Professional Documents
Culture Documents
Funkcije Vise Varijabli
Funkcije Vise Varijabli
A
B
cos A
k gdje k prolazi skupom cijelih brojeva. Slino, ako imamo izraz ctgA
2
sin A
tada A moe poprimiti bilo koju realnu vrijednost osim onih u kojima je sin A jednako
nuli jer u tom sluaju dolzimo do djeljenja sa nulom to nije definirano. Dakle, A
mora biti razliito od 0 k gdje k prolazi skupom cijelih brojeva.
Budui da je kodomena funkcija sin i cos skup 1,1 vrijedi da iz izraza arcsin A i
arcc cos A slijedi da A mora biti iz intervala 1,1 jer inae izrazi arcsin A i arcc cos A ne
bi imali smisla. Na primjer, izraz arcc sin 5 jednak je kutu za koji vrijedi sin 5 .
Meutim, takav kut ne postoji jer znamo da e za svaki kut vrijediti da je njegov sinus
vei ili jedank od -1 odnosno manji ili jedank od 1.
to se tie funkcija arcctgA i arccctgA , njihove kodomene jesu jednake itavom skupu
realnih brojeva. Prema tome, na A ne moramo postavljati nikakav uvjet.
5. Logaritamske funkcije: Da bi izraz ln A bio smislen, broj A mora biti vei od nule.
Naime, kada bi A bio npr. jednako 0 tada bi ln 0 bilo jednako broju kojim moramo
potencirati e da bi dobili 0. Meutim, na koji god realan broj mi potencirali broj
e 2,71 uvijek emo dobiti pozitivan broj. Dakle, ne postoji broj a za kojeg bi vrijedilo
ea 0 .
D f ( x, y ) | x 2 2 y 0
(gornji zapis znai: domena funkcije f jednaka je skupu svih toaka ( x, y ) za koje vrijedi
svojstvo x 2 2 y 0 )
Trebamo skicirati naenu domenu u koordinatnoj ravnini. Dakle, trebamo skicirati sve toke
koje zadovoljavaju nejednadbu x 2 2 y 0 . Da bi to napravili najprije emo znak
nejednakosti zamijeniti sa znakom jednakosti pa dobivamo:
x2 2y 0
(podijelimo sa 2)
y
x2
2
(skicirajmo parabolu:)
3
(sada smo ravninu podijelili na dva dijela-jedan dio je onaj dio iznad nacrtane parabole
odnosno dio )
(budui da -10 nije vee ili jednako od nule zakljuujemo da e se toke koje zadovoljavaju
nejednabu x 2 2 y 0 nalaziti ispod nacrtane parabole pri emu su i toke na paraboli
ukljuene pa skica domene poetne funkcije izgleda ovako: )
1
2
100
D f ( x, y ) | x 2 y 2 4 0
(gornji zapis znai: domena funkcije f jednaka je skupu svih toaka ( x, y ) za koje vrijedi
svojstvo x 2 y 2 4 0 )
Trebamo skicirati naenu domenu u koordinatnoj ravnini. Dakle, trebamo skicirati sve toke
koje zadovoljavaju nejednadbu x 2 y 2 4 0 . Da bi to napravili najprije emo znak
nejednakosti zamijeniti sa znakom jednakosti pa dobivamo:
x2 y2 4 0
(znamo da izraz
x2 y2
D f ( x, y ) | x 2 y 2 3 0
(gornji zapis znai: domena funkcije f jednaka je skupu svih toaka ( x, y ) za koje vrijedi
svojstvo x 2 y 2 3 0 )
Trebamo skicirati naenu domenu u koordinatnoj ravnini. Dakle, trebamo skicirati sve toke
koje zadovoljavaju nejednadbu x 2 y 2 3 0 :
x2 y2 3 0
(korjenujemo li dobivamo)
x2 y2 3
(dakle, radi se o svim tokama ravnine ija je udaljenost od ishodita vea ili jednaka od 3 ,
odnosno o podruju skiciranom na slici:)
(sada toke koje lee na istaknutoj krunici upadaju u domenu, pa krunica nije iscrtkana kao
