razlika s o
je u istonoj Bosni, kao i u Butmiru, tip sa upljim vrkom ih
nogom izraen od grube keramike, neukraen i mnogo veih d
m e n S a od drugog tipa. U danilskoj kulturi oba su tipa u svemu
tome potpuno identina.
.
Meutim, jedan primjerak od fine keramike iz Donje Tuz e
(T X 1) jo ue vezuje Dalmaciju sa istonom Bosnom. Nasuprot
ostalima sa zaobljenim ili zailjenim vrhom, taj ima na vrhu tri
braaviasta izboenja,110 sasvim slino stiliziranim ivotinjskim
glavama, kakve smo vidjeli u danilskoj i butmirskoj grupi.
U vinanskoj kulturi istone Bosne ovi se predmeti bez iznimke
smatraju posudama, a prema tome iljasti ili konicm vrh na njima
nogom^ hi dnom.111 Jedino J. Pu, a donekle
Benac uz to dozvo
ljavaju da su se upotrebljavali kao poklopci.112 B. Covic napominje
d3a su te posude u Gornjoj Tuzli sluile za dranje zaliha hrane i
^ T ^ e n AC, S tu d ije ..., 1964, T. VI, 6; istL
1966 str. 43; isti, GZM 1960-61, str. 52, si. 2, 3, T. VII, 9, IX , 13, I. PU,
s tr 90 9 3 -9 5
100 11 5 -1 1 6
118 si. 8 11a
?x v i?; x,;B .STALIO,
Neolitsko naselje u selu Batkovicu kod Bijelpne,.

ClanS ' g r ^ a za k u ltT st. istone Bosne VII, 1967, str. 23, T. VI, 1, 2.
109 Usp. bilj. 106.
110 I. PU, sp. dj., str. 95, T. X I, 2.
m ? Sp u ? s p 10dj., str. 95; A. BENAC, GZM 1960-61, str. 52.
29
noenje vode.113 Nijedan od autora, osim po tehnici izrade, ne ulazi

u diferenciranje obaju tipova ovih predmeta u istonoj Bosni.
Znaajne razlike u tehnici obrade, veliini i oblikovanju dna
ili vrka upuuju oito na dvije vrste ovih objekata. Sasvim vje
rojatno se i ovdje, kao to smo vidjeli i u Butmiru, radi s jedne
strane o posudama koje su izraene u gruboj keramici, a s druge
o predmetima sa simbolinom i posebnom namjenom u finoj ke
ramici. Za zadnju skupinu ovih predmeta u vezi s njihovom upo
trebom vrijedi sve to smo dosad rekli o takvim izraevinama.
Funkciju posude nisu mogli imati, ne samo zbog svojih malih di
menzija ve u prvom redu zbog oblika i obrade vrka. Osim spo
menutih primjeraka u istonoj Bosni, na to posebno ukazuje pri
mjerak iz Donje Tuzle koji na vrhu ima prikaz ivotinjske glave,
pa to nikako ne moe, kao ni oni iz Butmira ili Smilia, biti noga
posude. Teko je dokazati da su sluili i kao poklopci. Vjerojatno
su imali, ako ne istu, svakako vrlo slinu namjenu kao u butmir.skoj i danilskoj grupi. Nasuprot tome, primjerci od grube keramike
i velikih dimenzija, bez ukrasa, bez sumnje su sluili kao posude.
U nalazitu V a r o stratigrafski je sa sigurnou utvreno
da je tip od fine keramike stariji nego tip od grube keramike,
odnosno prvi tip se javlja u najniem ili IV sloju i traje dalje,
dok se drugi tip javlja tek u II sloju.114 Tip od grube keramike u
Gornjoj Tuzli nalazi se od kraja najnieg ili V sloja, u punoj je
upotrebi u IV, a naroito u III i II sloju.115 Prema tome, grubi se
tip javlja u Tuzli neto ranije nego u Varoi. U Varoi su i u
odnosu na Tuzlu ipak dosta stariji primjerci od fine keramike.
Vjerojatno e biti tako i u drugim nalazitima vinanske i butmirske kulture u Bosni, samo nedostaju stratigrafski podaci. Po
tome se moe zakljuiti da se tip konine posude sa iljastom no
gom od grube keramike naknadno razvio iz starijih slinih pre
dmeta koji su se radili u finoj keramici i koji su imali razliitu
namjenu.
U istonoj Bosni javljaju se u gruboj keramici i valjkaste ili
priblino konine noge zaravnjene, a ponekad i proirene na vrhu,
slino kao u Butmiru na ovakvim predmetima. Ne mogu se sa
sigurnou rekonstruirati, ali je vjerojatno da su imale konian
oblik posude sa iljastom nogom. U Gornjoj Tuzli nalaze se od
kraja V sloja ili od kraja najnieg sloja vinanske kulture.116
Benac je butmirsku kulturu datirao uporedo sa III__I sloja u
Varoi ili sa IVII sloja u Gornjoj Tuzli.117 Ovdje je interesantno
napomenuti da se u Gornjoj Tuzli u vincansko-plonikoj fazi, ili
113 B. COVIC, sp. dj str. 94.
114 A. BENAC, GZM 1960 61, str. 50, 52 54; isti, Studije
35- -36; isti, Studien. . ., 1962, str. 33 34.
3
115 B. COVIC, GZM 1960 61, str. 115.
116 Isto, str. 90, 93 94, 115, sl. 8 c-e.
117 A. BENAC, Studije..., 1964, str. 35, 57, 60.
30
1964 str
9b* Sl
od III sloja naao bakar i da se uope ta faza u novije vrijeme

datira u bakarno doba.118 Osim toga ve od mlaeg dijela starije
vinanske faze u Bosni javljaju se (u Varoi od III sloja) probuene
sjekire-ekii.119 Isto se tako probuene sjekire-ekii nalaze u mla
em dijelu butmirske kulture. U Obrima se javljaju u gornjoj
polovini kulturnog sloja, ili uglavnom zajedno s hvarsko-lisiikim
i vinanskim elementima. U Dalmaciji ih nema prije kraja neolita,
odnosno javljaju se u eneolitu.
Prema tome se i ovdje, kao i pri razmatranju butmirske grupe,
uoava dosta jasan odnos Dalmacije i Bosne, pa kasnija pojava
elemenata iz Dalmacije u Bosni. Uz to i mnoge druge pojave
ukazuju da je, u odnosu na Dalmaciju, vinanska kultura u Bosni
mlaa od danilske.
ovi smatra da su posude sa iljastom nogom istog izvora
iz kojeg potjee i vinanska kultura u cjelini, a kao dokaz navodi
sline predmete u Troji I i II, odakle je krenula vinanska migra
cija, a i iljaste noge do Bosne. Zato ih smatra sastavnim, iako ne
tipinim oblikom vinanske kulture. Ipak sam ovi navodi da se
takve posude ne nalaze u Tuzli od samog poetka vinanske kultu
re, da su izraene u fakturi lokalne keramike, da se njihov razvoj
ne moe izvesti iz prethodnih oblika, ve predstavljaju novu po
javu u Tuzli, a osim toga ne nalaze se na ostalom podruju vin
anske kulture, osim u istonoj Bosni.124
Takvo tumaenje svakako nije uvjerljivo, ne moe se prihva
titi, jer ne postoji nikakva veza ni meustanica izmeu Troje i
zapadne periferije vinanske kulture u Bosni. Po svemu to smo
dosad rekli, stvarna je jedino veza jadranska obala-danilska kul
tura, Lisiii, butmirska i vinanska kultura istone Bosne. I ne
samo da su ta podruja i kulture teritorijalno vezane, ve se kro
nolokim i tipolokim razlikama kulture moe jasno pratiti irenje
ovih ljevkastih predmeta od Dalmacije preko srednje u istonu
Bosnu. Najvjerojatnije je da su te predmete u prvotnoj simboli
koj namjeni i finoj tehnici stanovnici vinanske kulture preuzeli
iz butmirske kulture, potpuno ih usvojili, pa zatim po njihovu
uzoru poeli obilno proizvoditi velike grube posude sa iljastom
nogom, koje su se kasnije, u toku mlae faze, proirile u butmirsku
kulturu.
Istono od bosanskog podruja u vinanskoj kulturi ipak su
poznata samo dva nalazita posuda sa iljastom nogom, kao u isto
noj Bosni, i to u B e l e t n i c i m a kod Obrea121 i u G o m o l a v i
118 B. OVI, GZM 1960 61, str. 128.
119 Isto, str. 118; A. BENAC, GZM 1960 61, str. 51, T. VII, 14, IX, 9;
X , 16; M. KOSORI B. STALIO, sp. j., str. 24, T. XIII, 4.
120 B. OVI, GZM 1960 61, str. 115 116.
121 B. BRUKNER, Praistorisko naselje na potezu Beletnici kod Obrea,
Rad Vojvoanskih muzeja 11, 1962, T. XII, 9.
31
kod Hrtkovaca u Srijemu,1" koje Brukner smatra importom iz Bo

