VRSTE ZNANJA I OBLICI MILJENJA U DIDAKTICI

[opaska by Paleki: na predavanju ne priamo nego govorimo, raspravljamo, objanjavamo...]

VRSTE ZNANJA
predznanstveno znanje
o mitovi, legende, praktino znanje koje nema temelj u znanstvenim spoznajama
o npr. Koja rijeka prolazi ispod Savskog mosta?
neznanstveno znanje
o jest znanje, ali nije znanstveno iako moe prijei u znanstveno, tj. znanost ga moe
priznati
znanstveno (teorijsko) znanje
praktino znanje (umijea i preutna, implicitna znanja)
o osobe ne mogu objasniti kako znaju ta znanja
o mogu biti predznanstvena, neznanstvena, ali i znanstveno utemeljena
o npr. kad je gotova pizza, ples, kuhanje
svakodnevno (iskustveno) znanje
o stjee se ivljenjem
o npr. djeca u Polineziji koju majke nose na leima dok idu raditi samo promatranjem
naue preko 60 vrsta biljaka
struno (profesionalno) znanje
o znanstveno i teorijski utemeljena znanja koja su ujedno i praktina i iskustvena
o vide se iz djelovanja strunjaka
VRSTE ZNANJA II
propozicionalno znanje (knowing that) injenice, zakoni
proceduralno znanje (knowing how) / implicitno objasniti tok neke procedure;
objasniti to nekome tko nema pojma o tome
znanje ophoenja s teorijama (knowing with) npr. uz pomo kognitivnih
pedagogijskih shema strukturirati teorijski praktine pedagoke situacije
znanje o odgoju dio opeg drutvenog znanja (common sense)
institucionaliziranjem kolstva nastaje razlika izmeu tzv. prirodnih odgajatelja i
specijaliziranih strunjaka
profesionalizacijom odgoja nastaju uenja i teorije o odgoju
pojavom pedagogije kao znanosti nastaje poznanstvljivanje odgoja i obrazovanja
ODNOS RAZLIITIH ZNANJA O ODGOJU
koegzistencija ? (miroljubiva?)
npr. odnos homeopatije i klasine medicine
razlike ? (uvaavaju li se?)
ne uvoenje hijerarh. odnosa i
prosuivanja/vrednovanja
relacioniranje ? (kako?)
npr. znanstvene teorije
praktian rad
iz ove dinamike deava
se profesionalno
izrastanje, strunost

OBLICI MILJENJA U PEDAGOGIJI

linearno (poetak kraj)
kauzalno (ako onda)
dualno (ili-ili)
proturjeno (antinomije, paradoksi)
1

antinomija: kada bismo pitali ribe o ivotu, vjerojatno nam nikad ne bi rekle da ive u
vodi (jer im je to prirodno, za drugo ne znaju)

polarno (i-i) dijalektino, uravnoteeno miljenje

POUAVANJE I UENJE
u nastavi (didaktike situacije)
u izvannastavnim podrujima (protodidaktike situacije) npr. upute za uporabu nekih
ureaja

to je u primjeru uope pouavanje, a to uenje?

to je didaktiko-pragmatiko, a to znanstveno-teorijsko pitanje i/ili
problem?

diplomirani didaktiar (primjerice u Fitnescentru)

(?)

Kulturalne razlike DIDAKTIKA U INTERNACIONALNOJ USPOREDBI

o srednjeeuropsko podruje njemaka didaktika
o anglosaksonske zemlje Instructional Design
o skandinavske zemlje i/ili, i-i
o Rusija
o Kina strahopotovanje prema Znanju, uenicima, profesorima
o Indija
o Brazil
o Junoamerike zemlje
ODREENJA DIDAKTIKE
didaktika kao arheologija formi kolskog uenja i pouavanja
didaktika kao odgoj i obrazovanje (pouavanje i uenje) putem nastave [kao forma odgoja i
obrazovanja]
nedostaje: razmatranje nastave, odnosno didaktike proizale iz svrhe odgoja (domai
pojmovi i pristupi vs. izvanjski pojmovi i pristupi)
to se u naoj civilizaciji moe okarakterizirati kao TEMELJNI oblik
pouavanja?