u prethodnom zadatku )
Jo trebamo izraunati f (1,3) pa imamo:
f (1,3) 12 3 2 3 1 9 3 7
D f ( x, y ) | x 2 2 y 0
(gornji zapis znai: domena funkcije f jednaka je skupu svih toaka ( x, y ) koje zadovoljavaju
svojstvo x 2 2 y 0 )
Trebamo skicirati naenu domenu u koordinatnoj ravnini. Dakle, trebamo skicirati sve toke
koje zadovoljavaju nejednadbu x 2 2 y 0 . Najprije znak nejednakosti moemo zamijeniti sa
znakom jednako pa dobivamo:
x2 2y 0
(podijelimo sa 2)
y
x2
2
(skiciranom parabolom smo koordinatnu ravninu podijelili na dva dijela: onaj iznad i ispod
nacrtane parabole)
(jedan od spomenuta dva djela ravnine predstavlja i rjeenje nejednadbe x 2 2 y 0 )
(da bi odredili o kojem se od ta dva djela ravnine radi, trebamo odabrati proizvoljnu toku za
koju smo sigurno da se nalazi u jednom od dva djela)
(recimo, odaberimo toku (0,-1) koja je zasigurno u djelu ravnine ispod parabole)
(sada trebamo provjeriti zadovoljava li toka (0,-1) nejednadbu x 2 2 y 0 :)
0 2 2 (1) 2 0
(budui da odabrana toka (0,-1) koja se nalazi ispod parabole zadovoljava nejedabu,
zakljuujemo da je podruje ispod parabole ne ukljuujui i samu parabolu rjeenje
nejednadbe to je skicirano na slici)
Zadatak 5. (1. skupina pitanja - 1 bod) Odrediti i skicirati podruje definicije funkcije
f ( x, y )
y x2 .
D f ( x, y ) | y x 2 0
(gornji zapis znai: domena funkcije f jednaka je skupu svih toaka ( x, y ) koje zadovoljavaju
svojstvo y x 2 0 )
Pronaenu domenu jo treba skicirati u koordinatnoj ravnini. Znak nejednakosti
zamjenjujemo znakom jednakosti i dobivamo:
y x2
(skiciramo parabolu)
2.0
1.5
1.0
0.5
0.5
1.0
(parabolom smo podijelili ravninu na dva podruja ono iznad i podruje ispod parabole)
(kako bi znali koje od dva podruja odgovara domeni uzimamo proizvoljnu toku recimo
(0,1) i provjeravamo zadovoljava li ona nejednabu y x 2 0 )
1 0 0
2. Parcijalne derivacije
Zadatak 1. (1. skupina pitanja - 1 bod) Odrediti derivacije f x i f y funkcije f ( x, y )
1 x
1 y
1 x
1 y
ponaamo kao prema konstanti. To emo uiniti primjenjujui formulu za derivaciju omjera
f
g
f ' g f g '
g2
fx
pa imamo:
(1 x) x (1 y ) (1 x) (1 y ) x
(1 y ) 2
1 (1 y ) (1 x) 0
(1 y ) 2
(sredimo)
fx
1 y
(1 y ) 2
fx
1
1 y
Slino nalazimo parcijalnu derivaciju po varijabli y, samo to se sada prema x-u odnosimo kao
prema konstanti:
fy
(1 x) y (1 y ) (1 x) (1 y ) y
(1 y ) 2
0 (1 y ) (1 x) (1)
(1 y ) 2
(sredimo)
fy
1 x
(1 y ) 2
y
x2
. Ispitajte
u y ' (t ) t y
y
x
u y ' (t ) (
y
x2
2 y
x3
i u y ' (t )
1
x2
2 y
x3
1
x2
uvrtavamo u izraz
x 3 u x 2 yx 2 u y 0 i dobivamo:)
x 3 ' (t )
2 y
x
2 yx 2 ' (t )
1
x2
(sredimo)
2 y ' (t ) 2 y ' (t ) 0
00
y
x2
(sredimo)
f x ln( y 1)
Slino nalazimo parcijalnu derivaciju po varijabli y, samo to se sada prema x-u odnosimo kao
prema konstanti:
f y x y ln( y 1) x (ln( y 1)) y
(sredimo)
1
)
y 1
1
y 1
fy
x
y 1
u y ' (t ) t y
i dobivamo:)
x ' (t ) y y ' (t ) x 0
(sredimo)
xy ( ' (t ) ' (t )) 0
xy (0) 0
00
fx
fy
funkcije
f ( x, y) ln( x y ) .