sne. U Gomolavi se nalaze u sloju s poetka vinansko-plonike
faze, pa su svakako mlae nego njihova pojava u Bosni.
iljasti vrak nekog sasvim slinog predmeta kao to su nai
a potjee iz K o z l u k a kod Vrca, donosi B. Jovanovi (T. X, 7).
Naao se s materijalom starevake faze. Ukraen je udubljenim
vretenastim motivom. Jovanovi donosi samo crte, pa nije jasno
u kakvim se okolnostima predmet naao ni to predstavlja i u
kolikoj se mjeri moe vezati s ovim objektima.1
123
2
Dalje na istoku izoliranu pojavu predstavlja predmet u obliku
lijevka sa stiliziranim likom ivotinjske glave na vrhu, naen u
B e o g r a d u (T. X, 6). Todorovi ga naziva minijaturnim koninim poklopcem i kae da se naao u badensko-kostolakom kul
turnom sloju.124 Taj je predmet potpuno identian opisanim pri
mjercima sa ivotinjskom glavom iz Smilia. Meutim, nije bai
zasad mogue, osim tipoloke, ustanoviti neku vezu izmeu togav
predmeta i onih u Bosni i Dalmaciji, jer su udaljeni i teritorijalno
i kronoloki. (To vrijedi i za spomenuti ulomak iz Kozluka). Kako
je to jedini primjer na irem prostoru, kao i vremenu kojem pri
pada, teko je sa sigurnou ustanoviti njegovu namjenu, pa ga
i na taj nain vezivati s Dalmacijom. Ipak mi se ini da se teko
mogao, upotrebljavati kao poklopac, ve da je u prvom redu imao
posebnu simbolinu svrhu.
U T i s z a p o l g a r-kulturi u Slovakoj nalaze se ljevkasti
predmeti s proirenim kuglastim vrhom, oblikom sasvim isti
kao nai iz danilske kulture (T. XI, 1, 2), a S. ika ih smatra
poklopcima.125* Njima su sline tipine konine posude iz m ic h e l s b e r k e kulture (T. XI, 3 8),128 premda su one blie
potpuno upljim primjercima iz Smilia, jednako kao i konine
posude u kulturi p r u g a s t e keramike u Poljskoj,127 ili u k o 122 B. BRUKNER, Gomolava, Hrtkovci, Arh. pregled 7, 1965, str. 21; isti,
Neolitski i ranoeneolitski sloj na Gomolavi, Rad Vojvo. muzeja 14, 1965,
str. 147, T. XI, 5, 6.
x
x v
123 B. JOVANOVI, Znaenje nekih kultnih elemenata starcevacke gru

pe, Starinar XVIII, 1967, T. X, 10.
124 J. TODOROVI, Singidunum-Beograd, Arh. pregled 5, 1963, str. 76,
T. X III A.
,
125 S. IKA, Graberfeld der Tiszapolgar-Kultur in Tibava, VII Congres
intern. des Sciences prehist. et protohist. Tchecoslovaquie, Nitra 1966, str.
10, si. 2, br. 8, 9.
123 K. SCHUMACHER, tand und Aufgaben der neolithischen Forschung
in Deutschland, VIII. BRGK 1917, str. 32 i d., si. 2, br. 26, si. 3, br. 8, 12,
17; W. BUTTLER, Der Donaulandische und der westische Kulturkreis der
jiingeren Steinzeit, Berlin-Leipzig 1938, T. 18, br. 1, 2, T. 20, br. 2, si. 31,
br. 14, 15.
127 M. BIELENIN, Zabytki kultury ceramiki promienistej z Pleszowa (Nowa Huta) z baah w roku 1953, Materialy archeologiczne I, 1959, T. I, 3 5.
32
t
i
?
>
f
DIADORA 4, 1968.
T. I, 1 3.
j K o r o ta ) Pl SS
j2rf '7*" e T*ils't? f 2e ^ e d nJC!, neolila Iz
Danila (po J.
KOTOScu;
Plate I, 1 3. Ceramic plastic of the middle Nenlithic Danilo phase from Danilo (ajter J. KoroSec).
T. II
DIADORA 4, 1968
/.///,/
/ i'//
/ i//
\v,v,vV
\\\\/ ".\vJ>
\*vfv
v.. >
x\*/
\i \
T. II, 1 3. Keramike plastine izraevine danilske faze srednjeg neolita

iz Smilia, omjer 1:2. Plate II, I 3. Ceramic plastic of the middle
Neolithic Danilo phase from Smili, rate 1:2,
DIADORA 4, 1968.
T.
ii:
rp jjj i 2 K.eramilce plastine izrcievtne danilslce faze sr ednjep neolita

iz Smilia, omjer 1:2. Plate III, 1 2. Ceramic plastic of the middle
Neolithic Danilo phase from Smili, rate 1:2.
X. IV 1 3. Keramike plastine izraevine danilske faze srednjeg neolita

iz Smilia, omjer 1:2. Plate IV, 1 3. Ceramic plastic of the middle
Neolithic Danilo phase from Smili, rate 1:2.
DIADORA 4, 1968.
T. V
!_
r
I
i'
ir
T V 1 3. Keramike plastine izraevine sa ivotinjskom glavom na vrhu

iz danilske faze srednjeg neolita u Smiliu, omjer 1:2.
Plate V, 1 3.
Ceramic tfastic with an animal head on the top from the middle Neolithic
'
Danilo phase at Smili, rate 1:2.
D IADOR A 4, 1968.
T. VI
T - VI J ~ 3- ^ r a m ic k e plastine izraevine danilske faze srednjeg neolita

iz bmilica: sa ivotinjskom i ljudskom glavom na vrhu, pa u obliku zvona,
omjer 1:2. Plate VI, 1 3. Ceramic plastic from the middle Neolithic Danilo
pnase at Smilcic: with an animal and human head on the top, then bell-shaped, rate 1:2.
DIADORA 4, 1968.
T. VII
T. VII, 1. Keramiki predmet iz Vlake jame, (po J. Korocu); 2, 3. Kera

mike izraevine hvarsko-lisiike faze mlaeg neolita iz Lisiia, (po A.
Bencu). Plate VII} 1. Ceramics from Vlaka Jama (after J. Koroec);
2, 3. Ceramics from the late Neolithic Hvar Lisiii phase, from Lisiii
(after A. Benac).
21* VIII, 1 7. Keramike izraevine butmirske kulture mlaeg neolita iz

Butmira, (1, 2. po Radim sky-H oernes; 4. po Fiala-Hocrnes). Plate VIII,
1 7* Ceramics jrom the late Neolithic Butmir culture, from Butmir (1,
after Radim sky-H oernes; 4. after Fiala-Hoernes).
DIADORA 4, 1968.
T. IX
T. IX, 1 4, Keramika butmirske kulture mlaeg neolita iz Butmira: 3.

