JU Poljoprivredna i medicinska kola, Brko

IV5

Androevi Ivana

Travanj, 2016.

Portfolio
Farmakognozija

1. Smole, balzami i mirisne materije

2. Sluzi, gume i pektini

Smole, balzami i mirisne materije

1 Smole- Mastika; biljka: Trlja (Pistacia

lentiscus L. Anarcadiaceae)

Trlja (Pistacia lentiscus L. Anarcadiaceae)

zasluila je svoje mjesto meu biljkama tjedna kao relativno nepoznata, a toliko
zanimljiva biljka.
To je vrsta dvodomne, zimzelene biljke iz roda Pistacia, porodica rujevke
(Anacardiaceae).
DROGA: Raste kao grm visok 1-3 metara, rijetko kao stablo visine 8 metara. Koasti
listovi su naizmjenino rasporeeni na stabljici, te su dugi oko 5 centimetara.
Cvjetovi su vrlo maleni, dvodomni. Rasporeeni su u poprilino gustim cvatovima.
Muki cvjetovi su tamnocrveni, dok su enski zelenkasti. Plod je u obliku kotunice
promjera 4 milimetra, ispoetka crvene, kasnije potamni. Plod cvjetanja traje od
oujka do travnja.
STANITE: Trlja je mediteranska biljka koja raste na irokom podruju od Izraela,
preko Turske i Grke do panjolske. Naravno, raste kod nas na primorju.
UPOTREBA: Zanimljivo, od trlje se nikada nije koristila tinktura ili infuz, ve smola
(oleorezina) koja se dobivala zarezivanjem kore trlje, koja se suila na suncu, a
naziva se mastika. Najcjenjenija dolazi s grkog otoka Kiosa, gdje raste poseban
varijetet koji producira puno smole. Mastika se stoljeima koristi za osvjeavanje
daha, te kod gingivitisa, ali se koristila i za lijeenje eluanih i dinih tegoba. Bila je
vrlo cijenjena u Otomanskom carstvu, a cijena kvalitetne mastike dosezala je cijenu

zlata. Varijeteti koji rastu u ostatku mediterana stvaraju manje smole zarezivanjem,
no i stanovnici Korzike koristili su ju zbog istih razloga kao u Grkoj.
Smola mastike se vae, jer se pod djelovanjem sline i topline topi u masu koja slii
na vakau, te doista snano osvjeava dah i spreava nastajanje zadaha iz ustiju.
Moemo rei da je mastika bila najstarija vakaa guma. Mentol i paprena metvica
danas su najee koritena sredstva za osvjeavanje daha, pa smo zaboravili na
upotrebu trlje, jednako kao to smo zaboravili na listove perina koji su i
djelotvorniji od mentola u dugoronom spreavanju nastanka loeg zadaha.
Djelovanje i trlje i perina temelji se na specifinom djelovanju protiv bakterija koje
puno metaboliziraju sumporne spojeve, upravo one koji najee i izazivaju lo
zadah.
Smola nastaje rekacijom spoja beta-mircena koji polimerizira, pri emu nastaje
polimircen, no u sastavu se istiu i spojevi poput pinena. Danas se smatra da je
jedan od glavnih aktivnih sastojaka izomastikadienolina kiselina. Ona pokazuje
djelovanje protiv bakterije Helicobacter pylori, uvjetno patogene bakterije koja moe
izazvati gastritis. To i opravdava drevnu upotrebu trlje kao lijeka za eludac.
Mastika se koristi i u kulinarstvu, dodaje se u juhe, umake, ali se dodaje i u drva za
dimljenje mesa. U naim su krajevima se umjesto mastike koristile granice
borovice s plodovima, koje poput mastike daje aromatian okus dimljenom mesu.
Dugo je godina smola bila jedini ljekoviti oblik trlje. Tada je francuska kola
aromaterapije otkrila eterino ulje trlje kao jedan od najboljih venetonika. Stoga se
koristi kod proirenih vena, bolnih i umornih nogu, zastoja limfe (oteene noge) i
hemoroida, a sporadino se koristi i kod prostatisa, jer smanjuje tegobe nastale
upalnim uveanjem prostate. Eterino ulje se destilira obino u jesen ali nastaje u
niskom prinosu, stoga je obino visoke cijene.