DIDAKTIKA KAO ARHEOLOGIJA FORMI POUAVANJA

programi treniranja i/ili uvjebavanja (injenina, primjenjiva, ispitna znanja!)
npr. struno obrazovanje, auto-kole, kole plesa, teajevi na veleuilitima
+ posebna osoba koja je obuena da bi
pouavala

lectio i disputatio (forme elaboracije moi suenja i kulturalne senzibilnosti)

rasprava
interpretacija teksta prema sadraju i formi
nastala u srednjem vijeku
refleksivno i kritiko suoavanje sa odnosima kojima ivi... (?)
u ovoj formi nita nije samorazumljivo, sve se dovodi u pitanje

CLUE:
Jesmo li ikad priali s instruktorom o tome kako
zagaujemo
majku prirodu, a toliko je autiju...?
Je li nam ikad instruktor objasnio teorijsku osnovu npr.
bonog
parkiranja ili sl.?
2

igra i vjebanje (forme samokultiviranja)

(protodidaktika situacija)

za ljudski ivot su znaajne IGROLIKE AKTIVNOSTI, ija je svrha u njima samima (proces, a
ne rezultat!): hobiji, slobodno vrijeme, aktivnosti kojima vraamo ravnoteu u ivot
igra nije linearna (poput nae civilizacije)
npr. biti TAO ovjek = onaj koji ne udi za onime to nema nego uiva u onome
to ima

projekt sve ono steeno u prve 3 kategorije saima i manifestira

TEORIJSKA

DIDAKTIKE DISCIPLINE
EMPIRIJSKA
PRAGMATIKA

TEORIJSKA DIDAKTIKA
cilj: otkriti i predstaviti bitna obiljeja i strukturalne zakonitosti
nastave uope
putem kritike usporedbe, analize i sistematiziranja postojeeg nastavnog iskustva
EMPIRIJSKA DIDAKTIKA
(naziva se i istraivanje nastave i/ili istraivanje procesa pouavanja
i uenja)
cilj: istraiti / ispitati odnose izmeu bitnih momenata (varijabli) nastave
putem znanstveno valjanih i pouzdanih metoda i pripadajueg instrumentarija
PRAGMATIKA DIDAKTIKA
o bavi se modelima (nacrtima) konkretnog nastavnog djelovanja
Rije je o:
- postojeim modelima nastave ili
- novim modelima
o traga se za rjeenjima problema u nastavnoj praksi
o sredinji problem:
planiranje i priprema s jedne strane, a djelovanje u neplaniranim didaktikim
situacijama s druge strane

NASTAVA I DIDAKTIKA
- temeljna znanja-

SAMORAZUMLJIVOST POJMA NASTAVE

poznato vs. spoznato
onemoguava teorijsku refleksiju fenomena nastave glede njene sutine
sustavne strukture
dinstinktivnosti spram drugih slinih i/ili razliitih pojmova
relacija nastave s drugim pojmovima kao to su pouavanje i uenje ili odgoj i
obrazovanje
NASTAVA TO JE TO?
nastava > vie od dranja nastave (priprema, dranje, evaluacija)
treba razlikovati: funkcija svrha nastave
(kola kao funkcija drutva svrha kole)
(zaposlenje, kvalifikacija, kompetencija)

pouavanje i uenje u i putem nastave

odnos nastave (znanja) i dranja (kao forme odgoja i obrazovanja)
3 bitna razlikovna odreenja nastave (?)
3

AKSIOMATSKO DEFINIRANJE NASTAVE

1. aksiom kulture
kultura kao dopuna prirodne opremljenosti ljudi omoguava zajedniki ivot i
preivljavanje njenih lanova
2. aksiom tradicije
predaja kulture od onih koji znaju na one koji (jo) ne znaju
3. aksiom institucije
bave se predajom kulture
4. aksiom generacije
u drutvu postoji starija generacija (odrasli) i mlaa generacija (odrastajui)
time
se u def. nastave ukljuuje PEDAGOKI AUTORITET
5. aksiom minimuma
starija generacija ima obvezu prenoenja kulturnog minimuma na mlau generaciju
6. aksiom discipline
kultura je strukturirana prema podrujima (na sveuilinoj-znanstvenoj ili na
srednjokolskoj-strunoj razini)
otuda razlika izmeu ope didaktike (ope
teorije nastave)
i strukovne didaktike (metodika)

