Psihologija Preddiplomski

PRIJEDLOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG
PROGRAMA IZ PSIHOLOGIJE
Odsjek za psihologiju
Filozofskog fakulteta
U Zagrebu, 6. travnja 2005.
Sveuilita u Zagrebu
1. UVOD
a) Razlozi za pokretanje studija
Vanost psiholoke djelatnosti i razlozi za organiziranje studija psihologije jasno su

istaknuti u Zakonu o psiholokoj djelatnosti:
Opi cilj psiholoke djelatnosti je unapreivanje kvalitete ivota pojedinaca, skupina i
ljudske zajednice
Psiholoka djelatnost ukljuena je u sva podruja ljudskog ivota, a posebice u ona koja se
odnose na rad i organizaciju rada, zapoljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i
trite, odgoj i obrazovanje, istraivanje, zdravstvo, port, socijalnu skrb, promet, pravosue,
vojsku i policiju. (lanak 3.).
Psiholokom djelatnou kao zanimanjem mogu se baviti samo psiholozi (lanak 5.)
Psiholog je osoba koja je zavrila obrazovanje (akademsko) namijenjeno izobrazbi psihologa.
(lanak 6.).
U suvremenom drutvu psiholog je strunjak za kojim postoji potreba u svim
djelatnostima, a osobito u predkolskom i kolskom sustavu, u zdravstvu, socijalnoj skrbi, pri
pruanju psiholoke pomoi svim ratnim stradalnicima, u vojsci, gospodarstvu.
U cijeloj su Europi studiji kojima se osposobljavaju psiholozi slino strukturirani i
temelje se na najnovijim spoznajama temeljnih i primijenjenih psihologijskih istraivanja i,
dakako, zahvaljujui upravo stalnim istraivakim naporima psihologa (kao i drugih
strunjaka iz podruja neuroznanosti te drutvenih znanosti) neprestano se obnavljaju. Ti
studiji najee traju pet akademskih godina, a postoji, takoer, potreba za kontinuiranim
usavravanjem i usmjeravanjem u posebna psihologijska podruja nakon diplomiranja
(razliiti oblici poslijediplomskih studija i cjeloivotnog obrazovanja).
EFPPA (Zajednica europskih drutava psihologa) je izradila okvir obrazovanja
psihologa koji e biti osnovica za europsku diplomu psihologa. Taj okvir napravljen je
sukladno Bolonjskoj deklaraciji i predvia petogodinji studij po naelu 3+2, s tim da
preddiplomski studij ne osposobljava studente za zanimanje psihologa ni u kojem obliku.
Program studija psihologije na Filozofskom fakultetu izraen je sukladno okvirima koje je
izradila EFPPA (nalazi se u prilogu).
2
b) Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa

Odsjek za psihologiju razvio se iz Laboratorija za psihologiju, koji je Ramiro Bujas
osnovao 1920. godine pri Institutu za fiziologiju Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Dvije godine kasnije osnovana je Katedra za psihologiju, koja je 1929. postala Odsjek za
psihologiju. Drugim rijeima, studij psihologije izvodi se na Sveuilitu u Zagrebu ve 76
godina te je najstariji studij psihologije u dravi. Dosadanjim programima obrazovan je velik
broj psihologa koji uspjeno rade u razliitim djelatnostima, pri emu se programi
kontinuirano unapreuju, osuvremenjuju i poboljavaju.
c) Mogui partneri izvan visokokolskog sustava
Psiholozi rade u najrazliitijim djelatnostima i ve je razvijena suradnja Odsjeka za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu s brojnim institucijama i gospodarstvenim
subjektima. Za obrazovanje psihologa zainteresiran je javni sektor (obrazovanje, znanost,
zdravstvo, socijalna skrb, vojne institucije, itd.) te gospodarstveni subjekti, posebno odjeli
upravljanja ljudskim potencijalima, marketing, i sl. Kako se dio nastave odrava u navedenim
institucijama, nai studenti tamo provode praksu, te se po zavretku studija u njima
zapoljavaju, oekujemo i daljnju uspjenu suradnju i podrku. Nastavnici i studenti Odsjeka
za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu takoer uspjeno surauju s nevladinim
organizacijama, meunarodnim udrugama i lokalnim zajednicama kroz brojne zajednike
projekte te nesumnjivo postoji i njihov interes za daljnji razvoj naeg studija psihologije.
d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
U skladu s temeljnim naelima Bolonjske deklaracije, Odsjek za psihologiju
zainteresiran je za postizanje maksimalne otvorenosti studija i pokretljivosti studenata kako
unutar Republike Hrvatske tako i u europskim okvirima. Jedan od naina da se to postigne
jest upravo nae nastojanje da se organizacija studija u potpunosti uskladi s preporukama
Europskog okvira za obrazovanje psihologa (EuroPsyT).
2. OPI DIO
2.1. Naziv studija: Psihologija
2.2. Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Izvoa studija: Odsjek za psihologiju
2.3. Trajanje studija:
preddiplomski studij 6 semestara
diplomski studij 4 semestra
2.4. Uvjeti upisa na studij: zavrena etverogodinja srednja kola i poloen razredbeni ispit
2.5. Preddiplomski studij:
Zavretkom studija student/ica stjeu analitike i socijalne vjetine koje ih
osposobljavaju za nastavak studiranja psihologije (i drugih slinih studija), a koje su ujedno
primjenljive u kasnijem zapoljavanju gdje e se moi: (a) primijeniti znanja iz metodologije
znanstvenih istraivanja pri rjeavanju veine postavljenih problema; (b) koristiti temeljne
vjetine u radu s raunalima; (c) koristiti strani jezik u strunoj komunikaciji; (d) kritiki
interpretirati znanstvenu i strunu literaturu; (e) primijeniti statistiko rezoniranje u pripremi i
provedbi empirijskih istraivanja i praktinom radu; (f) razumjeti temeljne spoznaje u
psihologiji kao fundamentalnoj i primijenjenoj znanosti; (g) primijeniti vjetine samostalnog
uenja; (h) samostalno planirati i organizirati radne zadae u razliitim podrujima djelatnosti
kao to je, primjerice, dravna uprava, gospodarstvo, novinarstvo, socijalna skrb itd. Ovaj
program ne prua nune kompetencije za obavljanje psiholoke prakse bilo koje vrste.
Ako student/ica odlui nastaviti studij na diplomskoj razini, moe pratiti studijske programe u
podruju drutvenih znanosti i obrazovanja na ustanovi-predlagau ili drugim ustanovama u
RH (sociologija, antropologija, pedagogija, filozofija, informacijske znanosti, odnosno
socijalni rad, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, predkolski odgoj, razredna nastava,
ekonomija, novinarstvo i dr.).
2.8. Struni ili akademski naziv koji se stjee zavretkom studija:
Zavretkom preddiplomskog studija stjee se naziv baccalaurea/baccalaureus drutvenih
znanosti, smjer psihologija.
3. OPIS PROGRAMA
4
3.1. Popisi obveznih i izbornih predmeta preddiplomskog studija, s brojem sati aktivne
nastave i brojem ECTS bodova prikazani su u tablicama.
Plan preddiplomskog studija
Psihologija kao znanost i struka

Uvod u metodologiju eksperimentalne
psihologije
Neeksperimentalna psihologijska
metodologija
Statistika u psihologiji I
Statistika u psihologiji II
Bioloka psihologija I
Bioloka psihologija II
Percepcija i pamenje
Uenje, miljenje i inteligencija
Emocije i motivacija
Psihologija linosti
Psihologijski praktikum I
Psihologijski praktikum II
Uvod u teoriju testova
Kvantitativna interpretacija testova
Uvod u razvojnu psihologiju
Psihologija djetinjstva i adolescencije
Psihologija odrasle dobi i starenja
Socijalna percepcija i stavovi
Interpersonalni i unutargrupni odnosi
Uvod u psihopatologiju
Uvod u kliniku psihologiju
Uvod u predkolsku i kolsku
psihologiju
Uvod u psihologiju rada
Povijest psihologije i psihologijski
sustavi
Strani jezik
PREDDIPLOMSKI STUDIJ
1. god.
2. god.
3. god.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1 (1)
2 (3)
4(6)
4 (6)
4 (5)
5 (6)
4 (5)
4 (5)
4 (5)
5 (6)
5 (6)
5 (7)
5 (7)
4 (6)
4 (7)
4 (5)
4 (5)
3 (5)
4 (6)
4 (6)
2 (4)
2 (3)
2 (3)
3 (3)
2 (3)
2 (2)
2 (2)
Obavezni predmeti
18
19
14
17
15
11
Izborni predmeti
10
13
Ukupno sati (ECTS bodova)
24 (30)24 (30) 24 (30) 24 (30)
24
24 (30)
(30)
u tablici je naveden broj sati tjedne nastave, dok se broj ECTS bodova nalazi u zagradama
Popis izbornih predmeta u preddiplomskom studiju
PREDDIPLOMSKI STUDIJ
Broj sati (ECTS)
Predmet
Analiza podataka u psihologiji
Evaluacija tretmana
Evolucijska psihologija
Komunikacijski praktikum
Mjerne tehnike u psihologiji
Osnove biologije
Osnove traumatske psihologije
Psihofiziologija spavanja
Psihologija boli
Psihologija osoba s posebnim potrebama
Psihologija sporta
Statistika obrada podataka pomou raunala
2 (2)
3 (3)
4 (4)
4 (4)
2 (2)
2 (2)
3 (3)
2 (2)
2 (2)
3 (3)
2 (2)
4 (4)
3.2. Opis predmeta