2 Balzami- Terebinthinae
balsamum,Terpentinski balzam
P.

P. palustris Mill. , P. pinaster L., P. sylvestris L.,

nigra L.Pinaceae

Kora i drvo crnogorica sadri u svojim

ekskrecijskim prostorima i kanalima eterino
ulje i imaju sposobnost stvaranja nehlapljivih
tvari zvanih smole, koje su usko biogenetski
povezane s eterinim uljem. Kada je smola
otopljena u eterinom ulju naziva se balzam.
Smole u biljci nastaju fizioloki (primarno) ili
patolokim putem, odnosno nakon
povrijede(sekundarno). Nakon ozljeda iz
stabla istjee viskozna tekua masa, koja
se na zraku isparavanjem skruuje u prozirnu
tvrdu staklastu masu. Da bi se smola
(balzam) mogla sakupljati moraju biti
zadovoljeni neki preduvjeti: biljka mora
stvarati dovoljno smole, mora stvarati
dovoljno eterinog ulja, a kanali kroz koje
istjeebalzam moraju biti meusobno povezani (anastomozirani). Terebinthinae
balsamum dobiva se zarezivanjem razliitih vrsta porodice Pinaceae: P.palustris, P.
pinaster, P. sylvestris, P. nigra. Kada se drvo zaree biljka odmah stvara smoluda
zatiti ranu. U poetku balzam istjee u veoj koliini, ali postepeno istjecanje
prestaje. Nakon 14 dana balzam iznenada poinje obilato tei jer je u me|uvremenu
biljka stvorilanovo mlado drvo sa mnogobrojnim kanalima. Donji dio stabla se
zarezuje, odnosno skida se kora u koliini 2/3 opsega stabla. Ozlijeena biljka
proizvoditi e balzam. Mogu se praviti i brojni V zarezi. Tako dobiveni balzam
oneien je mineralnim tvarima, vodom i insektima. isti se tako da se
zagrije,dekantira i filtrira. Iz terpentinskog balzama destilacijom se odvaja eterino
ulje (20-25%), a ostataknakon destilacije zove se kolofonij.
DJELOVANJE I PRIMJENA: U obliku flastera i masti kod razliitih reumatskih oboljenja,
neuralgija, artritisa.

3 Ljekovita masna ulja- Amygdalae

oleum, bademovo ulje

Prunus dulcis (Miller) D.Webb var.

dulcis
Prunus dulcis (Miller) D.Webb var.
amara
Rosaceae

Bademovo ulje dobiva se hladnim tijetenjem zrelih sjemenki slatkog ili gorkog
badema.
SASTOJCI: 40-50% ulja od smjese glicerola, oleinske, linolne, palmitinske i
miristinske kiseline, amigdalin (var. dulcis - 0.1%, var. amara - 3-5%)
DJELOVANJE I PRIMJENA: Za izradu galenskih pripravaka (emulzije, linimenta), u
kozmetici iza uljne injekcije; Emulsio olei amygdalae, Oleum ad injectione.

Gume, sluzi i pektini

1 Gume- Gummi arabicum, arapska guma
Arapska guma dobiva se zarezivanjem
stabala i grana razliitih vrsta roda

Acacia.
Proces dobivanja gume obavlja se za
sunog perioda, guma koja je istekla
van sakuplja se tek nakon 20-30 dana.
Gummi arabicum desenzymatum arapska guma bez enzima.
Sastojci: Najvaniji je
heteropolisaharid arabin (kalcij,
magnezij, kalijeve soli arabinske
kiseline).
Ti heteropolisaharidi hidrolizom daju:
L-arabinozu, L-ramnozu, D-glukozu i dglukuronsku kiselinu.
DJELOVANJE I PRIMJENA:

Mucilaginosum

Emulgator

Za mikrokapsuliranje

2 Sluzi- Farfarae folium, podbjelov list

Tussilago farfara L., Asteraceae
Podbjel, Tussilago farfara L., je trajna zelen
veliine 15-30 cm. Kod podbjela najprije se
uproljee razvijaju cvjetne glavice i to
pojedinano na vrhu razgranjene stabljike. Svi
cvjetovi su izrazito ute boje. Listovi se razvijaju
tek kada biljka procvjeta. Listovi su veliki,
krpasti, debeli, nazubljene plojke. Donja strana
listova obiluje trihomima, te je svijetlije
boje(podbjel). Podbjel raste na vlanim mjestima
po itavoj Europi, sjevernoj Aziji, Africi iAmerici.
Potreban je oprez pri sakupljanju podbjela,
naroito u vrijeme kada nema cvjetova,jer ga se
moe zamijeniti s repuhom, Petasites officinalis
Moench., koji sadrava veu koliinu alkaloida, a
raste na istim stanitima. Listovi se sakupljaju
kada su potpuno razvijeni, poetkom ljeta.
Osueni listovi s gornje strane su zeleni, s donje
strane bjelkasti. Gorka i sluzava okusa.
SASTOJCi: - sluzi 6-10%, smjetene u epidermalnim stanicama listova, koje
hidrolizom daju glukozu, galktozu, arabinozu, uronsku kiselinu.
- trjeslovine 5%
- flavonoidi
-gorke tvari
-inulin
- pirolizidinski alkaloidi dokazani su samo u nekim uzorcima podbjela u koliini
0,01%; njihova nazonost je varijabilna i diskutabilna.
DJELOVANJE PRIMJENA: Droga se uporabljuje za smirivanje nadraene sluznice kod
katara drijela i za ublaavanje suhog kalja. Kao antitusik droga se uporabljuje od
davnina, na to upuuje i ime: tussis=kaalj, ago (-ere) =suzbiti. Najee se
priprema infuz podbjela, koji se uporabljuje kod svih upala usne upljine I drijela. U
vrstama podbjela u kojima je dokazana nazonost alkaloida, u jednoj alici infuza
nalazi se 1 ppm alkaloida. Smatra se da ova koliina u periodu uzimanja
ne
moe imati nikakav tetan utjecaj. Takoer dokazani pirolizidinski alkaloidi
u podbjelu su tusilagin I isotusilagin, koji su zasiene necinske strukture; a ne

kao senkirkin i senecionin, te su stoga netoksini. Zbog kompromisa u diskusijama,

uporaba podbjela u monografijama ograniena je na 4-6 tjedana. Iz razliitih
sjemenki podbjela danas se calus- kulturama uspjelo uzgojiti podbjel potpuno bez
alkaloida,koji e u budunosti biti izvor za kultiviranje ove biljke.

Vitaminske, hormonske i enzimske

droge
Medicago sativae folium, list lucerke
Medicago sativa, Fabaceae
Lucerka je biljka trajnica sa liem slinim djetelini, a raste do
visine od 1 m. Cvjetovi su obino plavkasto ljubiaste boje, ali
zbog hibridizacija sa drugim vrstama, moe biti aren, sa
primjesom ute boje. Plodovi sadre nekoliko zelenkasto
smeih sjemenki, svaka je oko 2 mm u preniku. Ekstrakt se
koristi kao zain za mnoga jela, listovi su bogati proteinima i
koriste se kao nadomjestak u vegetarijanskoj ishrani. Biljka je
bogata proteinima (14-15% u suenoj biljci), mineralima i
elemenata u tragovima, vitaminima, flavonoidima. Klice
sadre veliku koliinu vode (> 90%), malu koliinu proteina
(4%), te niz minerala i vitamina (karotina, B i C). Lucerka je
dostupna u obliku ajeva, tableta, tinkture i drugih preparata.
Osim svoje prehrambene vrijednosti, postoje brojne tvrdnje o
njenoj terapeutskoj koristi. One se odnose na lijeenje
razliitih stanja artritisa, konih bolesti, dijabetesa i za
podsticanje apetita. Poveava fiziki kapacitet, vitalnost i
obezbjeuje dobar san. Pravo je zeleno bogatstvo sadrano u
jednoj biljci. Koristi se prilikom probavnih smetnji, kao npr. kod
nadutosti i slabog apetita. Smatra se prirodnim diuretikom i uspjeno neutralie
eludanu kiselinu. Pomae koagulaciju krvi, a moe smanjiti gubitak krvi u sluaju
prekomjernog menstrualnog krvarenja. Blagotvorno deluje iu sluaju estih
krvarenja iz nosa. Jaa imunitet i usporava degenerativne procese koji prate
starenje.
Poto sadri visoke doze liposolubilnih vitamina koji se nakupljaju (kumuliu) u
organizmu, lucerka smije da se uzima najvie tri mjeseca, a potom treba da se
napravi pauza dva mjeseca. Biolog Frank Boner je nazvao lucerku Velikim
isceliteljem jer, prema njegovim naunoistraivakim rezultatima, ova biljka sadri
8 ivotno vanih enzima. Pored toga, u svakih 100gr lucerke, moe da se nae po
8000 I.J. vitamina A i 20.000 do 80.000 I.J. vitamina K.

Nain upotrebe:
Jednu do dvije supene kaike praha od lista lucerke
pomijeajte sa jogurtom 2 dcl 0% masnoe, ili malo aja ili
tople vode.
LUCERKA (100g) - Organski aj mogu koristiti osobe svih
uzrasta, trudnice i dojilje.