Posuda od grube keramike sa iljastom nogom; 4. Minijaturna posuda; 5,
Ulomak keramikog predmeta butmirske kulture s prikazom ivotinjske
glave iz Neba; 6. Ulomak keramikog predmeta s prikazom ivotinjske
glave na vrhu iz butmirske kulture u Mujevinama, (1, 4. po Fiala-Hoernes,
3. po Radimsky-Hoernes, 5, 6. po Bencu). Plate IX, 1 4. Ceramics from
the late Neolithic Butmir culture, from Butmir: 3. a rude ceramic dish with
a pointed leg; 4. a miniature . dish; 5. a fragment of a ceramic objed with
an animal head from Butmir culture at Nebo; 6. a fragment of a ceramic
ob jed with an animal head on the top from Butmir culture at Mujevine,
(1, 4. after Fiala-Hoernes, 3. after Radimsky-Hoernes, 5, 6. after Benac).
DIADORA 4, 1968.
T. X
T. X, 1 5. Keramika vinanske kulture iz istone Bosne: 1, 5. iz Tuzle (po

I. Puu i B. oviu), 2 4. iz Varoi (po Bencu); 6. Keramika plastina
izraevina badensko-kostolake kulture iz Beograda (po J. Todorovicu), <
Keramiki predmet starevake kulture iz Kozluka kod Vrca (po B. Jovanoviu). Plate X , 1 5. Ceramics jrom Vina culture of eastern Bosma.
I, 5. from Tuzla (after I. Pu and B. ovi), 2 4. from Varo (after Benac),
6. ceramic plastic samples from Baden-Kostolac culture from Beograd (after
J, Todorovi); 7. a ceramic object from Starevo culture from Kozluk near
Vrac (after B. Jovanovi).
DIADORA 4, 1968.
T. X I
T, X I, 1, 2. Keramika Tiszapolgar kulture u Slovakoj (po S. iki); 3 8.

Keramika michelsberke kulture (po W. Buttleru i K. Schumacheru); 9 11.
Keramika eljeznog doba iz Halle u srednjoj Njemakoj (po J. Filipu).
Plate XI, 1, 2. Ceramics from Tiszapolgar culture in Slovakia (after S.
Sika); 3 8. ceramics from Michelberg culture (after W. Buttler and K.
Schumacher); 9 11. Ceramics from the Iron Age of Halle in Central
Germany (after J. Filip).
T. X IV Keramika plastika starevake i vinanske kulture: 1, 4. iz Crnokalake bare (po D. Srejoviu); 2. iz Gladnica; 3. iz Stareva (po Srejoviu);
5, 8. iz Pavlovca (po D. Garaanin); 6, 7. iz Zelenikova (po R. Galoviu). Plate
X IV Ceramics plastic samples from Starevo and Vina cultures: 1, 4. from
Crnokalaka bara; 2. from Gladnice; 3. from Starevo (after D. Srejovi); 5, 8.
from Pavlovac (after D. Garaanin); 6, 7. from Zelenikovo (after R. Galovi).
DIADORA 4, 1968.
T. XV
T. X V Neolitske keramike izraevine: 1. iz Nea Nikomedeia (po Roddenu);

2. iz sesklo faze u Grkoj (po Grundmannu); 3 5. iz kasnog neolita u
Serviji (po Heurtley); 6. iz Vince (po Vasiu). Plate X V Neolithic ceramics: 1. from Nea Nikomedeia (after Rodden); 2. from the Sesklo phase in
Greece (after Grundmann); 3 5. from the late Neolithic in Servia (after
Heurtley); 6, from Vinca (after Vasi).
D IA D O R A 4, 1968.
T. X V I
T X V I Neolitske keramike izraevine: 1, 2. figure iz Vince (po J: Korocu);

3 ulomak rtvenika iz Potpornja kod Vrca; 4. figura iz Pavlovca (po D.
Garaanin). Plate X V I Neolithic ceramics: 1, 2. figures f rom Vlna (after
J. K oroec); 3. a fragm ent from the altar at Potporanj near Vrac; 4. a
figure from Pavlovac (after D. Garaanin).
DIADORA 4, 1968.
T. XVII
T. XVII Bronanodobne figure iz Dupljaje (po Bokoviu). Plate XVII

The Bronze Age figures from Dupljaja (after Bokovi).
s t o 1 a c k o m sloju ehoslovake.128 (Izvjesne slinosti sadre ka

snije posude ili stalci za posude sa iljastom ili valjkastom nogom
oje se javljaju od kraja bronanog do poetka mlaeg eljeznog
doba u srednjoj Njemakoj (T. XI, 9 l i ) .129
, ^
C h o i r o s p i l i a na otoku Leukasu uz zapadnu
obalu Grke meu neolitskom keramikom naao se ulomak valjasto-koninog predmeta sa stiliziranom ptijom glavom na vrhu,1
identian gornjim dijelovima primjeraka u Smiliu ili u butmirskoj kulturi. Ne moe se sa sigurnou ustanoviti da li predstavlja
rucicu, dio poklopca ili slino i da li mu je prvotan oblik u cjelini
bio jednak ljevkastim predmetima u danilskoj kulturi. Zbog ne
dostatka dokumentacije ne moe se ni ue datirati.
U Arheolokom muzeju u Ateni, meu neolitskim materija
lom iz T e s a l i j e , nalazi se ulomak keramikog ljevkastog pred
meta sa stiliziranom ivotinjskom glavom na vrhu, uglavnom u
potpunosti jednak kao u danilskoj i butmirskoj kulturi, jedino mu
je vanjska strana ukraena V-motivom u smeoj boji na crvenoj
pozadini (T. XII, 1). Naalost, okolnosti toga nalaza nisu mi po
znate. Izgleda da je jednak oblik imao i ulomak s govedskom gla
vom iz Messiani Magula kod Larisse (T. XII, 2), a moda i neko
liko drugih glava iz Tesalije koje se datiraju u Sesklo-fazu. K.
Grundmann dri da su to ruice posuda, to nije sigurno, jer se
one razlikuju od pravih zoomorfnih aplikacija na posudama. Isti
autor smatra da se predloci tih glava i ruica nalaze na Prednjem
Istoku.131
U potpunosti takvi predmeti javljaju se i u kasnom neolitu
M a k e d o n i j e (T. XII, 3).132
U nalazitu S c a l o r i a u junoj Italiji meu finom slikanom

neolitskom keramikom, izgleda iz III faze srednjeg neolita, nalazi
se ruica lice, sa stiliziranom glavom psa na vrhu (T. XII, 4),133
identina kao primjerak iz Smilia ili u butmirskoj kulturi. Slina
128 M. NOVOTNA, Boacko-kostolacky horizont na strednom Povai, M u saica, Sbornlk Fil. fak. Univerz. Kamenskeho XII, (I), 1961, str. 21 i d., T.
IX X .
129 J. FILIP, Enzykl. Handbuch zur Ur- und Friihgesch. 1, 1966, si. na
str. 454; W . A. BRUNN W. MATTHIAS, Ausgrabungen und Funde 3, 4/5r
Berlin 1958, str. 241 i d.
130 p GOESSLER, Die Ergebnisse der Ausgrabungen auf Leukas und die
Einzelfunde der Ausgrabungen, Die Funde der Hohle Choirospilia, W. Dorpfeld, Alt-Ithaka, 1927, str. 338, si. 86e.
131 K. GRUNDMANN, Figiirliche Darstellungen in der neolithischen Ke~
ramik Nord- und Mittelgriechenlands, Jahrbuch des Deutschen Archaol.
Inst., Archaol. Anzeiger, Bd. 68, 1953, str. 6 i ., si. 6, 7, 14, 15.
132
A. HEURTLEY, Prehistoric Macedonia, 1939, str. 157, si. 24, sL
35, k, 1, m.
133 F. BIANCOFIORE, Puglia preistorica ed Oriente premiceneor
Archivio storico pugliese IX , Bari 1956, str. 25, si. 8g.
33
ruica nala se u S t e n t i n e l l o -kulturi na Siciliji.134 Nije mo

