Regio cervicalis posterior

I - Sadraj
Meki delovi vrata koji se nalaze iza vratnog dela kimenog stuba
II - Povrne granice i slojevi
Gore - zamiljena hor. linija koja prati lineu nuchalis superior i
protuberantiu occipitalis externu
Dole - zamiljena hor. linija koja prolazi kroz processus spinosus
C7, spajajui sp. krajeve claviculae
Bono - prednje ivice m. trapeziusa sa obe strane
III - Slojevi
1. Koa
2. Potkono el. tkivo
- kroz koje u gornjem predelu prolaze krvni sudovi i ivci:
* a. occipitalis, n. occipitalis major, n. cervicalis posterior - r.
posterior
3. Lamina superficialis dorsi
4. Ligamentum nuchae
- deli miinu lou na 2 simetrine polovine
5. Zadnja miii vrata
Rasporeeni u 2 dubinska sloja:
I - Povrni:
1. m. trapezius
II - Duboki:
Podeljen je u 3 grupe:
a) Zadnja grupa:
* m. levator scapulae
* m. splenius
b) Srednja grupa:
* m. spinalis cervicis
* m. semispinalis capitis
* m. longissimus capitis
* m. longissimus cervicis
* m. iliocostalis cervicis
c) Prednja grupa:
* mm. suboccipitalis
* m. rectus capitis posterior minor
* m. rectus capitis posterior major
* m. obliquus capitis superior
* m. obliquus capitis inferior
6. Duboki krvni sudovi:

* a. occipitalis
* a. cervivalis profunda
* a. transversa colli - r. ascendens
* a. vertebralis
* vene pratilje
7. Duboke limfne lezde
8. Duboki ivci
* n. suboccipitalis
* n. occipitalis major
* n. occipitalis tertius - r. posterior
Miii zadnjeg predela vrata
- Svrstani su u povrni i duboki sloj.
I - Povrni sloj:
1. m. trapezius
II - Duboki sloj:
a) Zadnja grupa:
1. m. levator scapulae
2. m. splenius
I - Uvod
Mii zadnje regije vrata, koji se prua zadnjom stranom vrata.
U donjem delu je predstavljen kao jedinstvena celina, a
penjui se navie deli se u 2 snopa:
* m. splenius capitis - gornji snop, pripaja se za os occipitale
* m. splenius cervicis - donji snop, pripaja se za poprene
nastavke vratnih prljenova
II - Inervacija
Zadnje grane C2, C3 i C4
III - Funkcija
Pri jednostranoj kontrakciji - bono nagiba glavu, a lice okree
na istu stranu
Pri obostranoj kontrakciji - oprua glave, zabacuje glavu
unazad, odnosno, pribliava potiljak leima
b) Srednja grupa:
* m. spinalis cervicis
* m. semispinalis capitis
* m. longissimus capitis
* m. longissimus cervicis
* m. iliocostalis cervicis
- 6 parnih miia koji ulaze u sastav m. erector spinae

Inervacija:
zadnje grane vratnih ivaca
Funkcija:
Pri obostranoj kontrakciji - opruai glave i vratnog dela
kimenog stuba
Pri jednostranoj kontrakciji - Bono savijaju glavu na svoju
stranu
c) Prednja grupa:
* mm. suboccipitalis
* m. rectus capitis posterior minor
* m. rectus capitis posterior major
* m. obliquus capitis superior
* m. obliquus capitis inferior
- direktno su priljubljeni uz vratni deo kimenog stuba i uz os
occipitale, pa otuda i naziv - mm. suboccipitales
Ovi miii ograniavaju Arnoldov trougao - trigonum
suboccipitale
Vrh - processus transversus atlasa
Baza - Sredinja linija zadnje strane vrata
Na dnu trougla se nalazi a. vertebralis
Inervacija:
n. suboccipitalis
Zadnje grane vratnih ivaca
C1 - n. suboccipitalis - motorna grana, za mm. suboccipitales
C2 - n. occipitalis major - meovita; za miie i kou zadnjeg
predela vrata
C3 - n. occipitalis tertius - senzitivna; za kou potiljka
C4 - Od C4 do C7 - rr. dorsales nn. cervicalium; meovite (imaju
iste karakteristike, dele se na:
C5
spolj granu miinu spolj granu - miinu
C6
un. granu senzitivnu
C7
meningealnu
i 2 komunikantne grane
* n. suboccipitalis
- izbija izmeu os occipitale i atlasa; dolazi do dna Arnoldovog
trougla i inervie sve mm. suboccipitales; sadi samo miina

vlakna - samo je motoran ivac

*. n. occipitalis major
- nastaje izmeu atlasa i axisa; penje se navie i deli u 3 zavrne
grane; meovit je nerv - za miie i kou zadnjeg predela vrata
* n. occipitalis tertius
- samo je senzitivan nerv - i-e kou u prostoru izmeu polja
inervacije n. occipitalis majora et minora

Regio parotidomaseterica
Povrni predeo lica koji ine:
1. Regio maseterica - prednji predeo
2. Regio parotidea - zadnji predeo
1. Regio maseterica
I - Sadraj
ine ga meka tkiva koja pokrivaju sp. stranu ramus mandibulae.
Ovaj predeo se nalazi iza regio buccalis, a ispred partoidenog
predela
II - Granice
Gore - arcus zygomaticus
Dole - basis mandibulae
Napred - prednja ivica m. massetera
Pozadi - zadnja ivica m. massetera ili zadnja ivica ramus
mandibulae
III - Slojevi
1. Koa
- lako pokretljiva, kod mukaraca je obrasla dlakama brade, a
kod ena maljama
2. Potkono tkivo
* grane n. facialisa ---> rr. zygomatici et rr. buccales
* a. transversa facei
* ductus parotideus
3. Fascia masseterica
- nastavak laminae superficialis fasciae cervicalis; pozadi se
nastavlja kao fascia parotidea, a napred kao fascia
buccopharyngea
4. m. masseter
5. Duboki krvni sudovi i ivci

* a. et v. masseterica i n. massetericus, koji dolaze iz regio

infratemnporalis kroz incisuru mandibulae
a. masseterica je grana a. maxillaris, a n. massetericus je grana
n. mandibularisa
6. Ramus mandibulae
- smeten u najdubljem sloju
2. Regio parotidea
I - Sadraj
Ovaj predeo ine meka tkiva koja su smetena u fossi
retromandibularis izmeu ramus mandibulae i processus
mastoideusa ossis temporalis.
Parotidni predeo se nalazi ispod regio auricularis, ispred regio
mastoidea, a iznad regio sternocleidomastoideae.
II - Granice
Gore - meatus acusticus externus i art. temporomandibularis
Dole - Basis mandibulae
Napred - Ramus mandibulae, zadnja ivica
Pozadi - Prednja ivica SCM
III - Slojevi
1. Koa
- tanka, pokretna prema podlozi
2. Potkono tkivo
- rastresito, sadri ogranke n. auricularis magnusa i n. facialisa
3. Fascia parotidea
- nastavak laminae superficialis fasciae cervicalis
- pozadi se pripaja za prednju ivicu SCM, a napred se nastavlja
kao fascia masseterica
- zavrava se kao snopi vilinog ugla - tractus angularis, koji se
prua od vilinog ugla do prednje ivice SCM i predstavlja donji zid
ove regije
Parotidna loa - fossa retromandibularis
I - Uvod
Nalazi se izmeu ramus mandibulae i processus mastoideusa
Ima oblik uspravne trostrane piramide, te joj se opisuju spoljanji,
prednji i zadnji zid, kao i krov i pod
Spolj. zid
- fascia parotidea; odvaja sadraj loe od koe i potkonog tkiva
Prednji zid