3 Droge koje sadre

mineralne materije- Millefolii herba,
zelen hajduke trave

Achillea millefolium, Asteraceae

Opis:
Latinski izraz biljke dolazi od Ahila, mitolokog junaka koji je njome iscelio ranu
Telefusu i mile - hiljada, folium - list, jer je list mnogostruko deljen. Hajduka trava je
dugovena zeljasta, vrlo obina biljka, koja kod nas raste svuda na suvim mestima

kao korov. Stabljika je prava, nerazgranata, do 80 cm visoka, vrlo vrsta i obrasla

dugakim listovima, koji su viestruko vrlo sitno i fino kitnjasto-perasto deljeni kao
najfinija ipka. Cvetne glavice su sitne i bele, ponekad malo ruiaste, udruene u
cvasti na vrhu ogranaka stabljike i rasporeene u obliku tita. Cveta celog leta.
Cvetne glavice su velike do 5 mm i beliaste. U sredini su cvetovi cevasti, a po rubu
su jeziasti i ima ih 5-6. Mirisa je svojstvenog, malo aromatinog, a ukusa gorkog,
aroma tinog i naslanog.
Raste na sunim do umereno vlanim livadama, pojavljuje se i pored puteva, na
kamenitim mestima, umskim proplancima, kao i po oranicama i vinogradima.
Rasprostranjena je od nizijskih do planinskih predela. Razmnoava se preteno
semenom a manje vegetativno. Cveta od juna do oktobra. Droga su cvet, trava i list.
List se bere pre no to iz rozete izbije stabljika. Tek rascvetale cvasti odsecaju se
otrim makazama da drke budu to krae. Na isti nain se bere trava (vrhovi
granica u cvetu), vee u male kite, obese se u hladu na promaji da se to pre
osue, da biljka to bolje sauva prirodnu boju, pa se osuene kitice paljivo sloe u
kartonske kutije. Ukoliko je u drogi vie stabljika, utoliko se manje ceni.

Sastav:
Hajduka sadri vitamin K, etarsko ulje, gorku materiju ahilein, flobatanina, malo
nekog cijanogenetskog glikozida, akonitne kiseline i gume. Etarsko ulje je ponekad
plavo zbog azulena, to zavisi od fiziolokog varijeteta i naina i vremena destilacije.
Sadri cineola, pinena, kariofilena, tujona, borneola, mravlje i valerijanske kiseline
(slobodne i vezane). Osim nabrojanih sastojaka, utvreni su jo smola, inulin,
asparagin, guma, bjelanevine, fitosterin, fosfati, nitrati i soli kalijuma.
Djelovanje i upotreba:
Ima antimikrobni uinak, smanjuje upalu, djeluje spazmolitiki (oputa greve) i
karminativno (spreava i uklanja nadutost) te potie luenje ui i eluanog soka.
Daje se kod pomanjkanja apetita, eluanih i crijevnih tegoba praenih nadutou i
grevima te neredovitih i bolnih menstruacija i upala jajnika. Zbog adstringentnog
djelovanja koristi se kao kupka kod upalnih bolesti enskih spolnih organa,
hemoroida te upalnih bolesti koe.
Hajduka trava je na najpoznatiji i najee upotrebljavani lek, kako iznutra tako i
spolja. To je gorak aromatik. Nekad je i u kolskoj medicini uivala vrlo dobar glas
kao tonik, stomahik, stimulans, antispazmodik, emenagog i febrifug. Dobro deluje
protiv hemoroida . Kod nas hajduicu narod upotrebljava protiv najrazliitijih bolesti;
ak i istucanu stavljaju je na rane i uboje (dejstvo tanina, azulena i cineola). Daje se
protiv katara eluca i creva, smetnji u bubrezima i jetri i dr. Narod ima veliko
poverenje prema ovoj drogi. Eksperimentima je utvreno da ahilein ima
hemostatina svojstva i da ekstrakt iz lista usporava razvoj patogenih klica. Tako je
objanjena vekovna upotreba hajduice u narodnom ranarstvu. Hajduci su uvek
nosili fino samlevenog i kroz svileno sito (dakle, najfiniji prah) prosejanog lista
hajduice, koji su stavljali na rane i u melem za leenje rana. Tanini i etarsko ulje

doprinose spreavanju zagnojavanja rana i njihovom brzom zaraivanju i

Ublaavanju bola. Ekstrakt, a pogotovu etarsko ulje od hajduice ulazi u sastav
kozmetikih preparata za sunanje da bi se spreilo crvenilo i druge neeljene
posledice nastale usled naglog i neopreznog sunanja.