gue ustanoviti da li su to stvarno ruice, ili su imale koninu
osnovu i isti oblik kao ovi predmeti u danilskoj kulturi. Primjerak
iz Scalorije izgleda da predstavlja ruicu lice, kao u Kaknju. Sva
kako je interesantno da po sauvanom dijelu predstavljaju iden
tinu pojavu na oba podruja.
U ranom halkolitu Anatolije, ili u sloju X XI u M e r s i n u
nale su se posude ili poklopci poluloptastog oblika sa iljastom
nogom (T. XIII, l),133 potpuno identine primjercima sa zaobljenim
vrhom u danilskoj kulturi.
U T r o j i I III ili u rano bronano doba nalaze se ljevkasti
poklopci posuda (T. XIII, 3, 4), uglavnom potpuno jednaki kao
nai predmeti sa zaobljenim ili iljastim vrhom.138 U Troji su ta
koer poznati i slini poklopci sa raravnjenim vrhom.13' Neke dalje
slinosti imaju i antropomorfni poklopci cilindrinog ili poluovalnog oblika sa iljastim produetkom za dranje na vrhu iz Troje
III.138
'
Donekle je slian predmet valjkastog oblika s koninom os
novom, zaobljenim vrhom i otvorom na vrhu iz V i n e (dub.
4,7 m), koji M. Vasi i neki drugi autori tumae kao falos (T.
XV, 6).139 Dosta znaajne formalne razlike upuuju svakako i na
razlike u znaenju toga i predmeta u danilskoj kulturi.
U toku eneolita i ranog bronanog doba na S i c i l i j i esti
su glineni predmeti, nazvani votivni rogovi (T. XIII, 2), slinog
oblika, esto sa ivotinjskom glavom na vrhu, ali im je osnova
puna, samo malo proirena i zaravnjena.140 Po tome se dosta razli
kuju od danilskih, iako su oblikom slini, a i simbolika im mora
biti bliska. Podsjeaju na ruice antropomorfnih poklopaca iz Tro
je ili na neke figure iz Tesalije.
131 L. BERNAB) BREA, Sicilia prima dei Greci, Milano 1960, 2* ed., str.
40
T. 10.
133 J. GARSTANG, Prehistoric Mersin, Oxford 1953, str. 97, si. 57, br. 9,
T XIa
i36 c . W. BLEGEN C. G. BOULTER J. L. CASKEY M. RAWSON

__ j , SPERLING, Troy I, 2, Princeton 1950, T. 132, D 15, T. 223b, D 15, T.
370b, D 15.
137 Isto, T. 132, D 16.
'
138 Isto; C. W. BLEGEN, Troy, London 1964, str. 96 98, si. 22, 23, T. 31;
C. F. A. SCHAEFFER, Stratigraphie comparee et chronologie de lAsie Occidentale, London 1948, str. 218, si. 166, br. 15, 3, 2.
139 M. M. VASI, Preistoriska Vinca IV, Beograd 1936, str. 93, si. 147;
II str 175 i .; isti, Maske na terakotama iz Vince, Glas SAN CCXXVI,
n S 6 1957, str. 8 i d., si. 8; isti, Arheologija i lingvistika, Starinar VIIVIII,
1958, str. 3 i d., si. 1; A. CERMANOVIC, Zur Deutung der Funde von Etzelsorf-Buch bei Nurnberg, iva antika VIII, 1, Skopje 1958, str. 129 i d.,
si. 3; J. KOROEC, Glinena plastika u Jugoslaviji III, Arh. radovi i rasprave
IV V, Zagreb 1967, str. 261.
140 L. BERNAB) BREA, Sicilia prima dei Greci, 1960, str. G2, 108, si. loa,
P. ORLANDINI, Scavo di un villaggio ella prima eta dei bronzo a Manfria
presso Gela, Kokalos VI, 1960, si. 16.
r^ ki bile, koliko mi je
slinosti.
poznato, i sve blie analogije i
Moe se uoiti da se u irem smislu slini predmeti nalaze na

podruju od Prednjeg Istoka (Anatolije) do srednje Evrope i od
june Italije do srednjeg Dunava. Ipak se ea pojava toga tipa
predmeta nalazi samo na zapadnom Balkanu, izmeu Jadranskog
mora, Save i Drine. A i na tom uem podruju esti su jedino u
danilskoj, hvarsko-lisiikoj, butmirskoj i vinanskoj kulturi isto
ne Bosne. Meutim, u danilskoj kulturi nalazi se najvei broj
varijanata, najbogatija obrada i ukras, kao i najbrojnije posebnosti
tih predmeta. Dijelom su ti elementi opa svojstva danilske
kulture.
'
Vidjeli smo da se njihova namjena razliito tumai: u danil
skoj kulturi kao phallosi ili figuralna plastika sa simbolinim
znaenjem; u Lisiiima su to posude sa iljastom nogom ili po
klopci; u butmirskoj grupi smatraju se takoer posudama s jednom
ili vie nogu, zatim kao ruice ili poklopci; u vinanskoj kulturi
smatraju se posudama ili poklopcima; analogije u srednjoj Evropi
takoer se tumae kao posude i poklopci; u Sesklo-kulturi Tesalije
ili u Makedoniji smatraju se ruicama posuda, kao i slini predme
ti u junoj Italiji; u Anatoliji su to posude; u Troji predstavljaju
poklopce.
Analizom ovih objekata u danilskoj grupi doli smo do za
kljuka da oni nisu mogli imati funkciju ni posuda ni poklopaca,
ni ruica, ve da su to predmeti sa simbolinim znaenjem. Vjero
jatno to vrijedi i za primjerke iz Lisiia, osim, moda, onih s
valjkastom nogom koji su se mogli upotrebljavati kao posude.
Odnosno, mogue je da u Lisiiima oni gube prvotnu simbolinu
funkciju i poinju se upotrebljavati kao praktini predmeti-posude,
a zadravaju oblik. U takvom stanju prenose se u butmirsku grupu.
U butmirskoj i vinanskoj kulturi takav razvoj dolazi jasno do
izraaja: nalaze se identini primjerci sa ivotinjskom glavom ili
ukraeni i oblikovani potpuno kao u danilskoj grupi, bez sumnje
simbolinog znaenja, a uz njih primjerci s valjkastom nogom, kao
i oni sa iljastom upljom nogom velikih dimenzija i grube fakture
koji su bez sumnje sluili kao posude, a moda neki i kao poklopci.
Interesantno je kod toga da u mlaim slojevima butmirske kul
ture prevladavaju valjkaste i proirene noge ili iljaste noge posuda
nastale iz ranijih oblika sa simbolinom funkcijom. Prema tome,
od Lisiia do vinanske kulture i tokom mlaeg neolita, iz prvotnih
oblika simboline plastike, razvio se tip posuda sa iljastom nogom.
U sjevernoj Bosni jednak tip posuda nastavlja se i u eneolitskoj lasinjskoj kulturi, a na podruju Beograda u kostolakoj kul
turi nalazi se varijanta sa ivotinjskom glavom, najvjerojatnije
simboline namjene, po emu bi se moglo pomiljati da su se po-
35
negdje nastavili upotrebljavati i u prvotnoj kultnoj namjeni. Tokom