1
x y
(x y 2 ) x
1
x y
1
x y2
Slino nalazimo parcijalnu derivaciju po varijabli y, samo to se sada prema x-u odnosimo kao
prema konstanti:
fy
1
x y
(x y 2 ) y
1
x y
( 2 y )
2 y
x y2
u x ' (t ) ( x 2 y 2 ) x ' (t ) (
u y ' (t ) ( x 2 y 2 ) y ' (t ) (
1
2
2 x y
1
2
2 x y
2 x) ' (t )
2 y ) ' (t )
x
2
x y
x
2
x y2
y
x y2
i u y ' (t )
y
2
x y2
uvrtavamo u
izraz y u x x u y 0 i dobivamo:)
x
y ' (t )
x y
x ' (t )
y
2
x y2
(izluimo)
xy
x2 y2
( ' (t ) ' (t )) 0
xy
2
x y2
(0) 0
00
( xy ) x (1 y ) ( xy ) (1 y ) x
(1 y ) 2
fx
y (1 y ) ( xy ) 0
(1 y ) 2
fx
y (1 y )
(1 y ) 2
fx
fy
y
1 y
( xy ) y (1 y ) ( xy ) (1 y ) y
fy
(1 y ) 2
x (1 y ) ( xy ) ( 1)
(1 y ) 2
xy
1 y
f ' g f g '
g2
pa
fy
x xy xy
(1 y ) 2
fy
x
(1 y ) 2
(izluimo)
2 xy ( ' (t ) ' (t )) 0
2 xy (0) 0
00
f x 2 xy ( x 2 ) 0 cos( xy) y
f x 2 xy cos( xy ) y
___________
f y ( x 2 y ) y (sin( xy )) y
f y x 2 cos( xy) x
_________
f yy ( x 2 ) y cos( xy ) y x cos( xy ) x y
f yy sin( xy) x x
f yy x 2 sin( xy)
Zadatak 10. (1. skupina pitanja 1.5 boda) Zadana je funkcija f ( x, y ) tan x 3 y , te x(t ) cos t
i y (t ) t 2 . Funkcija w(t ) definirana je kao kompozicija funkcija w(t ) f ( x(t ), y (t )) .
a) Zapisati formulu za derivaciju sloene funkcije
dw
.
dt
dw
.
dt
dt x dt y dt
) x (3 y ) x
2
2
x
cos x
cos x
cos x
cos 2 x
f
f y (tan x) y (3 y ) y 0 3 3
y
dx
sin t
dt
dy
y ' (t )
2t
dt
x ' (t )
( sin t ) 3 2t
dt cos 2 x
(jo nismo gotovi budui da trebamo izraunati standardnu derivaciju funkcije w po varijabli
t, rezultat treba biti funkcija po varijabli t dakle, jo trebamo na desnoj strani posljednje
dobivene jednakosti sve x- eve zamijeniti sa x(t ) cos t i sve y-one zamijeniti sa y (t ) t 2 pa
imamo:)
dw
1
( sin t ) 3 2t
dt cos 2 (cos t )
Gornje rjeenje moemo provjeriti tako da pokuamo nai standardnim postupkom derivaciju
funkcije w. Imamo da je w(t ) f ( x(t ), y (t )) . Budui da je x(t ) cos t i y (t ) t 2 slijedi da je
w(t ) f (cos t , t 2 ) a budui da je f ( x, y ) tan x 3 y slijedi
w(t ) tan(cos t ) 3t 2
1
2
cos (cos t )
( sin t ) 6t
a) formulu za odreivanje
dF
dt
dt x dt y dt
f
f y 2 x 2 y ( x 2 y ) y 2 x 2 y (2) 2 x 2 y 1
y
dx
cos t
dt
dy
y ' (t )
3t 2
dt
x' (t )
(sada standardnom deriviramo gornju funkciju jedne varijable po toj istoj varijabli t-u)
3
dx u
df x
