Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 34

Funkcije vie varijabli

Zadaci iz starih kolokvija


1. Domena funkcija dviju varijabli..........................................................................................2
2. Parcijalne derivacije ...........................................................................................................9
3. Prirast i diferencijal funkcija vie varijabli ........................................................................18
4. Taylorov polinom .............................................................................................................20
5. Tangencijalna ravnina i normala na plohu.........................................................................23
6. Ekstremi funkcije vie varijabli.........................................................................................25

1. Domena funkcija dviju varijabli


Neka nam je zadana funkcija dviju varijabli u eksplicitnom obliku z f ( x, y ) . Domena
(prirodno podruje definicije) te iste funkcije je skup svih toaka ( x, y ) iz skupa R 2 za koje je
izraz f ( x, y ) definiran odnosno smislen.
Neka od pravila:
1. Razlomak: Ako imamo izraz

A
B

tada budui da djeljenje sa nulom nije

dozvoljeno/definirano broj (ili funkcija) B mora biti razliit od nule.


2. Drugi korijen: Ako imamo izraz A tada budui da ne elimo ulaziti u kompleksne
brojeve, da bi izraz A bio smislen A mora biti vei ili jednak nuli.
3. Trei korijen: Ako imamo izraz 3 A , A moe biti bilo koji realan broj (nemamo
nikave uvjete za A ). Npr., 3 8 2 .
4. Triginometrija: Ako imamo izraze sin A ili cos A tada A moe biti bilo koji realan
sin A
tada oito A moe poprimiti bilo
cos A
koju realnu vrijednost osim onih u kojima je cos A jednako nuli jer u tom sluaju
dolzimo do djeljenja sa nulom to nije definirano. Dakle, A mora biti razliito od

cos A
k gdje k prolazi skupom cijelih brojeva. Slino, ako imamo izraz ctgA
2
sin A
tada A moe poprimiti bilo koju realnu vrijednost osim onih u kojima je sin A jednako
nuli jer u tom sluaju dolzimo do djeljenja sa nulom to nije definirano. Dakle, A
mora biti razliito od 0 k gdje k prolazi skupom cijelih brojeva.

broj. S druge strane, ako imamo izraz tgA

Budui da je kodomena funkcija sin i cos skup 1,1 vrijedi da iz izraza arcsin A i
arcc cos A slijedi da A mora biti iz intervala 1,1 jer inae izrazi arcsin A i arcc cos A ne
bi imali smisla. Na primjer, izraz arcc sin 5 jednak je kutu za koji vrijedi sin 5 .
Meutim, takav kut ne postoji jer znamo da e za svaki kut vrijediti da je njegov sinus
vei ili jedank od -1 odnosno manji ili jedank od 1.
to se tie funkcija arcctgA i arccctgA , njihove kodomene jesu jednake itavom skupu
realnih brojeva. Prema tome, na A ne moramo postavljati nikakav uvjet.
5. Logaritamske funkcije: Da bi izraz ln A bio smislen, broj A mora biti vei od nule.
Naime, kada bi A bio npr. jednako 0 tada bi ln 0 bilo jednako broju kojim moramo
potencirati e da bi dobili 0. Meutim, na koji god realan broj mi potencirali broj
e 2,71 uvijek emo dobiti pozitivan broj. Dakle, ne postoji broj a za kojeg bi vrijedilo
ea 0 .

Zadatak 1. (1. skupina pitanja -1 bod) Skicirajte domenu funkcije f ( x, y ) x 2 2 y i odredite


f (2,1) .
Rjeenje. Dakle, trebamo nai sve toke ( x, y ) iz skupa R 2 za koje je izraz f ( x, y ) x 2 2 y
definiran odnosno smislen. Da bi navedeni izraz bio definiran, izraz ispod korijena treba biti
vei ili jednak od nule. Dakle, uvjet koji moramo postaviti na toke iz domene je sljedei:
x2 2y 0

Sada zakljuujemo da je traena domena jednaka skupu:

D f ( x, y ) | x 2 2 y 0

(gornji zapis znai: domena funkcije f jednaka je skupu svih toaka ( x, y ) za koje vrijedi
svojstvo x 2 2 y 0 )
Trebamo skicirati naenu domenu u koordinatnoj ravnini. Dakle, trebamo skicirati sve toke
koje zadovoljavaju nejednadbu x 2 2 y 0 . Da bi to napravili najprije emo znak
nejednakosti zamijeniti sa znakom jednakosti pa dobivamo:
x2 2y 0

(skicirajmo krivulju odreenu gornjom jednadbom)


(ako 2 y prebacimo na desnu stranu izraz prelazi u oblik:)
x2 2y

(podijelimo sa 2)
y

x2
2

(skicirajmo parabolu:)
3

(sada smo ravninu podijelili na dva dijela-jedan dio je onaj dio iznad nacrtane parabole
odnosno dio )

(dok je drugi dio ravnine onaj ispod nacrtane parabole)


(jedan od ta dva dijela ravnine je zapravo skup svih toaka koje zadovoljavaju nejednadbu
x2 2y 0 )
(kako pronai o kojem se dijelu ravnine radi)
(trebamo odabrati neku proizvoljnu toku iz npr. djela ravnine iznad parabole recimo da
smo odabrali toku (0,5))
(sada trebamo provjeriti zadovoljava li ta toka nejednadbu x 2 2 y 0 )
0 2 2 5 10

(budui da -10 nije vee ili jednako od nule zakljuujemo da e se toke koje zadovoljavaju
nejednabu x 2 2 y 0 nalaziti ispod nacrtane parabole pri emu su i toke na paraboli
ukljuene pa skica domene poetne funkcije izgleda ovako: )

Jo trebamo izraunati f (2,1) . To radimo tako da u jednadbu f ( x, y ) x 2 2 y uvrtavamo


umjesto x vrijednost 2 odnosno umjesto y vrijednost 1 pa imamo:
f (2,1) 2 2 2 1 4 2 2

Dakle, 2 je traena vrijednost funkcije f ( x, y ) x 2 2 y u toki (2,1).

Zadatak 2. (1. skupina pitanja - 1 bod) Skicirajte domenu funkcije f ( x, y ) log 2 ( x 2 y 2 4) i


odredite f (1,3) .
Rjeenje. Da bi izraz log 2 ( x 2 y 2 4) bio smislen, x 2 y 2 4 treba biti vee od nule. Naime,
x 2 y 2 4 moe poprimiti sve vrijednosti koje moemo dobiti kada 2 potenciramo sa bilo
kojim realnim brojem a znamo da emo tako dobiti iskljuivo pozitivne brojeve.
1
4

( 21 2,2 0 1,2 2 ,2 100

1
2

100

). Dakle, postavljamo uvjet:


x2 y2 4 0

Sada zakljuujemo da je traena domena jednaka skupu:

D f ( x, y ) | x 2 y 2 4 0

(gornji zapis znai: domena funkcije f jednaka je skupu svih toaka ( x, y ) za koje vrijedi
svojstvo x 2 y 2 4 0 )
Trebamo skicirati naenu domenu u koordinatnoj ravnini. Dakle, trebamo skicirati sve toke
koje zadovoljavaju nejednadbu x 2 y 2 4 0 . Da bi to napravili najprije emo znak
nejednakosti zamijeniti sa znakom jednakosti pa dobivamo:
x2 y2 4 0

(ako 4 prebacimo na desnu stranu izraz prelazi u oblik:)


x2 y2 4

(korjenujemo li gornji izraz dobivamo)


x2 y2 2

(znamo da izraz

x2 y2

geometrijski predstavlja udaljenost toke T ( x, y ) od ishodita)

(dakle, u sluaju jednadbe x 2 y 2 2 zapravo se radi o svim tokama ija je udaljenost od


ishodita jednaka 2 odnosno o krunici radijusa 2 sa sreditem u ishoditu)
(promotrimo li sada nejednakost x 2 y 2 4 , odnosno x 2 y 2 2 zakljuujemo da se radi o
svim tokama ravnine ija je udaljenost od ishodita strogo vea od 2)
(to skiciramo:)