SLOENOST (DIMENZIJE) NASTAVE

I. Multidimenzionalnost
II. Simultanost
III. Neposrednost
IV. Nemogunost predvianja
V. Otvorenost (javnost)
Definicija nastave
Nastava je institucionalizirani proces, u kojemu se kultura prenosi sa starije na mlau generaciju
Nastava je sutinska djelatnost kole - institucije u drutvu u kojoj se prenose znanja, umijea i
(vrijednosne)orijentacije starije generacije (openito: oni koji vie znaju) na mlae generacije
(openito: oni koji jo ne znaju) s istaknutim zahtjevom obvezatnosti
Opa obiljeja nastave
1. PEDAGOKA INTENCIONALNOST
2. SADRAJNOST (predmetnost)
3. PROSTORNO-VREMENSKO osamostaljivanje za obavljanje drutvenih radnji
4. SIMBOLIKO POSREDOVANJE NASTAVNIH SADRAJA
Cilj nastave: pedagoki namjeravano posredovanje i usvajanje drutveno relevantnih obrazovnih sadraja
Termin nastava je rezervirana za situacije u kojima se:
1. S pedagokom namjerom
2. Na planiran nain
3. Unutar okvira odreene pedagoke institucije i
4. U formi profesionalne djelatnosti tei proirenju horizonta (znanja,sposobnosti i dranja) odreene
grupe osoba
etiri faktora nastave
CILJEVI, znanje, sposobnosti,dranja, koje uenici trebaju stei, razviti ili oblikovati
4

SADRAJI, koji se trebaju usvojiti i obraditi temeljem kojih uenici stjeu znanja, razvijaju
sposobnosti i formiraju dranja
METODE /MEDIJI, koji strukturiraju i podupiru proces nastave i uenja
KONTROLA REZULTATA, koja slui kao povratna sprega nastavnicima i utvrivanju stanja
postignua uenika

Temeljni odnos
POUAVANJE : drugima neto prenijeti, uputiti, navesti na trag(znanje, sposobnosti, dranja) u
svakodnevici, u kolskim (obrazovnim) institucijama
UENJE: promjene u znanjima, sposobnostima, dranjima na osnovi (novih) iskustava bez ili s
upuivanjem od strane drugih osoba
PROBLEM: u kojoj se mjeri pouavanjem moe tvoriti (napraviti, pokrenuti) uenje u i
putem nastave ako je to uope mogue?
Kakav odnos uope i u posebnim kontekstima postoji izmeu pouavanja i uenja?
Nastavna vs. didaktika kompetencija (1)
Priprema, izvoenje i refleksija (evaluacija) realne nastave nastavna kompetencija
Odgojno-obrazovna, teorijski voena refleksija nastave didaktika kompetencija
Od pukog dranja nastave do profesionalno zasnovanog i lege artis izvedenog pouavanja putem
nastave
Nastavna vs. didaktika kompetencija (2)
Didaktika kompetencija obuhvaa:
a) nadlenost za nastavne procese pouavanja i uenja i sposobnosti pokretanja i dinamiziranja nastave
b) sposobnost prosudbe i djelovanja, koja se odnosi na aktivno sudjelovanje u planiranju, oblikovanju i
evaluaciji nastavnih komunikacijskih procesa
Ona obuhvaa i odgovornost kako za vlastiti proces uenja, tako i su-odgovornost za uenje drugih

MODELI ARTIKULACIJE NASTAVE

SINKRONIZACIJA POUAVANJA I UENJA

sklad?

temeljno didaktiko pitanje: pokazivanje (jedno nakon drugog) nastavnika

ritam
uenja uenika
sinkronizacija razliitih ritmova pouavanja i uenja = PROBLEM FORME NASTAVE
forma pokazivanja i uenja = ARTIKULACIJA NASTAVE

POULJIVOST OVISI O ARTIKULACIJI !

