SVEUILITE U SPLITU

PRIRODOSLOVNO MATEMATIKI FAKULTET

PRAKTIKUM IZ OPE FIZIKE I

ODREIVANJE GUSTOE
TEKUINA MOHRWESTPHALOVOM VAGOM
VJEBA 2

Marijana Arbuni
18. oujka, 2015. g.

1. CILJ VJEBE
Cilj ove vjebe je odrediti i prikazati ovisnost gustoe vode o promjeni temperature koristei se
Mohr-Westphalovom vagom kao mjernim instrumentom. Osim toga, odredit emo koeficijent
termikog irenja vode pri dvijema temperaturama uz pomo numerike derivacije.

2. TEORIJSKI UVOD
Gustoa tvari definirana je omjerom njene mase i volumena kojega zauzima:

U ovoj vjebi promatramo i odreujemo gustou vode pri razliitim temperaturama. Molekule
vode povezane su privlanim silama koje opadaju s udaljenosti, tj. s poveanjem temperature. Na
niskim temperaturama kinetiku energiju estica nadvladava energija meusobnog vezanja, pa
voda kristalizira u led.
Za razliku od drugih tvari, gustoa vode specifina je po svojoj anomaliji, koja je posljedica
vezivanja molekula vode vodikovim vezama. One veu atom kisika jedne molekule s atomom
vodika njoj susjedne molekule. Zahvaljujui njima, raspored molekula vode u ledu je takav da ne
tvore najgue mogue pakiranje. Tek dovoenjem topline, vodikove veze pucaju zbog ega
molekule vode naputaju pravilnu strukturu to rezultira guim slaganjem. Meutim, sve do
4C ima jo dovoljno vodikovih veza da struktura vode ostane rahlija, a gustoa vode manja od
maksimalne mogue. Pri 4 vrijednost gustoe vode dosee svoj maksimum. Iznad te
temperature, broj vodikovih veza se toliko smanji da gustoa opada s povienjem temperature.
Relativna promjena volumena neke tvari s temperaturom, pri stalnom tlaku, dana je
koeficijentom termikog irenja:
=

3. MJERNI INSTRUMENT I POSTUPAK MJERENJA

Gustoa vode odreuje se Mohr-Westphalovom vagom. Ona se sastoji od poluge koja je na
jednom svom kraju optereena roniocem, staklenim tijelom volumena = 10 cm3. Vagu je prije
svega potrebno uravnoteiti vjeanjem utega koji su nam na raspolaganju o dulji krak vage. Tada
1 ) iznosom biti jednak momentu teine protuutega (
2 ),
e zbroj momenata teina tih utega (
ali e biti suprotnog predznaka.

1 +
2 = 0

Momenti teina utega su

5

1 | = 1
|
=1

gdje su krakovi sila teina utega .

Desni dio kraka vage je objesitima za utege podijeljen na deset jednakih dijelova meusobno
udaljenih za . Zato se krak sile moe napisati kao
=
gdje je oznaka objesita na kojem se pojedini uteg nalazi. Sada izraz za moment tromosti utega
postaje
5

1 | =
|
=1

koja ima smjer suprotan smjeru

Uranjanjem ronioca u vodu na njega djeluje i sila uzgona
njegove teine. Iznos te sile je
=

gdje je gustoa tekuine u koju uranjamo ronioca, a njegov volumen. Zbog momenta sile
uzgona potrebno je ponovno uravnoteiti vagu razmjetanjem utega. Zbog prerazmjetaja utega,
1 , pa je moment sile uzgona jednak razlici momenata
oni imaju novi iznos momenta tromosti
teina utega u zraku i u vodi, pa moemo izraunati gustou vode:
uzg | = |
1 | |
1 | = = 10
|
=

1 | |
1 |
|
10

Za kontrolu temperature prilikom izvoenja vjebe koristimo se vodenom kupelji s termostatom

na ijem potenciometru postavljamo eljenu temperaturu. Kada na alkoholnom termometru
uoimo da se temperatura vode u vodenoj kupelji stabilizirala, moemo uroniti ronioca u nju.

Slika 1.: Mohr-Westphalova vaga s naznaenim dijelovima

Na slici 1. oznaeni su sljedei dijelovi mjernog instrumenta:

1. skala
2. protuuteg
3. uteg

4. razmak dvaju ovjesita

5. ovjesita
6. ronioc

4. ZADACI
1. ZADATAK
TEKST ZADATKA:
Uravnoteite Mohr-Westphalovu vagu kada se ronioc nalazi u zraku i zabiljeite raspored utega.