(budui da toke koje lee na krunici ne ulaze u domenu, krunica je iscrtkana)


Jo trebamo izraunati f (1,3) pa u izraz f ( x, y ) log 2 ( x 2 y 2 4) umjesto x i y uvrtavamo
brojeve 1 i 3 i dobivamo:
f (1,3) log 2 (12 3 2 4) log 2 (1 9 4) log 2 6

Zadatak 3. (1. skupina pitanja - 1 bod) Skicirajte domenu funkcije f ( x, y) x 2 y 2 3 i


odredite f (1,3) .
Rjeenje. Da bi izraz x 2 y 2 3 bio definiran odnosno smislen, izraz ispod samog korijena
treba biti vei ili jednak od nule. Dakle, uvjet koji moramo postaviti na toke iz domene je
sljedei:
x2 y2 3 0

Sada zakljuujemo da je traena domena jednaka skupu:

D f ( x, y ) | x 2 y 2 3 0

(gornji zapis znai: domena funkcije f jednaka je skupu svih toaka ( x, y ) za koje vrijedi
svojstvo x 2 y 2 3 0 )
Trebamo skicirati naenu domenu u koordinatnoj ravnini. Dakle, trebamo skicirati sve toke
koje zadovoljavaju nejednadbu x 2 y 2 3 0 :
x2 y2 3 0

(prebacimo li -3 sa lijeve na desnu stranu dobivamo)


x2 y2 3

(korjenujemo li dobivamo)
x2 y2 3

(dakle, radi se o svim tokama ravnine ija je udaljenost od ishodita vea ili jednaka od 3 ,
odnosno o podruju skiciranom na slici:)

(sada toke koje lee na istaknutoj krunici upadaju u domenu, pa krunica nije iscrtkana kao
u prethodnom zadatku )
Jo trebamo izraunati f (1,3) pa imamo:
f (1,3) 12 3 2 3 1 9 3 7

Zadatak 4. (1. skupina pitanja - 1 bod) Skicirajte domenu funkcije f ( x, y ) log 5 ( x 2 2 y ) i


odredite f (2,1) .
Rjeenje. Da bi izraz log 5 ( x 2 2 y ) bio dobro definiran smislen, izraz x 2 2 y mora biti vei
od nule. Naime, kada bi izraz x 2 2 y bio manji od nule to bi znailo da postoji neki realan
broj, recimo r takav da je 5 r x 2 2 y 0 a to je nemogue jer kada 5 potenciramo na kojigod
realan broj, uvijek dobivamo pozitivnu vrijednost. Dakle, imamo uvjet:
x2 2y 0

Zakljuujemo da je traena domena jednaka skupu:

D f ( x, y ) | x 2 2 y 0

(gornji zapis znai: domena funkcije f jednaka je skupu svih toaka ( x, y ) koje zadovoljavaju
svojstvo x 2 2 y 0 )
Trebamo skicirati naenu domenu u koordinatnoj ravnini. Dakle, trebamo skicirati sve toke
koje zadovoljavaju nejednadbu x 2 2 y 0 . Najprije znak nejednakosti moemo zamijeniti sa
znakom jednako pa dobivamo:

x2 2y 0

(sada nam je cilj skicirati krivulju odreenu jednadbom x 2 2 y 0 )


(da bi to crtanje olakali, jednadbu x 2 2 y 0 moemo pokuati dovesti do eksplicitnog
oblika)
x2 2y 0

(prebacimo 2 y na desnu stranu pa imamo)


x2 2y

(podijelimo sa 2)
y

x2
2

(doli smo do eksplicitnog oblika pa skiciramo parabolu)


4

(skiciranom parabolom smo koordinatnu ravninu podijelili na dva dijela: onaj iznad i ispod
nacrtane parabole)
(jedan od spomenuta dva djela ravnine predstavlja i rjeenje nejednadbe x 2 2 y 0 )
(da bi odredili o kojem se od ta dva djela ravnine radi, trebamo odabrati proizvoljnu toku za
koju smo sigurno da se nalazi u jednom od dva djela)
(recimo, odaberimo toku (0,-1) koja je zasigurno u djelu ravnine ispod parabole)
(sada trebamo provjeriti zadovoljava li toka (0,-1) nejednadbu x 2 2 y 0 :)
0 2 2 (1) 2 0

(budui da odabrana toka (0,-1) koja se nalazi ispod parabole zadovoljava nejedabu,
zakljuujemo da je podruje ispod parabole ne ukljuujui i samu parabolu rjeenje
nejednadbe to je skicirano na slici)

Zadatak 5. (1. skupina pitanja - 1 bod) Odrediti i skicirati podruje definicije funkcije
f ( x, y )

y x2 .

Rjeenje. Uvjet koji postavljamo glasi:


y x2 0

Dakle, domena zadane funkcije jest:

D f ( x, y ) | y x 2 0

(gornji zapis znai: domena funkcije f jednaka je skupu svih toaka ( x, y ) koje zadovoljavaju
svojstvo y x 2 0 )
Pronaenu domenu jo treba skicirati u koordinatnoj ravnini. Znak nejednakosti
zamjenjujemo znakom jednakosti i dobivamo:
y x2

(skiciramo parabolu)
2.0
1.5
1.0
0.5

0.5
1.0

(parabolom smo podijelili ravninu na dva podruja ono iznad i podruje ispod parabole)
(kako bi znali koje od dva podruja odgovara domeni uzimamo proizvoljnu toku recimo
(0,1) i provjeravamo zadovoljava li ona nejednabu y x 2 0 )
1 0 0

(budui da toka iz podruja iznad parabole zadovoljava nejednabu zakljuujemo da je


dotino podruje ukljuujui i toke sa same parabole domena funkcije to je skicirano na
slici:)

2. Parcijalne derivacije
Zadatak 1. (1. skupina pitanja - 1 bod) Odrediti derivacije f x i f y funkcije f ( x, y )

1 x
1 y

Rjeenje. Trebamo odrediti parcijalne derivacije. Da bi izraunali parcijalnu derivaciju po


varijabli x odnosno f x , funkciju f ( x, y )

1 x
1 y

trebamo derivirati tako da se prema varijabli y

ponaamo kao prema konstanti. To emo uiniti primjenjujui formulu za derivaciju omjera
f
g

funkcija koja glasi ( )'

f ' g f g '
g2

fx

pa imamo:
(1 x) x (1 y ) (1 x) (1 y ) x
(1 y ) 2

(deriviramo po x-u pa imamo (1 x) x 0 1 1


odnosno budui da se prema y-onu odnosimo kao prema konstanti (1 y) x 0 0 0 )
fx

1 (1 y ) (1 x) 0
(1 y ) 2

(sredimo)
fx

1 y
(1 y ) 2

fx

1
1 y

Slino nalazimo parcijalnu derivaciju po varijabli y, samo to se sada prema x-u odnosimo kao
prema konstanti:
fy

(1 x) y (1 y ) (1 x) (1 y ) y
(1 y ) 2

(deriviramo po y-u pa imamo (1 x) y 0 0 0


odnosno (1 y ) y 0 1 1 )
fy

0 (1 y ) (1 x) (1)
(1 y ) 2

(sredimo)
fy

1 x
(1 y ) 2

Zadatak 2. (2. skupina pitanja 2 boda) Neka je zadana funkcija t ( x, y )

y
x2

. Ispitajte

zadovoljava li funkcija u (t ) jednadbu x 3 u x 2 yx 2 u y 0 .