3.2.1.PREDDIPLOMSKI STUDIJ - OBAVEZNI PREDMETI
PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST I STRUKA
Okvirni sadraj predmeta

Psihologija kao znanost i kao struka. Metode psihologije. Bioloki temelji psihologije. Osjeti i
percepcija. Svijest i stanja svijesti. Uenje
i pamenje. Inteligencija. Miljenje i govor.
Motivacija i emocije. Razvojna psihologija. Linost. Psihiki poremeaji i terapija. Stres i

zdravlje. Socijalna psihologija: odnos pojedinca i socijalne okoline. Primjena psihologije u
razliitim podrujima ivota.
U sadraju kolegija navedeno je 15 velikih tema koje studentima treba predstaviti vodei
rauna o tri aspekta: 1. prikazati istraivanja u podruju, odnosno odgovoriti na pitanje ime
se podruje bavi (fundamentalni aspekt), 2. informirati o primjeni istraivanja u raznolikim
praktinim aspektima, odnosno odgovoriti na pitanje kako se i u kojoj mjeri rezultati

istraivanja pretau u praksu (primijenjeni aspekt ili aspekt struke), te 3. informirati o
zastupljenosti podruja tijekom studija (npr. organizacija matine katedre, pokrivenost u
kolegijima i slino).
Cilj
Kolegij ima cilj upoznati studente s temeljnim obiljejima psihologije kao prirodne i
drutvene znanstvene discipline, pri emu je naglasak na pregledu i informaciji, a ne na
prikazivanju podruja u dubinu. Svrha kolegija je i detaljnije informirati studente o studiju i
psihologiji kao struci, te im dati opi uvid u neka temeljna podruja i znanja iz psihologije, to
e im omoguiti lake snalaenje u studiju.
Oblici provoenja nastave i naini provjere znanja

Nastava e se odvijati kao niz koncentriranih predavanja.
Provjera znanja e se organizirati kao pismeni kolokvij, koji e biti uvjet za dobivanje potpisa.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
Petz, B. (2001). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Popis literature koja se preporuuje kao dopunska
Rathus, A. S. ( 2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap .
Morris, G.C. & Maisto, A.A. (2001). Understanding Psychology. Upper Saddle River:
Prentice Hall.
Bodovna vrijednost predmeta

1 ECTS.
Nain polaganja ispita

Ispita nema, kolegij se kolokvira.
Preduvjeti upisa
Nema.
UVOD U METODOLOGIJU EKSPERIMENTALNE PSIHOLOGIJE

Ope metode psihologije: metoda opaanja (ekstrospekcija) i metoda samoopaanja
(introspekcija). Klasini prirodoznanstveni eksperiment. Psihologijski eksperiment. Uzronoposljedini odnosi. Nezavisna varijabla. Zavisna varijabla. Openito o mjerenju u psihologiji.
Relevantni imbenici u psihologijskom eksperimentu i njihovo mogue djelovanje na zavisnu
varijablu mimo nezavisne varijable. Uloga ispitanika i uloga eksperimentatora u
eksperimentu. Eksperimentalna i kontrolna skupina; kontrolni eksperiment na istim
ispitanicima. Faktorijalni i funkcionalni eksperimenti; eksperimenti s vie od jedne nezavisne
varijable. Valjanost zakljuivanja o odnosima nezavisne i zavisne varijable i mogunosti
generalizacije rezultata eksperimenta.
Cilj
Temeljna znanja o eksperimentu openito te o eksperimentu u psihologiji. Razumijevanje
podataka dobivenih eksperimentom. Openito razumijevanje naina dobivanja psihologijskih
podataka.
Nastava se provodi samo u obliku predavanja. Primjena steenih znanja predviena je u
Psihologijskim praktikumima. Neposredno, znanje se provjerava ispitom.
Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: kolska knjiga.
Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Kolesari, V. (1996). Metodologija psihologijskih istraivanja. Zagreb: Odsjek za psihologiju
Filozofskog fakulteta (interno izdanje).

Breakwell, S.H., Hammond, S. & Fife-Schaw, C. (2003). Research Methods in Psychology.
London: SAGE Publications.

