Professional Documents
Culture Documents
Elektromagnetska Kompatibilnost PLC Tehnologije
Elektromagnetska Kompatibilnost PLC Tehnologije
Elektromagnetska Kompatibilnost PLC Tehnologije
Elektromagnetska kompatibilnost
PLC tehnologije
Seminarski rad
Uvod
Pristup Internetu i telefoniranje putem elektroenergetske mree jednostavnim spajanjem na utinicu
kune elektrine instalacije predstavljao je izazov na koji nije bilo pravih odgovora. Nakon
deregulacije telekomunikacijskog i energetskog trita dolo je do potrebe za alternativnim i brzim
prijenosom podataka, budui da je telekomunikacijska fiksna mrea i dalje pod monopolom jedne
tvrtke. Danas komunikacija putem elektroenergetske mree nudi idealno rjeenje, jer je
infrastruktura elektroenergetske mree gua od bilo koje telekomunikacijske mree. Cijela
infrastruktura od davatelja usluga do kune elektroinstalacije postoji i spremna je za koritenje.
Kuni modemi komuniciraju s modemima u srednjenaponskim postrojenjima koji dalje prenose
informacije ili putem elektrine mree ili klasinim telekomunikacijskim rjeenjima. Brzine prijenosa
podataka kreu se do nekoliko desetaka Mbit/s na frekvencijama oko 20 MHz, ime je otvoren put za
razne primjene poput prijenosa digitalnog audio signala ili ak distribucije video signala. Ovime se
nudi nova usluga elektroenergetske mree koja bi u budunosti mogla biti vrlo znaajna i profitabilna.
Elektromagnetska kompatibilnost
Elektromagnetska kompatibilnost je sposobnost ureaja, dijela ureaje ili sustava da zadovoljavajue
djeluje u elektromagnetskom okruenju i bez elektromagnetskih smetnji po okoli. Pri ispitivanju
elektromagnetske kompatibilnosti trebaju se zadovoljiti dva glavna uvjeta:
Mogua rjenja
Proizvoai PLC opreme, kao to je ve je navedeno, trebaju znati doputene, mjerljive minimume
napona za uvoenje PLC tehnologije u elektroenergetske mree. Regulacija vodi rauna ne samo o
naponu, nego i o moguem zraenju. Da bi se premostila ta praznina uveden je tzv. faktor razbijanja
parova glavne mree. Mjeri jakost polja umjesto prikljuenog napona antene (slika 2), pa se
radijacijsko polje moe izraziti neovisno o prikljuenom naponu.
Ovako definiran faktor razdvajanja K(f,d) odreuje se za svaku konfiguraciju posebno, npr. za svaki
kabel ili podstanicu. Jednom kad je faktor razdvajanja poznat, lako je izraunati radijacijska polja za
proizvoljno odabrane signale. Faktor razdvajanja je vaan podatak za budui razvoj PLC sustava. Na
njega se gleda kao na prijenosnu funkciju izmeu komunikacijskih signala na vodovima na ulazu, i
radijacijskog polja na izlazu. Faktor razdvajanja izraava uinak svih parametara koji utjeu na ovu
prijenosnu funkciju. Za odreivanje faktora razdvajanja K(f,d) treba se kontinuirani sinusoidalni signal
injektirati simetrino u elektroenergetske vodove. Signal generator proiava signale iznad
odreene frekvencije, intervala i radijacijskog polja koji se mjere antenom H-polja. Prema EMC
normama za frekvencijski raspon ispod 30 MHz koristi se antena sa lukom. Nakon prijelaza preko
odreene vrijednosti prekoraenja utvruju se amplitude H-polja.
Kad se izvode mjerenja s antenom H-polja kao to je prikazano na slici 2, mjere se samo magnetska
polja. Snaga elektrinog polja moe se izraunati mnoei snagu magnetskog polja s karakteristinom
impedancijom ZH=377 otvorenog prostora. Ta jednadba je tona samo ako su komponente E i H
polja okomite i ako ne postoje nikakve komponente u smjeru irenja (uvjet dalekog polja vodia). Ako
5
Za utvrivanje jakosti elektrinog polja koja se oekuje iz stvarnog PLC sustava predpostavljamo da je
amplituda nositelja 1 V. Za analizu neka se odabere otpor 1, ime se pojednostavljuje izraun, bez
utjecaja na vrijednost rezultata. Uzevi ovo u obzir ukupna snaga prijenosa je Ptot = 1/2 [V2]. Za
prijenosnu brzinu podataka 2 Mbits/s i BPSK (binary phase shift keying) modulaciju, prijenosna snaga
distribuirana je preko frekvencijskog pojasa 4 MHz. Distribucija dakle nije iznad doputenog
frekvencijskog podruja. Gustoa spektra snage prijenosnog signala moe se izraziti jednadbom:
Faktor rasipanja znatno smanjuje vrijednosti poetnih mjerenja mree. Za smanjenje signala radijacije
pogodne su slijedee mjere:
Kada se PLC signali simetrino ubacuju u kabel i kada se istodobno podrava irenje razliitim
oblicima du kabela, EMC problemi se nee dogoditi ak i kod prijenosa na udaljenostima preko
nekoliko stotina metara. U svakom sluaju pametno je uzeti u obzir rezultate poetnih mjerenja EMC
i za transformatorsku stanicu i za kuni prikljuak.