Fv
dx v
Fu
b)
df
f ' ( x) 2 x
dx
x
x u cos v
u
x
x v u sin v
v
____________
(uvrtavanjem u formule dobivamo)
Fu 2 x cos v
Fv 2 x ( u sin v )
__________________
(kako bi provjerili rezultate moemo iste parcijalne derivacije izraunati direktno)
(vrijedi F (u, v) f ( x(u, v)) a kako je x(u, v) u cos v imamo F (u , v) f (u cos v) , nadalje kako je
f ( x) x 2 imamo)
F (u, v) u 2 cos 2 v
Fv u 2 2 cos v( sin v)
dF
dt
dt x dt y dt
b)
fx
fy
f
1
x
1 ( x 2 y) 2
f
1
2
y
1 ( x 2 y) 2
dx
sin t
dt
dy
y ' (t )
3t 2
dt
x ' (t )
(uvrtavamo u formulu)
1
dF
2
( sin t )
(3t 2 )
2
2
dt
1 ( x 2 y)
1 ( x 2 y)
(jo trebamo na desnoj strani posljednje jednakosti sve x-eve zamijeniti sa x(t ) cos t i y-one
sa y (t ) 1 t 3 )
1
dF
2
( sin t )
(3t 2 )
3 2
3 2
dt
1 (cos t 2 2t )
1 (cos t 2 2t )
1
3 2
1 (cos t 2 2t )
( sin t 6t 2 )
1 x
1 y
1 x
1 y
Odnosno varijable y:
dy 2.1 2 0.1
fy
(1 x ) x (1 y ) (1 x )(1 y ) x
(1 y ) 2
(1 x) y (1 y ) (1 x)(1 y ) y
(1 y )
1
1
f x (1,2)
1
1 y
1 2
1 x
11
f y (1,2)
2
1 y
1 2
i
dy 1.9 2 0.1
fy
x
1
f y (1,2)
1
y 1
2 1
4. Taylorov polinom
Formula za Taylorov polinom 1. stupnja funkcije f ( x, y ) u okolini toke T ( x 0 , y 0 ) :
P1 ( x, y ) f ( x 0 , y 0 ) f x ( x 0 , y 0 )( x x 0 ) f y ( x 0 , y 0 )( y y 0 ) .
Formula za Taylorov polinom 2. stupnja funkcije f ( x, y ) u okolini toke T ( x 0 , y 0 ) :
1
1
P2 ( x, y ) P1( x, y ) f xx ( x0 , y0 )( x x0 ) 2 f xy ( x0 , y0 )( x x0 )( y y0 ) f yy ( x0 , y0 )( y y0 ) 2 .
2
2
Zadatak 1. (2. skupina pitanja 1 bod) Napiite izraz za Taylorov polinom drugog stupnja
funkcije f ( x, y ) u okolini toke T (0,1) .
Rjeenje. Formula za Taylorov polinom 2. stupnja funkcije f ( x, y ) u okolini neke toke
T ( x 0 , y 0 ) glasi:
P2 ( x, y ) f ( x0 , y0 ) f x ( x0 , y0 )( x x0 ) f y ( x0 , y0 )( y y0 )
1
1
f xx ( x0 , y0 )( x x0 ) 2 f xy ( x0 , y0 )( x x0 )( y y0 ) f yy ( x0 , y0 )( y y0 ) 2
2
2
Pa nakon uvrtavanja konkretne toke zadane zadatkom T (0,1) u gornju formulu dobivamo:
P2 ( x, y ) f (0,1) f x (0,1)( x 0) f y (0,1)( y 1)
1
1
f xx (0,1)( x 0) 2 f xy (0,1)( x 0)( y 1) f yy (0,1)( y 1) 2
2
2
1
1
f xx (0,1) x 2 f xy (0,1) x( y 1) f yy (0,1)( y 1) 2
2
2
Zadatak 2. (2. skupina pitanja 2 boda) Odrediti Taylorov polinom 2. stupnja za funkciju
f ( x, y )
6
xy
u toki T (1,2) .