Rjeenje. Iz pravila za deriviranje kompozicije funkcija znamo sljedee: Ako imamo neku
funkciju dviju varijabli recimo t t ( x, y ) i funkciju u (t ) tada vrijede formule:
u x ' (t ) t x

u y ' (t ) t y

U sluaju konkretnih funkcija zadanih u ovom zadatku sada imamo:


u x ' (t ) (

y
x

u y ' (t ) (

) x ' (t ) ( yx 2 ) x ' (t ) (2 yx 3 ) ' (t )

y
x2

) y ' (t ) ( yx 2 ) y ' (t ) ( x 2 ) ' (t )

(sada izraunate parcijalne derivacije u x ' (t )

2 y
x3

i u y ' (t )

1
x2

2 y
x3
1

x2

uvrtavamo u izraz

x 3 u x 2 yx 2 u y 0 i dobivamo:)
x 3 ' (t )

2 y
x

2 yx 2 ' (t )

1
x2

(sredimo)

2 y ' (t ) 2 y ' (t ) 0
00

(zakljuujemo da zadana funkcija t ( x, y )

y
x2

zadovoljava jednadbu x 3 u x 2 yx 2 u y 0 jer smo

uvrtavanjem dobili jednakost)


Zadatak 3. (1. skupina pitanja 1 bod) Odrediti derivacije f x i f y funkcije f ( x, y ) x ln( y 1) .
Rjeenje. Da bi izraunali parcijalnu derivaciju po varijabli x odnosno f x , funkciju
f ( x, y ) x ln( y 1) trebamo derivirati tako da se prema varijabli y ponaamo kao prema
konstanti. To emo uiniti primjenjujui formulu za derivaciju umnoka funkcija koja glasi
( f g )' f ' g f g ' pa imamo:
f x x x ln( y 1) x (ln( y 1)) x

(deriviramo po x-u pa imamo x x 1


odnosno budui da se prema y-onu odnosimo kao prema konstanti ln( y 1) x 0 )
f x 1 ln( y 1) x 0

(sredimo)
f x ln( y 1)

Slino nalazimo parcijalnu derivaciju po varijabli y, samo to se sada prema x-u odnosimo kao
prema konstanti:
f y x y ln( y 1) x (ln( y 1)) y

(deriviramo po y-u pa imamo x y 0


odnosno ln( y 1) y
f y 0 ln( y 1) x

(sredimo)

1
)
y 1
1
y 1

fy

x
y 1

Zadatak 4. (2. skupina pitanja 2 boda) Neka je zadana funkcija t ( x, y ) xy . Ispitajte


zadovoljava li funkcija u (t ) jednadbu x u x y u y 0 .
Rjeenje. Iz pravila za deriviranje kompozicije funkcija znamo sljedee: Ako imamo neku
funkciju dviju varijabli t t ( x, y ) i funkciju u (t ) tada vrijede formule:
u x ' (t ) t x

u y ' (t ) t y

U sluaju konkretnih funkcija zadanih u ovom zadatku sada imamo:


u x ' (t ) ( xy ) x ' (t ) y

u y ' (t ) ( xy) y ' (t ) x

(sada izraunate parcijalne derivacije u x ' (t ) y i u y ' (t ) x uvrtavamo u izraz


x u x y u y 0

i dobivamo:)

x ' (t ) y y ' (t ) x 0

(sredimo)
xy ( ' (t ) ' (t )) 0
xy (0) 0
00

(zakljuujemo da zadana funkcija t ( x, y ) xy zadovoljava jednadbu x u x y u y 0 jer smo


uvrtavanjem dobili jednakost)
Zadatak 5. (1. skupina pitanja 1 bod) Odrediti derivacije

fx

fy

funkcije

f ( x, y) ln( x y ) .

Rjeenje. Deriviramo parcijalno po varijabli x:


fx

1
x y

(x y 2 ) x

1
x y

1
x y2

Slino nalazimo parcijalnu derivaciju po varijabli y, samo to se sada prema x-u odnosimo kao
prema konstanti:
fy

1
x y

(x y 2 ) y

1
x y

( 2 y )

2 y
x y2

Zadatak 6. (2. skupina pitanja 2 boda) Ispitajte zadovoljava li funkcija u ( x, y ) ( x 2 y 2 )


jednadbu y u x x u y 0 .
Rjeenje. Iz pravila za deriviranje kompozicije funkcija znamo sljedee: Ako imamo neku
funkciju dviju varijabli t t ( x, y ) i funkciju u (t ) tada vrijede formule:
u x ' (t ) t x
u y ' (t ) t y

Mi ovdje moemo samo deficirati funkciju t kao t ( x, y ) x 2 y 2 i tada slijedi da je funkcija u


jednaka u (t ) te sada na nju moemo direktno primjeniti gornje formule:

u x ' (t ) ( x 2 y 2 ) x ' (t ) (
u y ' (t ) ( x 2 y 2 ) y ' (t ) (

1
2

2 x y

1
2

2 x y

(sada izraunate parcijalne derivacije u x ' (t )

2 x) ' (t )
2 y ) ' (t )

x
2

x y

x
2

x y2
y
x y2

i u y ' (t )

y
2

x y2

uvrtavamo u

izraz y u x x u y 0 i dobivamo:)
x

y ' (t )

x y

x ' (t )

y
2

x y2

(izluimo)
xy
x2 y2

( ' (t ) ' (t )) 0

xy
2

x y2

(0) 0

00

(zakljuujemo da zadana funkcija u ( x, y ) ( x 2 y 2 ) zadovoljava jednadbu y u x x u y 0 )


Zadatak 7. (1. skupina pitanja 1 bod) Odrediti derivacije f x i f y funkcije f ( x, y )
f
g

Rjeenje. Primjenjujemo formulu za derivaciju omjera funkcija koja glasi ( )'


imamo:
fx

( xy ) x (1 y ) ( xy ) (1 y ) x
(1 y ) 2
fx

y (1 y ) ( xy ) 0
(1 y ) 2

fx

y (1 y )
(1 y ) 2

fx

fy

y
1 y

( xy ) y (1 y ) ( xy ) (1 y ) y

fy

(1 y ) 2

x (1 y ) ( xy ) ( 1)
(1 y ) 2

xy
1 y

f ' g f g '
g2

pa

fy

x xy xy
(1 y ) 2

fy

x
(1 y ) 2

Zadatak 8. (2. skupina pitanja 2 boda) Ispitajte zadovoljava li funkcija u ( x, y ) ( x 2 y 2 )


jednadbu y u x x u y 0 .
Rjeenje. Iz pravila za deriviranje kompozicije funkcija znamo sljedee: Ako imamo neku
funkciju dviju varijabli t t ( x, y ) i funkciju u (t ) tada vrijede formule:
u x ' (t ) t x
u y ' (t ) t y

Mi ovdje moemo samo deficirati funkciju t kao t ( x, y ) x 2 y 2 i tada slijedi da je funkcija u


jednaka u (t ) te sada na nju moemo direktno primjeniti gornje formule:
u x ' (t ) ( x 2 y 2 ) x ' (t ) (2 x) ' (t ) 2 x

u y ' (t ) ( x 2 y 2 ) y ' (t ) (2 y) ' (t ) 2 y

(sada izraunate parcijalne derivacije u x ' (t ) 2 x i u y ' (t ) 2 y uvrtavamo u izraz


y u x x u y 0 i dobivamo:)
y ' (t ) 2 x x ' (t ) 2 y 0

(izluimo)
2 xy ( ' (t ) ' (t )) 0
2 xy (0) 0
00

(zakljuujemo da zadana funkcija u ( x, y ) ( x 2 y 2 ) zadovoljava jednadbu y u x x u y 0 )


Zadatak 9. (1. skupina pitanja 1.5 boda) Zadana je funkcija f ( x, y ) x 2 y sin( xy) . Odrediti
prve parcijalne derivacije f x i f y , te drugu parcijalnu derivaciju f yy .
Rjeenje.
f x ( x 2 y ) x (sin( xy )) x
f x ( x 2 ) x y ( x 2 ) y x cos( xy ) ( xy ) x

f x 2 xy ( x 2 ) 0 cos( xy) y
f x 2 xy cos( xy ) y

___________
f y ( x 2 y ) y (sin( xy )) y

f y ( x 2 ) y y ( x 2 ) y y cos( xy) ( xy) y


f y 0 y ( x 2 ) 1 cos( xy ) x

f y x 2 cos( xy) x

_________
f yy ( x 2 ) y cos( xy ) y x cos( xy ) x y

f yy sin( xy) ( xy) y x cos( xy) 0

f yy sin( xy) x x
f yy x 2 sin( xy)