3 ECTS.
Ispit se polae usmeno.
Preduvjeti upisa
Nema.
NEEKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJSKA METODOLOGIJA

Naini spoznavanja i paradigma procesa istraivanja. Viestruke operacionalizacije. Vrste
istraivakih pristupa. Izvori ugroavanja unutarnje valjanosti u neeksperimentalnim
pristupima. Postupci smanjivanja nevaljanosti. Ugroavanje vanjske valjanosti. Nacrti koji ne
omoguuju i koji omoguuju uzrono-posljedino zakljuivanje. Kvazieksperimentalni
pristup. Vremenske serije. Simulacijska istraivanja i analogni eksperimenti. Korelacijski
pristup i zakljuivanje. Izvori ugroavanja valjanosti u korelativnim nacrtima. Kauzalnokomparativni nacrt. Ugroavanje valjanosti u kauzalno-komparativnim istraivanjima.
Anketni pristup. Naini prikupljanja anketnih podataka. Problem uskraivanja odgovora i
manjkavih podataka. Kontrola prikupljanja podataka pri anketiranju. Probabilistiko
uzorkovanje.
Kvalitativni istraivaki pristup. Osobine kvalitativnih istraivanja i usporedbe s
kvantitativnim pristupom. Koraci u kvalitativnom istraivanju. Vrste kvalitativnih
istraivanja. Sistematsko opaanje. Stupanj ukljuivanja opaaa u procese koje opaa.

Intervju. Vrste intervjua. Postavljanje pitanja u intervjuu i vodi za intervjuiranje. Ponaanje
intervjuera. Fokusirane grupe. Sekundarna dokumentacija. Analiza sadraja. Studij sluaja.
Etnografsko istraivanje. Struktura etnografskog izvjetaja. Uzorci u kvalitativnim
istraivanjima. Postupci za poveavanje valjanosti i pouzdanosti u kvalitativnim
istraivanjima.
Cilj
Studenti e upoznati metode istraivanja u psihologiji, a koje nisu eksperimentalne. Moi e
analizirati i usporediti razliite istraivake nacrte. Nauit e prepoznati mogue izvore
ugroavanja unutarnje i vanjske valjanosti u istraivanju i primijeniti odgovarajue postupke
kako bi ih izbjegli. Studenti e ovladat glavnim tehnikama prikupljanja i analize kvalitativnih
podataka. Moi e izabrati odgovarajuu kvalitativnu tehniku u istraivanjima.
4 sata predavanja tjedno tijekom jednog semestra.
Pismena provjera znanja provodi se nakon odsluanog predmeta.
Cook, T.D. i Campbell (1979.) Quasi-experimentation. Boston: Houghton Mifflin.
Henry, G.T. (1990.) Practical sampling. London: Sage.
Strauss, A. i Corbin, J. (1991.) Basics of qualitative research. London: Sage.
Goodwin, C.J. (2005.) Research in psychology. New York: Wiley.
Crano, D. W. i Brewer, M.B. (1986.) Principles and methods of social research. Boston: Allyn
and Bacon.
Jason, A.L., Keys, C.B., Suarez-Balcazar, Y., Taylor, R.R. i Davis, M.I. (2004.) Participatory
community research. Washington, D.C.: APA
Ajdukovi, D. (1982.) Omladinska tampa u Hrvatskoj - analiza sadraja "Poleta". Pitanja,
7/9, 1-32.
10

6 ECTS.
Pismeno.
Preduvjeti upisa
Uvod u metodologiju eksperimentalne psihologije, Statistika u psihologiji I, Statistika u
psihologiji II
STATISTIKA U PSIHOLOGIJI I

Koritenje statistike u psihologijskim znanstvenim istraivanjima i u praktinom radu.
Usporedba i odnosi tzv. klinikog i tzv. statistikog pristupa u psihologiji. Struktura rezultata
psihologijskog opaanja i/ili mjerenja i model normalne distribucije. Potreba i smisao
tablinog i grafikog prikazivanja rezultata. Smisao i znaenje sredinjih vrijednosti.
Aritmetika sredina, centralna vrijednost, dominantna vrijednost. Rasprenje rezultata:
standradna devijacija, poluinterkvartilno rasprenje, indeks srednjeg rasprenja, totalni raspon,
indeks relativnog rasprenja. Usporedba razliitih oblika distribucije rezultata. Aritmetika
sredina, standarna devijacija i broj rezultata u normalnoj distribuciji. Skala z-vrijednosti i
skala decila (centila). Upotreba tablica normalne distribucije. Procjena parametara.
Provjeravanje razlika meu aritmetikim sredinama i proporcijama (t-test). Provjera oblika
distribucije i razlika meu distribucijama (2-test).
Cilj
Razumijevanje osnovnih statistikih pojmova i njihovih teorijskih temelja vanih za
koritenje u obradi rezultata dobivenih psihologijskim mjerenjem. Stjecanje vjetine primjene
statistikih postupaka u sreivanju i pripremanju podataka za njihovu psihologijsku
interpretaciju.
Ukupno 30 sati predavanja i 30 sati vjebi. Ako bi se nastava odravala u tradicionalnom
obliku onda bi to bilo 2+2 tjedno, ali je mogue nastavu izvoditi kondenzirano, recimo, 2
11
(2+2), a moda i 3 (2+2) tjedno. Meutim, jednokratni nastavni blokovi nikako ne bi smjeli
biti vei od 2 kolska sata.
Znanje se provjerava kolokvijima tijekom izvoenja nastave te pismenim i usmenim ispitom
nakon zavretka nastave.
Petz, B. (2002). Osnovne statistike metode za nematematiare. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Kolesari, V. i Petz. B. (2003). Statistiki rjenik. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Aron, A. & Aron, E.N. (2002). Statistics for Psychology. Upper Saddle River: Prentice Hall,
Inc.
6 ECTS.
Ispit se polae pismeno i usmeno.
Preduvjeti upisa
Nema.
STATISTIKA U PSIHOLOGIJI II