- grade ga zadnja ivica: m. massetera, ramus mandibulae, m.

pterygoideus majora i lig. sphenomandibulare
Zadnji zid
- spaja se sa prednjim zidom, a grade ga prednje ivice: m. SCM,
m. digastricus - venter posterior, processus styloideusa i miia i
veza koji se za njega pripajaju (m. stylohioideus, m. styloglossus,
m. stylopharyngeus, lig. stylohyoideum, lig. stylomandibulare)
Krov
- ima oblik diedra, iju prednju str. gradi art.
temporomandibularis, a zadnju - meatusacusticus externus
Pod
- gradi ga zadebljanje fasciae parotideae - tractus angularis i
fibrozna opna, koja se prua od njega do processus styloideusa,
pri emu odvaja donji pol gl. parotideae od gl. submandibularis
II - Sadraj
1. gl. parotidea
2. a. carotis externa
3. v. retromandibularis
4. n. auriculotemporalis
5. n. facialis
6. nodi lymphoidei superficiales et profundi
1. gl. parotidea
I - Uvod
To je pljuvana lezda, seroznog tipa i najvea lezda u grupi
velikih pljuvanih lezda.
II - Delovi
U potpunosti ispunjava fossu retromandibularis, te prati njen oblik
- trostrane prizme.
lezda ima pars superficialis i pars profundus, koje odvaja
rastresito vezivno tkivo u kome se nalazi deo n. facialisa.
Gl. parotidea se nastavlja u okolno tkivo.
Preko prednje ivice se nastavlja maseterini produetak, od koga
polazi ductus parotideus - izvodni kanal lezde.
Ako se maseterini priduetak jae razvije, javlja se pomona
lezda - gl. parotidea accessoria.
Un. ivica je upravljena prema pharynxu, od koga je odvaja boni
drelni prostor; esto se produava u drelni nastavak, preko
koga se zavlai ispred processus styloideusa i miia koji se za
njega pripajaju.

Donji kraj lezde moe da se produi u vratni nastavak, koji se

sputa izmeu SCM i m. digastricusa di zadnjeg pola gl.
submandibularis.
III - Sadraj
Kroz lezdano tkivo prolaze:
* n. facialis
* n. auricotemporalis
* n. auricularis magnus
* v. retromandibularis
* a. carotis externa
* nodi parotidei profundi
IV - Ductus parotideus
To je izvodni kanal gl. parotideae. Dug je oko 4 cm, a kalibar mu
je 2 mm.
Naputa lezdu u gornjem delu prednje ivice, izlazei kroz
mastoidni nastavak; najpre ide sp. stranom m. massetera, pa
kada doe do njegove prednje ivice skree pod pravim uglom
prema unutra, prolazei ispred corpus adiposum buccae, a zatim
probija m. buccinator i otvara se u vestibulum oris u visini drugog
gornjeg kutnjaka, preko papillae ductus parotidei.
Kanal se projektuje na licu du linije koja spaja tragus sa
sredinom gornje usne, ili na 1, 5 cm ispod arcus zygomaticusa
V - Krvni sudovi i ivci
a) arterije
- vaskularizacija potie od grana a. carotis externae, odnosno od
1. a. temporalis superficialis - r. parotideus
2. a. auricularis posterior - r. parotideus
b) vene
- venski sudovi odvode vensku krv u v. retromandibularis
c) limfatici
- vode limfu u nodi lymphatici parotidei superficiales et profundi,
koji se nalaze izmeu povrnog i dubokog dela lezde
d) inervacija
- senzitivna, simpatika i parasimpatika
* senzitivna
- dolazi od n. auricolotemporalisa i n. auricularis magnusa
* simpatika
- dolazi iz plexus caroticus externusa, preko plexus
temporalis superficialisa

* parasimpatika
- n. glossopharyngeus - IX daje granu n. thympanicus, koja
ide do plexus thympanicusa u bubnoj duplji, a odatle izlazi n.
petrosus minor i on nosi PSY vlakna otikom ganglionu - ganglion
oticum. Iz otikog gangliona, PSY vlakna se prikljuuju n.
auriculotemporalisu, koji ih nosi do gl. parotideae.
2. a. carotis externa
I - Uvod
Spoljna grana a. carotis communis.
Vaskularizuje veliki deo glave , osim mozga, orbite i un. uva, a
uestvuje i u vaskularizaciji vrata.
II - Nastanak
Nastaje ravanjem a. cartis communis u visini gornje ivice
tiroidne hrskavice, to odgovara diskusu izmeu C3 i C4 prljena.
III - Put, pravac i odnosi
U svom poetnom delu, a. carotis externa se nalazi u trigonum
caroticumu, unutra od a. carotis internae. Zatim, menja pravac,
prua se koso upolje , ka angulus mandibulae i ispred a. carotis
internae, koju ukrta. Od angulus mandibulae, pa navie, arterija
postaje uspravna i prati zadnju ivicu ramus mandibulae, prolazei
kroz gl. parotideu.
IV - Kraj
U visini collum mandibulae, arterija se rava i daje 2 zavrne
grane:
1. a. maxillaris
2. a. temporalis superficialis
V - Grane
6 bonih i 2 zavrne.
Bone:
1. a. thyroidea superior
2. a. lingualis
3. a. facialis
4. a. pharyngea ascendens
5. a. occipitalis
6. a. auricularis posterior
Zavrne:
1. a. maxillaris
2. a. temporalis superficialis

* a. thyroidea superior
- prva bona grana, koja se odvaja od a. carotis externae odmah po
njenom nastanku, zatim skree nadole, du spolj. strane larynxa i kad
ue u gl. thyroideu, rava se na 3 grane. Vaskularizuje larynx i gl.
thyroideu.