Rjeenje. Da bi odredili traeni polinom drugog stupnja, trebati e nam parcijalne derivacije
funkcije f ( x, y )
6
xy
6
6
6
6
6
6 1
) x ( x 1 ) x ( ) x ( x 1 ) ( x 1 ) x 0 ( x 1 ) (1 x 2 ) 2
xy
y
y
y
y
y x
6
6
6
6
6
6 1
f y ( ) y ( y 1 ) y ( ) y ( y 1 ) ( y 1 ) y 0 ( y 1 ) (1 y 2 ) 2
xy
x
x
x
x
x y
fx (
________
f xx (
6 1
6
1
6
1
1
6
12 1
) x ( ) x ( 2 ) ( ) ( 2 ) x 0 ( 2 ) ( ) (2 x 3 ) 3
y x2
y
y x
y
y x
x
x
f xy (
6 1
6
1
6
1
6
1
6
6 1
) y ( ) y ( 2 ) ( ) ( 2 ) y ( 2 ) ( 2 ) ( ) 0 2 2
y x2
y
y x
y
x
y
x
y x
f yy (
6 1
6
1
6
1
1
6 2 12 1
) y ( ) y ( 2 ) ( ) ( 2 ) y 0 ( 2 ) ( ) 3 3
x y2
x
x
x y
x y
y
y
y
_____________
(sada treba jo izraunati vrijednost izraunatih parcijalnih derivacija u toki T (1,2) )
fx
fy
6 1
6 1
3
f y (1,2) 2
1 2
2
x y2
12 1
12 1
f xx (1,2) 3 6
y x3
2 1
f xx
f xy
f yy
6 1
6 1
f x (1,2) 2 3
y x2
2 1
6
y
1
x
f xy (1,2)
6
2
1
1
3
2
12 1
12 1
3
3 f yy (1,2) 3
1 2
2
x y
_________________
(uvrtavamo izraune vrijednosti u formulu za Taylorov polinom 2. stupnja koja glasi:)
P2 ( x, y ) f ( x0 , y0 ) f x ( x0 , y0 )( x x0 ) f y ( x0 , y0 )( y y0 )
1
1
f xx ( x0 , y0 )( x x0 ) 2 f xy ( x0 , y0 )( x x0 )( y y0 ) f yy ( x0 , y0 )( y y0 ) 2
2
2
(i dobivamo)
P2 ( x, y ) 3 3( x 1)
3
3
3
( y 2) 3( x 1) 2 ( x 1)( y 2) ( y 2) 2
2
2
4
P1 ( x, y ) 2 8 e
P1 ( x,
2 2
y ) f (1,2) 4( x 1) 3( y 2)
4( x 1) 3( y 2) 11 4 x 4 3 y 6 4 x 3 y 1
Rjeenje. Trebamo izraunati Taylorov polinom prvoga stupnja. Parcijalne derivacije prvoga
reda funkcije f ( x, y ) x 2 ln( x 2 y ) i vrijednost istih u toki T (2,3) :
f x 1
2
2
x y
f y 1
2 x f x (2,3) 1
2
2
x y
f y (2,3) 1
2
2
2 3
2
2
2 3
4 9
1
f x ( x0 , y0 ) f y ( x0 , y0 )
Fx ( x 0 , y 0 , z 0 ) F y ( x 0 , y 0 , z 0 ) F z ( x 0 , y 0 , z 0 )
1 x
1 y
toki T (1,2, z 0 ) .
Rjeenje. Formula za jednadbu tangencijalne ravnine povuene na plohu zadanu
eksplicitnom jednadbom z f ( x, y ) u toki T ( x 0 , y 0 , z 0 ) glasi:
f x ( x 0 , y 0 )( x x 0 ) f y ( x 0 , y 0 )( y y 0 ) ( z z 0 ) 0 .