eneolita u istoj funkciji nalaze se i u srednjoj Evropi, preteno kao
posude, a moda i kao poklopci.
U Grkoj i Makedoniji spomenuti primjerci, vidjeli smo, ja
vljaju se iskljuivo u obliku figuralnih motiva, s odreenom sim
bolikom, kao u danilskoj kulturi. Nije sasvim jasno da li primjerci
iz Mersina predstavljaju iskljuivo posude ili i simboline likove,
isto kao oni iz Troje.
Prema stratigrafskom i kronolokom poloaju izgleda da se
prototip ovih objekata javlja najranije u ranoenelitskom sloju u
Mersinu u Anatoliji, jer se ta faza povezuje s drugim stupnjem
protosesklo-faze u Grkoj, koji je istovremen s prvim stupnjem
srednjeg neolita u junoj Italiji, a koji prethode danilskoj kulturi.141
Meutim, u Mersinu su u mlaem neolitu i eneolitu, uz to, brojne
i druge pojave bilo oblici ili motivi slikane keramike, sasvim slini,
kao u Sesklo-kulturi u Grkoj ili u danilskoj kulturi.142 Po tome se
moe pomiljati na kronoloko povezivanje tih pojava na Prednjem
Istoku, u Grkoj i u Dalmaciji, odnosno na njihovu raniju pojavu
na Prednjem Istoku, odakle su se proirili u Grku, pa na jadran
sko podruje. Ali, meu finom slikanom keramikom u danilskoj
skupini nema ovih koninih predmeta. Osim toga, oni su daleko
brojniji, bogatiji i raznovrsniji u danilskoj skupini nego igdje
drugdje, s nizom specifinosti kojima obiljeavaju tu skupinu pa
se moe govoriti samo o impulsu iz Grke, dok je u cjelini to
bitan i specifian element, samostalan proizvod i sastavni dio danilske skupine u Dalmaciji.
Primjerci iz Makedonije razvili su se pod utjecajem Grke.
Kako smo vidjeli, nalazi u Lisiiima, butmirskoj kulturi, pa
uglavnom i vinanskoj kulturi mlai su od danilske faze, iako
povezani s njom, u razmjeru s udaljenou i kronolokim razlika
ma, pa se, nema sumnje, taj tip predmeta rairio u unutranjost
iz danilske skupine na Jadranu. Udaljavanjem od obale i u toku
daljeg razvoja iz njega se razvio u tim mlaim kulturama slian
tip posuda. U sjevernoj Bosni oni su se zadrali i kasnije, u toku
eneolita, a kroz to vrijeme irili su se dalje na istok do Dunava
i na sjever do srednje Evrope.
U tom smislu moe se donekle prihvatiti spomenuto miljenje
Grundmanna o porijeklu ovih predmeta s Prednjeg Istoka, iako
on govori iskljuivo o ruicama s glavama. Meutim, isto ljevkasti prototip nalazimo tek u Mersinu, a takve objekte s glavama
na vrhu najjunije u Grkoj.
Toliko to se tie tipolokih svojstava ovih predmeta.
141 S.
142 S.
BATOVIC, Stariji neolit u Dalmaciji, 1966, str. 166 i ., si. 2.

BATOVIC, Neolitsko nalazite Smili, Radovi Inst. Jug. akad. u
Zadru X , 1963, str. 119 i .; J. Garstang, sp. dj., str. 21 i d.
36
Odreeni likovni sadraj, a time i simbolinu namjenu ovih

objekata sugeriraju uz ostalo, esto vrlo jake i velike slinosti, pa
openito odnos prema ostaloj neolitskoj plastici.
U Smiliu je glava, osobito nos na ljevkastim predmetima
jednako uobliena kao na ostaloj plastici s ljudskim likom.143 Obje
vrste ljudske plastike u Smiliu i razvojno su povezane (T. VI, 2;
XIII, 5). Openito se plastika s realnim likovima u Smiliu javlja
u najmlaim slojevima, ali se njen razvoj moe donekle pratiti
iz starijih slojeva danilske faze. Iz zoomorfnih posuda na etiri
noge, od kojih neke imaju aplicirane ivotinjske glave, vjerojatno
u vezi s funkcijom tih posuda, u najmlaim slojevima razvila se,
po svemu izgleda, zoomorfna plastika, kod kojih je prvotni recipijent reduciran i modeliran na leima ivotinje. Slino tome, u
najmlaim slojevima nalaze se antropomorfne posude, a bez sumnje
u vezi s njima antropomorfna plastika sa signiranim recipijentom
na glavi.
Takav razvoj u Smiliu imaju i Ijevkasti predmeti koji su
ranije obiljeeni geometrijskim i apstraktnim svojstvima, a tek u
najmlaim slojevima likovnim elementima.
Pojedine varijante ljevkastih predmeta u Butmiru imaju na
vrhu recipijent, kao ljudske figure iz Smilia (T. VIII, 4, 5;
XIII, 5).144
Velike slinosti javljaju se u plastici s t a r e v a k e kulture
ili u starijem neolitu jugoistonog Balkana (T. XIV, XV). To su,
nakon spomenutih analogija, po obliku, a bez sumnje i sadrajno
najblie slinosti u neolitskoj plastici uope. Ljudske figure sta
rijeg neolita toga podruja imaju preteno oblik valjka, s malo
konino proirenom osnovom, bez izdiferenciranih dijelova tijela,
sa zaobljenim vrhom ili glavom.145 Obino im je istaknut velik,
trokutast nos, a samo signirane oi ili kosa, jednako kao na naem
antropomorfnom primjerku iz Smilia. Po oblikovanju glave po
sebno su bliski pojedini primjerci, kao iz B e l e t i n a c a , S t a r
e v a (T. XIV, 3), ili G 1 a d n i c a (T. XIV, 2).146 Na jednom pri
m jerku iz Stareva kosa je sasvim jednako prikazana udubljenim
crtama,147 kao na figuri iz Smilia (T. XIV, 3; VI, 2). Prema
cjelovitom zvonastom izgledu, tj. prema valjkastom tijelu, zao
bljenom vrhu i ljevkasto proirenoj osnovi, najblie slinosti pred
stavljaju neke figure iz C r n o k a l a k e b a r e (T. XIV, 1, 4)
143 S. BATOVIC, Radovi Inst. Jug. akad. u Zadru X , 1963, T. IX , 1.
144 Butmir I, T. III, 15; II, si. 36, 37.
145 D. SREJOVI, Neolitska plastika centralnobalkanskog podruja, Neolit centralnog Balkana, Beograd 1968, str. 177 i d., T. I, 1 6 ; R. GALOVI,
Neue Funde der Starevo-Kultur in Mittelserbien und Makedonien, 43 44.
B R GK 1964, T. 16, br. 1, 2; W . A. HEURTLEY, sp. dj., si. 7i, j; M. GRBIC i dr.,
Porodin, Bitolj 1960, str. 51 i d., T. X X I X , 1, 4, 6.
443 D. SREJOVI, sp. dj., T. I, 1 3, 5.
147 Isto, str. 181, T, I, 3.
37
ili P a v 1 o v c a (T. XIV, 5), pa se dobiva dojam istih objekata kao

to su ovi u danilskoj kulturi. Figure iz Pavlovca nemaju uope
signirane dijelove lica, pa se potpuno podudaraju s danilskim pri
mjercima kojima je samo zaobljen vrh. To je izravan i jasan dokaz
da i varijante iz danilske kulture predstavljaju ljudske figure i
plastine izraevine. Jedino jedna figura iz Pavlovca ima dva bra
da viasta izboenja, koje oznaavaju ruke ili dojke, a na drugoj
figuri prikazani su samo muki genitalni organi, kao i na jednoj
figuri iz Crnokalake bare (T. XIV, 4, 5). Starevaka plastika148
znatnije se razlikuje od danilskih predmeta po nedostatku upljeg
dijela na osnovi, koji je na danilskim izraevinama bio uvjetovan
veim promjerom osnove i tehnikom potrebom izrade, peenja i
njihoveMipotrebe, to nije bitna pojedinost.
Usprkos tako velikim slinostima danilske i starevake pla
stike, zasad se ne mogu ustanoviti meusobni izravni dodiri i uza
jamne veze, premda se na to mora pomiljati. Ako su oni uope
postojali, treba ih traiti u srednjoj Bosni. ini mi se da su takve
slinosti u prvom redu posljedice jednakih uvjeta razvoja, jednake
namjene i porijekla tih izraevina, kao i slinih kultnih oblika na
obim podrujima.
injenica je da se plastika ranog i srednjeg neolita na Balkanu
i jugoistonoj Evropi odlikuje uope dugom valjkastom glavom i
nediferenciranim licem, osim velikog trokutastog nosa, osobito u
M a k e d o n i j i i T e s a l i j i , to je osnovno svojstvo plastike
i u Smiliu, pa porijeklo nae plastike treba traiti openito u
meusobnim vezama s tim podrujima.
Tako je realistikoj plastici iz Smilia i figuri iz Danila na
roito bliska, a s nekim primjercima i gotovo identina figura s
dugim valjkastim vratom i velikim trokutastim nosom iz N e a
N i k o m e d e a,149 koje se glava pribliuje i primjerku ljevkaste
figure iz Smilia.
Veoma sline figure nalaze se u H a m a n g i a - kulturi u Ru