* a. lingualis
- nastaje u visini kraja velikog roga os hyoideum, a ponekad iz
zajednikog stabla sa a. thyroideom superior ili sa a. facialis. Ona
ide napred i navie do m. hyoglossusa, pri emu prati njegovu
prednju ivicu i tu se rava na:
- a. sublingualis; jaa grana, vaskularizuje gl.
sublingualis i sluzokou poda usne duplje
- a. profundu linguale; slabija grana, vaskularizuje
jezik
* a. facialis
- odvaja se sa prednje strane a. carotis externae, neto iznad a.
lingualis. Poetni deo arterije pokrivaju m. stylohyoideus i m.
digastricus - venter posterior.
Stablo arterije je vijugavo i smeteno delom u vratu, a delom u
glavi.
U vratnom delu, arterija pravi 2 krivine:
- prva - oko zadnjeg pola gl. submandibularis
- druga - obuhvata bazu mandibulae, na 1 cm ispred angulus
mandibulae
U predelu glave, odnosno lica:
arterija se vijugavo penje navie i unutra ka usnom uglu, a
potom ka uglu oka, gde se zavrava kao a. angularis, koja se
anastomozira sa a. dorsalis nasi, inae zavrnom granom a.
ophtalmicae. Ovo je zapravo anastomoza izmeu a. carotis
externae i a. carotis internae.
Bone grane a. facialis:
U vratu:
1. a. palatina ascendens - za meko nepce - palatinum molle i
slunu tubu
2. a. submentalis - za gl. submandibularis, mm. suprahyoidei i
kou brade
3. r. tonsillaris - za tonsillu palatinu

4. rr. glandulares - za gl. submandibularis

U licu:
1. a. labialis superior et inferior
2. a. lateralis nasi
* a. pharyngea ascendens
- najslabija grana a. carotis externae, koja se ta razliku od prve 3 grane
koje se odvajaju sa prednje str., odvaja sa un. strane u visini a.
lingualis. Penje se navie, du spoljne ivice pharynxa, unutra od a.
carotis internae i zavrava na bazi lobanje

* a. occipitalis
- odvaja se sa zadnje strane a. carotis externae u visini a. facialis.
Prua se pozadi i navie, dubokom stranom m. stylohyoideusa i m.
digastricusa - venter posterior, do processus mastoideusa na ijoj
donjoj strani ostavlja leb - sulcus arteriae occipitalis; zatim nastavlja
po spolj. strani squamae occipitalis, gde je pokrivena m. splenius
capitis i tu se rava.

* a. auricularis posterior
- nastaje sa zadnjeg zida a. carotis externae, u visini m.
stylohyoideusa. Poetni deo arterije, smeten je u gl. parotidei, potom,
izlazi iz nje i prua se ka processus mastoideusu, a zavrava se izmeu
une koljke i processus mastoideusa.

* a. temporalis supeficialis
- povrna, zavrna grana, koja nastavlja pravac a. carotis
externae. Poinje u gl. parotidei, odakle se prua uspravno,
izmeu tragusa i glave kondilarnog nastavka mandibule, gde se
nalazi ispred istoimene vene i n. aurculotemporalisa. U zavrnom
delu je povrna i na 3-4 cm iznad arcus zygomaticusa se deli na 2
zavrne grane.
Njene bone grane su:
1. r. parotideus
2. a. transversa facei
3. rr. auriculares anteriores
4. a. zygomaticoorbitalis
5. a. temporalis media
6. r. frontalis
7. r. parietalis

* a. maxillaris
- opisuje se sa regio infratemporalis.
3. v. retromandibularis
I - Uvod
To je duboka vena glave
II - Poetak
Nastaje u gl. parotidei, u visini collum mandibulae, spajanjem v.
maxillaris i v. temporalis superficialis
III - Put
Po izlasku iz gl. parotideae, v. mandibularis se prua nanie i
spolja, i u visini cornu majus os hyoideum se uliva u v. facialis, a
preko nje u v. jugularis internu.
IV - Pritoke
1. v. temporalis media
2. v. transversa facei
* v. maxillaris nastaje u regio infratemporalis iz plexus
pterygoideusa
* v. temporalis superficialis
- nastaje spajanjem velikog br. vena pratilja istoimenih arterija,
koje su spojene u jedno stablo koje prolazi kroz leb izmeu
tragusa i une koljke. Kroz ovaj leb prolaze i: a. temporalis
superficialis i n. auriculotemporalis.
Odmah ispod mesta svog nastanka, v. mandibularis se u visini
donjeg pola une koljke anastomozira sa poetnim delom v.
jugularis externae. Ukoliko je anastomoza jaeg kalibra, stie se
utisak da v. jugularis externa nastaje od v. retromandibularis, pa
se tada govori o dubokom tipu v. jugularis externae. Ako je
anastomoza slabijeg kalibra, v. retromandibularis i v. jugularis
externa su odvojene; v. retromandibularis se uliva u v. facialis, a
v. jugularis externa ima povrni poetak i nastaje od v. auricularis
posterior i v. occipitalis.
4. n. auriculotemporalis
I - Uvod
To je senzitivna grana n. mandibularisa.
II - Poetak
Odvaja se od n. mandibularisa ispod foramen ovale, obino
pomou 2 korena, koja obuhvataju a. meningeu mediu.

III - Put
Prua se unazad, dubokom stranom m. pterygoideus lateralisa,
do collum mandibulae. Iza collum mandibulae izlazi na povrinu i
postavlja se izmeu art. temporomandibularisa i tragusa, odakle
se prua uspravno, iza a. et v. temporalis superficialis i zavrava
ravajui se na rr. temporales superficiales, koje inerviu kou
slepoonog predela.
IV - Grane
1. rr. membranae tympani - za spolj. stranu bubne opne
2. n. meati acustici externi - za kou meatus acusticus externusa
3. nn. auriculares anteriores - za kou prednjeg dela une koljke
i zadnju str. art. temporomandibularisa
4. rr. parotidei - inerviu gl. parotideu; prenose i sekretorna, PSY
vlakna n. glossopharyngeusa od otikog gangliona do gl.
parotideae.
5. n. facialis
Pripada modanim ivcima - nervi craniales.
NERVI CRANIALES
I - Uvod
To su snopovi nastavaka (aksona) nervnih elija. Oni svojim
ushodnim (aferentnim) vlaknima prenose senzitivne nadraaje od
periferije ka mozgu, a nishodnim (silaznim, eferentnim) vlaknima
prenose nadraaje od nervnih centara ka perifernim organima.
Poto aferentna vlakna sprovode impulse od receptora do nervnih
centara, oznaavaju se kao senzitivna.
Silazna, eferenta vlakna prosleuju nervni impuls iz nervnih
centara ka efektorima, tako da inerviu miie ili lezde i ona su
motorna.
Osim uea u motilitetu i senzibilitetu, neki kranijalni nervi
omoguuju i ostvarivanje funkcije ulnih organa: ulo vida, sluha,
ravnotee, ukusa i mirisa.
Modani ivci polaze iz mozga i naputaju lobanju kroz otvore na
njenoj bazi, da bi inervisali glavu i vrat, osim X - n. vagusa, koji
oivava organe grudne i trbune duplje.
Postoje 12 pari modanih ivaca i to:
I - n. olfactorius
II - n. opticus
III - n. oculomotorius
I V - n. trochlearis