Podatak koji jo uvijek ne znamo a potreban je za formulu jest 3. koordinata toke T. Do tog
podatka emo doi pomou injenice da toka T (1,2, z 0 ) pripada zadanoj plohi i prema tome
njezine koordinate zadovoljava jednadbu z
z0
1 x
1 y
pa imamo:
1 x0 1 1
2
1 y0 1 2
1 x
1 y
u toki T (1,2,2) :)
fx
fy
(1 x) x (1 y ) (1 x)(1 y ) x
(1 y ) 2
(1 x) y (1 y ) (1 x)(1 y ) y
(1 y )
1
1
f x (1,2,2)
1
1 2
1 y
1 x
11
f y (1,2,2)
2
1 y
1 2
(sredimo)
x 1 2 y 4 z 2 0
x 2 y z 5 0 jednadba
Zadatak 2. (1. skupina pitanja 1 bod) Odrediti jednadbu normale na plohu odreenu
funkcijom f ( x, y ) x 2 ln( x 2 y ) u toki T (2,3, z 0 ) .
Rjeenje. Ploha z x 2 ln( x 2 y ) je zadana u eksplicitnom obliku. Jednadba normale na
eksplicitno zadanu plohu z f ( x, y ) u toki T ( x 0 , y 0 , z 0 ) je:
x x0
y y0
z z0
f x ( x0 , y0 ) f y ( x0 , y0 )
1
2
x2 y
fy
2 x f x (2,3) 1
2
2
x y
1 f y (2,3)
2
22 3
2
2
2 3
4 1
8
9
1
2
2
1
Dakle, toka u kojoj postavljamo normalu na plohu z x 2 ln( x 2 y ) je toka T ( 2,3,2) . Sada
imamo sve podatke potrebne za formulu pa slijedi da je traena jednadba normale:
x2 y3 z2
9
2
1
4. Izraunati
D
a11
a12
a12
a 22
5. Zakljuak:
Ako je D>0 i ako je a11 0 - funkcija f ( x, y ) u toki T ( x 0 , y 0 ) postie svoj lokalni minimum
Ako je D>0 i ako je a11 0 - funkcija f ( x, y ) u toki T ( x 0 , y 0 ) postie svoj lokalni maksimum
Ako je D<0 - funkcija f ( x, y ) u toki T ( x 0 , y 0 ) nema ekstrema
Ako je D=0 potrebna dodatna ispitivanja
(1.
1.
skupina
f x 2 4 x 2 y
f y 8 2 x 4 y
______________________
(iz prve jednakosti moemo iskazati y preko x-a)
2 4 x 2 y 0 2 y 2 4 x y 1 2 x
8 2 x 4 8 x 0
6 x 12
x 2 y 1 4 3
f yy 4 a 22 4
(raunamo determinantu:)
D
a11
a12
a12
a 22
4 2
16 (2) (2) 16 4 12 0
2 4
Zadatak 2. (2. skupina pitanja 2 boda) Potrebno je projektirati zatvoreni tank u obliku
kvadra koji mora prihvatitit 480 m3 tekuine. Cijena materijala za oblaganje dna iznosi 35 kn
po kvadratnom metru, a materijala za oblaganje ostalih povrina 21 kn po kvadratnom metru.
Odredite dimenzije tanka tako da cijena materijala za njegovo oblaganje bude minimalna.
Rjeenje. Trebamo nai dimenzije tanka oznaimo ih sa a, b i c koje su skicirane na slici.
pri emu zahtjevamo da trokovi materijala za oblaganje tanka budu minimalni. Vrijednost
trokova oblaganja ovisi o dimenzijama tanka, odnosno trokovi su funkcija po varijablama a,
b i c . Oznaimo li trokove sa T tada vrijedi:
T ( a, b, c ) 35 a b 21 (2ac 2bc ab)
Naime, cijena oblaganja biti e jednaka zbroju cijene oblaganja dna i cijene oblaganja ostalih
povrina. Povrina dna jednaka je umnoku dimenzija a i b a cijena oblaganja dna po kvadratu
je 35 kuna pa zakljuujemo da je cijena oblaganja itavoga dna jednaka 35ab . Slino, ukupna
povrina ostalih strana tanka jednaka je 2ac 2bc ab a cijena oblaganja po kvadratu tih strana
je 21 kuna pa je to sveukupno jednako 21(2ac 2bc ab) . Tako smo doli do ukupnog troka
koji je jednak:
T ( a, b, c) 35 a b 21 (2ac 2bc ab) .