Zadatak 10. (1. skupina pitanja 1.5 boda) Zadana je funkcija f ( x, y ) tan x 3 y , te x(t ) cos t
i y (t ) t 2 . Funkcija w(t ) definirana je kao kompozicija funkcija w(t ) f ( x(t ), y (t )) .
a) Zapisati formulu za derivaciju sloene funkcije

dw
.
dt

b) Primjenom prethodne formule, izraunati derivaciju

dw
.
dt

Rjeenje. a) Formula za derivaciju funkcije w je:


dw f dx f dy


dt x dt y dt

b) Za primjenu formule trebamo izraunati parcijalne derivacije prvog reda funkcije


f ( x, y ) tan x 3 y po varijablama x i y i standardne derivacije funkcija x (t ) cos t i y (t ) t 2 :
sin x x cos x sin x cos x x
f
cos 2 x sin 2 x
1
sin x
fx (
0

) x (3 y ) x
2
2
x
cos x
cos x
cos x
cos 2 x
f
f y (tan x) y (3 y ) y 0 3 3
y

dx
sin t
dt
dy
y ' (t )
2t
dt

x ' (t )

(uvrtavanjem u formulu dobivamo:)


dw
1

( sin t ) 3 2t
dt cos 2 x

(jo nismo gotovi budui da trebamo izraunati standardnu derivaciju funkcije w po varijabli
t, rezultat treba biti funkcija po varijabli t dakle, jo trebamo na desnoj strani posljednje
dobivene jednakosti sve x- eve zamijeniti sa x(t ) cos t i sve y-one zamijeniti sa y (t ) t 2 pa
imamo:)
dw
1

( sin t ) 3 2t
dt cos 2 (cos t )

Gornje rjeenje moemo provjeriti tako da pokuamo nai standardnim postupkom derivaciju
funkcije w. Imamo da je w(t ) f ( x(t ), y (t )) . Budui da je x(t ) cos t i y (t ) t 2 slijedi da je
w(t ) f (cos t , t 2 ) a budui da je f ( x, y ) tan x 3 y slijedi
w(t ) tan(cos t ) 3t 2

(sada trebamo standardno derivirati gornju funkciju po varijabli t pa dobivamo:)


w(t )

1
2

cos (cos t )

( sin t ) 6t

(vidimo da smo i formulom i direktnom derivacijom dobili isto rjeenje)


Zadatak 11. (1. skupina pitanja- 3 boda) Zadana je funkcija dviju varijabli f ( x, y ) te funkcije
x (t ) i y (t ) . Neka je F (t ) f ( x(t ), y (t )) . Koristei pravila za derivaciju sloene funkcije zapisati:

a) formulu za odreivanje

dF
dt

b) Primijeniti formulu u sluaju kada je f ( x, y ) 2 x 2 y , x(t ) sin t i y (t ) t 3 .


Rjeenje. a) Formula za derivaciju funkcije F je:
dF f dx f dy


dt x dt y dt

b) Za primjenu formule trebamo izraunati parcijalne derivacije prvog reda funkcije


f ( x, y ) 2 x 2 y po varijablama x i y i standardne derivacije funkcija x (t ) sin t i y (t ) t 3 :
f
f x 2 x 2 y ( x 2 y ) x 2 x 2 y 1 2 x 2 y
x

f
f y 2 x 2 y ( x 2 y ) y 2 x 2 y (2) 2 x 2 y 1
y
dx
cos t
dt
dy
y ' (t )
3t 2
dt

x' (t )

(uvrtavanjem u formulu dobivamo:)


dF
2 x 2 y cos t 2 x 2 y 1 3t 2
dt

(budui da trebamo izraunati standardnu derivaciju funkcije F po varijabli t, rezultat treba


biti funkcija po varijabli t dakle, jo trebamo na desnoj strani posljednje dobivene jednakosti
sve x- eve zamijeniti sa x(t ) sin t i sve y-one zamijeniti sa y (t ) t 3 pa imamo:)
3
3
dF
2 sin t 2t cos t 2 sin t 2t 1 3t 2
dt

(rezultat ponovno moemo provjeriti direktnim deriviranjem)


(imamo da je F (t ) f ( x(t ), y (t )) , ako u to uvrstimo x(t ) sin t i y (t ) t 3 dobivamo
F (t ) f (sin t , t 3 ) a budui da je f ( x, y ) 2 x 2 y imamo:)
F (t ) 2 sin t 2t

(sada standardnom deriviramo gornju funkciju jedne varijable po toj istoj varijabli t-u)
3

F ' (t ) 2 sin t 2t (sin t 2t 3 )' 2 sin t 2t (cos t 6t 2 )

(i jednim i drugim putem smo dobili isto rjeenje)


Zadatak 12. (1. skupina pitanja 3 boda) Zadana je funkcija jedne varijable f (x) , te funkcija
x(u, v) . Neka je F (u, v) f ( x(u, v)) . Koristei pravila za derivaciju sloene funkcije zapisati :
a) formule za odreivanje parcijalnih derivacija Fu i Fv .
b) Primijeniti formule u sluaju kada je f ( x) x 2 i x(u, v) u cos v .
Rjeenje. a) Formule glase:
df x

dx u
df x
Fv

dx v

Fu

b)
df
f ' ( x) 2 x
dx

x
x u cos v
u
x
x v u sin v
v

____________
(uvrtavanjem u formule dobivamo)
Fu 2 x cos v
Fv 2 x ( u sin v )

(jo trebamo u posljednje dvije jednakosti zamijeniti x sa x(u, v) u cos v pa dobivamo)


Fu 2u cos v cos v 2u cos 2 v
Fv 2u cos v (u sin v) 2u 2 cos v sin v

__________________
(kako bi provjerili rezultate moemo iste parcijalne derivacije izraunati direktno)
(vrijedi F (u, v) f ( x(u, v)) a kako je x(u, v) u cos v imamo F (u , v) f (u cos v) , nadalje kako je
f ( x) x 2 imamo)
F (u, v) u 2 cos 2 v

(sada trebamo standardno izraunati parcijalne derivacije funkcije F (u, v) u 2 cos 2 v )


Fu 2u cos 2 v

Fv u 2 2 cos v( sin v)

(dobili smo iste rezultate)


Zadatak 13. (1. skupina pitanja - 3 boda) Zadana je funkcija dviju varijabli f ( x, y ) , te
funkcije x(t ) i y (t ) . Neka je F (t ) f ( x(t ), y (t )) . Koristei pravila za derivaciju sloene funkcije
zapisati:
a) formulu za odreivanje

dF
dt

b) primijeniti formulu u sluaju kada je f ( x, y ) arcsin( x 2 y ) , x(t ) cos t i y (t ) 1 t 3 .


Rjeenje. a) Formula je:
dF f dx f dy


dt x dt y dt

b)
fx
fy

f
1

x
1 ( x 2 y) 2

f
1

2
y
1 ( x 2 y) 2
dx
sin t
dt
dy
y ' (t )
3t 2
dt

x ' (t )

(uvrtavamo u formulu)
1
dF
2

( sin t )
(3t 2 )
2
2
dt
1 ( x 2 y)
1 ( x 2 y)

(jo trebamo na desnoj strani posljednje jednakosti sve x-eve zamijeniti sa x(t ) cos t i y-one
sa y (t ) 1 t 3 )
1
dF
2

( sin t )
(3t 2 )
3 2
3 2
dt
1 (cos t 2 2t )
1 (cos t 2 2t )

Provjerimo rezultat direktnom derivacijom. Imamo F (t ) f ( x(t ), y (t )) . Uvrstimo li x(t ) cos t i


y (t ) 1 t 3 dobivamo F (t ) f (cos t ,1 t 3 ) a budui da je f ( x, y ) arcsin( x 2 y ) dobivamo:
F (t ) arcsin(cos t 2 2t 3 )

(sada gornju funkciju deriviramo standardno i dobivamo)


F ' (t )

1
3 2

1 (cos t 2 2t )

( sin t 6t 2 )

(dobili smo isti rezultat)

3. Prirast i diferencijal funkcija vie varijabli


Neka je zadana funkcija dviju varijabli f ( x, y ) . Totalni prirast u toki T ( x 0 , y 0 ) funkcije
f ( x, y ) sa prirastima varijabli x i y jednak je:
f f ( x 0 x , y 0 y ) f ( x 0 , y 0 )

Totalni diferencijal u toki T ( x 0 , y 0 ) funkcije f ( x, y ) sa prirastima varijabli dx i dy jednak


je
df f x ( x 0 , y 0 )dx f y ( x 0 , y 0 )dy

Za malene priraste varijabli vrijedi da je totalni prirast jednak totalnom diferencijalu.