V - n. trigeminus
VI - n. abducens
VII - n. facialis
VIII - n. vestibulocochlearis
IX - n. glossopharyngeus
X - n. vagus
XI - n. accessorius
XII - n. hypoglossus
II - Podela
Vlakna mogu biti:
a) opta (generalna) - G
b) posebna (specijalna) - S
a) Generalna vlakna mogu biti
1. Generalna somatoaferentna - GSA
- to su somatosenzitivna vlakna, koja prenose nadraaje iz koe
i dubokih tkiva prema centrima u CNS. Imaju ih V, VII, IX i X nerv.
2. Generalna visceroaferentna - GVA
- to su viscerosenzitivna vlakna koja prenose senzitivne
nadraaje iz un. organa (visceralni bol, oseaj prepunjenosti
upljih organa). Imaju ih IX i X nerv.
3. Generalna somatoeferentna - GSE
- to su somatomotorna vlakna koja prenose impulse iz
motornih centara ka poprenoprugastim miiima. Imaju ih III, IV,
VI, XI i XII kranijalni nerv.
4. Generalna visceroeferentna - GVE
- to su visceromotorna vlakna, koja inerviu glatke miine
elije i lezde.
GVE vlakna mogu biti:
* parasimpatika - GVE-PSY
* simpatika - GVE-SY
Kranijalni ivci imaju samo GVE-PSY vlakna, i to III, VII, IX i X
nerv.
b) Specijalna vlakna mogu biti (imaju ih samo kranijalni ivci)
1. Specijalna somatoaferentna - SSA
- sadri ih samo VIII - n. vestibulocochlearis
2. Specijalna visceroaferentna - SSA
- to su gustoreceptorna vlakna, sadri ih VII, IX i X nerv
3. Specijalna visceroeferentna - SVE

- inerviu mimine i mastikatorne miie, kao i miie larynxa,

pharynxa i palatum molle (miii koji nastaju iz krnih lukova).
Imaju ih V, VII, IX, X i XI nerv.
* n. facialis
I - Uvod
To je VII kranijalni ivac.
Meovitog je tipa i sadri motorna (SVE), senzitivna (GSA i GVA),
vlakna za ukus (SVA) i parasimpatika (GVE-PSY).
Njegova motorna, SVE vlakna oivavaju miie lica, m.
stapedius, m. stylohyoideus i m. digastricus - venter posterior.
Njegova parasimpatika, sekretorna, GVE-PSY vlakna oivavaju
gl. lacrimalis, gl. sublingualis, gl. submandibularis i male lezde
smetene u sluzokoi nosne duplje i nepca.
Njegova gustoreceptivna vlakna za ukus, SVA polaze sa papila
fungiformes, koje se nalaze na jeziku.
Senzitivna GSA i GVA vlakna, kao i GVE-PSY vlakna su izdvojena
od modanog stabla do pridodatog gangliona - ganglion geniculi
u nervus intermedius.
II - Nastanak
Jedra n. facialisa su smetena u ponsu. SVE vlakna polaze iz
motornog jedra - nucleus n. facialis i zasebno izlaze iz leba na
ventralnoj strani modanog stabla - sulcus bulbopontinus. GVEPSY vlakna polaze iz gornjeg pljuvanog jedra - nc. salivatorius
superior, i izlaze spolja od SVE vlakana.
III - Put, pravac i odnosi
Kada kroz bulbopontinski leb napusti modano stablo, motorni i
senzitivni koren idu napred i spolja, zajedno sa vlaknima n.
vestibulocochlearisa. Prolaze kroz pontocerebralnu cisternu cisterna pontocerebellaris, a potom kroz porus acusticus internus
ulaze u meatus acusticus internus. Preko hodnika, ivci dolaze do
fundus meatus acustici interni i do prednjih polja.
Prednje gornje polje je za n. facialis, kroz koje ulazi u canalis nervi
facialis. U kanalu se oba stabla pruaju najpre napred i spolja do
hiastus nervi petrosi majoris, gde kanal gradi prvo koleno geniculum canalis facialis, i gde se n. facialisu pridodaje ganglion
geniculi. Od ovog gangliona, jedinstveno stablo n. facialisa skree
unazad, iznad promontoriuma, do ulaska u mastoidnu peinu aditus ad ad antrum mastoideum, gde kanal ponovo menja
pravac, skree nanie, i najzad, kroz foramen stylomastoideum n.

facialis naputa kanal. Po izlasku iz foramen

styloidomastoideuma, ivac se prua napred, izmeu processus
styloideusa i m. digastricus - venter posterior i ulazi u parotidnu
lou i gl. parotideu. Tu prelazi preko sp. strane v.
retromandibularis i a. carotis externae i iza collum mandibulae
obrazuje plexus intraparotideus.
Iz ovog spleta izlaze njegove zavrne grane, koje se zrakasto ire
i oivavaju mimine miie lica.
n. facialis se na foramen stylomastoideumu nalazi oko 2 cm
unutra od prednje ivice processus mastoideusa.
IV - Grane
n. facialis prolazi kroz razliite predele, te se izdvajaju:
I - Intrapetrozne grane
1. n. petrosus major
2. n. stapedius
3. chorda tympani
anastomotine (za timpanini splet i n. vagus):
4. ramus communicans cum plexo tympanico
5. ramus communicans cum nervo vago
II - Vanpetrozne grane
1. n. auricularis posterior
2. r. digastricus
3. r. stylohyoideus
III - Zavrne grane
Za miie lica:
1. rr. temporales
2. rr. zygomatici
3. rr. buccales
4. r. marginalis mandibularis
5. r. colli
I - Intrapetrozne grane
1. n. petrosus major
- sadri peganglijska PSY vlakna za ganglion pterygopalatini radix parasymphatica ganglii pterygopalatini.
Ova vlakna odlaze za gl. lacrimalis, za lezde nosne sluzokoe i za
nepane pljuvane lezde.
Ova vlakna polaze od ganglion geniculi i naputaju kanal kroz
hiatus nervi petrosi majoris, pa idu kroz istoimeni leb - sulcus
nervi petrosi majoris do foramen laceruma, kroz koji naputaju

lobanju.
Kada napusti lobanju, n. petrosus major se spaja sa n. petrosus
profundusom (grana plexus caroticus internusa) i grade n. canalis
pterygoideus, koji prolazi kroz kanal i zavrava se u ganglion
pterigopalatinumu, donosei mu PSY i SY vlakna.
2. n. stapedius
- ivac m. stapediusa.
Odvaja se od nishodnog dela n. facialisa i ulazi u eminentiu
pyramidalis, na zadnjem zidu bubne duplje, u kojoj se nalazi m.
stapedius.
3. chorda tympani
Sadri:
a) nishodna, eferentna vlakna
To su PSY vlakna - radix parasympatethica ganglii
submandibularis i ona preko podvilinog gangliona inerviu gl.
sublingualis i gl. submandibularis.
b) ushodna, aferentna vlakna
Gustoreceptivna; prenose gustitativne utiske iz papila
fungiformes koje su smetene na vrhu jezika.
Chorda tympani se odvaja od stabla n. facialisa na oko 6 mm
iznad foramen stylomastoideusa, odakle ide prema napred i ulazi
u bubnu duplju kroz njen zadnji zid. Po ulasku u bubnu duplju,
chorda tympani prolazi un. stranom membranae tympanicae,
izmeu njenog labavog i zategnutog dela i na sluzokonoj strani
bubne opne izaziva nabor.
Potom, chorda tympani naputa bubnu duplju kroz Glazerovu
pukotinu - fissuru petrotypmanicu i ulazi u fossu infratemporalis.
Tu se prua zadnjom stranom m. pterygoideus medialisa i na 2
cm ispod baze lobanje anastomozira se sa n. lingualisom.
4. ramus communicans cum plexo tympanico
- polazi od ganglion geniculi; anastomozira se sa n.
tympanicusom (grana n. glossopharyngeusa) i grade plexus
tympanicus
5. ramus communicans cum nervo vago
- senzitivna grana n. facialisa; odvaja se od n. facialisa u kanalu,
izlazi kroz foramen stylomastoideus, zajedno sa ivcem i spaja se