munjskoj, kojima takoer dugi valjkasti ili konian vrat simboli
zira i glavu, jer te figure nemaju izrazitog prikaza lica,150 jednako
kao ovi nai predmeti sa zaobljenim vrhom ili glavom.
148 Isto, str. 181, 182, T. I, 10; M. GARAANIN, Neolithikum und Bronzezeit in Serbien und Makedonien, 39. BRGK 1958, str. 8, T. 1, br. 2; D. GARASANIN, Religija i kult neolitskog oveka na centralnom Balkanu, Neolit
centralnog Balkana, 1968, str. 246, si. 8. Ona datira tu figuru u vinansku
kulturu, premda je po svemu vezana uz starevaku plastiku.
149 R. J. RODDEN, An Early Neolithic Village in Greece, Scientific Ame
rican 212, 4, 1965, si. na str. 88; J. MELLAART, Earliest Civilisations of the
Near East, London 1965, str. 116, si. 103.
160 D. BERCIU, Cultura Hamangia I, 1966, str. 42 i d.; isti, Une civilisation
neolithique recemment decouverte en Roumanie: La civilisation de Hamangia,
Academie roumaine, Bucarest 1955, str. 9, si. 5.
38
U Tesaliji se takoer javljaju sline figure s dugim valjkastim

vratom bez signiranog lica ili neke s naznaenim licem, a neke s
jako naglaenim nosom. Neke su figure u cjelini prikazane u obliku
valjka ili stupica,151 poput onih u starevakoj grupi.
Neki primjerci iz Smilia sa dva izboenja na vrhu podsje
aju na dijelove pojedinih figura iz Tesalije.152
U sloju ranog neolita u N e a N i k o m e d i a nala se enska
figura stoasta oblika na kojoj je samo signirano lice (T. XV, l).151
U S e s k l o - fazi srednje Grke naao se sasvim slian konian predmet sa zaobljenim vrhom na komu je takoer signirano
ljudsko lice, pa su oba veoma bliski ovim predmetima u danilskoj
kulturi (T. XV, 2). Grundmann smatra da je zadnji porijeklom s
Prednjeg Istoka, to je dosta vjerojatno, jer su se takovi idoli
nali u sloju s kraja neolita u H a c i l a r u.154
U kasnom neolitu u S e r v i j i javljaju se konini predmeti
bez ikakvih detalja, koje Heurtley smatra prikazom phallosa (T. X,
4, 5), pa nema sumnje da i oni predstavljaju ljudske figure.153 Zatosu, po svemu, jako bliski naim predmetima.
Na kutovima rtvenika vinansko-tordoke faze vinanske kul
ture javljaju se stilizirane ivotinjske glave (T. XVI, 3),158 potpuno
identini s naim predmetima u butmirskoj i ostalim kulturama.
U V i n i (na dub. 7 4 m) se nalaze ljudske figure s koninom i piramidalnom kapom ili pokrivaem na glavi (T. XVI, 1, 2),
sasvim sline vrhovima pojedinih ljevkastih predmeta u danilskoj
kulturi. Koroec smatra da takve kape imaju iskljuivo muke
figure u Vini.157
Posebnu simbolinu namjenu ovih proizvoda u danilskoj kul
turi potvruje, bez sumnje, i bojanje vrka crvenom bojom. Po
znato je simbolino znaenje i vjerovanje u simbolinu mo crvene
boje u prapovijesti. Posebno je zaajna konstatacija D. Garasanin
da se crvena boja u okviru vinanske grupe javlja gotovo isklju151 w a CE __ THOMPSON, Prehistoric Thessaly, Cambridge 1912, si. 74b,
76b, f, j, 77c, e, 91a, 109b, h, i, k, 141a-c.
153 R
J. RODDEN, Macedonia: Nea Nikomedeia, 1963, Archaiologikon
deltion 19', 1964, str. 368, T. 1, br. 424b.

MPT T AART sn
154 K. GRUNDMANN, sp. dj., str. 16 18, si. 22, 23, J. M ELLAAR 1, sp.
d:* Ui5? \(r. 3A. HEURTLEY, sp. dj., si. 35t, u, 1; K. GRUNDMANN, sp. dj.,
o l 1!
OO
158 M GARASANIN, Hronologija vinanske grupe, Ljubljana 1951, str.

30 si. 3 B B m K N E R , Neolit u Vojvodini, Beograd 1968, str 68, 72
J. KOROEC, Prehistonjska glinena Plastika u Jugoslaviji n . Arhradovi i rasDrave Jug akad. II, 1962, str. 148, 150, 151, 152, 153, 156, T.
rarv! 4 Txxv, 2? isti, Neolitska naseobina u Danllu B R l n * ^ 5 9 .
T. X X V II, 2; isti, Danilo in danilska kultura, 1964, T. 5, br. 4, M. GARAS
NIN, Hronologija vinanske grupe, 1951, si. 53, 103.
39
ivo na kultnim objektima i da je ona vezana uz obrede oko

plodnosti.108 ini mi se da se to mora primijeniti i na nae objekte
premda je crvena boja u Smiliu u mnogo iroj upotrebi.
U tom smislu znaajna je pojava ivotinjskih glava na nekima
od tih predmeta. Mislim da je jasno, s obzirom na identino pri
kazano tijelo kod njih i primjeraka s ljudskom glavom, da ne
predstavljaju ivotinjske figure. Najvjerojatnije je na njima pri
kazana ivotinjska maska. Takve su pojave dosta este, pa i na
pojedinim spomenutim analognim primjercima u drugim kultu
rama, kao u butmirskoj ili vinanskoj kulturi (T. XIV, 8- XVI 4).
. Benac pretpostavlja da maske u Butmiru simboliziraju likove
preaaka, a s tim u vezi boanstva plodnosti ivotinje.150 D GaraX n n S k0er1sma!ra d a > k^ t predaka usko vezan uz obrede
plodnosti ^zemlje ivotinja i ljudi. Zato plodnost simboliziraju
fieurem kaoe hSive flgUre k+3 boanstva Plodnosti nego i ivotinjske
gu el kao bika, ovna, ptice, zmije, abe, medvjeda i dr odnosno
r f T te -iv tlnie u la m
o t u p lje n e na
Smilcicu. D. Garasanm predstave ivotinjskih glava na
flgurama smatra maskama u vezi s magijskim ili totemistickim obredima i plodnou.161
takvog" t a t a " Vjer iatno da se 1 danilskoj kulturi nalaze tragovi
Po tome moemo svakako pretpostavljati da ovi predmeti u
damlskoj skupim predstavljaju jedan vid likovnog izrada, premda
na veini primjeraka nema realistikih likovnih elemenata ier
razna izbocenja na vrhu mogu simbolizirati glave figura to notpuno potvruju dva realistika primjerka iz Smilia
P
Teko je meutim, utvrditi da li zato ljevkasti predmeti u
m s oj ulturi predstavljaju iskljuivo mukarce i ako prihvati
mo cmjenicu da je to jedna vrsta plastike. To je mogue doe?o
Jert se. PrlmJerci sa ivotinjskim glavama mogu r a S i t i kao
maske, koji se samo po tome i glavi razlikuju od ostalihJ a liudske
figure s maskama nalaze se i u drugim podrujima! Time' bi se
kanu, N e o l i ? ' B a t o n f ig S ^ s t r 01^ ? ^ ^ 0^ 3 centralnom Balstr. 121. Crvena boja u naoj n L L f k u S i
Stud e ' a slui i za obranu od zlih moi uva mladu
-J k srece 1 zdravlja
TumaS izloene grade, Etnografski muzer Zagret j 9 55
P ma
GUSIC'
159 A. BENAC, S tu d ije..., 1964 str W i s t i S - * 169,
1964,
E. O. JA M E ^]^]^^r^^on^^historiquen0paris^l95^, s t f ^ f ^ S ^ d ^ ^
javljaju se ljudske figure s ptijom glavom,
X ST. 4,abla na 0br0VaSk0m kopl>ra