Zadatak 1. (1. skupina pitanja 1 bod) Odredite totalni diferencijal funkcije f ( x, y )

1 x
1 y

prilikom pomaka od toke T (1,2) do toke T (0.9,2.1) .


Rjeenje. Formula za totalni diferencijal funckije f ( x, y ) u toki T ( x 0 , y 0 ) prilikom prirasta
varijabli dx i dy glasi:
df f x ( x 0 , y 0 )dx f y ( x 0 , y 0 ) dy

Trebamo izraunati emu je jednak totalni diferencijal funkcije f ( x, y )

1 x
1 y

u toki T (1,2) pri

emu je prirast varijable x jednak:


dx 0.9 1 0.1

Odnosno varijable y:
dy 2.1 2 0.1

Pa primjenom formule imamo:


df f x (1,2) (0.1) f y (1,2) 0.1

(trebamo izraunati vrijednosti parcijalnih derivacija funkcije f u toki T (1,2) :)


fx

fy

(1 x ) x (1 y ) (1 x )(1 y ) x
(1 y ) 2

(1 x) y (1 y ) (1 x)(1 y ) y
(1 y )

1
1
f x (1,2)
1
1 y
1 2

1 x
11
f y (1,2)
2
1 y
1 2

(vraamo se u formulu sa izraunatim vrijednostima i imamo:)


df 1 (0.1) 2 0.1 0.1 0.2 0.1

Zadatak 2. (1. skupina pitanja 1 bod) Odredite totalni diferencijal funkcije


f ( x, y ) x ln( y 1) prilikom pomaka od toke T (1,2) do toke T (1.1,1.9) .
Rjeenje. Isto kao i u prethodnom zadatku imamo:
dx 1.1 1 0.1

i
dy 1.9 2 0.1

pa primjenom formule imamo da je traeni totalni diferencijal jednak:


df f x (1,2) 0.1 f y (1,2) (0.1)

(nalazimo vrijednosti parcijalnih derivacija funkcije f u toki T (1,2) :)


f x ln( y 1) f x (1,2) ln(2 1) ln 1 0

fy

x
1
f y (1,2)
1
y 1
2 1

(vraamo se u formulu sa izraunatim vrijednostima i imamo:)


df 0 0.1 1 ( 0.1) 0.1

4. Taylorov polinom
Formula za Taylorov polinom 1. stupnja funkcije f ( x, y ) u okolini toke T ( x 0 , y 0 ) :
P1 ( x, y ) f ( x 0 , y 0 ) f x ( x 0 , y 0 )( x x 0 ) f y ( x 0 , y 0 )( y y 0 ) .
Formula za Taylorov polinom 2. stupnja funkcije f ( x, y ) u okolini toke T ( x 0 , y 0 ) :
1
1
P2 ( x, y ) P1( x, y ) f xx ( x0 , y0 )( x x0 ) 2 f xy ( x0 , y0 )( x x0 )( y y0 ) f yy ( x0 , y0 )( y y0 ) 2 .
2
2

Formula za Taylorov polinom 3. stupnja funkcije f ( x, y ) u okolini toke T ( x 0 , y 0 ) :


1
1
1
1
P3 ( x, y ) P2 ( x, y ) f xxx ( x0 , y0 )( x x0 )3 f xxy ( x0 , y0 )( x x0 ) 2 ( y y0 ) f xyy ( x0 , y0 )( x x0 )( y y0 ) 2 f yyy ( x0 , y0 )( y y0 )3
6
2
2
6

Zadatak 1. (2. skupina pitanja 1 bod) Napiite izraz za Taylorov polinom drugog stupnja
funkcije f ( x, y ) u okolini toke T (0,1) .
Rjeenje. Formula za Taylorov polinom 2. stupnja funkcije f ( x, y ) u okolini neke toke
T ( x 0 , y 0 ) glasi:
P2 ( x, y ) f ( x0 , y0 ) f x ( x0 , y0 )( x x0 ) f y ( x0 , y0 )( y y0 )

1
1
f xx ( x0 , y0 )( x x0 ) 2 f xy ( x0 , y0 )( x x0 )( y y0 ) f yy ( x0 , y0 )( y y0 ) 2
2
2

Pa nakon uvrtavanja konkretne toke zadane zadatkom T (0,1) u gornju formulu dobivamo:
P2 ( x, y ) f (0,1) f x (0,1)( x 0) f y (0,1)( y 1)

1
1
f xx (0,1)( x 0) 2 f xy (0,1)( x 0)( y 1) f yy (0,1)( y 1) 2
2
2

(i nakon sreivanja dobivamo)


P2 ( x, y ) f (0,1) f x (0,1) x f y (0,1)( y 1)

1
1
f xx (0,1) x 2 f xy (0,1) x( y 1) f yy (0,1)( y 1) 2
2
2

Zadatak 2. (2. skupina pitanja 2 boda) Odrediti Taylorov polinom 2. stupnja za funkciju
f ( x, y )

6
xy

u toki T (1,2) .

Rjeenje. Da bi odredili traeni polinom drugog stupnja, trebati e nam parcijalne derivacije
funkcije f ( x, y )

6
xy

prvog i drugog reda :

6
6
6
6
6
6 1
) x ( x 1 ) x ( ) x ( x 1 ) ( x 1 ) x 0 ( x 1 ) (1 x 2 ) 2
xy
y
y
y
y
y x
6
6
6
6
6
6 1
f y ( ) y ( y 1 ) y ( ) y ( y 1 ) ( y 1 ) y 0 ( y 1 ) (1 y 2 ) 2
xy
x
x
x
x
x y
fx (

________
f xx (

6 1
6
1
6
1
1
6
12 1
) x ( ) x ( 2 ) ( ) ( 2 ) x 0 ( 2 ) ( ) (2 x 3 ) 3
y x2
y
y x
y
y x
x
x

f xy (

6 1
6
1
6
1
6
1
6
6 1
) y ( ) y ( 2 ) ( ) ( 2 ) y ( 2 ) ( 2 ) ( ) 0 2 2
y x2
y
y x
y
x
y
x
y x

f yy (

6 1
6
1
6
1
1
6 2 12 1

) y ( ) y ( 2 ) ( ) ( 2 ) y 0 ( 2 ) ( ) 3 3
x y2
x
x
x y
x y
y
y
y

_____________
(sada treba jo izraunati vrijednost izraunatih parcijalnih derivacija u toki T (1,2) )
fx

fy

6 1
6 1
3

f y (1,2) 2
1 2
2
x y2
12 1
12 1

f xx (1,2) 3 6
y x3
2 1

f xx
f xy

f yy

6 1
6 1

f x (1,2) 2 3
y x2
2 1

6
y

1
x

f xy (1,2)

6
2

1
1

3
2

12 1
12 1
3
3 f yy (1,2) 3
1 2
2
x y

_________________
(uvrtavamo izraune vrijednosti u formulu za Taylorov polinom 2. stupnja koja glasi:)
P2 ( x, y ) f ( x0 , y0 ) f x ( x0 , y0 )( x x0 ) f y ( x0 , y0 )( y y0 )

