MATULI: POJAVA I ZNAENJE NOVOG ATEIZMA

UVOD Misao da je ateizam iv nije nikakva novost. Naime, ateizam se ve odavno

nametnuo kao masovna drutvena i kulturna pojava europskih drutava. Danas imamo
novi ateizam koji se pojavljuje u anglosaksonskom svijetu (Amerika, Italija,
Francuska ..). Prvi put se novi ateizam poeo spominjati 2006. Godine u asopisu
Wired.
ETNJA BIBLIOTEKOM NOVOG ATEIZMA 2004. Godine, s knjigom SAMA
HARRISA: Kraj vjere: religija, terorizam i budunost razuma se poeo iriti
duh novog ateizma. U jednom dijelu te knjige je religija prikazana kao problematian
fenomen. On navodi kako je svaka monoteistika religija opasna za ivot. Zbog
toga je on htio da religija nestane. On u svojoj drugoj knjizi upozorava ameriki narod
na lo utjecaj kranstva. On je protestantski fundamentalist (postoji jedna istina i to
ona znanstvena) koji osporava vjeru u ime prirodnih znanosti.
RICHARD DAWKINS: Iluzija o Bogu. On govori o Bogu kao o zabludi. On u svom
dijelu nijee Boga. on otkriva svoju neizljeivu predrasudu o Bogu kao apsolutno
transcendentnom biu. On polazi od nedokazanog materijalistikog stava: ako si
materijalist, Bog mora biti iluzija. On navodi kako je Bog izmiljena utvara koju
treba iskorijeniti iz svijeta. U njegovoj knjizi nigdje nije dokazano da je Bog
zabluda. Jedino dokazano su polazita koja navode da onkraj materije ne moe
postojati nita nematerijalno. Jedina vaea spoznaja kod njega je ona
prirodoznanstvena.
DANIEL DENETT: Kraj arolije religija kao prirodna pojava. On se priklanja
pozitivistikom scientizmu. Za njega je religija prirodna injenica.
STENGER navodi kako prirodna znanost pokazuje kako Boga nema. On se zauzima
za razum i znanost i ide protiv svega iracionalnog.
CRKVA O POJAVAMA I ZNAENJU ATEIZMA Crkva o ateizmu progovara u GS i
KKC. Ateizam ima vie pojava:
1. IZRIITO NIJEKANJE BOGA (BORBENI ATEIZAM)
2. ZASTUPANJE STAVA DA SE O BOGU NE MOE UOPE NITA TVRDITI
(AGNOSTICIZAM)
3. NEZAINTERESIRANOST ILI RAVNODUNOST (VJERSKI INDIFERENTIZAM)
4. VELIANJE OVJEKA DO TE GRANICE DA BOG GUBI SVAKI SMISAO
(EKSKLUZIVNI HUMANIZAM)
5. ZASTUPANJE ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA KOJE PITANJE O BOGU PROGLAAVA
BESMISLENIM (REDUKCIONISTIKI MATERIJALIZAM)
2 Temeljna obiljeja novog ateizma su sigurno: borbeni ateizam i redukcionistiki
materijalizam.
UZROCI POJAVE NOVOG ATEIZMA MCGRATH (ateist): Suton ateizmu. Navodi
kako je uzrok nastanka ateizma u buenju evangelikog i pentekostalnog kranstva
meu protestantima. Navodi kako ateizam nije mrtav (kritizira Dawkinsa) nego se
preobrazio u novu religiju. Novi ateizam je jednako ili moda ak i vie
fundamentalistiki nastrojen od vjerskog fundamentalizma. Ponovno buenje religije
tako uzrokuje ponovno buenje ateizma. Novi ateizam na religiju gleda kao na izvor i

korijen svih zala. Novom ateizmu pristaje ime scientistikog fundamentalizma nauk
po kojem jedino prirodoznanstvena spoznaja vrijedi za ovjeka.

NOVO U NOVOME ATEIZMU Dogmatika novog ateizma se moe saeti u nekoliko

teza:
1. PRIRODA JE SVE. Izvan prirode nema nieg nema Boga, nema due niti
ivota poslije smrti.
2. PRIRODU NIJE STVORIO BOG. Ona je plod sluajnih mutacija i prirodnih
zakona.
3. SVEMIR NEMA NI UPORITA NI SVRHE. Sve je stvar sluaja.
4. OBJANJENJE SVIJETA JE PRIRODNO Bog ne postoji pa se objanjenje
svijeta moe shvatiti jedino pomou prirodne znanosti.
5. SVE TO POSTOJI JE MATERIJA nema onoga nematerijalnog.
6. VJERA U BOGA JE LJUDSKA IZMILJOTINA ona je iracionalna, djetinjasta.
7. VJERA U BOGA (RELIGIJA) JE IZVOR SVIH ZALA U SVIJETU
ODGOVOR NA NOVOATEISTIKU FRAZEOLOGIJU Novi ateisti stalno ponavljaju da
vjera boluje od nedostatka prirodoznanstvenog dokaza. Tu tvrdnju nisu niime dokazali
jer vjera nije predmet prirodne znanosti. Jedini dokazi su gomila prosvjetiteljskih
uvreda upuenih na raun religioznih vjernika. Zapravo, oni boluju, ali ne od
nedostatka vjere nego od nedostatka vjere u vrijednost ivota. Novi ateisti (Dawkins
najvie) uporno Dobroga i Milosrdnog Boga nazivaju najpogrdnijim imenima. Oni
uporno ponavljaju da je vjera opasna i tetna te da se treba iskorijeniti iz drutva.
Vulgarna kritika vjere od strane novih ateista ne promauje samo bit vjere i vjerskog
iskustva nego promauje i bit razuma.
UMJESTO ZAKLJUKA Teologiju treba voditi ljubav prema istini. Njezina zadaa se
ne sastoji u produbljivanju iracionalnih temelja vjere nego u produbljivanju njezinih
racionalnih temelja. Prema tome, razum (um) treba dublje istraivati i razumijevati
objavljene istine. Vjera ne zahtjeva ukidanje razuma nego zahtjeva njegovo
prosvjetljenje koje mu daje Bog. Papa Benedikt XVI. Navodi kako razum i vjera trebaju
jedno drugo.