Induktivitet za VF priguenje ubacuje se u dva vodia koja su odabrana za prijenos PLC signala
(slika 3). Kapaciteti u poprenoj grani sabirnica smanjuju ostatak VF energije koja e s vremenom
proi kroz induktivitete. Primjenjivanjem ovih mjera, za svaki od dovodnih kabela postavljaju se,
izmeu kabela, dvije barijere ime se ostvaruje vei stupanj razdvajanja. Ovakvi uvjeti su pogodni i za
suprotni smjer, jer se primljeni signali, za koje sabirnice imaju funkciju antene, uvaju daleko od
kabela. Impedancija na izlaznoj strani modema odgovara karakteristinoj impedanciji kabela pomou
prilagodnog izolacijskog transformatora (BALUN).
Konstrukcija potrebnog induktiviteta pokazala se kao veliki izazov, iako je dovoljan induktivitet manji
od 10 H. S obzirom da magnetski materijali nose sa sobom problem nelinearnosti zbog zasienja,
rjeenja u obliku zavojnice bez jezgre nee dati dobre rezultate. Trenutno se ispituju odgovarajui
materijali i konstrukcije za jezgru, a to radi grupa istraivaa u bliskoj suradnji s industrijom i
elektroprivredama.
Traenje rjeenja za transformatorske stanice, dovodi do primijene induktiviteta u
pojednostavljenom obliku na kune vodove, jer se za uporabu na kunim vodovima rade znatno
manji namotaji zbog manjeg strujnog optereenja. Meutim, za unutranje primjene PLC-a potrebni
su dodatni induktiviteti u svakoj fazi kao i neutralni vodii za kapacitete (slika 4). Vanjska impedancija
modema odgovara karakteristinim impedancijama dovodnog voda.
Slike 3 i 4 prikazuju idealnu zadnju toku koja osigurava stabilno i sigurno ponaanje vanjske mree
neovisno o unutranjim aktivnostima korisnika, a to je bitan preduvjet za davatelje usluga. Meutim,
ovi rezultati ne primijenjuju se u unutranjoj mrei. PLC sustav velikih brzina unutar zgrada i dalje je
EMC izazov, jer ne postoje rjeenja za postavljanje uvjeta. Razliiti naini signalizacije, izolirani i
simetrini, neostvarivi su u veem opsegu. Potrebno je vrsto vezivanje izmeu signalnog napona VL
na vodu i radijacijskog polja, tj. faktor razdvajanja K(f,d) koji poprima vrijednosti vee od 10-3/m.
Meutim, prednost uporabe PLC sustava unutar zgrada je da su udaljenosti koje premotavamo
relatvno male. Dakle, bira se puno nii nivo prijenosa u odnosu na vanjske primjene. To znai da je
vrlo teko procijeniti uinak interferencije. Za konkretno mjerenje polja zahtijeva se mjerenje na
udaljenosti od najmanje jedne duljine vala, tj. 300 m za 1 MHz ili 15 m za 20 MHz. Za manje
udaljenosti nema razumne interpretacije rezultata.
Zakljuak
Postojea infrastruktura nadzemne i podzemne elektromree te kunih instalacija postala je
sveprisutna komunikacijska platforma. Elektroenergetska mrea obavlja ulogu koja joj je prvenstveno
namijenjena, tj. nije projektirana za prijenos podataka. Da bi se rijeili problemi utjecaja niske
impedancije, topologije mree, mnotva sklopnih ureaja, transformatora i drugih faktora
elektroenergetska industrija ulae napore kako bi pronala optimalan nain koritenja
elektroenergetske mree u komunikacijske namjene. Prema normi EN 50065 definirano je koritenje
elektroenergetske mree za prijenos informacija u frekventnom opsegu od 3 od 148,5 kHz. Iako je
teoretski kapacitet tog opsega nekoliko megabita u sekundi (Mbit/s), u novije vrijeme sve vie se radi
na istraivanju mogunosti komunikacija u podruju od 1 MHz do 30 MHz. Vie proizvoaa nudi
praktina rjeenja i vre pokuse u 15-ak zemalja Europe te u SAD-u, iako to podruje nije definirano
normom. Ostvarene brzine prijenosa kreu se od nekoliko kbita/s kod tehnologija unutar norme EN
50065 odnosno od 0,5 do nekoliko desetaka Mbit/s u frekvencijskim podrujima od 2 do 30 MHz.
Upravo udruge kao to su PLC forum, Home Plug Powerline Alliance, United Powerline Council i dr.
ulau napore kako bi se rjeila zakonska regulativa.
8
Literatura
[1] Z. Jadrijev, G. Majstorovi: Komunikacija putem elektroenergetske mree, CIGRE, 2003
[2] Skripta s predavanja: Telekomunikacije u elektroenergetskim sustavima, OSS Split
[3] M. Slikovi, B. Jeren: Prijenos digitalnih podataka niskonaponskom distributivnom mreom,
Znanstvena studija, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, 2000.