1
1
f xx ( x0 , y0 )( x x0 ) 2 f xy ( x0 , y0 )( x x0 )( y y0 ) f yy ( x0 , y0 )( y y0 ) 2
2
2

(i dobivamo)
P2 ( x, y ) 3 3( x 1)

3
3
3
( y 2) 3( x 1) 2 ( x 1)( y 2) ( y 2) 2
2
2
4

Zadatak 3. (1. skupina pitanja 1 bod) Linearizirati funkciju f ( x, y ) 2 x 4 y e 2 x y u okolini


toke T (1,2) .
Rjeenje. Linearizirati funkciju znai odrediti njezin Taylorov polinom prvoga stupnja.
Dakle, trebamo izraunati parcijalne derivacije prvoga reda funkcije f ( x, y ) 2 x 4 y e 2 x y i
vrijednost istih u toki T (1,2) :
f x 2 e 2 x y 2 f x (1,2) 2 e 2 2 2 4

f y 4 e 2 x y (1) f y (1,2) 4 e 2 2 (1) 3

Sada primjenjujemo formulu za Taylorov polinom prvog stupnja funkcije f ( x, y ) u okolini


toke T ( x 0 , y 0 ) koja glasi P1 ( x, y ) f ( x 0 , y 0 ) f x ( x 0 , y 0 )( x x 0 ) f y ( x 0 , y 0 )( y y 0 ) :

P1 ( x, y ) 2 8 e

P1 ( x,
2 2

y ) f (1,2) 4( x 1) 3( y 2)

4( x 1) 3( y 2) 11 4 x 4 3 y 6 4 x 3 y 1

Zadatak 4. (1. skupina pitanja 1 bod) Linearizirati funkciju f ( x, y ) x 2 ln( x 2 y ) u okolini


toke T (2,3) .

Rjeenje. Trebamo izraunati Taylorov polinom prvoga stupnja. Parcijalne derivacije prvoga
reda funkcije f ( x, y ) x 2 ln( x 2 y ) i vrijednost istih u toki T (2,3) :
f x 1

2
2

x y

f y 1

2 x f x (2,3) 1

2
2

x y

f y (2,3) 1

2
2

2 3

2
2

2 3

4 9

Sada primjenjujemo formulu za Taylorov polinom prvog stupnja funkcije f ( x, y ) u okolini


toke T ( x 0 , y 0 ) koja glasi P1 ( x, y ) f ( x 0 , y 0 ) f x ( x 0 , y 0 )( x x 0 ) f y ( x 0 , y 0 )( y y 0 ) :
P1 ( x, y ) f (2,3) 9( x 2) 3( y 3) 2 2 ln(4 3) 9( x 2) 3( y 3) 2 9 x 18 3 y 9 9 x 3 y 7
P1 ( x, y ) 9 x 3 y 7 traeni Taylorov polinom 1. stupnja

5. Tangencijalna ravnina i normala na plohu


Tangencijalna ravnina
Jednadba tangencijalne ravnine poloene na eksplicitno zadanu plohu z f ( x, y ) u toki
T ( x 0 , y 0 , z 0 ) je:
f x ( x 0 , y 0 )( x x 0 ) f y ( x 0 , y 0 )( y y 0 ) ( z z 0 ) 0 .
Jednadba tangencijalne ravnine poloene na implicitno zadanu plohu F ( x, y, z ) 0 u toki
T ( x 0 , y 0 , z 0 ) je:
Fx ( x 0 , y 0 , z 0 )( x x 0 ) F y ( x 0 , y 0 , z 0 )( y y 0 ) Fz ( x 0 , y 0 , z 0 )( z z 0 ) 0 .
Normala
Jednadba pravca normale poloenog na eksplicitno zadanu plohu z f ( x, y ) u toki
T ( x 0 , y 0 , z 0 ) je:
x x0
y y0
z z0
.

1
f x ( x0 , y0 ) f y ( x0 , y0 )

Jednadba pravca normale poloenog na implicitno zadanu plohu F ( x, y, z ) 0 u toki


T ( x 0 , y 0 , z 0 ) je:
x x0
y y0
z z0
.

Fx ( x 0 , y 0 , z 0 ) F y ( x 0 , y 0 , z 0 ) F z ( x 0 , y 0 , z 0 )

Zadatak 1. (1. skupina pitanja 1 bod) Odredite tangencijalnu ravninu na plohu z

1 x
1 y

toki T (1,2, z 0 ) .
Rjeenje. Formula za jednadbu tangencijalne ravnine povuene na plohu zadanu
eksplicitnom jednadbom z f ( x, y ) u toki T ( x 0 , y 0 , z 0 ) glasi:
f x ( x 0 , y 0 )( x x 0 ) f y ( x 0 , y 0 )( y y 0 ) ( z z 0 ) 0 .
Podatak koji jo uvijek ne znamo a potreban je za formulu jest 3. koordinata toke T. Do tog
podatka emo doi pomou injenice da toka T (1,2, z 0 ) pripada zadanoj plohi i prema tome
njezine koordinate zadovoljava jednadbu z
z0

1 x
1 y

pa imamo:

1 x0 1 1

2
1 y0 1 2

(zakljuujemo da su koordinate toke T jednake T (1,2,2) )


(jo trebamo izraunati vrijednost parcijalnih derivacija funkcije f

1 x
1 y

u toki T (1,2,2) :)

fx

fy

(1 x) x (1 y ) (1 x)(1 y ) x
(1 y ) 2

(1 x) y (1 y ) (1 x)(1 y ) y
(1 y )

1
1
f x (1,2,2)
1
1 2
1 y

1 x
11
f y (1,2,2)
2
1 y
1 2

(nali smo sve podatke potrebne za formulu pa uvrtavamo i dobivamo:)


1 ( x 1) 2( y 2) ( z 2) 0

(sredimo)

x 1 2 y 4 z 2 0
x 2 y z 5 0 jednadba

traene tangencijalne ravnine

Zadatak 2. (1. skupina pitanja 1 bod) Odrediti jednadbu normale na plohu odreenu
funkcijom f ( x, y ) x 2 ln( x 2 y ) u toki T (2,3, z 0 ) .
Rjeenje. Ploha z x 2 ln( x 2 y ) je zadana u eksplicitnom obliku. Jednadba normale na
eksplicitno zadanu plohu z f ( x, y ) u toki T ( x 0 , y 0 , z 0 ) je:
x x0
y y0
z z0

f x ( x0 , y0 ) f y ( x0 , y0 )
1

Dakle, trebamo izraunati parcijalne derivacije prvoga reda po varijablama x i y funkcije


f ( x, y ) x 2 ln( x 2 y ) i njihove vrijednosti u toki T ( 2,3, z 0 ) :
f x 1

2
x2 y

fy

2 x f x (2,3) 1

2
2

x y

1 f y (2,3)

2
22 3

2
2

2 3

4 1

8
9
1

2
2
1

Jo trebamo izraunati treu koordinatu toke T (2,3, z 0 ) . Iz injenice da dotina toka


pripada plohi z x 2 ln( x 2 y ) slijedi da njezine koordinate zadovoljavaju jednadbu plohe pa
imamo:
z 0 2 2 ln(2 2 3) 2 2 ln 1 2 2 0 2

Dakle, toka u kojoj postavljamo normalu na plohu z x 2 ln( x 2 y ) je toka T ( 2,3,2) . Sada
imamo sve podatke potrebne za formulu pa slijedi da je traena jednadba normale:
x2 y3 z2

9
2
1

6. Ekstremi funkcije vie varijabli


Postupak nalaenja ekstrema funkcije dvije varijable f ( x, y )
1. Rijeiti sustav
fx 0
fy 0

2. Rjeenje sustava iz 1. koraka je stacionarna toka T ( x 0 , y 0 ) (moe ih biti i vie).


3. Izraunati
f xx ( x 0 , y 0 ) a11
f xy ( x 0 , y 0 ) a12
f yy ( x 0 , y 0 ) a 22

4. Izraunati
D

a11
a12

a12
a 22

5. Zakljuak:
Ako je D>0 i ako je a11 0 - funkcija f ( x, y ) u toki T ( x 0 , y 0 ) postie svoj lokalni minimum
Ako je D>0 i ako je a11 0 - funkcija f ( x, y ) u toki T ( x 0 , y 0 ) postie svoj lokalni maksimum
Ako je D<0 - funkcija f ( x, y ) u toki T ( x 0 , y 0 ) nema ekstrema
Ako je D=0 potrebna dodatna ispitivanja

pitanja 3 boda) Odredite ekstreme funkcije


.
f ( x, y ) 2 x 2 x 8 y 2 xy 2 y
Rjeenje. Najprije moramo rjeiti sustav koji dobijemo izjednaavanjem parcijalnih
derivacija prvog reda s nulom:
Zadatak

(1.