POSTUPAK RJEAVANJA:
Na raspolaganju imamo sljedee utege:

1 = 0.100 g

2 = 1.000 g

3 = 3.335 g

4 = 7.731 g

5 = 9.992 g

Raspored utega kada se ronioc nalazi u zraku dan je u tablici 1.

OVJESITE , = , , ,
1

10

0.100 g

9.992 g

9.992 g

RASPORED UTEGA , = , , ,

1.000 g

9.992 g

3.335 g
Tablica 1.

2. ZADATAK
TEKST ZADATKA:
Izmjerite i grafiki prikaite temperaturnu ovisnost gustoe vode u intervalu od 25 do 75 uz
korake od 5.

POSTUPAK RJEAVANJA:
MJERENJE
OVJESITE , = , , ,
1

T []

10

9.992 g

19.984g

9.992 g

19.984g

9.992 g

19.984g

9.992 g

19.984g

9.992 g

19.984g

RASPORED UTEGA , = , , ,
1

25

3.335 g

0.100 g

1.000 g

7.731 g
1
30

3.335 g

0.100 g

7.731 g

1.000 g
35
40
45

3.335 g

/
/

3.335 g

0.100 g

/
/

3.335 g

/
1
0.100 g

/
/
/

0.100 g

1.000 g

7.731 g

1.000 g

7.731 g

1.000 g

7.731 g

1.000 g

7.731 g

9.992 g

19.984g

7.731 g

0.100 g

9.992 g

19.984g

9.992 g

19.984g

/
/
/

1
50

0.100 g

3.335 g
55

3.335 g

1.000 g

1
60

3.335 g

2
1.000 g

0.100 g
4

7.731 g
65
70

75

3.335 g

0.100 g

3.335 g

3.335 g

/
2
1.000 g
2
1.000 g

2
1.000 g

/
/

/
/

7.731 g

9.992 g

19.984g

7.731 g

0.100 g

9.992 g

19.984g

9.992 g

19.984g

/
/

0.100 g
4
7.731 g

Tablica 2.

Kako bi odredili gustou vode, prvo to moramo napraviti je odrediti iznos momenata teina
1 | dok je vaga na zraku.
utega |
5

1 | = = (1 1 + 2 2 + + 5 5 ) =
|
=1

= (0.100 g 7 + 1.000 g 1 + 3.335 g 1 + 9.992 g 4 + 9.992 g 8 + 9.992 g 9) =

= 214.9 g
Na slian nain izraunamo momente teina utega dok je ronioc bio u vodi i to za svaku
temperaturu zasebno.
1.
25 | = (0.100 g 6 + 1.000 g 5 + 3.335 g 1 + 7.731 g 6 + 9.992 g 8 + 2 9.992 g 9)
|
= 315.1 g
2.
30 | = (0.100 g 5 + 1.000 g 5 + 3.335 g 1 + 7.731 g 6 + 9.992 g 8 + 2 9.992 g 9)
|
= 315.0 g
3.
35 | = (0.100 g 4 + 1.000 g 5 + 3.335 g 1 + 7.731 g 6 + 9.992 g 8 + 2 9.992 g 9)
|
= 314.9 g
4.
40 | = (0.100 g 3 + 1.000 g 5 + 3.335 g 1 + 7.731 g 6 + 9.992 g 8 + 2 9.992 g 9)
|
= 314.8 g
5.
45 | = (0.100 g 2 + 1.000 g 5 + 3.335 g 1 + 7.731 g 6 + 9.992 g 8 + 2 9.992 g 9)
|
= 314.7 g
6.
50 | = (0.100 g 1 + 1.000 g 5 + 3.335 g 1 + 7.731 g 6 + 9.992 g 8 + 2 9.992 g 9)
|
= 314.6 g
7.
55 | = (0.100 g 7 + 1.000 g 4 + 3.335 g 1 + 7.731 g 6 + 9.992 g 8 + 2 9.992 g 9)
|
= 314.2 g
8.
60 | = (0.100 g 6 + 1.000 g 4 + 3.335 g 1 + 7.731 g 6 + 9.992 g 8 + 2 9.992 g 9)
|
= 314.1 g
9.
65 | = (0.100 g 2 + 1.000 g 4 + 3.335 g 1 + 7.731 g 6 + 9.992 g 8 + 2 9.992 g 9)
|
= 313.7 g
10.
70 | = (0.100 g 7 + 1.000 g 3 + 3.335 g 1 + 7.731 g 6 + 9.992 g 8 + 2 9.992 g 9)
|
= 313.2 g
11.
75 | = (0.100 g 6 + 1.000 g 3 + 3.335 g 1 + 7.731 g 6 + 9.992 g 8 + 2 9.992 g 9)
|
= 313.1 g