40
M "
Namdu,
ku^
n k o l
IV Iv
lako shvatile i form alne razlike izmeu ljevkastih figura i ostale

ljudske plastike u danilskoj kulturi koja ima sva svojstva enske
idolne plastike.
"
U prilog tom e moda govore i spomenute sline figure iz
starevake i vinanske kulture od kojih su neke itifalinih svoj
stava, a upravo one, za razliku od ostale plastike, imaju zvonoliko
tijelo, slino kao ova plastika u danilskoj kulturi. Interesantno je
i navedeno m iljennje J. Koroca da kape, koje su veoma sline
zavrecima pojedinih primjeraka u danilskoj kulturi, imaju isklju
ivo muke figure u Vini. D. Garaanin upozorava na postojanje
mukog paredra pokraj boice plodnosti i na taj nain tumai itifaline figure, kao i druge oblike mukih i enskih simbola od
neolita do novijih kultura.162
Iako je vjerojatno da ovaj tip plastike u danilskoj kulturi
predstavlja mukarca, nije to jo mogue sasvim uvjerljivo doku
mentirati ni dokazati.
Kad smo uglavnom doli do zakljuka da se ovdje radi o
jednoj vrsti plastinih izraevina, ostaje nam pitanje, koliko ta
plastika ima veze s oblikom, simbolikom i kultom phallosa?
Kult phallosa je poznat u raznim kulturama i razdobljima.163*
Ve sam u poetku ovog rada naveo miljenje raznih autora o
kultu phallosa u obliku ovih predmeta u danilskoj kulturi. Tokom
izlaganja spomenuo sam i neke predmete iz drugih kultura koji
se smatraju phallosima. Posebno se M. Vasi pozabavio jednim tipom
zvonastih probuenih predmeta iz Vine dokazujui da predstav
ljaju phallos. Jedna je varijanta oblikom slina naim predmetima,
samo su oni potpuno uplji i probueni (T. XV, 6). Analogije Vasi
nalazi u grkoj i mikenskoj kulturi.161 A. Cermanovi sline phallose
nalazi u bronanim predmetima s poetka eljeznog doba po ugledu
na kult grkog Dionisa. Ona smatra da se u takvim phallosima odra
avaju dva boanstva plodnosti, ensko i muko, Dionis i Dem etra.165 O biseksualnim simbolima govore i drugi autori, kao James,
Giedion, slino kao i Koroec, Weinberg itd.
162 D. G A R A A N IN , Neol. Central. Balkana, 1968, str. 215 246; usp. E. O.
JAM ES, sp. dj., str. 173 i .; S. GIEDION, On the significance of symbols in
prehistoric art, Bericht iiber den V. intern. Kongress fiir Vor- und Fruhgesch. Hamburg 1958, Berlin 1961, str. 334.
163 Usp. E. O. JAMES, sp. dj-, str. 173 i d.; S. GIEDION, sp. dj., str. 334
i d.; K . GR UNDM ANN, sp. dj., str. 32; A. BENAC, S tu d ije ..., 1964, str.
120 121; i dr.
1,64 Usp. bilj. 39.
A . CERM ANOVI, iva antika VIII, 1, 1958, str. 129 i d. Biseksualna
boanstva plodnosti poznata su i u Ilira, kao Venus Anzotika s Prijapom
iz Nina: Nin, problemi arheol. istraivanja, Zadar 1968, str. 25, 40; ili falina
boanstva u paru sa enskom figurom u Starih Slavena, usp.: N. NODILO,
Religija Srbci i HrvatS, Rad Jug. akad. L X X V II, 1885, str. 120 i d.
41
Ipak moramo rei da se ne moe u vjerljivo dokazati postoja

nje kulta phallosa u neolitskim kulturama jugoistone Evrope, pa
ni u danilskoj kulturi.
U tom smislu potrebno je ukazati na slijedee:
Nema izravnih ni jasnih dokaza da ovi predm eti predstav
ljaju phallos, kao ni o postojanju kulta phallosa u danilskoj
kulturi.
Isto tako ne moe se dokazati da pojedine ljudske, a pogo
tovu ivotinjske figure simboliziraju phallos.
Zato se ne moe opravdati povezivanje kulta phallosa, odno
sno ovih predmeta s kultnim posudama na etiri noge, kac
ni s djejim rtvama.
Mislim da nema nikakvog razloga za tvrdnju da je phallos,
a time i kult mukog boanstva, zastupljen iskljuivo u
danilskoj kulturi, i kad bi on uope postojao u toj kultuii,
jer nema bitnih razlika u nainu ivota i kulture izmeu
danilske grupe i okolnih neolitskih grupa.
Nasuprot tome, isti oblici predmeta kao ovi u danilskoj
grupi, za koje se smatra da simboliziraju phallos, vidjeli
smo, nalaze se na irokom podruju, daleko irem nego je
podruje danilske kulture, a to je uglavnom i areal raspro
stranjenosti elemenata s kojima se openito vezuje danilska
kultura. Oni u danilskoj kulturi doivljuju jedino daleko
bogatiji razvoj.
U danilskoj kulturi zastupljena je i ostala plastika, pa
otpada glavni razlog tumaenja iskljuivog postojanja
phallosa i kulta mukog boanstva, nasuprot kulta enskog
boanstva plodnosti u butmirskoj ili vinanskoj kulturi,
jer su i u tim kulturama takoer zastupljeni jednaki pred
meti, pa se kultura u njima uglavnom izjednauje s danilskom, bez obzira na taan om jer pojedinih oblika koji
varira i unutar pojedinih nalazita svake od tih kultura.
U njim a ne treba traiti phallos, nego prikaz ljudskih figura,
moda mukog boanstva, nasuprot enskim figurama pred
stavljenim u drugoj plastici, jer se razlikuju oblikom, a na
njima se javljaju i ivotinjske maske. Time bi bilo oprav
dano postojanje biseksualnih simbola plodnosti, koji se
uoavaju u raznim neolitskim kulturama, a pogotovu u
kasnijim metalnim razdobljima.
Interesantno je ovdje spomenuti kultna kolica iz D u p 1 j a j e
kod Vrca iz d u b o v a k o - u t o b r d s k e grupe (oko 1500
1200) na kojim a su prikazane ptice labui (sunana kola), a na
njim a se vozi muka figura (T. XVII). S obzirom na izvanrednu
slinost predstave na kolicima iz Dupljaje s grkim mitom o Apo