1.

skupina

f x 2 4 x 2 y
f y 8 2 x 4 y

(dakle, sustav glasi:)


2 4 x 2 y 0
8 2 x 4 y 0

______________________
(iz prve jednakosti moemo iskazati y preko x-a)
2 4 x 2 y 0 2 y 2 4 x y 1 2 x

(uvrtavamo vezu y 1 2 x u drugu jednadbu i dobivamo:)


8 2 x 4( 1 2 x ) 0

8 2 x 4 8 x 0
6 x 12

x 2 y 1 4 3

(dobili smo po jedno rjeenje za svaku od dviju nepoznanica)


(zakljuujemo da imamo jednu stacionarnu toku T ije su koordinate T (2,3) )
(idue, moramo izraunati vrijednosti parcijalnih derivacija drugog reda u stacionarnoj toki
T ( 2,3) :)
f xx 4 a11 4
f xy 2 a12 2

f yy 4 a 22 4

(raunamo determinantu:)
D

a11

a12

a12

a 22

4 2
16 (2) (2) 16 4 12 0
2 4

Budui da je determinanta vea od nule i a11 4 0 zakljuujemo da funkcija u toki T (2,3)


postie svoj minimum koji je jednak:
f ( 2,3) 4 8 24 12 18 14

Zadatak 2. (2. skupina pitanja 2 boda) Potrebno je projektirati zatvoreni tank u obliku
kvadra koji mora prihvatitit 480 m3 tekuine. Cijena materijala za oblaganje dna iznosi 35 kn
po kvadratnom metru, a materijala za oblaganje ostalih povrina 21 kn po kvadratnom metru.
Odredite dimenzije tanka tako da cijena materijala za njegovo oblaganje bude minimalna.
Rjeenje. Trebamo nai dimenzije tanka oznaimo ih sa a, b i c koje su skicirane na slici.

pri emu zahtjevamo da trokovi materijala za oblaganje tanka budu minimalni. Vrijednost
trokova oblaganja ovisi o dimenzijama tanka, odnosno trokovi su funkcija po varijablama a,
b i c . Oznaimo li trokove sa T tada vrijedi:
T ( a, b, c ) 35 a b 21 (2ac 2bc ab)

Naime, cijena oblaganja biti e jednaka zbroju cijene oblaganja dna i cijene oblaganja ostalih
povrina. Povrina dna jednaka je umnoku dimenzija a i b a cijena oblaganja dna po kvadratu
je 35 kuna pa zakljuujemo da je cijena oblaganja itavoga dna jednaka 35ab . Slino, ukupna
povrina ostalih strana tanka jednaka je 2ac 2bc ab a cijena oblaganja po kvadratu tih strana
je 21 kuna pa je to sveukupno jednako 21(2ac 2bc ab) . Tako smo doli do ukupnog troka
koji je jednak:
T ( a, b, c) 35 a b 21 (2ac 2bc ab) .
Da bi mogli nai minimum funkcije T (a, b, c) 35 a b 21 (2ac 2bc ab) , to se od nas trai,
najprije moramo tu istu funkciju svesti na funkciju dviju varijabli jer trenutano ne znamo
raunati ekstreme funkcije vie od dvije varijable. U zadatku nam je jo zadan jedan uvjet,
odnosno zahtjev je da volumen tanka bude 480 m3 to bi znailo da mora vrijediti jednakost:
abc 480

(iz gornje jednakosti sada slijedi )


480
ab
T ( a, b, c) 35 a b 21 ( 2ac 2bc ab)
c

(pa kada to uvrstimo u funkciju


dobivamo novu funkciju
troka koja sada ovisi samo o dvije varijable:)
T ( a, b) 35 a b 21 (2a

480
480
2b
ab)
ab
ab

(sredimo )
480
480
42
21ab
b
a
20160 20160

T ( a, b) 56ab
b
a

T ( a, b) 35ab 42

(sada standardno traimo ekstreme funkcije dviju varijabli T ( a, b) 56ab

20160 20160

b
a

(najprije parcijalne derivacije prvog reda izjednaavamo sa nulom)


Ta 56b
Tb 56a

20160
a2
20160
b2

_____________________
56b
56a

20160
a2
20160
b2

0
0

___________________
(prvu jednadbu pomnoimo sa a 2 a drugu sa b 2 i dobivamo)
56ba 2 20160

56ab 2 20160

_________________
(sada izjednaavamo prvu i drugu jednadbu)
56ba 2 56ab 2
56ba 2 56ab 2 0
56ab(a b) 0

(gornji izraz e biti jednak nuli u 3. sluaja : kada je a=0, kada je b=0 ili kada je a b 0 )
(budui da varijable a i b predstavljaju dimenzije tanka, one ne mogu biti jednake nuli pa je
jedini preostali sluaj )
a b 0

(odnosno)
ab

(ako se sa gornjom jednakou vratimo u jednu od jednadbi, recimo u 56ba 2 20160


dobivamo)
56a 3 20160
20160 : 2 10080 : 2 5040 : 2 2520
a3

360
56 : 2
28 : 2
14 : 2
7

a 3 360
a 3 360

Te slijedi
b 3 360

(dakle, dobili smo jednu stacionarnu toku T (3 360 , 3 360 ) )


(sada trebamo izraunati vrijednosti parcijalnih derivacija drugog reda u naenoj stacionarnoj
toki)
Taa 2

20160
a

Taa (3 360 , 3 360 ) 2

20160 20160

112
360
180

Tab 56

Tbb 2

20160
b3

Tbb (3 360 , 3 360 ) 112

(dakle, imamo:)
a11 112
a12 56
a 22 112

(raunamo determinantu)
D

112 56
112 2 56 2 0
56 112

(zakljuujemo budui da je determinanta vea od nule kao i a11 112 0 - funckija u


stacionarnoj toki T (3 360 , 3 360 ) ima minimum )
(Dakle, traene dimenzije tanka u kojima e trokovi biti minimalnu jesu:)

a 3 360

Zadatak

3.

(1.

skupina

9y2
9x 2
18 y 6 xy
f ( x, y ) 3 x
2
2

Rjeenje.

