SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI

STUDIJ KULTURA I TURIZAM

Arleta Vidi

BRAINSTORMING
Seminarski rad

Zadar, 2013.

SVEUILITE U ZADRU
ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI
STUDIJ KULTURA I TURIZAM

Arleta Vidi
BRAINSTORMING
Seminarski rad

doc.dr.sc Vesna Kalaji

Zadar, 2013.
SADRAJ
1.

UVOD.................................................................................................................................1

2.

3.

4.

Grupa.................................................................................................................................2
2.1.

Formalne grupe............................................................................................................2

2.2.

Neformalne grupe.........................................................................................................3

Grupno odluivanje..........................................................................................................4
3.1.

Prednosti grupnog odluivanja.....................................................................................4

3.2.

Nedostatci grupnog odluivanja...................................................................................5

Brainstorming tehnika grupnog odluivanja..............................................................6

4.1.

Brainstorming...............................................................................................................6

4.1.1.

Problemi kod primjene tehnike brainstorminga....................................................6

4.1.2.

Podizanje kvalitete rezultata brainstorminga........................................................8

4.2.

Tehnika nominalnih grupa............................................................................................8

4.3.

Sastanci elektronskim putem........................................................................................9

5.

ZAKLJUAK..................................................................................................................11

6.

LITERATURA................................................................................................................12

POPIS SLIKA.........................................................................................................................13

1. UVOD

Posljednjih dvadesetak godina gotovo nam je nemogue bilo pogledati makar jednu
televizijsku emisiju iji se sadraj odnosio na uspjeh velike zapadnjake multinacionalne
kompanije, manjih tvrtki ili obrta, koji svoj uspjeh temelje iskljuivo na inovaciji i novim
metodama rada, a da usko povezan sa tim uspjehom nije bio jedan anglizam, termin koji
pretenciozno ukazuje na specifinost i novost koji taj nain rada prua kvaliteti razvitka
odreene ideje, najee na poslovnom planu. Taj termin naziva se ,,brainstorming, koji je na
hrvatski jezik preveden kao ,,oluja ideja.
Danas znamo da se neke od najsnanijih multinacionalnih kompanija poput Google-a,
Microsoft-a ili Apple-a najvie oslanjaju na tu metodu komunikacije meu istaknutim
znanstvenicima koji sudjeluju u razvoju novih ideja i tehnologija koje su izloene stalnim
promjenama i poboljanjima. Njihova uspjenost svjedoi nam o uspjehu te komunikacijske
metode u organizaciji.
No znamo li to se zapravo nalazi pod tim terminom i kako on utjee na stvaranje novih
kvalitetnih ideja. Gdje se zapravo uinio taj pomak koji je toliko poboljao nain rada,
odluivanja, komuniciranja i suradnje izmeu lanova odreene organizacije.
U ovome seminaru nastojat e se rasvijetliti upravo ta pitanja. Metode rada koje e se
upotrijebiti su metoda sinteze i analize, metoda deskripcije i metoda kompilacije.

2. Grupa

Osvrnemo li se oko sebe, uoit emo brojne skupine s elementima grupe: uenici i studenti
esto formiraju radne grupe (skupa ue ili u grupama rade na pojedinim projektima), roditelji
su lanovi savjeta kole i dio su grupe koja se brine o funkcioniranju razrednih zajednica,
menaderi su dio grupe unutar radnog kolektiva koja se bavi plasmanom roba i radom
tvrtke.Mnogi su oblici sudjelovanja i rada u sklopu grupe.

Formalne grupe

Osobe se ujedinjuju i stvaraju grupe temeljem razliitih svrha i s razliitim ciljevima. Grupu
definiramo kao formalnu ako ju je oformio menader ili voditelj sa svrhom da pomogne
(radnoj) organizaciji u postizanju ciljeva te organizacije.Formalne grupe najee su
klasificirane kao radne grupe, timovi, odbori...
Na organizacijskoj razini kvalitete formalne grupe su da:1
Omoguava rjeavanje kompleksnih zadataka koji su prezahtjevni za individualni rad,
drugim rijeima za samog pojedinca.
Generira originalne i kreativne ideje i rjeenja.
Uspostavlja mehanizam za rjeavanje problema koji je baziran na raznoraznim i
raznorodnim informacijama i procjenama (vie ljudi vie vidi).
Pospjeuje donoenje kompleksnih odluka.
Njeguje socijalizaciju i formira i educira nove kadrove, najmlae u grupi.
Na individualnoj razini:2
Razvija, poboljava i uvruje samopouzdanje.
Otvara prostor za razmjenu miljenja.
Smanjuje osjeaj straha, nesigurnosti i nemoi (skupa smo jai).
1Vodopija, ., Savjetnik za uspjeno organiziranje i voenje vodi do uspjeha u
organiziranju, voenju i komunikaciji, Naklada agar, Rijeka, 2006. str. 135.
2IBID.
2