Da bi mogli nai minimum funkcije T (a, b, c) 35 a b 21 (2ac 2bc ab) , to se od nas trai,
najprije moramo tu istu funkciju svesti na funkciju dviju varijabli jer trenutano ne znamo
raunati ekstreme funkcije vie od dvije varijable. U zadatku nam je jo zadan jedan uvjet,
odnosno zahtjev je da volumen tanka bude 480 m3 to bi znailo da mora vrijediti jednakost:
abc 480
480
480
2b
ab)
ab
ab
(sredimo )
480
480
42
21ab
b
a
20160 20160
T ( a, b) 56ab
b
a
T ( a, b) 35ab 42
20160 20160
b
a
20160
a2
20160
b2
_____________________
56b
56a
20160
a2
20160
b2
0
0
___________________
(prvu jednadbu pomnoimo sa a 2 a drugu sa b 2 i dobivamo)
56ba 2 20160
56ab 2 20160
_________________
(sada izjednaavamo prvu i drugu jednadbu)
56ba 2 56ab 2
56ba 2 56ab 2 0
56ab(a b) 0
(gornji izraz e biti jednak nuli u 3. sluaja : kada je a=0, kada je b=0 ili kada je a b 0 )
(budui da varijable a i b predstavljaju dimenzije tanka, one ne mogu biti jednake nuli pa je
jedini preostali sluaj )
a b 0
(odnosno)
ab
360
56 : 2
28 : 2
14 : 2
7
a 3 360
a 3 360
Te slijedi
b 3 360
20160
a
20160 20160
112
360
180
Tab 56
Tbb 2
20160
b3
(dakle, imamo:)
a11 112
a12 56
a 22 112
(raunamo determinantu)
D
112 56
112 2 56 2 0
56 112
a 3 360
Zadatak
3.
(1.
skupina
9y2
9x 2
18 y 6 xy
f ( x, y ) 3 x
2
2
Rjeenje.
Najprije
360 360
pitanja
480
360 3
boda)
Odredite
ekstreme
funkcije
moramo
9y2
9x 2
18 y 6 xy
f ( x, y ) 3 x
2
2
b 3 360
480
parcijalne
derivacije
prvog
reda
funkcije
______________
3 9x 6 y 0
18 6 x 9 y 0
______________
(iz prve jednakosti naemo vezu meu nepoznanicama:)
3 9 x 6 y 0 9 x 3 6 y x
3 6 y
9
3 6 y
9y 0
9
(sredimo)
18 36 y
9y 0
9
18 2 4 y 9 y 0
5 y 20
y4
18
(sada slijedi)
x
3 6 4 3 24
3
9
9
f yy 9 a 22
(raunamo determinantu)
D
9 6
92 6 2 81 36 45 0
6 9
81
57
72 60 72
2
2
Zadatak 4. (2. skupina pitanja 2 boda) Tvrtka proizvodi dva proizvoda. Dnevno proizvede x
komada proizvoda A i ykomada proizvoda B. Dnevni profit modeliran je funkcijom
P( x, y ) 7 x 2 5 xy y 2 120 x 180 y 16400 . Koliko proizvoda A , a koliko proizvoda B tvrtka
mora dnevno proizvesti da bi profit bio maksimalan? Koliki je maksimalni dnevni profit?