Korelacija; koeficijenti korelacije: r, rho, , serijalna korelacija, koeficijent kontingencije,
koeficijent
zakrivljene
korelacije
().
Upotreba
koeficijenta
korelacije:
koeficijent
determinacije; predvianje rezultata. Multipla korelacija. Parcijalna korelacija. Jednostavna

analiza varijance. Uvod u sloenu analizu varijance. Veliina uinka i snaga statistikog testa..
Vaniji neparametrijski statistiki testovi.
12
Cilj
Razumijevanje osnovnih statistikih pojmova i njihovih teorijskih temelja vanih za
koritenje u obradi rezultata dobivenih psihologijskim mjerenjem. Stjecanje vjetine primjene
statistikih postupaka u sreivanju i pripremanju podataka za njihovu psihologijsku
interpretaciju.
Ukupno 30 sati predavanja i 30 sati vjebi. Ako bi se nastava odravala u tradicionalnom
obliku onda bi to bilo 2+2 tjedno, ali je mogue nastavu izvoditi kondenzirano, recimo, 2
(2+2), a moda i 3 (2+2) tjedno. Meutim, jednokratni nastavni blokovi nikako ne bi smjeli
biti vei od 2 kolska sata.
Petz, B. (2002). Osnovne statistike metode za nematematiare. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Kolesari, V. i Petz. B. (2003). Statistiki rjenik. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Aron, A. & Aron, E.N. (2002). Statistics for Psychology. Upper Saddle River: Prentice Hall,
Inc.
5 ECTS.
Preduvjeti upisa
Poloen ispit iz Statistike I
13
BIOLOKA PSIHOLOGIJA I
Bioloka psihologija kao dio neuroznanosti. Predmet bioloke psihologije. ivana stanica:
graa, funkcija, podjela. Glija stanice: vrste i funkcija. ivano uzbuenje: membranski
potencijal, nastanak akcijskog potencijala, ionska osnova akcijskog potencijala, irenje.
Sinapsa: pojam i struktura sinapse, kemijski prijenos ivanog impulsa. Neurotransmiteri:
podjela, naela djelovanja. Osnovna podjela ivanog sustava: sredinji i periferni, somatski i
autonomni. Filogenetski i ontogenetski razvoj ivanog sustava. Metode za ispitivanje
strukture i funkcije ivanog sustava. Kraljenika modina. Modano deblo. Mali mozak.
Veliki mozak. Graa kore velikog mozga. Naela neokortikalne organizacije. Osjetni sustavi:
vidni, sluni, okusni, njuni i somatosenzorni. Motoriki sustavi: piramidni i ekstrapiramidni
sustav. Asocijativna podruja modane kore.
Cilj
Razumijevanje biolokih osnova psihikih procesa i ponaanja, te upoznavanje s razvojem
ivanog sustava i ponaanja tijekom evolucije i ontogeneze.
3 sata predavanja i 2 sata vjebi tjedno tijekom jednog semestra.
Pinel, J.P. (2001). Bioloka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
ANATOMSKI ATLAS ivani sustav.
Guyton, A.C. (1995): Temelji fiziologije ovjeka. Zagreb: Jumena.
Kostovi, I. i sur. (1989): Anatomija ovjeka Sredinji ivani sustav. Medicinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu.
Juda, M. i Kostovi, I. (1997): Temelji neuroznanosti. Zagreb: MD.
14
6 ECTS.
Preduvjeti upisa
Nema.
15
BIOLOKA PSIHOLOGIJA II