sve to treba biti pokazano, ispriano, demonstrirano, mora biti dovedeno u neki
vremenski redoslijed
otuda artikulacija / ralanjenost ima svrhu postizanja jasnoe (razlikovnosti); to je opi
postupak da se neto uini jasnim
artikulacija omoguava vremenski prostor uenja putem nastave; samo ono to se moe
shematizirati, moe se i pouavati; mora biti gotovo, spoznato, jasno definirano
artikulacija kao jezgra didaktike
artikulacija nije neka proizvoljna metoda koja bi se mogla zamijeniti nekom drugom
MODELI ARTIKULACIJE NASTAVE
odnose se na proces nastave ili strukturu tijeka nastave od polazne toke do dostizanja
ciljeva nastave
nastavnik mora predmet ili sadraj nastave ovremeniti (vremenski posloiti)
5

uenje o artikulaciji uzima u obzir ovu vremenitost naeg injenja i shvaanja

u nastavnim shemama pokazuje se vremenska forma didaktikog trokuta

Teorijske osnove artikulacijskih modela

a) MODEL LEKCIJE Herbartovo shvaanje viestranosti interesa i artikulacije nastave
b) PRAGMATIKI MODEL Piereov i Deweyev pragmatizam, Kerschensteinerovo shvaanje
faza
c) DOIVLJAJNI MODEL Dilteyeva ivotna filozofija, doivljajna pedagogija
MODEL LEKCIJE

prema Herbartu duevni se ivot sastoji od predstava (kognitivnih struktura kako da

sredimo svoje misli?)
ureenje predstava je put odgoja; forma tog ureenja je nastava
o ovaj put ureenja moe se opisati kao postepeno postajanje svjesnim: to smo i to
elimo
( jasnoa --- asocijacija --- sustav --- metoda )
proces
razvoja
ljudskih
sposobnosti
nastava je povezana s upravljanjem predstava i s kretanjem uenja
o temeljno kretanje uenja, prema H., povezano je s izmjenom faza udubljivanja i
osvijetenosti
usvajanje sadraja
predstave

o
o

uvoenje

sustava

za svaki od dva takta postoji mirni (mirujui) stupanj i pokretni (napredujui) stupanj
dvotakt prelazi u etverotakt (prvo mirna pa pokretna udubljenost; zatim mirna pa
pokretna osvijetenost):
1. jasnoa
2. povezanost (asocijacija)
3. sustav (primjena)
4. metoda (osvijetena primjena strukturiranog reda predstava)

Viestranost interesa
izmjena udubljivanja i osvjetenosti, tj. sva 4 stupnja artikulacije neprestano se odvijaju,
ponajprije u kraim razmacima izmeu manjih predmetnih podruja, a zatim se proiruje
do sve opsenijih sadraja
svaka u toj izmjeni stavova dovrena jedinica i sama je ponovno jasnoa vieg stupnja u
procesu doivotnog obrazovanja
to je artikulacija nastave, ali i pravi smisao pojma viestranosti interesa vs. pojma
jednostranog i nestalnog interesa
izmjena razliitih stanja svijesti koja treba zajamiti duevno-duhovno zdravlje uenja, a
time i ivot
viestranost odbacuje dojmove i fantazije
linost koja ima viestrane interese nije opsjednuta niti predmetima niti sobom
PRAGMATIKI MODEL

I.

Stupnjevi rjeavanja problema:

1.
2.
3.
4.

II.

Problem
Pokuaj rjeenja
Rjeenje problema se pronalazi
Rjeenje problema se prenosi na druge sluajeve

Procesi miljenja kod rjeavanja tekoe:

1. Identificirati tekou
2. Analiza tekoe
6

3. Traganje za rjeenjima
4. Provjera rjeenja

III.

Primjeri:

vrua posuda s juhom:

tetrapak mlijeko

rukavica

transfer na posudu u friideru

dogodi li se?

Redoslijed faza prema Kerschensteineru

1. Iznenada nastala i samodoivljena tekoa (mlijeko ne tee iz kutije)

2. Analiza nastale tekoe i tono ogranienje iste (mlijeko ne tee iz jedne, niti iz dvije
rupe, ali tee kad se kutija nagne)
3. Traganje i razvoj nasluivanja rjeenja tekoe (mlijeko se stvrdnulo, rupa se zaepila,
mora neto tu stajati)
4. Provjera slutnje rjeenja i njena stvarna snaga rjeenja (stvrdnuto mlijeko nije vjerojatan
uzrok tekoe jer je na poetku isteklo nekoliko kapi)
5. Potvrivanje prihvaene pretpostavke kao rjeenja putem pokuaja ili daljnjih
promiljanja (umjesto mlijeka, voda)