Najprije

360 360

pitanja

480

360 3

boda)

Odredite

ekstreme

funkcije

moramo

9y2
9x 2
18 y 6 xy
f ( x, y ) 3 x
2
2

b 3 360
480

parcijalne

derivacije

prvog

reda

funkcije

izjednaiti sa nulom i rjeiti taj sustav:


f x 3 9x 6 y
f y 18 6 x 9 y

______________
3 9x 6 y 0
18 6 x 9 y 0

______________
(iz prve jednakosti naemo vezu meu nepoznanicama:)
3 9 x 6 y 0 9 x 3 6 y x

3 6 y
9

(vezu uvrstimo u 2. jednadbu)


18 6

3 6 y
9y 0
9

(sredimo)
18 36 y
9y 0
9
18 2 4 y 9 y 0
5 y 20
y4

18

(sada slijedi)
x

3 6 4 3 24

3
9
9

(dobili smo jednu stacionarnu toku T (3,4) )


(trebamo izraunati vrijednost parcijalnih derivacija 2. reda u stacionarnoj toki)
f xx 9 a11
f xy 6 a12

f yy 9 a 22

(raunamo determinantu)
D

9 6
92 6 2 81 36 45 0
6 9

(budui da je determinanta pozitivna i a11 9 0 zakljuujemo da u stacionarnoj toki T (3,4)


funkcija ima minimum koji je jednak:)
f (3,4) 9

81
57
72 60 72
2
2

Zadatak 4. (2. skupina pitanja 2 boda) Tvrtka proizvodi dva proizvoda. Dnevno proizvede x
komada proizvoda A i ykomada proizvoda B. Dnevni profit modeliran je funkcijom
P( x, y ) 7 x 2 5 xy y 2 120 x 180 y 16400 . Koliko proizvoda A , a koliko proizvoda B tvrtka
mora dnevno proizvesti da bi profit bio maksimalan? Koliki je maksimalni dnevni profit?
Rjeenje. Postavljamo sustav:
Px 14 x 5 y 120
Py 5 x 2 y 180

________________
14 x 5 y 120 0
5 x 2 y 180 0

_______________
(iz prve jednadbe nalazimo vezu:)
14 x 5 y 120 0 5 y 14 x 120 y

14 x 120
5

(koju uvrtavamo u 2. jednadbu)


5x 2

14 x 120
180 0
5

(pomnoimo sa 5)
25 x 2(14 x 120) 900 0

25 x 28 x 240 900 0
3 x 1140
x 380

(sada iz veze slijedi da je)


y

14 380 120
14 76 24 1040
5

(dakle, nali smo jednu stacionarnu toku T (380,1040) )


(trebamo izraunati vrijednost parcijalnih derivacija drugog reda u toki T (380,1040) )
Pxx 14

Pxy 5
Pyy 2

(raunamo determinantu)
D

14 5
28 25 3 0
5
2

(budui da je determinanta vea od nule i a11 Pxx 14 0 zakljuujemo da u toki


T (380,1040) funkcija P( x, y ) 7 x 2 5 xy y 2 120 x 180 y 16400 postie svoj maksimum koji je
jednak:)

P(380,1040) 7 (380) 2 5 380 1040 1040 2 120 380 180 1040 16400

(Dakle, tvrtka treba proizvesti 380 komada proizvoda A i 1040 komada proizvoda B da bi
profit bio maksimalan i taj profit je )
Zadatak 5. (2. skupina pitanja 2 boda) Tiskara je dobila narudbu za izradu kartonskih
kutija volumena 100cm 2 . Bojanje donje i gornje plohe kota 2 kn, a bonih ploha 1 kn.
Odredite dimenzije kutije tako da trokovi bojanja budu minimalni.
Rjeenje. Oznaimo li dimenzije kutije sa a, b i c slijedi da je cijena jedne kutije modelirana
funkcijom:
C (a, b, c) 2 2ab 1 (2bc 2ac)

Naime, povrina donje i gornje plohe jednaka je ab ab , pa je cijena bojanja tih dviju ploha
2 2ab , dok je povrina preostalih ploha 2ac 2bc , te je prema tome cijena bojanja preostalih
ploha jednaka 1 (2bc 2ac) .
Funkciju C (a, b, c) 2 2ab 1 (2bc 2ac) emo svesti na funkciju dviju varijabli ako u obzir
uzmemo uvjet zadan zadatkom volumen kutije je 100cm 2 . Prema tome, vrijedi jednakost:
abc 100

(odnosno)
c

100
ab

(uvrstimo li posljednju jednakost u funkciju C (a, b, c) 2 2ab 1 (2bc 2ac) dobivamo da je


cijena jedne kutije modelirana funkcijom dviju varijabli koja glasi:)
C (a, b) 2 2ab 1 (2b

100
100
2a
)
ab
ab

(sredimo)
C (a, b) 4ab

200 200

a
b

(sada trebamo nai minimum gornje funkcije, odnosno vrijednosti varijabli a i b u kojima
funkcija poprima svoj minimum)
(postavljamo sustav izjednaavanjem parcijalnih derivacija prvoga reda sa nulom:)
C a 4b
C b 4a

200
a2
200
b2

___________________
4b
4a

200
a2
200
b2

0
0

_______________

(pomnoimo prvu jednadbu sa a 2 , odnosno drugu sa b 2 )


4ba 2 200 0

4ab 2 200 0

_______________
4ba 2 200

4ab 2 200

(izjednaavamo prvu i drugu jednadbu)


4ba 2 4ab 2

4ba 2 4ab 2 0
4ab( a b) 0

(lijeva strana gornje jednadbe poprimiti e vrijednost nula u idue tri situacije: kada je a 0 ,
kada je b 0 ili kada je a b )
(kako varijable a i b predstavljaju dimenzije kutije, one moraju biti pozitivne pa prva dva
sluaja odbacujemo dakle, mora vrijediti)
ab

(sa naenom vezom vraamo se u jednu od jednadbi 4ba 2 200 ili 4ab 2 200 , recimo u prvu
pa dobivamo)
4a 3 200
a 3 50

a 3 50
(iz veze a b slijedi i )
b 3 50

(dakle, nali smo jednu stacionarnu toku T (3 50 , 3 50 ) )


(da bi vidjeli postie li se u njoj minimum ili maksimum, trebamo nai vrijednosti parcijalnih
derivacija drugog reda funkcije C (a, b) 4ab
C aa

400
3

200 200

a
b

C bb

400
8 a11 8
50
4

C aa (3 50 , 3 50 )
C ab 4 a12

400

u stacionarnoj toki T (3 50 , 3 50 ) )

C bb (3 50 , 3 50 )

400
8 a 22 8
50

(raunamo determinantu)
D

a11
a12

a12
8 4

64 16 48 0
a 22 4 8

(Budui da je determinanta vea od nule i a11 8 >0 zakljuujemo da funkcija


C (a, b) 4ab

200 200

a
b

u stacionarnoj toki T (3 50 , 3 50 ) postie svoj minimum koji je jednak:)


C (3 50 , 3 50 ) 4 3 50 3 50

200
3

50

200
3

50

(Dakle, traene dimenzije kutije jesu:)

a 3 50
b 3 50
100
100
100
1
2
c
1
ab
50 3 50 3 50 3

1
x

1
y

Zadatak 6. (2. skupina pitanja 3 boda) Odrediti ekstreme funkcije f ( x, y ) xy .


Rjeenje. Najprije raunamo parcijalne derivacije:
fx

x2

fy x

1
y2

____________
(postavljamo sustav)

1
x2

y0
1
y2

__________
(iz prve (ili druge jednadbe) nalazimo vezu meu nepoznanicama)

1
x

y 0 y

1
x2

(sa vezom ulazimo u 2. jednadbu)


x

1
0
1

x4
x x4 0
x(1 x 3 ) 0

(lijeva strana gornje jednadbe biti e jednaka nuli u dva sluaja ako je x 0 ili ako je
1 x3 0 x 1 )
(dakle, imamo dva rjeenja za nepoznanicu x)
x1 0

x2 1

(svakom x pripada y rjeenje koje raunamo iz veze)


x1 0 y

1
Budui
0

da dolazimo do dijeljenja sa nulom, odbacujemo ovaj par rjeenja


1
x2 1 y 1
1

(imamo jednu stacionarnu toku T (1,1) )


(raunamo vrijednost parcijalnih derivacija drugog reda u stacionarnoj toki)
f xx

2
x

f xx (1,1)

2
2 a11 2
1

f xy 1 a12 1
f yy

2
y3

f yy (1,1)

2
2 a 22 2
1

(raunamo determinantu)
D

2 1
4 1 3 0
1 2

Budui da je determinanta vea od nule i a11 2 0 zakljuujemo da funkcija


f ( x, y )

1
1
xy
x
y

u stacionarnoj toki T (1,1) postie svoj lokalni minimum koji je jednak:


1
1
f (1,1) 1 3
1
1

You might also like