PASIVNA AGRESIJA

Pasivna agresija je obrambeni mehanizam koji dovodi do indirektnog ispoljavanja

agresije prema drugima kroz pasivnost, sabotau i okretanje agresije prema
samima sebi, to je prikriveno izraavanje fundamentalne agresije.
Kod djece i adolescenata to je normalna obrana dok se ue aktivnom
suprotstavljanju odraslima, a postaje nezreli obrambeni mehanizam tek u
odrasloj dobi, znai poslije 20-23 godine.
Uzroci razvoja pasivno-agresivnog stila linosti su moda najbolje opisani u
primjeru naroda ili zemalja podanica u Istonom bloku. Recimo, primjer Poljske i
ehoslovake koje su kao zemlje postale prilino nedefinirani, apatini i
nesposobni saboteri dok su bili pod eljeznom akom Sovjetskog saveza, jer
kad se ve nisu mogli osloboditi okrutnog roditelja, oni su mu ili nauditi tako
to su ga podrivali i onesposobljavali svojim odbijanjem da prue adekvatan
performans.
Tako i kod individua, nemo tijekom odrastanja i dominantan i okrutan roditelj
uglavnom provociraju nastanak pasivno-agresivnih linosti kod svoje djece.
Jednom kad je lo efekt okrutnog vladara uklonjen, stvar je podrke, navikavanja
na nove uvjete te vremena koje treba proi da bi obrana u vidu pasivne agresije
oslabila i individua ili narod odluio da im takvo ponaanje, koje je u prolosti
bilo korisno i pomoglo im je zadrati dostojanstvo, sada prouzrokuje vie tete
nego koristi. Na neki nain, i to je svojevrsni proces odrastanja pri kojem se
nezreli obrambeni mehanizmi zamjenjuju zrelima u cilju boljeg funkcioniranja u
svijetu koji nas okruuje.
PASIVNO-AGRESIVNO PONAANJE I PASIVNO-AGRESIVNI POREMEAJ
LINOSTI
U psihoanalitikom jeziku izraeno pasivno-agresivno ponaanje kod odraslih se
zove mazohizam i odraava se u neuspjehu, odugovlaenju, ismijavanju sebe,
autodestruktivnom ponaanju i bolesti koja vie utjee na one oko bolesnika
nego na njega samog (na primjer majka koja je vjeito bolesna i koju ete
svojim ponaanjem dokrajiti, a ivi do svoje 95. iako prijeti da e svaki as
umrijeti od kada Vas je rodila).
Neprijateljstvo nikad nije potpuno prikriveno u pasivnoj agresiji, tovie, recimo
kod samopovrijeivanja rezanjem vena na rukama, ljudi oko osobe koja je to
napravila nerijetko osjeaju bol i agresiju kao da je njih neko povrijedio, i esto
se odnose prema pacijentu kao prema sadistu, ne mazohistu, koji ih povrijeuje
svojim ponaanjem.
Kriteriji za dijagnozu:
A. Kontinuirani obrazac negativnih stavova i pasivnog otpora na zahtjeve za
adekvatan performans, poinjui u ranom odraslom uzrastu. Manifestira se u
raznim kontekstima, kao etiri ili vie karakteristika sa liste:
1. Pasivno odbija ispuniti rutinske socijalne i poslovne zadatke
2. ali se da ga/ju drugi ne razumiju i ne cijene
3. Natmuren je i svaalaki nastrojen/a

4. Nerazumno i ekcesivno kritizira i omalovaava autoritet

5. Ispoljava zavist i ozlojeenost prema onima koji su navodno uspjeniji ili
sretniji od njega/nje
6. Izraava preuveliane i neprestane albe u vezi vlastite nesree
7. Oscilira izmeu neprijateljskog prkosa i kajanja
B. Ovi simptomi nisu izraeni samo tijekom Depresivnih epizoda i ne mogu biti
objanjeni kao dio distajminog poremeaja (poremeaja raspoloenja koje se
manifestira kao dugogodinja tendencija ka blagoj depresiji).
Klinika slika:
Pasivno-agresivni pacijenti osim to pokazuju karakteristike izlistane u kriterijima
za dijagnozu, za svoju sudbinu najvie krive one ljude o kojima ovise; no oni
odbijaju da se oslobode iz ovisnih veza. Oni nisu direktni kad govore o vlastitim
potrebama i eljama, ne pitaju precizna pitanja u vezi toga to se od njih oekuje
i postaju anksiozni kada su primorani da uspiju ili kada se njihova uobiajena
obrana okretanja agresije prema sebi samima ukloni.
U meuljudskim odnosima pokuavaju manipulirati sebe u poziciju ovisnosti o
drugima to se percipira kao kanjavanje ili manipulacija. Ljudi sa ovim
poremeajem esto oekuju od drugih da obavljaju njihove dunosti i
zadovoljavaju njihove osnovne potrebe. Prijatelji i terapeuti provode puno
vremena pokuavajui umiriti pasivno-agresivne osobe u vezi njihovih albi da ih
se maltretira ili ne tretira dobro i pravedno.
Veze ljudi sa ovim poremeajem su rijetko mirne i sretne; zbog toga to se oni
lake veu za svoju ozlojeenost nego za osjeaj satisfakcije, oni moda nikada
nee formulirati svoje ciljeve za pronalaenje zadovoljstva u ivotu. Njima tipino
nedostaje samopouzdanja za to i esto su pesimistini u vezi budunosti.
Alternativne dijagnoze:
Pasivno-agresivni poremeaj linosti se moe razlikovati od Histrioninog i
Graninog poremeaja jer su pasivno-agresivne individue manje blistave,
dramatine, afektirane i rijetko otvoreno agresivne.
Prognoza:
Najei co-morbidni faktori kod ljudi sa Pasivno-agresivnim poremeajem
linosti su alkoholizam i depresija. Veina njih se prezentiraju kao nadraivi,
anksiozni i depresivni ljudi; psihosomatini simptomi su esti, tek treina
pacijenata ima stalno puno radno vrijeme ili uspjeno obavlja kune poslove i
iako su prijetnje i pokuaji samoubojstva esti, vrlo rijetko (oko 1% pacijenata)
uspjeno izvri taj in.