Opis grba obitelji Adamovi epinski (Adamovich de Csepin):

u plavom titu na heraldiki desnoj strani nalazi se uspravljeni zlatni lav, stoji na srebrnom
polumjesecu i naslanja se na srebrni stup koji izrasta iz tog polumjeseca praen u lijevom uglu
zlatnom esterokrakom zvijezdom. Iznad tita je kruna, a plat s heraldiki desne strane je
zlatno- crni, a s lijeve srebrno crveni.

OBITELJ ADAMOVICH DE CSEPIN

Adamovichi su vrlo stara hrvatska plemika obitelji u Slavoniji. Prvi poznati potomak je Paul
Adamovich. Pretpostavlja se da su doli u Osijek preko Peuha iz Bugarske sklanjajui se
pred Turcima u Slavoniju. Obitelj se rano obogatila te je nekoliko lanova postiglo visoke
dravne slube i titule. Meu njima je bio Paul Adamovich koji je dobio plemstvo 6. 11. 1714.
g., a plemiku povelju i grbovnicu dodijelio je Pavlu i njegovim sinovima kralj Karlo III. u
Beu tako da su Adamovichi ve gotovo 300 godina plemii i baruni. Paulova supruga Judith
pl. Knesovics (Judita pl. Kneevi) rodila je dva sina, Martina i Franju, te tri keri. Martin pl.
Adamovich je bio upravitelj beljskih dobara kao i njegov otac Paul. Oenio se s Anastasiom
Czindery de Nagy-Atad. Martin i Anastasia su roditelji Ivana Kapistrana Adamovicha. Ivan
Adamovich je napredovao u inovnikoj slubi. Naroito se istakao kod donoenja i
provoenja terezijansko-slavonskog urbara 1756. g. kojeg je objavila Marija Terezija. Time je
stekao priznanje na samom Dvoru u Beu pa je imenovan kraljevskim savjetnikom 28. 6.
1762. g. Istovremeno je bio izaslanik na Hrvatskom saboru i zajednikom Hrvatsko-ugarskom
saboru. Kraljica Marija Terezija dodijelila mu je 1765. g., u znak priznanja za njegovu
vjernost i djelotvornost za dobrobit Monarhije, donaciju za komorski zemljoposjed epin u
vrijednosti 26.000 forinti. 6. 10. 1770. g. I. K. I. Adamovich dobiva plemiki naslov ''de
Csepin'' ili ''epinski'' Uz plemiki status dodjeljuje mu se i status baruna. 1800. g.
Adamovich se povlai u miran ivot koji je provodio naizmjence boravei u svojim kuama u
Osijeku, epinu i Varadinu. 30. 8. 1801. oporuno je podijelio svoja imanja sinovima: Pavao
je dobio epin (epinska loza) i Tenju (tenjska loza), a Rok Kornelije, Svetu Jelenu ( Helenu
) u Zagorju. Sin Pavla pl. Adamovicha, Ivan Kapistran II. pl. Adamovich Vlastelinstvo epin
preuzeo je poetkom XIX. st. i modernizirao proizvodnju uvevi ekonomiju, industriju
(tvornica eera 1842. g.), uljarice i razne strojeve. Njegov nasljednik Bela Adamovich
poinje 1883. g. rasprodaja veleposjeda iji dijelovi prelaze u ruke pojedinih krupnih
posjednika graana. Najvaniji za razvoj epina bio je Ivan Kapistran I. Adamovich,te njegov
unuk Ivan Kapistran II. Najpoznatiji u Hrvatskoj bio je Bela pl. Adamovich kao kompozitor
prvog hrv. Baleta Jela 1893.