sa r. auricularis n. vagi. Oivava deo une koljke u predelu

jame - concha auriculae

II - Vanpetrozne grane
1. n. auricularis posterior
- odvaja se od stabla n. facialisa u blizini foramen
stylomastoideusa i penje se ispred processus mastoideusa gde se
deli na:
* r. auricularis - oivava miie na zadnjoj str. une koljke
* r. occipitalis - za m. occipitofrontalis - venter occipitalis
2. r. digastricus
- inervie m. digastricus - venter posterior
3. r. stylohyoideus
- inervie m. stylohyoideus
III - Zavrne grane
Za mimine miie lica:
1. rr. temporales
- za miie une koljke, m. occipitofrontalis - venter frontalis, m.
orbicularis oculi, m. corrugator supercilii
2. rr. zygomatici
- za m. orbicularis oculi
3. rr. buccales
- za m. zygomaticus major et minor, m. levator labii superioris,
male nosne miie, m. buccinator i m. orbcularis oris
4. r. marginalis mandibularis
- za m. risorius i miie donje usne i brade
5. r. colli
- za platysmu; anastomozira se sa n. trasversus colii i gradi ansu
cervicalis superficialis (*povrna vratna zamka nije isto to i
prava vratna zamka - ansa cervicalis)

REGIO INFRATEMPORALIS
I - Uvod
To je duboki boni predeo lica koji sadri meka tkica smetena u

kotanom okviru fossae infratemporalis i fossae pterygopalatinae

II - Poloaj

Unutra od regio masseterica

Upolje od cavitas nasi i spatium lateropharyngeumm
Ispod fossa temporalis i fossa cranii media
Iza regio buccalis i maxillae
Iznad trigonum submandibulare - zadnji deo
III - Granice
Povrno odgovara regio maseterica.
U dubini, predeo se prua do zadnjeg dela cavitas nasi, od kojeg
je odvojen pomou laminae horizontalis ossis palatini i ale major
ossis sphenoidalis.
IV - Zidovi
Spoljanji, unutranji, prednji, gornji, zadnji i donji.
1. Spoljanji
- gradi ga ramus mandibulae
2. Unutranji
processus pterygoideus - lamina lateralis
a iza njega lamine se nalazi

m. pterygoideus medialis (duboka strana)

3. Prednji
- to je facies infratemporalis maxillae
Maxilla - facies infratemporalis
m. buccinator - zadnja ivica
corpus adiposum buccae - zadnji deo
4. Gornji
- gradi ga facies infratemporalis alae major ossis sphenoidalis
5. Zadnji
U gornjem delu: m. pterygoideus lateralis - zadnja strana
U donjem delu: m. pterygoideus medialis - zadnja ivica
Interpterigoidna fascija
Lig. sphenomandibulare - zadebljala zadnja ivica
6. Donji
- m. pterygoideus medialis - donji deo
Odvaja regio infratemporalis od prestiloidnog dela spatium
lateropharyngeum i od gl. submandibularis, kao i od regio
submandibularis.
V - Fascije
Fascijalni omotai pterigoidnih miia su tanki, ali je izmeu njih
umetnuta fascia interpterygoidea, koja se protee od processus
pterygoideusa ossis sphenoidalis do zadnje ivice ramus mandibulae.
Gore, fascija se privruje za bazu lobanje, od foramen ovale do fossae

mandibularis.
Zadnja ivica fascije je slobodna, i predstavlja je lig. sphenomandibulare.
VI - Komunikacioni otvori
Fossa infratemporalis i fossa pterygopalatina su povezane sa okolnim
upljina.
Preko otvora na:
Prednjem zidu ---- incisura orbitalis inferior ---> regio orbitalis i regio
buccalis
Gornjem zidu ---- foramen rotundum, ovale et spinosum ---> fossa
cranii media
---- foramen zygomaticum ---> regio temporalis
Zadnjem zidu ---- foramen retrocondylaris ---> regio parotidea
Unutranjem zidu ---- foramen sphenopalatinum ---> cavitas nasi
---- Vidijusov pterigoidni kanal ---> spatium
lateropharyngeum
Spoljanjem zidu ---- incisura mandibularis ---> regio maseterica
VII - Sadraj
1. m. pterygoideus lateralis
2. m. pterygoideus medialis
3. a. maxillaris
4. plexus pterygoideus
5. n. mandibularis
- sa ganglion oticum
6. n. maxillaris
- sa ganglion pterygopalatinum
7. chorda tympani
MIII ZA VAKANJE - MM. MASTICATORII
I - Uvod
To su miii koji svojom kontrakcijom dovode do pomeranja donje vilice
u odnosu na gornju, pa uestvuju u vakanju hrane.
II - Podela
I - Povrni
1. m. temporalis
2. m. masseter
II - Duboki
1. m. pterygoideus lateralis
2. m. pterygoideus medialis
III - Inervacija za sve
motorne grane n. mandibularis - V3
* m. temporalis
I - Uvod
Najvei i najsnaniji mastikatorni mii.

Ima lepezast oblik, svojim gornjim delom ispunjava fossu temporalis, a

donjim (uim) delom prolazi kroz foramen zygomaticum i pripaja se na
mandibuli.
II - Pripoj
Gore:
Fossa temporalis, linea temporalis inferior ossis parietalis i arcus
zygomaticus
Dole:
Processus coronoideus mandibulae
(prednja vlakna se pruaju vertikalno, a zadnja horizontalno)
III - Inervacija
n. mandibularis V3 - nn. temporales profunda
IV - Funkcija
Ako se kontrahuju oba vlakna - mandibula se podie i zatvaraju se usta
Ako se kontrahuju samo prednja vlakna - mandibula se povlai napred propulsio
Ako se kontrahuju samo zadnja vlakna - mandibula se vraa nazad, u
normalan poloaj - retropulsio
* m. masseter
I - Uvod
To je mii koji se nalazi na spolj. str. mandibule.
etvrtastog je oblika. Protee se od arcus zygomaticusa do angulus
mandibulae.
II - Delovi
Ima 2 dela:
1. Pars superficialis
2. Pars profunda - snaniji
III - Pripoj
Gore:
Donja ivica arcus zygomaticusa i os zygomaticum
Dole:
Spolj. str. ramus mandibulae i angulus mandibulae, na kome izaziva
ispupenje - tuberositas masseterica
IV - Inervacija
n. mandibularis V3 - n. massetericus
V - Funkcija
* snaan podiza mandibule
* u sadejstvu sa m. temporalisom i m. pterygoideus medialisom zatvara usta
Pripoje m. massetera i m. pterygoideus medialisa odvaja ramus
mandibulae. Na donjoj ivici angulus mandibulae, vlakna ova 2 miia su
spojena i formiraju zamku, koja obuhvata bazu mandibule. Kada se oba
miia kontrahuju, miina zamka podie angulus mandibule, a samim

tim i celu kost.