Autonomni ivani sustav: graa i funkcija simpatikusa i parasimpatikusa. Hipotalamus.
Limbiki sustav: graa i osnovne funkcije. Endokrini sustav: lijezde i njihova funkcija te
posljedice disfunkcije, interakcija endokrinog i ivanog sustava. Biotike potrebe: regulacija
hranjenja i pijenja, termoregulacija, seksualne potrebe, teorije regulacije, poremeaji.
uvstva: periferne promjene, sredinje strukture ukljuene u regulaciju uvstava, teorije
uvstava. Podruja pozitivnog i negativnog potkrepljenja. Spavanje, budnost i cirkadijurni
ritmovi: sporovalno i REM spavanje, teorije spavanja, neuralni mehanizmi ciklikog
izmjenjivanja spavanja i budnosti, poremeaji spavanja. Panja. Uenje i pamenje:
neurofizioloka osnova senzornog, kratkoronog i dugoronog pamenja, uloga pojedinih
dijelova ivanog sustava u uenju i pamenju, poremeaji pamenja. Lateralizacija funkcija
modanih hemisfera: metode ispitivanja lateralizacije i osnovni nalazi. Govor
neurofizioloka
osnova
razumijevanja
produkcije
govora,
poremeaji
govornog
funkcioniranja.
Cilj
Razumijevanje bioloke osnove motivacije, biolokih ritmova, budnosti i spavanja, panje,
uenja i pamenja, govora, te poremeaja tih procesa.
2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno tijekom jednog semestra.
Znanje se provjerava seminarskim radovima i kolokvijima tijekom izvoenja nastave te
pismenim ispitom nakon zavretka nastave.
Pinel, J.P. (2001). Bioloka psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
ANATOMSKI ATLAS ivani sustav.
Juda, M. i Kostovi, I. (1997): Temelji neuroznanosti. Zagreb: MD.
Odabir aktualnih radova iz znanstvenih i strunih asopisa
16

5 ECTS.
Ispit se polae pismeno.
Preduvjeti upisa
Bioloka psihologija I.
PERCEPCIJA I PAMENJE
Percepcija: Kratka povijest pristupa psihologiji percepcije. Kognitivna psihologija i ljudska
obrada informacija. Definicije percepcije. Razlike izmeu konstruktivistikih (Gregory) i
direktnih teorija percepcije (Gibson). Raunalna teorija percepcije (Maar). Razlika osjetpercept. Kapacitet senzornih kanala. Dominantnost vidne percepcije. Adaptacija i
rekuperacija. Percepcija prema senzornom modalitetu. Percepcija pokreta. Uloga nasljea i
okoline za razvoj percepcije. Percepcija govora i lica. Percepcija i dob. Smetnje percepcije.
Meukulturalna istraivanja percepcije.
Pamenje: Odreenje pamenja (podjela pamenja prema vremenu zadravanja informacija,
vrste dugoronog pamenja). Radno pamenje (kapacitet radnog pamenja, intermodalitetna
integracija informacija, kognitivni korelati radnog pamenja). Kodiranje, pohrana i
pronalaenje informacija u pamenju (dubina obrade i organizacija informacija u pamenju).
Zaboravljanje (krivulja zaboravljanja, teorije zaboravljanja, zaboravljanje vjetina). Uloga
pamenja u svakodnevnom ivotu (dob i pamenje, rastresenost, mnemotehnike,
metamemorija). Smetnje pamenja (vrste amnezija, fuga, infantilna amnezija). Pamenje i
kontekst (autobiografsko i socijalno
pamenje, svakodnevno i prospektivno pamenje,
vjerodostojnost pamenja). Aktualna istraivanja pamenja.

Cilj
17
Cilj predloenog kolegija je upoznavanje studenata s podrujem kognitivne psihologije koje

se odnosi na percepciju i pamenje. Studenti e nakon apsolviranja kolegija biti upoznati s
razliitim teorijskim pristupima te razliitim fenomenima unutar podruja. Time se stvara
temelj za praenje nastave iz kolegija koji se takoer bavi kognitivnom psihologijom (Uenje,
miljenje i inteligencija), kao i niza opih i primijenjenih kolegija na studiju psihologije.
3 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedan. Pismeni ispit.
Pinnel, J.P.(2002). Bioloka psihologija. (poglavlje 7 i 8, str. 165-225) Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. (poglavlje 4: Osjeti i percepcija, str. 115-167;
poglavlje 7: Pamenje, str. 247-295) Jastrebarsko: Naklada Slap.
Zarevski, P. (1995). Psihologija pamenja i uenja. (str.11-115) Jastrebarsko. Naklada Slap.
Atkinson, R.L., Atkinson, R.C., Smith, E.E., Bem, D.J., Nolen-Hoeksema, S. (2000).
Hilgard's Introduction to Psychology. Fort Worth: Harcourt College Publishers.
Baddley, A.S. (1999). Essentials of Human Memory. East Sussex: Psychology Press.
Hulse, S.H., Deese, J., Egeth, H. (1975). The Psychology of Learning. New York, NY:
McGraw-Hill.
Hampson, R.J., Morris, P.E. (1996). Understanding Cognition. Oxford: Blackwell.
Kretch, D., Crutchfield, R.S. (1978). Elementi psihologije. Beograd: Nauna knjiga.
Pejak, V. (1981). Psihologija saznavanja. Sarajevo: Svjetlost.
5 ECTS.
Pismeni.
Preduvjeti upisa
Nema.
18
UENJE, MILJENJE I INTELIGENCIJA