Rjeenje. Postavljamo sustav:
Px 14 x 5 y 120
Py 5 x 2 y 180
________________
14 x 5 y 120 0
5 x 2 y 180 0
_______________
(iz prve jednadbe nalazimo vezu:)
14 x 5 y 120 0 5 y 14 x 120 y
14 x 120
5
14 x 120
180 0
5
(pomnoimo sa 5)
25 x 2(14 x 120) 900 0
25 x 28 x 240 900 0
3 x 1140
x 380
14 380 120
14 76 24 1040
5
Pxy 5
Pyy 2
(raunamo determinantu)
D
14 5
28 25 3 0
5
2
P(380,1040) 7 (380) 2 5 380 1040 1040 2 120 380 180 1040 16400
(Dakle, tvrtka treba proizvesti 380 komada proizvoda A i 1040 komada proizvoda B da bi
profit bio maksimalan i taj profit je )
Zadatak 5. (2. skupina pitanja 2 boda) Tiskara je dobila narudbu za izradu kartonskih
kutija volumena 100cm 2 . Bojanje donje i gornje plohe kota 2 kn, a bonih ploha 1 kn.
Odredite dimenzije kutije tako da trokovi bojanja budu minimalni.
Rjeenje. Oznaimo li dimenzije kutije sa a, b i c slijedi da je cijena jedne kutije modelirana
funkcijom:
C (a, b, c) 2 2ab 1 (2bc 2ac)
Naime, povrina donje i gornje plohe jednaka je ab ab , pa je cijena bojanja tih dviju ploha
2 2ab , dok je povrina preostalih ploha 2ac 2bc , te je prema tome cijena bojanja preostalih
ploha jednaka 1 (2bc 2ac) .
Funkciju C (a, b, c) 2 2ab 1 (2bc 2ac) emo svesti na funkciju dviju varijabli ako u obzir
uzmemo uvjet zadan zadatkom volumen kutije je 100cm 2 . Prema tome, vrijedi jednakost:
abc 100
(odnosno)
c
100
ab
100
100
2a
)
ab
ab
(sredimo)
C (a, b) 4ab
200 200
a
b
(sada trebamo nai minimum gornje funkcije, odnosno vrijednosti varijabli a i b u kojima
funkcija poprima svoj minimum)
(postavljamo sustav izjednaavanjem parcijalnih derivacija prvoga reda sa nulom:)
C a 4b
C b 4a
200
a2
200
b2
___________________
4b
4a
200
a2
200
b2
0
0
_______________
4ab 2 200 0
_______________
4ba 2 200
4ab 2 200
4ba 2 4ab 2 0
4ab( a b) 0
(lijeva strana gornje jednadbe poprimiti e vrijednost nula u idue tri situacije: kada je a 0 ,
kada je b 0 ili kada je a b )
(kako varijable a i b predstavljaju dimenzije kutije, one moraju biti pozitivne pa prva dva
sluaja odbacujemo dakle, mora vrijediti)
ab
(sa naenom vezom vraamo se u jednu od jednadbi 4ba 2 200 ili 4ab 2 200 , recimo u prvu
pa dobivamo)
4a 3 200
a 3 50
a 3 50
(iz veze a b slijedi i )
b 3 50
400
3
200 200
a
b
C bb
400
8 a11 8
50
4
C aa (3 50 , 3 50 )
C ab 4 a12
400
u stacionarnoj toki T (3 50 , 3 50 ) )
C bb (3 50 , 3 50 )
400
8 a 22 8
50
(raunamo determinantu)
D
a11
a12
a12
8 4
64 16 48 0
a 22 4 8
200 200
a
b
200
3
50
200
3
50
a 3 50
b 3 50
100
100
100
1
2
c
1
ab
50 3 50 3 50 3
1
x
1
y
x2
fy x
1
y2
____________
(postavljamo sustav)
1
x2
y0
1
y2
__________
(iz prve (ili druge jednadbe) nalazimo vezu meu nepoznanicama)
1
x
y 0 y
1
x2
1
0
1
x4
x x4 0
x(1 x 3 ) 0
(lijeva strana gornje jednadbe biti e jednaka nuli u dva sluaja ako je x 0 ili ako je
1 x3 0 x 1 )
(dakle, imamo dva rjeenja za nepoznanicu x)
x1 0
x2 1
1
Budui
0
2
x
f xx (1,1)
2
2 a11 2
1
f xy 1 a12 1
f yy
2
y3
f yy (1,1)
2
2 a 22 2
1
(raunamo determinantu)
D
2 1
4 1 3 0
1 2
1
1
xy
x
y