DOIVLJAJNI MODEL
Dilteyeva ivotna filozofija:
1. Doivljaj
2. Razumijevanje
3. Izraz

kao stupnjevi za posredovanje

doivljaja (u umjetnosti, glazbi,
prianju bajki)

doivljajni model kao pokuaj naputanja uskog racionalistikog objanjenja

primjeri:
okolada
banana metafora za na odnos prema svijetu i prema nama samima, kad nam
je neugodno, kad smo neime pogoeni

DRANJE I TAKT
POLAZNO PITANJE I STAJALITE
Od ega se sastoji raskorak izmeu oekivanja nastavnika praktiara i naravi znanja koje nude
pedagogija i didaktika kao znanost?
Koje je bitno obiljeje pedagokih fenomena i nastavnih problema u praksi?
Koja su bitna nastavna pedagoka umijea i kompetencije? Mogu li se obrazovati i kako?
odgovori na ova pitanja ovise o shvaanju odnosa izmeu teorijskih (znanstvenih)
znanja, strunih (profesionalnih) znanja te praktinog znanja (umijea)
znanstvena znanja ne iscrpljuju sadraj i bit strunih znanja
za uspjena praktina djelovanja nisu dostatna (samo) struna znanja

DRANJE I TAKT TEMELJNE NASTAVNIKE KOMPETENCIJE

za nastavnike je od temeljne vanosti da raspolau odreenim teorijskim znanjima (vano

je imati TO za rei), ali je isto tako vano znati KAKO reagirati u situacijama kada nam
znanje kojim raspolaemo nije dostatno, a rutinirani obrasci ponaanja vie nisu uinkoviti
izmeu usvojenih teorijskih znanja i primjerenog praktinog pedagokog djelovanja stoje
DRANJE i TAKT
7

BITNA OBILJEJA NASTAVNOG DJELOVANJA

nemogunost planiranja ponaanja u svim pedagokim situacijama i nepredvidljivost
nastavnih situacija
pedagogija i didaktika ne raspolau operativnom tehn. (kao u prirodnim znanostima) u
tradicionalnom znaenju tog pojma
nastavnik nije bespomono izloen nepredvidivim situacijama u nastavi, u izazovnim
situacijama moe aktivirati odreeno djelatno znanje: koje mu omoguava pokretljivost u
dinamikim i nepreglednim nastavnim situacijama
Dvostruka zadaa
ovjeku je dana dvostruka zadaa: oblikovati svijet djelom te dozrijevati na unutarnjem
putu. (raditi na sebi!!)
Dranje kao temeljno pedagoko umijee
ili
s onu stranu pogreaka u promatranju, razumijevanju i ocjenjivanju
Ani:

drati se: ponaati se neovisno o pritiscima, promjenama situacije; ostati

astan pred nasiljem (polit. pritiskom); ne mijenjati odnos ili prava;
(za/uz koga ili to) pristajati, biti privezan, privren, prilijepljen

DRANJE
tjelesna i duhovna ukupnost stavova, vrijednosti, mogunosti djelovanja koja ukljuuje i
oblike tjelesnog izraavanja a koja se stjeu u procesu ivotne i pozivne (profesionalne)
socijalizacije
talozi realno doivljenih i tjelesno odreenih meuljudskih interakcija koje ukljuuju i
drutvene i grupne odnose
kao to godovi na drvetu pokazuju starost drveta i koje su godine bile sune odnosno
kine, tako je i nae (tjelesno) dranje rezultat doivljenog u meuljudskim interakcijama
dranje spram
dranje u

drugih (to drim o drugima)

sebe (to drim o sebi)
sadraja (to drim o odreenoj temi)
situacijama (kako se drim u odreenoj situaciji)

PROFESIONALNE KOMPETENCIJE NASTAVNIKA

zahtjev: obrazovanje nastavnika treba biti uinkovito
pojavljuje se tijekom povijesti u formi razliitih pojmova - kao:
razvoj poeljnih osobina
treniranje ponaanja (komunikacija, dranje, transformacija tekstova, dikcija,
intonacija)
kao razvoj dranja i stavova (moral, etika, povjerljivost pri dijeljenju informacija
[sveenik pri ispovijedi ])
modificiranje subjektivnih teorija (stavovi, miljenja koja su nesvjesna, a reguliraju
ponaanje nastavnika; poput implicitne pedagogije, sve ono neprofesionalno i
neznanstveno)
osiguranje znanja
usvajanje teorijskih naoala
razvoj profesionalnih kompetencija ili standarda

pojam kompetencija znai:

1. nadlenost odnosi se na ovlatenje za djelovanje (pr. dravni slubenici, peat)
2. sposobnost, valjanost za postignue
BITNA RAZLIKA:
kompetencija kao sposobnost za postignue

treba razlikovati kompetencija izvedba (performansa)

kompetencija ne znai da sposobnosti dovode nuno i uvijek do dobrog

izvoenja
kompetencija moe biti latentna dispozicija za postignue (pr. ona bi mogla
biti dobra glumica)

PEDAGOKO ODREENJE KOMPETENCIJE

iz pedagoke perspektive
studenata)

kompetencija

zrelost

mladih

(uenika

povezana
sa
samoodgovornim
djelovanjem
ZRELOST = duevno stanje osobe koja postepeno izvanjsko odreenje zamjenjuje
samoodreenjem
3 podruja pedagoki odreene kompetencije:
a) samo-kompetencija (moi za sebe odgovorno djelovati)
b) predmetna kompetencija (sposobnost za prosudbu i djelovanje, nadlenost)
- obuhvaa i metodoloku (supstancijalna i sintaktika znanja)
c) socijalna kompetencija (sposobnost za prosudbu i djelovanje, odnosno nadlenost
u podrujima socijalnog, drutvenog i politikog djelovanja)

Temeljna znanja nastavnika

1.
2.
3.
4.
5.
6.

struno znanje content knowledge

pedagoko znanje o sadrajima pedagogical content knowledge
ope pedagoko znanje general pedagogical knowledge
kurikularno znanje curricular knowledge
znanje o uenicima knowledge of students
znanje o odg.-obr. kontekstima (i povijesnim i suvremenim) knowledge of educational
context
7. znanje o ciljevima, svrhama i vrijednostima obrazovanja i njihovoj filozofskoj i povijesnoj
pozadini
I.

Vrline nastavnika

ima (svoj) nauk, sustavno uenje (vs. fragmentirano, nepovezano znanje)

razumije svoj rad, zna pouavati (znalac i majstor [metar] svog posla)
raspolae (pragmatikim!) znanjima o ljudima koje pouava
(to od sebe tvorimo,
to od sebe moemo napraviti,
to od sebe trebamo napraviti)
ne poznaje samo druge, nego i samoga sebe (nije samo bie uivanja i stjecanja, nego i
bie promiljanja)
druge odgaja i obrazuje (nije ogranien u svojim pogledima, nije nevjet u ophoenju i
govornitvu)
on je obraz-ovana osoba (ima distancu spram vanosti svog predmeta)
znalac u po-kazivanju (uz pomo medija jezika govora slike zna uiniti vidljivim ono
to je inae nevidljivo)
9

II.

Temeljne kompetencije nastavnika

eksplicitno (propozicionalno) znanje

implicitno (tacitno, preutno, djelatno) znanje
sposobnost refleksije relacije izmeu opih postavki i osobenosti sluaja (situacija)
spremnost na novo uenje
iz ovoga
proizlaze

1.
2.
3.
4.
5.

sadrajno-predmetne (strune) kompetencije

dijagnostike kompetencije npr. kako dijagnosticirati predznanje
didaktike kompetencije
kompetencije voenja razreda
kompetencija za brzo i primjereno djelovanje u (pedagoko-didaktikoj) situaciji

KOMUNIKACIJSKO-PSIHOLOKA RETORIKA
narcisoidna stranputica vs. humanistika alternativa
kompetentnost orijentiranja na dobiveni zadatak
osobna nazonost
uspostavljanje kontakta (sa cijelim razredom & pojedinim uenicima; kontakt oima! )
tematsko poticanje
etverostruko ispipavanje
( polaznici / uenici e nastavnika ispipavati u etverostrukom smislu )
1. Je li kompetentan?
2. Je li suveren? (ili se preokree na teka pitanja ) Kako reagira na teke situacije?
3. Je li kao osoba iskren i uvjerljiv? Ili pokazuje samo praznu fasadu?
4. Kako postupa s polaznicima? (uzima li ih ozbiljno ili im se obraa odozgo, ili se ak
podsmjehuje?)