Sada je potrebno odrediti razliku momenata teina pri temperaturama mjerenja i momenata
teina utega dok je vaga bila u zraku. Ta razlika predstavlja moment sile uzgona. U tablici 3. dane
su vrijednosti tih momenata za pojedine temperature koje se raunaju prema sljedeem izrazu:
uzg | = |
| |
1 |
|

T []

|
|

25

100.2 g gd

30

100.1 g gd

35

100.0 g gd

40

99.9 g gd

45

99.8 g gd

50

99.7 g gd

55

99.3 g gd

60

99.2 g gd

65

98.8 g gd

70

98.3 g gd

75

98.2 g gd
Tablica 3.

Sada kada su nam poznati iznosi momenata sile uzgona, moemo konano izraunati vrijednosti
gustoe vode pri danim temperaturama prema sljedeem izrazu:
uzg | = = 10
|
=

uzg |
|
10

gdje je = 10 cm3 volumen ronioca.

Vrijednosti gustoe dani su u sljedeoj tablici:

T []

[ ]

25

1.002

30

1.001

35

1.000

40

0.999

45

0.998

50

0.997

55

0.993

60

0.992

65

0.988

70

0.983

75

0.982
Tablica 4.

Jedino to nam jo preostaje je prikazati ovisnost gustoe o temperaturi grafiki.

1.003

0.999

[g cm-3]

0.995

0.991

0.987

0.983

0.979
25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

T [C]

3. ZADATAK
TEKST ZADATKA:
Odredite koeficijent termikog irenja na temperaturama 30 i 65. Provedite raun
pogreaka. Koristite formulu za numeriku derivaciju.

POSTUPAK RJEAVANJA:
Budui da je u zadatku naznaeno da se pri raunanju koeficijenta termikog irenja koristimo
formulom za numeriku derivaciju, ukratko emo objasniti njeno znaenje.
Numeriko deriviranje je postupak kojim se derivacija funkcije rauna pomou njenih
vrijednosti. Prva derivacija krivulje u nekoj toki ( , ( )) definira se kao koeficijent smjera
sekante povuene kroz njoj susjedne toke (1 , (1 )) i (+1 , (+1 )).
( ) =

(+1 ) (1 )
+1 + 1

Koeficijent termikog irenja odreujemo prema sljedeoj formuli:

()
1
1
=
= | = | =
= ( 2 )
=

KOEFICIJENT TERMIKOG IRENJA PRI

Kod odreivanja koeficijenta termikog irenja pri 30 pomou numerikog deriviranja, za
toke sekante uzet emo vrijednosti gustoe i temperature pri 25 i 35.
30 =

30

(1.000 1.002) gcm3

35 25
1
=

= 0.00021
35 25
1.001 gcm3
10

KOEFICIJENT TERMIKOG IRENJA PRI

Slino kao i u prethodnom izraunu, za toke sekante uzet emo vrijednosti gustoe i
temperature pri 60 i 70.
65 =

1
65

(0.983 0.992) gcm3

70 60
1
=

= 0.00091
70 60
0.988 gcm3
10

5. PITANJA ZA RAZMILJANJE
1. PITANJE
TEKST PITANJA:
Koliki je koeficijent termikog irenja vode na 4?

ODGOVOR:
Koeficijent termikog irenja u ovom je sluaju derivacija funkcije () kada je vrijednost
temperature 4. Budui da gustoa vode pri toj temperaturi dosee svoju maksimalnu
vrijednost, prema Fermatovom teoremu derivacija funkcije u toj toki jednaka je nuli, pa je i
koeficijent termikog irenja pri 4 jednak nuli.
4 = 0

6. KOMENTAR
Kao to se moe vidjeti iz dobivenih rezultata, mjerenja su donekle tona. Uravnoteavanje vage
svodilo se uglavnom na pomicanje utega najmanje mase. Do malih odstupanja moglo je doi zbog
nedovoljno preciznog postavljanja utega ili zbog kondezacije pare na kraku vage pri viim
temperaturama.