* m. pterygoideus lateralis
I - Uvod
To je trouglasti mii koji se prua od processus pterygoideusa i alae
major ossis sphenoidalis do collum mandibulae.
II - Delovi
Ima 2 glave:
1. Caput superius
2. Caput inferius
Izmeu glava prolazi plexus pterygoideus ili poetni deo v. maxillaris.
III - Pripoj
* caput superius --> donja str. alae major ossis sphenoidalis
* caput inferius --> spolj. str. laminae lateralis processus pterygoidei
--> tuber maxillae
--> processus pyramidalis ossis palatini
Vlakna caput superius et inferius konvergiraju prema spolja i pozadi i
pripajaju se za foveu pterygoideu na prednjoj strani collum mandibulae,
kao i na delu kapsule art. temporomandibularis.
IV - Inervacija
n. mandibularis V3 - n. pterygoideus lateralis
V - Funkcija
- u svim pokretima donje vilice
* pri obostranoj kontrakciji - izbacuje mandibulu prema napred uestvuje u propulsiji
* pri jednostranoj kontrakciji - pokree mandibulu u suprotnu stranu,
uestvuje u pokretima lateralizacije i didukcije
* pokreti didukcije - imaju vanu ulogu u mrvljenju hrane izmeu
kutnjaka
* kontrakcija caput superius - pomae pri otvaranju usta i spreavaju
da se dislocira kolut u art. temporomandibularis

* m. pterygoideus medius
I - Uvod
To je mii pravougaonog oblika, koji se protee od processus
pterygoideusa ossis sphenoidalis do un. str. angulus mandibulae.
II - Pripoj
Un. pripoj - lamina lateralis processus pteryoidei i processus
pyramidalis ossis palatini kao i tuber maxillae
Miina vlakna se odatle pruaju spolja i pozadi do un. str. angulus
mandibulae, gde se pripajaju na tuberositas pterygoidea.
III - Inervacija
n. mandibularis - n. pterygoideus medialis

IV - Funkcija
- podie mandibulu i uestvuje u zatvaranju usta
* pri jednostranoj kontrakciji - vraa mandibulu iz pokreta u stranu u
srednji poloaj

* a. maxillaris
I - Uvod
To je unutranja, jaa grana a. carotis externae.
II - Nastanak
Nastaje u visini collum mandibulae, izmeu renjia gl.
parotideae, odakle se vijugavo prua unutra, prema foramen
palatinumu, gde se nastavlja kao a. sphenopalatina.
III - Put, pravac i odnosi
Veim delom se nalazi u fossi infratemporalis, koju naputa kroz
fissuru pterygomaxillaris i ulazi u fossu pterygopalatinu, pri emu
menja naziv u a. sphenopalatinu.
Obzirom da prelazi kroz vie predela, opisuju joj se 3 topografska
predela:
I. Mandibularni deo
- poetni deo; nalazi se u visni collum mandibulae. a. maxillaris
zajedno sa n. auriculotemporalisom ulazi u fossu infratemporalis
kroz kotanofibrozni otvor izmeu collum mandibulae i lig.
sphenomandibulae, pri emu se arterija nalazi na un. strani art.
temporomandibularisa i esto je privrena za maxillu uz pomo
vezivnih vlakana, zbog ega ne dolazi do oteenja a. maxillaris
pri pokretima u art. temporomandibularisu.
'' povrni poloaj arterije '' - 2/3 sluajeva; kada a. maxillaris
prolazi izmeu m. temoralisa m. pterygoideus lateralisa
'' duboki poloaj arterije '' - 1/3 sluajeva; kada je arterija izmeu
m. pterygoideus lateralisa i m. pterygoideus medialisa
U ovom predelu, a. maxillaris daje 5 bonih grana:
1. a. auricularis profunda
2. a. tympanica anterior
3. a. meningea media
4. a. pterygomeningea
5. a. alveolaris inferior
II. Pterigoidni deo
- najdui; a. maxillaris prati m. pterygoideus lateralis i kada
obie donju ivicu miia, postavlja se na njegovu spolj. stranu sve
do fossae pterygopalatinae

U ovom predelu, a. maxillaris daje bone grane za

mastikatorne miie:
1. a. masseterica
2. a. temporalis profunda anterior et posterior
3. rr. pterygoidei
4. a. buccalis
III. Pterigopalatinski deo
- kratak; nalazi se u fossi pterygopalatini; protee se od fissurae
pterygomaxillaris do foramen sphenopalatinuma.
Grane u ovom delu su:
1. a. alveolaris superior posterior
2. a. infraorbitalis
3. a. canalis pterygoidei
4. a. palatina descendens
5. r. pharyngeus
IV - Grane
a. maxillaris daje 15 bonih grana, ili 13 jer ima 2 varijabilne - a.
pterygomeningea i r. pharyngeus.
Zavrna grana a. maxillaris je a. sphenopalatina.
I - Bone grane u mandibularnom predelu:
1. a. auricularis profunda
- mala; usmerena navie i vaskularizuje: art.
temoromandibularis, meatus acusticus externus, membranu
tympanicu
2. a. tympanica anterior
- mala; prolazi kroz Glasserovu pukotinu - fissuru
petrotympanicu i vask. bubnu duplju
3. a. meningea media
- glavna arterija durae mater; prolazi izmeu korenova n.
auriculotemporalis-a izmeu m. pterygoideus lateralis-a i lig.
sphenomandibulare

Naputa infratemporalnu jamu kroz foramen spinosum i ulazi u

fossu cranii mediu. U lobanji se prua izmeu dva lista durae
mater i deli u dve zavrne grane:
R. frontalis - jaa grana; penje se po os parietale iza
suturae coronalis
R. parietalis - prua se ka angulus mastoideus ossis
temporalis; daje grane koje vaskularizuju duru mater fossae cranii
posterior
4. a. alveolaris inferior

- prua se izmeu m. pterygoideus medialis i ramus mandibulae, da bi

zatim ula kroz formane mandibulae i canalis mandibulae u kome se u
nivou prvog premolara deli u
r. mentalis - koja izlazi kroz formane mentale i vaskularizuje meke
delove brade i
sekutinu granu - za sekutie

Bone grane:
1. r. mylohyoideus
2. rr. dentales
3. rr. peridentales
II - Bone grane u pterigoidnom predelu:
1. a. masseterica
- prua se spolja, naputa fossu infratemporalis kroz incisuru
mandibulae i ulazi u m. masseter koga vaskularizuje
2. a. temporalis profunda anterior et posterior
- penju se dubokom stranom m. temporalisa i anastomoziraju se sa a.
temporalis media (grana a. temporalis superficialis) i a. lacrimalis
3. rr. pterygoidei
- za m. pterygoideus lateralis et medialis
4. a. buccalis
- prua se du spoljanje strane m. buccinatora i vaskularizuje obraz

III - Bone grane u pterigopalatinskom predelu:

1. a. alveolaris superior posterior
- odvaja se u nivou tuber maxillae i prolazi kroz foramina alveolaria,
zatim kroz canales alveolares i daje grane za vaskularizaciju
pretkutnjaka i kutnjaka, desni i sinus maxillarisa
* rr. dentales

* rr. peridentales
2. a. infraorbitalis
- odvaja se u fossa pterigopalatina i prolazi kroz fissura orbitalis
inferior, zatim kroz sulcus et canalis infraorbitalis i na kraju prolazi kroz
foramen infraorbitale dajui grane za kou obraza i donji oni kapak.
Bone grane:

* aa. alveolares superiores anteriores - za vaskularizaciju

maksilarnog sinusa
* rr. dentales - za onjak i sekutie
* rr. peridentales - za alveole i okolne desni
3. a. palatina descendens
- odvaja se u pterigopalatinskoj jami; iz pterigopalatinske jame
sputa se kroz canalis palatinus major i od nje se odvajaju a. palatina
major( koja nastavlja njen pravac) i 2-3 aa. palatine minores.
* a. palatina major - nastavlja pravac arterije; naputa kanal kroz

foramen palatinum majus a potom se iza sekutia spaja sa parnicom.