Temeljna nastavna umijea/kompetencije:

pokazivanje kao temeljna didaktika operacija

transformacija znanstvenih sadraja u nastavne i obratno
profesionalno dranje u nastavi
takt u nastavi (modeli artikulacije nastave)
komunikacija u nastavi

Kljune profesionalne kompetencije

socijalna

predmetna

kompetencija djelovanja
metodoloka
kompetencija

samo-

Predmetna kompetencija obuhvaa profesionalna znanja, vjetine i sposobnosti

Metodoloka kompetencija oznaava sposobnost rjeavanja zadaa i problema odabirom i
primjenom smislenih strategija
Socijalna kompetencija se oznaava kao sposobnost primjerenog djelovanja u odnosima s drugim
ljudima i
Samo-kompetencija obuhvaa osobne stavove u kojima se izraava individualnu dranje prema
svijetu, radu i samome sebi
10

Kljune kompetencije konkretnije

Predmetna i metodoloka kompetencija
pronai, shvatiti, obraditi i procjeniti informacije; vlastito uenje (rad) planski oblikovati i dokumentirati;
znanje efektivno usvajati, povezati, zadrati i primjeniti ; rezultate uenja zorno prikazati i prikladno
uenicima pripremiti; poznavati i primjenjivati strategije rjeavanja problema...)
Socijalna kompetencija
sposobnost komunikacije (primjerice aktivno sluanje, pravila poznavanja voenja razgovora, retoriki
nastup, argumentiranje, poznavanje i primjena modela meuljudske komunikacije...); sposobnost i
spremnost za rad u timu
Samokompetencija
motivacija za uenje i volja za uenje (ohrabrivati, pokazati izdrljivost i interes); samoga sebe
primjereno procjeniti (poznavati vlastite slabe i jae strane, sposobnost samo-kritike); otvorenost, savjesnot i
empatija vs. neurotinost, slaba tolerancija frustracije, selektivna autentinost, primjereno dranje i takt
Samo-kompetencija dodatno razjanjenje
Samo-kompetencija ili ophoenje sa samim sobom obuhvaa:
- Definiciju vlastite uloge
Sposobnost distanciranja od sebe
Sposobnost uenje iz vlastitog iskustva (sposobnost refleksije)
Sposobnost misliti pozitivno i pozitivno vidjeti
Sposobnost za ohrabrenje, bez uljepavanja
Sposobnost skrbiti se o vlastitom integritetu
Samo-njega da bi ostao sposoban za rad i postignue

Tri vrste znanja o sadrajima:

1. Znanje o predmetnom sadraju
(subject matter content knowledge)
2. Pedagoko znanje o sadrajima (pedagogical content knowledge)
3. Kurikularno znanje
(curricular knowledge)
1. Znanje o predmetnom sadraju
Opseg i organizacija znanja
Razliite reprezentacije sadrajnog znanja
Razlikujemo :
a) Supbstancijalnu strukturu sadraja (razliiti modaliteti uz iju pomo temeljni koncepti i principi
neke discipline preuzimaju u sebe injenice) i
b) Sintaktiku strukturu sadraja ( sastoji se od modaliteta uz iju pomo se utvruje istinitost ili
pogrenost, znaajnost ili beznaajnost disciplinarnih tvrdnji)
1. Znanje o predmetnom sadraju
Od nastavnika (pedagoga) se oekuje ili on mora znati:
ne samo da neto jest tako, nego i zato je to tako, koji razlozi stoje iza odreenih zahtjeva i pod
kojim uvjetima ih treba prihvatiti odnosno odbiti kao nevaee
od nastavnika oekujemo i da zna zato je odreena tema od sredinjeg prije nego sekundarnog,
odnosno vie nego od perifernog znaenja. Ovo je vano zbog daljeg pedagokog ocjenjivanja
vrijednosti odreenog sadraja u nastavnom planu i programu, odnosno kurikulumu
11