Uenje: Pristupi uenju, definicije i vrste uenja; Uenje uvjetovanjem: klasino i
instrumentalno uvjetovanje; Kognitivne teorije uenja; Socijalne teorije uenja; Novija
istraivanja uenja.
Miljenje: Taksonomija razina miljenja; Kreativnost; Rjeavanje problema; Prosuivanja i
donoenje odluka.
Inteligencija: Kratka povijest pristupa psihologiji inteligencije. Definicije inteligencije.
Razvoj mentalnih testova. Mjerenje inteligencije: mentalna dob, kvocjent inteligencije.
Faktorski modeli i struktura inteligencije. Razvoj i opadanje intelektualnih funkcija. Uloga
naslijea i okoline u razvoju inteligencije. Neurofizioloki korelati inteligencije. Elementarni
kognitivni zadaci i klasino mjerena inteligencija. Dinamiko testiranje inteligencije.
Socijalna inteligencija. Viestruke inteligencije. Kompjutorizirano mjerenje inteligencije i
prilagodljivo testiranje inteligencije. Emocionalna inteligencija. Utjecaj vjebe na rezultate u
testovima inteligencije. Eksplicitne i implicitne teorije inteligencije. Inteligencija, kognitivni
stilovi i uenje.
Cilj
Cilj predloenog kolegija je upoznavanje studenata sa sloenijim kognitivnim procesima:
uenjem i miljenjem, te inteligencijom. Studenti e nakon apsolviranja kolegija biti upoznati
s razliitim oblicima uenja koji postoje i njihovim znaajkama, s razliitim modelima i
podjelama u podruju miljenja. Osim toga, upoznat e se s podrujem inteligencije od
povijesti preko razliitih teorijskih pristupa do naina mjerenja. Apsolviranjem kolegija
studenti e stei temelj za praenje nastave ostalih opih kolegija kao i iz niza primijenjenih
kolegija na studiju psihologije.
2 sata predavanja i 2 sata seminara na tjedan. Pismeni ispit.
19
Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. (poglavlje 6: Uenje, str. 207-247; poglavlje 8:
Miljenje i govor, str. 295-343; poglavlje 9: Inteligencija, str. 343-377). Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Zarevski, P. (1995). Psihologija uenja i pamenja. (str. 115169). Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Zarevski, P. (2001). Struktura i priroda inteligencije. (str. 1172). Jastrebarsko: Naklada Slap.
Gardner, H., Kornhaber, M.L., Wake, W.K. (1999).
Inteligencija razliita gledita.
Jastrebarsko: Naklada Slap.

Hulse, S.H., Deese, J., Egeth, H. (1975).
The psychology of learning. New York, NY:
McGraw-Hill.
Hampson, R.J., Morris, P.E. (1996). Understanding Cognition. Oxford: Blackwell.
Klein, S.B., Mowrer, R.R. (1989).
Contemporary learning theories: Instrumental
conditioning theory and the impact of biological constraints on learning. Hillsdale, NJ:
Lawrence Erlbaum.
Vizek-Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-teti, V., Miljkovi, D. (2003).
Psihologija
obrazovanja (poglavlje 3: Teorijski pristupi uenju i njihova primjena, str. 141-201): Zagreb:
IEP-VERN.
5ECTS.
Pismeni.
Preduvjeti upisa
Percepcija i pamenje.
EMOCIJE I MOTIVACIJA
20
Emocije: Emocija u povijesnoj perspektivi. Definicija emocije i srodnih pojmova. Odnos

emocije i motivacije. Aspekti emocije. Ekspresija emocija. Bioloke osnove emocija. Razvoj
emocija.
Bazine emocije. Funkcija emocija. Procjena i emocije. Atribucija i emocije.
Emocije i spoznajni procesi. Socijalni i kulturalni aspekt emocija. Emocije, stres i

psihopatologija.
Kriteriji
dobre
teorije
emocija.
Klasifikacije
teorija
emocija.
Dimenzionalne teorije emocija. Bioloke teorije emocija. Kognitivne i socijalne teorije

emocija.
Motivacija: Motivacija u povijesnoj perspektivi. Definicija motivacije i temeljnih
motivacijskih pojmova. Bioloke osnove motivacije. Fizioloke potrebe. Psiholoke potrebe.
Intrinzina motivacija i vrste ekstrinzine motivacije. Socijalne potrebe. Ciljevi kao kognicije.
Uvjerenje o osobnoj kontroli samoefikasnost. Ja-pojam i motivacija. Individualne razlike.
Nesvjesna motivacija. Motivacija za rastom i razvojem i pozitivna psihologija. Primjena
motivacijske teorije.
Cilj
Upoznavanje s klasinim i suvremenim teorijama i metodama istraivanjima iz podruja
psihologije emocija i motivacije s posebnim naglaskom na razumijevanje biolokih,
ponaajnih, kognitivnih i socijalnih aspekata emocija i motivacije kao i ukazivanje na usku
povezanost izmeu emocija i motivacije.
3 sata predavanja i 2 sata seminara na tjedan. Pismeni ispit.
Oatlley,K. i Jenkins, J.M. (2003). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap
Beck, R. (2003). Motivacija: teorija i naela. Jastebarsko: Naklada Slap
Reeve,J. (2002). Understanding Motivation and Emotion ( 3th ed.). New York : John Wiley&
Sons.
6 ECTS.
21