Nakon toga, prolazi kroz canalis incisivus i u nosnoj duplji se
anastomozira sa granama a. sphenopalatinae. Vaskularizuje desni,
nepane lezde i sluzokou nepca.

* aa. palatine minores - za tonsila palatina i meko nepce

4. a. canalis pterygoidei
- prolazi kroz canalis pterygoideus i vaskularizuje njegov sadraj
Zavrna grana - a. sphenopalatina
zavrna grana a. maxillaris i prolazi kroz foramen sphenopalatinum i
daje:

* rr. nasales posteriores laterales - za spoljanji zid nosne duplje i

nosne koljke i nosne hodnike
* rr. septales posteriores - vaskularizuju septum i prolaze kroz
sekutini kanal i spajaju se sa a. palatina major.
PLEXUS PTERYGOIDEUS I V. MAXILLARIS
I - Uvod
Prikupljaju krv iy predela vaskularizacije a. maxillaris i njenih
grana. Plexus pterygoideus se obino zavrava kratkim stablom v.
maxillaris, a ona se spaja sa v. temporalis superficialis i gradi v.
retromandibularis.
II - Pritoke
Pritoke plexus pterygoideusa su:
1. v. canalis pterygoidei
2. vv. temporales profundae
3. vv. meningae mediae
4. manje vv: vv. stylomastoideae/auriculares
anteriores/partoideae/tympanicae
*v. maxillaris ima znaajne odnose sa sinus cavernosusom u
predelu foramen lacerum, foramen ovale i canalis caroticus, koji
doprinose irenju infekcije iz fossae infratemporalis na
endocranium.
n. trigeminus -V
I - Uvod
Meovit i najvei kranijalni ivac.
Svojim senzitivnim, GSA vlaknima inervie:
kou lica i poglavine, zube, sluzokou usne i nosne duplje.
A svojim motornim, SVE vlaknima inervie:
mm. masticatori

m. tensor veli palatini

m. tensor tympani
m. milohyoideus
m. digastricus-venter anterior
II - Put
Izlazi preko bone strane ponsa uz pomo 2 korena:
veeg - radix sensoria
manjeg - radix motoria
Oba korena se pruaju kroz fossu cranii posterior i kroz pontocerebralnu
cisternu, a zatim se penju napred, prema vrhu piramide os temporale,
ulaze u cavitas trigeminalis, gde je smeten senzitivni ganglion ganglion trigeminale, koji se pridodaje veem, senzitivnom korenu.
Od ganglion trigeminale polaze 3 vlakna:
1. n. ophtalmicus - V1; kome je pridodat ganglion ciliare
2. n. maxillaris - V2; kome je pridodat ganglion pterygopalatinum
3. n. mandibularis - V3; kome je pridodat ganglion oticum
- on pored senzitivnih vlakana sadri i motorna - radix motoria
III - Grane
1. n. ophtalmicus - V1
I - Uvod
Iskljuivo senzitivna grana n. trigeminusa i odvaja se od gornjeg dela
trigeminalnog gangliona, pa se oznaava kao V1 ivac.
Inervie onu jabuicu, suznu lezdu, venjau, nosnu duplju, eoni,
sfenoidalni i etmoidalni sinus i, kou nosa, ela, poglavine i onih
kapaka.
II - Put
Po odvajanju gangliona, n. ophtalmicus se prua izmeu 2 lista
durae mater, koji spolja ograniavaju sinus cavernosus, pri emu se n.
ophtalmicus nalazi izmeu n. trochlearisa i n. maxillarisa.
III - Grane
n. ophtalmicus se rava u 3 zavrne grane koje ulaze u orbitu kroz
fissuru orbitalis superior i oivavaju mnoge strukture:
A. n. nasociliaris
B. n. frontalis
C. n. lacrimalis
Daje i bonu granu:
r. meningeus recurrens, koja oivava tentorium cerebelli.
A. n. nasociliaris
- un. grana n. ophtalmicusa; srednja po veliini
Ulazi u orbitu kroz fissuru orbitalis superior i zaj. tetivni prsten,
izmeu grana n. oculomotoriusa
Put:
Nalazi se izmeu m. rectus superiora i n. opticusa, a potom

izmeu m. rectus medialisa i m. obliquus superiora sve do un. zida

orbite gde se zavrava u predelu aperturae ethmoidalis anterior.
Grane:
Bone
1. r. communicans cum ganglio ciliari
2. nn. cilliares longi
3. n. ethmoidalis posterior
Zavrne:
1. n. ethmoidalis anterior
2. n. infratrochlearis
B. n. frontalis
- srednja i najvea grana n. ophtalmicusa, ulazi u orbitu kroz
fissuru orbitalis superior, pa ide spolja od tetivnog (zajedno sa n.
trochlearisom, koji je medijalno i n. lacrimalisom, koji je lateralno od
njega); provlai se izmeu m. levator palpebrae i pokosnice.
Pre ulaska iz orbite, deli se na:
1. n. supratrochlearis - manja, un
2. n. supraorbitalis - vea, spolj
C. n. lacrimalis
- spolj. i najmanja grana n. ophtalmicusa
Ulazi u orbitu kroz spolj. deo fissurae orbitalis superior i ide du
gornje ivice m. rectus lateralisa. Tu prima ansatomotinu granu od n.
zygomaticusa - r. communicans cum nervo zygomatico, od koga ovaj
senzitivni nerv dobija komunikantna postganglijska parasimpatika
vlakna n. facialisa za gl. lacrimalis.
n. lacrimalis inervie gl. lacrimalis i oblinji deo venjae.
* parasimpatika sekretorna vlakna za gl. lacrimalis vode poreklo
od n. facialisa i od njegove grane n. petrosus major, koji ih donosi do
ganglion pterygopalatinuma, iz koga se postganglijska parasimpatika
vlakna prikljuuju n. zygomaticusu, a on ih predaje n. lacrimalisu.
* ganglion ciliare
- to je mali, vegetativni (PSY) ganglion, smeten blizu vrha orbite.
Nalazi se u masnom tkivu izmeu m. rectus lateralisa i a.
ophtalmicae.
Iako je funkcionalno povezan sa n. oculomotoriusom, topografski
se pridodaje n. ophtalmicusu.
Vlakna:
Svi ganglioni imaju dovodna i odvodna vlakna.
Dovodna vlakna - korenovi:
1. parasimpatiki - radix parasymphatica
- ova vlakna dobija od n. oculomotoriusa, ija vlakna vode