 Otvara prostor za rjeavanje potekoa vezanih za karakterne osobine pojedinca i za

meuljudske odnose, personalne i intrapersonalne.
"elii" i "brusi" osobine i stavove.

Neformalne grupe

Pod terminom neformalne grupe podrazumijevamo one skupine ljudi koje okupljaju
zajedniki drutveni interesi, prijateljstvo i slino. esti su sluajevi u kojima se pojavljuje
mijeanje formalnih i neformalnih elemenata unutar iste grupe.
Na primjer ,,task force3 koji u slobodno vrijeme igraju tenis (neformalno druenje). O
poticanju formiranja takvih mjeovitih grupa postoje razliita ali suprotstavljena miljenja.
Pojedini voditelji potiu takav vid okupljanja i druenja timova koje su formirali kao radne
timove u odreenu svrhu, jer su miljenja da neformalno druenje izgrauje zajednitvo i
kreativnost lanova grupe.
Drugi su menaderi pak miljenja da neformalno druenje unutar formalne grupe stvara nered
u radu i da negativno utjee na radni uinak grupe jer preveliko intimiziranje moe dovesti do
pada britkosti, ozbiljnosti i efikasnosti rada grupe.4

3formalna grupa menadera

4VODOPIJA, ., Savjetnik za uspjeno organiziranje i voenje vodi do uspjeha u
organiziranju, voenju i komunikaciji, Naklada agar, Rijeka, 2006. str. 134.
3

Slika 1.: Neformalne grupe

Izvor: Grupnim i individualnim radom do dobitne kombinacije, dostupno na

http://www.ebizmags.com/kombinacija-grupnog-i-individualnog-rada-je-dobitna/,
(01.12.2013.)

3. Grupno odluivanje

Timski rad postao je sredinji predmet razmiljanja za mnoge organizacije. Organizacije

danas osjeaju pritisak da izvre svoje zadatke s nekoliko zaposlenih, da poveaju brzinu i
kvalitetu svojih proizvoda i usluga te upravo ovi zahtjevi kod organizacija stvaraju potrebu za
timskim radom.5
Uvjerenje odraeno u instituciji porote da su dvije glave pametnije od jedne, odavno je
prihvaeno kao temeljna komponenta sjevernoamerikog i mnogih drugih pravnih sustava. To
se uvjerenje toliko proirilo da danas mnoge odluke u organizacijama donose grupe, timovi ili
povjerenstva.
Grupno odluivanje moda i je rasprostranjeno u organizacijama, ali znai li to da su grupne
odluke bolje od onih koje donosi samo jedan pojedinac? Odgovor na to pitanje ovisi o
brojnim imbenicima. Grupno odluivanje stoga uz brojne prednosti, ima i brojne nedostatke
koje je potrebno analizirati da bi se dobila potpunija slika o kvaliteti grupnog odluivanja.

Prednosti grupnog odluivanja

Prednosti grupnog odluivanja su u tome da grupe generiraju potpunije informacije i

znanja.Spajanjem resursa vie ljudi, grupe unose vie podataka, inputa u proces odluivanja.
Osim veeg unosa podataka, grupe mogu unijeti raznolikost u proces odluivanja. One donose
veuraznolikost shvaanja, ime se poveava mogunosti razmatranja veeg broja pristupa i
alternativa. Podaci ukazuju da e grupe gotovo uvijek biti efikasnije ako se usporede sa
pojedincima u rjeavanju postavljenih im problema.
Spremnost na kompromis, potrebno krae vrijeme za reakciju, bre odluuje, bolji moral
zaposlenih i entuzijazam zbog njihove ukljuenosti, poboljana razmjena informacija izmeu
5 Turkalj, ., Fosi, I., Marinkovi,

R., Transformacija organizacije u timski

organizacijski pristup i efikasno koritenje timskim radom u kontekstu okruja,

Ekonomski vjesnik, No.2 Prosinac 2012.
5

lanova tima, olakan razvoj novih ideja i rjeenja za postojee probleme upravo su kvalitete
koje govore u korist timskog rada i grupnog odluivanja.6
Grupa ima mogunost irokog sagledavanja problema, vie raznih pogleda i pristupa to na taj
nain poveava izglede da e odluka biti dobro prihvaena.