2. Pedagoko znanje o sadrajima (a)

Radi se o znanju koje nadilazi (puko) struno znanje jer je usmjereno na znanje za nastavu
Jo uvijek je rije o strunom znanju, ali se misli na posebne forme koje ukljuuje aspekte
pouljivosti
Ova vrsta znanja ukljuuje smisaone forme predstavljanja, to jest kako sadraje uiniti razumljivijim
za druge!
2. Pedagoko znanje o sadrajima (b)
Ova vrsta znanja ukljuuje i razumijevanje za to, to usvajanje (uenje) odreenog sadraja ini
lakim ili teim
Vremenom se struno znanje transformira u pedagoko (svojevrsno stapanje strunog i
pedagokog)
Nastavnici vremenom ne mogu opaati struno znanje neovisno o nainima njihovog prenoenja ili
posredovanja uenicima
2. Pedagoko znanje o sadrajima (c)
Wolfgang Klafki je to nazvao pametno , odluujue i nevidljivo sa stajalita nastave i
dranja nastave
I razumijevanje strunog znanja nastavnika i njegovo iskustvo su vani
Otuda mnogi nastavnici smatraju da tekst nisu razumjeli dok ga nisu morali obraditi u nastavi

3. Kurikularno znanje
Kurikularno znanje sastoji se od sume svih programa, koji determiniraju nastavu na odreenoj
razini, kao i od razliitih materijala i razmiljanja o ne(primjeni) odreenih specifinih materijala u
specifinim situacijama
Kurikularno znanje (posebice redoslijed sadraja) ukljuuje i poznavanje sadraja koji mu prethode i
sadraja koji nakon njega slijede, kao i horizontalnu vezu s drugim sadrajima u drugim predmetima.
Kurikularno znanje podrazumjeva i transformaciju sadraja. Koje su sastavnice ove transformacije?
(Shulman, 1987!)
Konfiguracije u nastavi
Nastavak prijelaz sa jednog na drugi stupanj u istom modelu
Prijelaz iz modela u model naziva se - interpolacija
Interpungiranje najava promjene
Povratak iz jednog modela na (stupanj) model(a) ili na poziciju iz koje smo doli
Pravila interpolacije, nastavka i povratka!
Kljuna toka jeste da se ne moe proizvoljno prelaziti iz modela u model ili proizvoljno koristiti
figure (metode, oblike..) u okviru pojedinih modela
Figure se moraju koristiti u njihovom kontekstu i biti primjereni logici modela artikulacije jer se u
tome odraava povezanost smisaonog uenja u sklopu odnosa izmeu sadraja, forme i prijema
Odluka, u kojem pravcu emo interpolirati, ovisi o prosudbi nastavnika u odreenom momentu. Ona
uvijek sadri elemenat ne-odreenosti
Odnos pravila i shema artikulacije 1.
Pravila nastavka sadravaju operativnu logiku sheme lekcije
Pravila povratka uzimaju u obzir situaciju uenika, njegov odnos prema temi
Pravila povratka imaju afinitet prema shemi doivljaja
12

Pravila prijelaza odgovaraju pragmatikoj shemi, odnosno sadre logiku eksperimentalnog ponaanja

Odnos pravila i shema artikulacije 2.

Pravila nisu apstraktna niti proizvoljna, oni odgovaraju smislu sheme artikulacije i odgovaraju na posebnu
tekou i na posebnu formu uenja:
Pravila nastavka odgovaraju logici kontinuirano-formalnog postupka
Pravila povratka odgovaraju etosu obzirnosti poloaja uenika i
Pravila interpolacije odgovaraju tehnici eksperimentalno-istraivakog ophoenja s nerazjanjenim
tekoama

Kada se pojave tekoe u nastavi, to znai da nije primjenjena primjerena shema ili pojedine vrste pravila bilo da je rije o doktrinarnoj sljepoi, majeutikoj neumjenosti ili egzistencijalnoj zbunjenosti
Prosudba o izboru vrste pravila
Temeljem kojeg stajalita u odreenoj situaciji biramo odreeno pravilo prema strani didaktikog trokuta
na kojoj nastaje tekoa (homeopatski pristup-rjeenje lei na strani tekoe i polazi se od sredstava
nedostatka)
Smisao sheme metodikih oblika nastave
Figurama ili metodikim oblicima nastave dobivamo okvir pomou koga odreujemo mjesto,
funkciju i smisao pojedinih figura, njihovu povezanost i umreenost - u kojemu se nastava razvija
prema temeljnom didaktikom mjerilu
ongliranje s tri kugle. Refleksivna improvizacija takt u nastavi

13