poreklo od nc. accessorius nervi oculomotorii

2. simpatiki - radix symphatica ganglii ciliaris
- to je grana plexus caroticus internusa. Direktno se prikljuuje
ganglionu, ili se spaja sa radix sensoria, pa zajedno ulaze u ganglion.
Sadri postganglijska vlakna gornjeg vratnog gangliona, koja samo
prolaze kroz cilijarni ganglion.
3. senzitivni - radix sensoria
- dolazi iz n. nasociliarisa i nosi naziv r. communicans cum
ganglio ciliari; ona odlazi iz one jabuice preko kratkih cilijarnih ivaca
i prolazi kroz ganglion, bez prekidanja i inervie strukture one
jabuice.
Odvodna vlakna:
8-10 nn. ciliares breves. Oni zajedno sa aa. ciliares breves odlaze
do one jabuice za inervaciju njenih struktura.
Postganglijska PSY vlakna odlaze za oivavanje glatkih miia
one jabuice: m. sphincter pupilae, m. ciliaris, m. dilatator pupilae
(manjim delom, veim delom ga i-e nn. ciliares longi)
SY vlakna, ulaze u sastav nn. ciliares breves za oivavanje krvnih
sudova one jabuice.

2. n. maxillaris - V2
I - Uvod
To je srednja po veliini, iskljuivo senzitivna grana (GSA) n.
trigeminusa. Oznaava se i kao V2 grana.
Inervie:
kou gornje usne, obraza i donjeg onog kapka, sluzokou maxilarnog
sinusa, nosne duplje i gornjeg sprata drelam tvrdo i meko nepce, desni
i zube maxillae, krajnike, periost one duplje i duru mater fossae cranii
mediae,
II - Put
Naputa trigeminalni ganglion izmeu n. ophtalmicusa i n.
mandibularisa; Odmah ulazi u sp. zid sinus cavernosusa, ispod n.
ophtalmicusa, pa kroz formane rotundum naputa fossu cranii mediu i
ulazi u fossu pterygopalatinu. Tu, u fossi pterygopalatini mu se
pridodaje ganglion pterygopalatinum.
Kroz fossu pterygopalatinu ide napred, prema zadnjoj strani maxillae.
Ulazi u orbitu kroz fissuru orbitalis inferior, gde se nastavlja kao n.
infraorbitalis.
III - Grane
U lobanjskoj duplji:
1. r. meningeus
U fossi pterygopalatini:
a) grane koje izlaze iz fossae pterygopalatinae kroz fissuru

pterygomaxillaris i prelaze u fossu infratemporalis

1. n. zygomaticus
2. rr. alveolares superiores (posteriores)
3. n. infraorbitalis
b) ganglijske grane (grane koje se odvajaju od ganglijskih grana i
preko ganglion pterygopalatinuma odlaze kao odvodne grane
gangliona)
4. rr. nasales posteriores superiores
5. rr. oritales
6. n. pharyngeus
7. nn. palatini
* r. meningeus
- odvaja se od n. maxillarisa blizu foramen ovale, prati a. meningeu
mediu - r. anterior i oivava duru mater fossae cranii mediae
* n. zygomaticus
- nastaje u fossi pterygopalatini i naputa je kroz fissuru orbitalis
inferior i ulazi u orbitu.
Tu ide po sp. zidu, a zatim kroz foramen zygomaticoorbitale ulazi u
canalis zygomaticus, gde se deli u 2 grane:
- r. zygomaticotemporalis
- prolazi kroz canalis zygomaticus i ulazi u fossu temporalis; ide
uspravno izmeu kosti i m. temporalisa, pa iznad arcus zygomaticusa
probija m. temporalis i daje grane za kou slepoonog predela
- r. zygomaticofacialis
- ulazi u canalis zygomaticus, iz koga izlazi kroz foramen
zygomaticofacialis na pr. str. lica i oivava kou jagodice
U fossi pterygopalatini, n. zygomaticusu se pridodaje komunikantna
grana ganglion pterygopalatinuma (a to su zapravo vlakna n. petrosus
majora), koja nosi PSY vlakna za gl. lacrimalis. (kada doe na sp. zid
orbite, n. zygomaticus ova vlakna predaje n. lacrimalisu - r.
communicans cum n. zygomatico)
* rr. alveolares superiores (posteriores)
- odvajaju se od n. maxillarisa u fossi pterygopalatini, a potom se
pruaju na dole, i kroz otvore na facies infratemporalis maxillae
(foramina alveolaria) ulaze u sinus maxillae.
U sinusu se sputaju ispod sluzokoe, dajui granice za njeno
oivavanje, a potom se dele u male grane koje se povezuju
meusobno, a i sa alveolarnim granama n. infraorbitalisa - r. alveolaris
superior medius et rr. alveolares superiores anteriores i zajedno grade
plexus dentalis superior, koji oivava zube i gingive maxillae kao i
oblinji deo obraza.

* n. infraorbitalis
I - Uvod
To je zavrna grana n. maxillarisa koja oivava prednje zube maxillae i
kou lica izmeu usnog ugla i onog otvora ulazi u orbitu preko fissurae
orbitalis inferior, a potom ulazi u sulcus et canalis infraorbitalis. Iz
kanala izlazi kroz foramen infraorbitale na pr. str. maxillae i tu daje
svoje zavrne grane.
II - Grane
Bone
U sulcus et canalis infatemporalisu se odvajaju alveolarne grane:
* r. alveolaris superior medius
- nastaje od n. infratemporalisa u sulcus infratemporalisu, odakle ide
na dole po sp. zidu sinus maxillae. Zavrava se podelom na manje
ogranke, koji su povezani u plexus dentalis superior za oivavanje
gornjih predkutnjaka. Varijabilan je ivac, moe biti dupliran, trupliran ili
odsutan.
* rr. alveolares superiores
- odvajaju se od n. infratemporalisa u canalis infratemporalisu, odakle
silaze prednjim zidom sinus maxillae prema unutra i dele se na grane
za sekutie i onjak maxillae, koje su povezane sa ostalim gornjim
alveolarnim granama u plexus dentalis superior.
Iz plexus dentalis superiora se izdvajaju:
- rr. dentales
- rr. gingivales superiores
- grane za pokosnicu zubnih alveola
Zavrne:
1. rr. palpebrales inferiores - za kou donjeg onog kapka
2. rr. nasales externi et interni - za kou nosa
3. rr. labiales superiores - za kou obraza i sluzokou gornje usne
Ganglijske grane - rr. ganglionares ad ganglion pterygopalatinum
- pruaju se prema ganglion pterygopalatinumu; deo vlakana prolazi
kroz ganglion i predstavlja njegov senzitivni koren, a deo je priljubljen
uz ganglion i nakon kratkog puta se rava u zavrne grane:
1. rr. nasales posteriores superiores
- ulaze u cavitas nasi kroz foramen sphenopalatinum
2. nn. palatini
- izlaze iz fossae pterygopalatinae kroz canalis palatinus major
3. n. pharyngeus
- odlazi ka pharynxu kroz canalis palatopharyngeus
4. rr. orbitales
- ulaze u orbitu kroz fissuru orbitalis inferior