Nedostatci grupnog odluivanja

Iako brojni podatci govore u korist i o pozitivnim stranama grupnog odluivanja, sa druge
strane postoje opasnosti od utjecaja okoline na razmiljanje pojedinca, od politikih zamki i
od prebacivanja fokusa i objektiva, te opasnost od prevladavanja grupnog miljenja koje
sputava kreativnost pojedinca.7
Slika 2.:Grupno odluivanje Make no bad desicion

Izvor: Grupno odluivanje, dostupno na http://www.hermespress.com/CCC/BC_consensus.htm, (01.12.2013.)

6Turkalj, ., Fosi, I., Marinkovi,

R., Transformacija organizacije u timski

organizacijski pristup i efikasno koritenje timskim radom u kontekstu okruja,

Ekonomski vjesnik, No.2 Prosinac 2012.
7VODOPIJA, ., Savjetnik za uspjeno organiziranje i voenje vodi do uspjeha u
organiziranju, voenju i komunikaciji, Naklada agar, Rijeka, 2006. str. 127.
6

4. Brainstorming tehnika grupnog odluivanja

Grupno odluivanje najee se odvija u sklopu interaktivnih grupa. U tim se grupama

lanovi sastaju licem u lice, i u meusobnoj interakciji oslanjaju se na neverbalnu i verbalnu
komunikaciju. Meutim, u interaktivnim grupama esto dolazi do autocenzure i pritiska na
lanove grupe da svoje miljenje konformiraju s grupom.
Brainstorming, tehnika nominalnih grupa, i sastanci elektronskim putem predlau se kao
tehnike koje mogu sprijeiti mnoge probleme tradicionalnih interaktivnih grupa.8

Brainstorming

Brainstorming ili tehnika oluje ideja, koju je 1957. godine originalno predloio Alex Osborn
zbog nezadovoljstva injenicom da u njegovoj reklamnoj agenciji ne uspijevaju smisliti
dovoljno kreativne ideje za reklamnu kompaniju, zbog ega su profit i posao patili.
Brainstorming prema svojoj zamisli trebao bi nadvladati konformizam u interaktivnim
grupama koji usporava razvitak kreativnih alternativa. To postie pomou procesa generiranja
ideja koji potie iznoenje ba svih moguih alternativa i obustavlja sve kritike predloenih
alternativa.
Na tipinom sastanku brainstorminga, pet-est ili desetak ljudi sjedi za stolom, a voditelj
grupe formulira problem tako da ga svi sudionici mogu razumjeti. Sudionici zatim slobodno
nabacaju koliko god mogu vie alternativa u danom vremenu. Kritiziranje nije doputeno, i
sve se alternative biljee za kasniju diskusiju i analizu. injenica da jedna ideja potie drugu, i
da se kritiziranje, ak i najbizarnijih ideja, odlae za kasnije, potie lanove da ,,misle o
neobinom.9

8ROBBINS, S. P., Judge, T. A., Organizacijsko ponaanje, Tisak, Zagreb, 2010. str 324.
9IBID.
8

1.3.1. Problemi kod primjene tehnike brainstorminga

Brainstorming doista moe generirati ideje, ali ne na vrlo uinkovit nain. Istraivanja su
redovito pokazala da pojedinci koji rade sami mogu stvoriti vie ideja nego to nastaju na
sastanku brainstorminga.
Jedan je mogui razlog ,,blokada proizvodnje. Drugim rijeima, kada ljudi generiraju ideje u
grupi, mnogi govore u isto vrijeme, to blokira proces razmiljanja i napokon sprjeava
dijeljenje ideja.10
iroka upotreba tehnike brainstorminga razlogom je velikog broja modifikacija te tehnike
koje su vie, manje uspjene u otklanjanju njenih nedostataka.11

Slika 3.: Oluja ideja

10ROBBINS, S. P., Judge, T. A., Organizacijsko ponaanje, Tisak, Zagreb, 2010. str. 324.
11Cingula, M., Neki aspekti drutvenog

sustava informiranja znaajni za razvoj

drutvenog planiranja, Journal of Information and Organizational Sciences, No.11 Prosinac

1987.
9

Izvor: Effective Brainstorming with the Project Team, dostupno na

http://programsuccess.wordpress.com/2011/06/08/effective-brainstorming-with-the-projectteam/, (01.12.2013.)