lonu, smatra se da figura predstavlja Apolona kao prastaro boan
stvo plodnosti i vegetacije solarni kult. Prema mitu, Apolon
je, kad je dolazio u Delfe, bio obuen u ensko odijelo. Figura na
kolicima, kao uope figure toga razdoblja i te grupe, ima zvonastu,
navodno ensku haljinu, pa u cjelini dobiva potpuno isti oblik kao
nae figure i izraevine u danilskoj kulturi, jedino ima prikazane
ruke. Osim toga, na glavi ima, po svemu izgleda, ptiju masku, pa
je i time blizak naim predmetima.108 Na nekim figurama iste grupe
glavu predstavlja samo konian ili valjkast produetak tijela na
kojima je signirano lice.187
Iako je izmeu njih znatna vremenska udaljenost, veoma velika
formalna slinost, bez sumnje ukazuje i na slinu namjenu figura
iz dubovako-utobrdske kulture i ovih iz danilske kulture, jednako
kao i bliske pojave u navedenim neolitskim kulturama.
U obredima primitivnih naroda poznato je da ponekad vra
oblai ensku odjeu.168
Time dolazimo do slijedeih zakljuaka:
1. Ne moe se uvjerljivo dokazati da predmeti iz danilske gruper
koje smo ovdje razmatrali, predstavljaju phallos, ni kult phallosa,
niti se mogu povezati s kultnim posudama na etiri noge.
2. Ti predmeti oznauju ljudske simboline likovne predstave
plastine izraevine, odnosno jedan vid likovnog izraza, kako
se moe ustanoviti po njihovim svojstvima, prema jednakim stil
skim pojavama na ostaloj plastici u danilskoj grupi, kao i prema
analognim pojavama i svojstvima neolitske plastike na podruju
jugoistone Evrope.
3. Mogue je da predstavljaju muka boanstva plodnosti, na
suprot drugoj plastici enskih svojstava, to bi dokazivalo biseksualne elemente kulta plodnosti u danilskoj kulturi. To se ipak jo
ne moe sa sigurnou dokazati.1
*
7
6
166 M. GARAANIN J. KOVACEVlC, Arh. nalazi u Jugoslaviji, Beo
grad 1966, T. X V III; . BOKOV, Quelques observations sur le char cultuel
de Dupljaja, Arch. iugosl. III, 1959, str. 41 i d., T. X X I, X X IV , X X V ; D.
GARAANIN, Prilog prouavanju dupljajskih kolica, Starinar II, 1951, str. 270
i d.; te se figure vezuju i uz htonski kult: V. Trbuhovi, Plastika vrakoutobrdske kulturne grupe, Starinar VIIVIII, 1958, str. 131 i d., si. 4, br.
37, si., 6; isti, Jo jedan prilog prouavanju dupljajskih kolica, Starinar
XIII XIV, 1965, str. 177 i d.; W. KIMMIG, Seevolkerbewegung und Urnenfelderkultur, Studien aus Alteuropa I, 1964, str. 267 268, T. 21. Jednako se
falina figura vrhovnog staroslavenskog boanstva sunca i plodnosti Vida
vozila na kolima: N. NODILO, sp. dj., str. 120 i d.
167 V. TRBUHOVI, Starinar VII VIII, 1958, str. 131 i d., si. 5, br. 6 8
si. 8.
188 K. BIRKET-SMITH, Putovi kulture, Zagreb 1960, str. 365.
43
Scanne by C am Scanner
4. Sline pojave nalaze se na irokom podruju, od Male Azije

do srednje Evrope i od Apeninskog poluotoka do Panonske nizine
od starijeg neolita do ranog, odnosno do kraja bronanog doba
Meutim, slini ili identini predmeti esti su jedino na zapadnom
Balkanu (u danilskoj, hvarsko-lisiikoj, butmirskoj i vinanskoi
kulturi istone Bosne), gdje su se proirili iz danilske grupe U
danilskoj kulturi doivjeli su najbogatiji i specifian razvoj. Na
podrujima izvan danilske grupe, osim simboline i kultne imali
su mjestimino i praktinu namjenu.
" '
5. Izgleda da se njihov prototip najranije razvio na Prednjem
Istoku, pa vjerojatno preko Grke utjecao na razvoj u danilskoj
kulturi, gdje su postali bitan elemenat i samostalni proizvod. Iz
danilske grupe irili su se u Bosnu i dalje prema istoku i sjeveru.
44
Scanned by U am Scanner

Batović - Problem Kulta Phallosa U Danilskoj Kulturi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Batović - Problem Kulta Phallosa U Danilskoj Kulturi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ime BATOVIC

PROBLEM KULTA PHALLOSA U DANILSKOJ KULTURI

razumljiva odsutnost enske idolne plastike u danilskoj kulturi.

Daljim nalazima cijelih primjeraka izgledalo je da su to stoaste

A. Stipevi, takoer pod pretpostavkom, prihvaa miljenje

Predmeti, na kojima se u literaturi temelji naziv phallos, smatra,

teno u tamnosmeoj boji. Povrina se glaala, osim unutranjeg

Ovi predmeti u Smiliu nalaze se samo u III i IV stupnju

emu se slaem s m iljenjem J. Koroca.33 Oni se vie pribliuju nekim

33 J. KOROSEC, Danilo in anilska kultura, 1964, str. 62.

-a posebno noge, odnosno drci. Benac je pri njihovoj rekonstrukciji

motivi girlandi, snopovi cik-cak crta, meandarski motivi, spiraloidni

varijanta uz primjerke s punim vrhom sadri i primjerke koji su do

48 Butmir II, str. 33, T. V, 7.

zirane glave,1J odnosno glave su na oba ta predmeta dosta slino mo

Trea varijanta s punim iljastim ili zaobljenim vrhom takoer

jednolinu namjenu. Jedino neki primjerci zavravaju ivotinjskom

sumnje na etiri noge, kakve su tipine u danilskoj kulturi, a pozna

Ipak su se u N e b u u dolini rijeke Bile nale dvije stilizirane

sagledati cjelovita svojstva kulture na tom m jestu. Zato je ra

Z RA B?nNACJ GZ? f- 149^ 1?50- 7- IT>

^ isti- GZM 1953, T. IX, 10,

CEVIC, Nalazite iz neolitikog doba u Kraljevinama kod Novog Sehera

glavom. Pojedini prim jerci ukraeni su tordiranim ili vretenastim

to nas navodi na zakljuak da su takvi predm eti preli iz danilske

84 A. BENAC, Studije o kamenom..., 1964, str. 3943; isti, Kulturna

. BENAC, Studije o k am enom ..., 1964, str. 56

57, 87, 157, isti, Stu-

^ ien 89 j 1 KOROEC, Neolitska naseobina u Danilu Bitinju, 1958, str. 98 104;

Scanned by Cam Scanner

danilska skupina zauzimala jedno od najvanijih mjesta u postanku

slini falosu. Ipak se nala jedna stilizirana ivotinjska glava,

i16d7; 'istij ShSdii? o k a S lo m

43 i d.; isti, Studien..., 1953.

punom razvoju danilske grupe. Zato se moramo pitati: je li sve to

ukraen i to tordiranjem ili vodoravnim i kosim kanelurama, pa

118 si. 8 11a

?x v i?; x,;B .STALIO,

Neolitsko naselje u selu Batkovicu kod Bijelpne,.

noenje vode.113 Nijedan od autora, osim po tehnici izrade, ne ulazi

Scanned by Cam Scanner

od III sloja naao bakar i da se uope ta faza u novije vrijeme

kod Hrtkovaca u Srijemu,1" koje Brukner smatra importom iz Bo

123 B. JOVANOVI, Znaenje nekih kultnih elemenata starcevacke gru

T. II, 1 3. Keramike plastine izraevine danilske faze srednjeg neolita

Scanned by Cam Scanner

rp jjj i 2 K.eramilce plastine izrcievtne danilslce faze sr ednjep neolita

X. IV 1 3. Keramike plastine izraevine danilske faze srednjeg neolita

Scanned by Cam Scanner

T V 1 3. Keramike plastine izraevine sa ivotinjskom glavom na vrhu

T - VI J ~ 3- ^ r a m ic k e plastine izraevine danilske faze srednjeg neolita

T. VII, 1. Keramiki predmet iz Vlake jame, (po J. Korocu); 2, 3. Kera

21* VIII, 1 7. Keramike izraevine butmirske kulture mlaeg neolita iz

Scanned by Cam Scanner

T. IX, 1 4, Keramika butmirske kulture mlaeg neolita iz Butmira: 3.

T. X, 1 5. Keramika vinanske kulture iz istone Bosne: 1, 5. iz Tuzle (po

T, X I, 1, 2. Keramika Tiszapolgar kulture u Slovakoj (po S. iki); 3 8.

Scanned by Cam Scanner

T. X V Neolitske keramike izraevine: 1. iz Nea Nikomedeia (po Roddenu);

T X V I Neolitske keramike izraevine: 1, 2. figure iz Vince (po J: Korocu);

figure from Pavlovac (after D. Garaanin).

T. XVII Bronanodobne figure iz Dupljaje (po Bokoviu). Plate XVII

Scanned by Cam Scanner