PARKINSONOVA BOLEST

to je Parkinsonova bolest ( PB)?

Znaci bolesti
Kako se bolest dijagnosticira?
Lijeenje PB
Prehrana
LINKOVI:
http://hubpp.mef.hr
http://www.parkinson.org

to je Parkinsonova bolest ?
Parkinsonova bolest (PB) jest bolest poremeaja pokreta ,
nazvana po lijeniku iz Londona Jamesu Parkinsonu , koji je godine 1817. prvi opisao
simptome bolesti.
Bolest je nepoznatog uzroka, najee se javlja oko 60-te godine ivota s porastom
oboljevanja prema starijoj dobi.
5% oboljelih ima bolest koja se pojavila oko 40-te godine ivota.
Bolest je progresiva i nema letalni ishod .
Poremeaji pokreta nastaju zbog smanjenja luenja kemijske supstance dopamina i
to u dijelu mozga koji ima vanu ulogu u kontroli voljnih pokreta ( bazalni gangliji).
U bazalnim ganglijima , tj. u substanciji nigri (crna jezgra) prisutan je manjak broja
stanica koje proizvode dopamin.
Uzrok propadanja tih stanica jo nije poznat.
Kao posljedica kemijskog deficita u dijelu mozga koji nazire voljne pokrete ,
javlju se nevoljni pokreti.Katkada je prisutan tkz. "viak pokreta"
poput drhtanja ( tremora) kojeg ne moemo kontrolirati, a ponekad "nedostatak
pokreta" odnosno oteano zapoinjanje pokreta.
Znaci bolesti
Bolest se polagano razvija pa moe proi i nekoliko mjeseci , a i godina,
prije nego bolesnik shvati da ima tegobe.
Jedan od prvih znakova bolesti je lagana trenja ruku ili prstiju, koja se postepeno
razvija u ritmiko podrhtavanje.
Podrhtavanje ruku moe biti znak pojavnosti neke druge bolesti, stoga valja biti
oprezan kod postavljanja dijagnoze.
Izvoenje kompleksnih pokreta postaje oteano i nekontrolirano , miii postaju
ukoeniji i rigidniji.
Kljuni znaci bolesti vezani za poremeaj pokreta su :

Tremor( drhtanje)
Rigidnost i ukoenost miia nogu ruku i vrata
Usporenost kretnji
Nestabilnost i poremeeno odraavanje ravnotee tijela

Ostali motroriki poremeaji su:promjena koraka koji postaje sitan,

esti su padovi naprije ili nazad, oteano zapoinjaje pokreta, gubitak fine motorike
ruku i potekoe kod hranjenja, pisanja (sitna slova) i oblaenja, smetnje govora
(govor postaje monoton i usoporen).
I nem otoriki znaci bolesti veoma oteavaju ivot bolesnika i njihovih obitelji.
Depresija tj anhedonija ( melanholija) , gubitak motivacije i koncentracije
javlja se u 40 % do 60% bolesnika i u veine prethodi pojavi motorikih znakova
bolesti.

Dem encija
Bolesnici s parkinsonovom bolesti imaju 6 puta vei rizik razvoja demencije od starije
populacije bez PB. Javlja se u 40% parkinsoniara i dosie 80% tijekom progresije
bolesti. Kognitivni poremeaji i demencija javlju se kod nekih bolesnika i prije pojave
motoriki znakova bolesti i tada govorimo o "demenciji s Lewy-jevim tjelecima"
Bol u miiima i zglobovima se javlja u 10-30% sluajeva. Njeno ishodite moe biti
negdje u perifernom i centralnom nervnom sustavu , ili je posljedica ukoenosti
miia, ligamenata i zglobova.
Prema novijim studijama porem eaji spavanja se ubrajaju u najuestalije
nemotorike znake PB.
Fragmentacija sna, mikrostrukturne promjene, brzo pokretanje oiju, periodino
pokretanje nogu( sindrom nemirnih nogu),poremeaj disanja i autonomni poremeaji
uz dnevnu pospanost. Sindrom nemirnih nogu se ee javlja u bolesnika s PB.
Poremeaji autonomnog nervnog sustava: nagli pad krvnog tlaka, impotencija,
preznojavanje, potekoe s gutanjem,plitko disanje i nekontroliranje mokrenja i
stolice.
Kako se bolest dijagnosticira ?
Nema laboratorijskog testa ili rentgenske dijagnostike kojom bi potvrdili PB.
Zato je za dijagnozu izuzetno vaan kontakt sa specijalistom neurologom koji zna
prepoznati ovu bolest.
Lijeenje Parkinsonove bolesti
Osnovne smjernice u lijeenju PBukljuuju
Rano otkrivanje bolesti
Primjena specifinih lijekova
Prehrana
Medicinska rehabilitacija

Postoje djelotvorni lijekovi koji su uinkovitiji ukoliko se bolest rano otkrije.

Lijekovi znaajno umanjuju znakove bolesti ali ne mogu zaustaviti napredovanje
bolesti.
Lijenik specijalist- neurolog preporuuje specifinu kombinaciju lijekova koja se
razlikuje u pojedinih bolesnika , a esto zahtjeva vrijeme i strpljenje. Lijekovi
izazivaju i neeljene nuspojave o kojima bolesnik mora dobiti upute.
Levadopa: jedan od najdjelotvornijih lijekova . Podie razinu dopamina , tvari koja
nedostaje u mozgu.
Dopaminergiki antagonisti :bromokriptin,apomorfin,premipeksol,
ropinorol.
Direktno stimuliraju receptore i zamjenjuju ulogu dopamina u mozgu.
U ranoj fazi bolesti uzimaju se kao jedina terapija a kasnije u kombinaciji s
Levadopom i pojaavaju njen uinak.
MAO inhibitori (deprenil): usporavaju razgradnju dopamina.
U ranoj fazi odgaaju primjenu levadope.
COMT inhibitori (entakapon): blokira razgradnju levadope prije ulaska u mozak.
Uzima se samo uz levadopu ,te znaajno produljuje njezin uinak.
5.NMDantagonisti (amantadin,mementin) u ranoj fazi uzima se kao
monoterapija, kasnije u kombinaciji s levadopom.
Prehrana
Posebnu pozornost u bolesnika s PB treba posvetiti edukaciji o prehrani. Njihova
prehrana mora biti uravnoteena, energetski dostatna i usklaena s koritenjem
lijekova.
U pravilnoj prehrani moraju biti zastupljene sve namirnice kako bi se zadovoljile
dnevne potrebe za unosom prehrambenih i zatitnih tvati.
Posebnu panju treba posvetiti energetskoj vrijednosti prehrambenih proizvoda jer je
nuno odravati stalnu tjelesnu teinu . Potrebno je uzimati 25-30kcal po kilogramu
tjelesne mase.
Jaa diskinezija (nevoljne kretnje tijela) znae i umjereni tjelesni napor koji se mora
nadoknaditi poveanim unosom kalorijske vrijednosti hrane od preporuene.
Bilo koje smanjenje tjelesne mase treba nadoknaditit unosom kompleksnih
ugljikohidrata.
Aminokiseline smanjuju prelazak L-dopa kroz krvnoilnu barijeru mozga i tako
smanjuju uinak lijeka. Zato se preporuuje smanjeni unos proteina za doruak i
ruak ( do 10 gr tijekom dana) a poveati unos za veeru to doprinosi poboljanju
pokretljivosti u jutarnjim satima.
Preporuuje se unijeti 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne teine, odnosno ,
62 grama proteina za mukarca tjelesne teine od 77 kg te 52 grama proteina za
ene tjelesne teine do 65 kilograma.