10

1.3.2. Podizanje kvalitete rezultata brainstorminga

Kako bi se postigla kvaliteta rezultata koji e se dobiti od te tehnike, za vrijeme trajanja

brainstorminga poeljno je drati se pravila:
-

Dati prednost koliini nad kvalitetom. to podrazumijeva da sudionici trebaju smisliti

i zapisati to vei broj ideja. injenica da vanost pridajemo koliini, ohrabrit e nas i

da izaemo iz vlastitih idejno-kreativnih okvira i da istraimo nova podruja.

Ohrabrivati nadahnue i inspiraciju bez ogranienja. Savjetuje se lanovima grupe da

izraze sve svoje ideje, ak i one "lude" i neprihvatljive.

Izbaciti prosuivanje. Ideje nastale tijekom prve faze brainstorminga ne smiju se
prosuivati i kritizirati! Valja izbjegavati primjedbe poput ,,nee funkcionirati,
,,preskupo je, ,,nikada nismo radili na taj nain i sl. Takve izjave ograniavaju

kreativnost i sputavaju istraivanje novih horizonata.12

Ignorirati hijerarhiju. Osobe su esto skuene u iskazivanju vlastitih ideja, naroito
ako su pod budnim okom pretpostavljenih, te stoga esto iznose one ideje za koje
vjeruju da e impresionirati nadreenog. Moderator brainstorminga treba jasno istai
na samome poetku da su svi u grupi na istoj razini i da nitko za vrijeme trajanja
brainstorminga nema pravo prednosti ili veta.

Metoda brainstorminga izvrsna je za stvaranje novih ideja i alternativa, ali njome se ne

sluimo u kasnijem prosuivanju i odabiru konane odluke.13

Tehnika nominalnih grupa

Tehnika nominalnih grupa ograniava rasprave ili meusobne interakcije tijekom procesa
odluivanja, pa otuda i naziv nominalna. Iako su lanovi grupe fiziki pri-sutni, kao na

12VODOPIJA, ., Savjetnik za uspjeno organiziranje i voenje vodi do uspjeha u

organiziranju, voenju i komunikaciji, Naklada agar, Rijeka, 2006. str. 128.
13VODOPIJA, ., Savjetnik za uspjeno organiziranje i voenje vodi do uspjeha u
organiziranju, voenju i komunikaciji, Naklada agar, Rijeka, 2006. str. 129.
11

sastanku kakvog povjerenstva, oni rade samostalno. Konkretno, iznosi se problem, a zatim
slijede koraci:
-

lanovi se sastaju kao grupa, ali prije diskusije svaki lan samostalno zapie svoje

ideje o problemu.
Nakon tog vremena samostalnog rada u tiini, svaki lan predstavi po jednu ideju
grupi. Naizmjenino svaki lan predstavi po jednu ideju sve dok sve ideje nisu

predstavljene i zabiljeene. Nema rasprave sve dok sve ideje nisu predstavljene.
Grupa sada raspravlja o idejama, da bi ih pojasnila i ocijenila.
Svaki lan u tiini i samostalno rangira sve ideje. Ideja koja dobije najvii agregatni
rang odreuje konanu odluku.14

Glavna je prednost tehnike nominalnih grupa to da omoguava formalno sastajanje grupe, ali
ne ograniava samostalno razmiljanje kao to se to dogaa u interaktivnim grupama.
Istraivaki podaci openito pokazuju da su nominalne grupe uinkovitije od grupa koje se
slue brainstormingom.15

Sastanci elektronskim putem

Najnoviji pristup grupnom odluivanju povezuje tehniku nominalnih grupa sa sofisticiranom

raunalnom tehnologijom. Rije je o raunalno potpomognutoj grupi, odnosno o
elektronskom sastanku16.
Jednom kada je tehnologija spremna, koncepcija je jednostavna. Do pedeset ljudi sjedi za
stolom u obliku potkove na kojem se ne nalazi nita osim raunala. Problemi se predstavljaju
sudionicima, a oni daju svoje odgovore preko raunala. Pojedinani se komentari, kao i
ukupan broj glasova prikazuju na projekcijskom platnu. Pretpostavljene prednosti
elektronskih sastanaka su anonimnost, iskrenost i brzina.
14VODOPIJA, ., Savjetnik za uspjeno organiziranje i voenje vodi do uspjeha u
organiziranju, voenju i komunikaciji, Naklada agar, Rijeka, 2006. str. 127.
15ROBBINS, S. P., Judge, T. A., Organizacijsko ponaanje, Tisak, Zagreb, 2010. str. 325.
16 engl. electronic meeting
12

Sudionici mogu anonimno upisati koji god komentar ele, i na pritisak tipke svi e ga moi
vidjeti na projekcijskom platnu. To takoer omoguava sudionicima da budu brutalno iskreni,
bez straha od posljedica. A metoda je navodno brza jer eliminira avrljanje, jer diskusija
ostaje na temi i svi mogu govoriti istovremeno bez meusobnog ometanja.
Meutim, prvi istraivaki nalazi indiciraju da elektronski sastanci ne ostvaruju najvei dio
svojih pretpostavljenih koristi. Prema ocjenama brojnih studija, elektronski sastanci su
zapravo doveli do manje uinkovitosti grupa, trebalo im je vie vremena da zavre zadatke i
rezultirali su smanjenim zadovoljstvom sudionika u odnosu na sastanke licem u lice. Pa ipak,
trenutno oduevljenje za raunalna sredstva komuniciranja sugerira da e ta tehnologija ostati
i vjerojatno poveati svoju popularnost u budunosti.17

17ROBBINS, S. P., Judge, T. A., Organizacijsko ponaanje, Tisak, Zagreb, 2010. str. 326.
13

5. ZAKLJUAK

Tehnika interaktivnih grupa kao osnova za grupno odluivanje bila je puna nedostataka i nije
mogla biti efikasna u rjeavanju zadaa koje su joj razvojem kako medija, tako i drutvenog i
gospodarskog ureenja bile postavljene.
Moda najefikasnija tehnika grupnog odluivanja, koja je uspjeno rijeila veinu problema
koji su postojali u interaktivnim grupama je svakako tehnika brainstorminga. Nedvojbeno je
zahvaljujui toj tehnici u zadnja dva desetljea generirano mnotvo ideja, od kojih je veliki
postotak finaliziran i igrao aktivnu ulogu u strahovitom razvoju industrije, naroito na polju
telekomunikacija.
Kao svaki sustav, i brainstorming ima svojih manjkavosti koje su u dosadanjem dijelu rada
pomno nabrojane. Nove tehnike grupnog odluivanja nastale su upravo na prouavanju
brainstorminga i njegovih nedostataka. Iako su ponudile neka od rjeenja, brainstorming i
danas ostaje najefikasnija tehnika grupnog odluivanja ako je promatramo sa strane
generiranja novih ideja, a poznato nam je koliko je ideja bitna u dananjem brzom nainu
ivota i njegovom svakodnevnom mijenjanju.

14

6. LITERATURA

Knjige:
1. VODOPIJA, ., Savjetnik za uspjeno organiziranje i voenje vodi do uspjeha
u organiziranju, voenju i komunikaciji, Naklada agar, Rijeka, 2006.
2. ROBBINS, S. P., Judge, T. A., Organizacijsko ponaanje, Tisak, Zagreb, 2010.

lanci:
1. Turkalj, .,Fosi, I., Marinkovi,

R., Transformacija organizacije u timski

organizacijski pristup i efikasno koritenje timskim radom u kontekstu okruja,

Ekonomski vjesnik, No.2 Prosinac 2012.
2. Cingula, M., Neki aspekti drutvenog sustava informiranja znaajni za razvoj
drutvenog planiranja, Journal of Information and Organizational Sciences, No.11
Prosinac 1987.

15

POPIS SLIKA

Slika 1.: Neformalne grupe

Stranica

Slika 2.:Grupno odluivanje Make no bad decision

Slika 3.: Oluja ideja

5
7

16

17