Pismeni.
Preduvjeti upisa
Bioloka psihologija I i II ; Uenje, miljenje i inteligencija.
PSIHOLOGIJA LINOSTI
Uvod u psihologiju linosti: Odreenje linosti, Razine analize u psihologiji linosti, Velike
teorije i suvremena podruja istraivanja. Povijest suvremene psihologije linosti. Metode
istraivanja u psihologiji linosti. Osobine i tipovi linosti, Metode za otkrivanje osobina
linosti. Taksonomija i struktura osobina linosti: Eysenckov, Cattellov i Pet-faktorski model,
Kruni modeli linosti. Stabilnost i promjene osobina linosti. Osobine linosti i predvianje
ponaanja. Situacionizam, interakcionizam i osobinska psihologija linosti. Socio-kognitivni
pristup u psihologiji linosti. Evolucijski pristup u psihologiji linosti. Genetika ponaanja i
psihologija linosti. Fizioloke osnove temeljnih dimenzija linosti. Grayeva teorija
osjetljivosti na potkrijepljenje. Cloningerova psiho-bioloka teorija. Teorija traenja
uzbuenja. Temperament. Intrapsihika domena u psihologiji linosti. Nesvjesni procesi u
linosti. Dinamika procesa u linosti. Obrambeni mehanizmi. Pojam o sebi. Linost i
kognitivni procesi: Linost i procesiranje informacija. Linost, kognitivni stilovi i
inteligencija. Nauena bespomonost. Linost i emocionalni procesi. Spol, rod i psihologija
linosti. Kultura i linost. Linost i prilagodba. Samoaktualizacija i samodeterminacija.
Linost i psiholoka dobrobit. Linost i zdravlje.
Cilj
Cilj kolegija je omoguiti studentima stjecanje znanja iz psihologije linosti. Kolegij nee biti
usmjeren na stare, tzv. "velike" teorije linosti, ve na suvremene modele i teme koje su
trenutno dominantne u podruju. Apsolviranjem kolegija studenti e biti upoznati s osnovnim
metodolokim pristupima u psihologiji linosti te razliitim suvremenim temama u podruju,
To e ih osposobiti za praenje literature i razumijevanje logike istraivanja u podruju
22
psihologije linosti, te koristiti u njihovoj kasnijoj specijalizaciji u razliitim podrujima

primijenjene psihologije.
3 sata predavanja i 2 sat seminara na tjedan. Pismeni ispit.
Larsen, R.J. i Buss, D.M.(2005). Psihologija linosti: domene znanja o ljudskoj prirodi. Mc
Graw Hill (trenutno u postupku prevoenja: Naklada Slap).
Carver, C.S. and Scheier, M.F.(2004). Perspectives on Personality. Pearson Education.
Pervin, L.A. and John, J.P.(1999). Handbook of Personality: Theory and Research. The
Guilford Press.
6 ECTS.
Pismeni.
Preduvjeti upisa
Bioloka psihologija I i II; Uenje, miljenje i inteligencija
PSIHOLOGIJSKI PRAKTIKUM I
Metodologija ispitivanja osjeta i percepcije u rasponu od ispitivanja temeljnih procesa pri
nastanku osjeta pa do sloenijih procesa percepcije prostora i vremena. Vjebe: apsolutna i
diferencijalna osjetljivost; provjera zakonitosti relativnog doivljavanja u podruju
diferencijalne osjetljivosti; primjena teorije detekcije signala u ispitivanju osjetljivosti;
utvrivanje psihofizikog odnosa; podraajni kontekst i percepcija svjetlina; doivljavanje
boja; percepcija udaljenosti; konstantnost percepcije; lokalizacija izvora zvuka; ispitivanje
23
procesa panje kao temelja uspjene percepcije; utjecaj oekivanja na tonost percepcije;
perceptivna brzina i zatvorenost; ekstrasenzorna percepcija; perceptivne varke; percepcija
kretanja; percepcija vremena.
Cilj
Cilj je Psihologijskog praktikuma I provoenjem psihologijskih individualnih i grupnih
eksperimenata (1) upoznati studente s temeljnim naelima prikupljanja podataka u
eksperimentalnim uvjetima, (2) uputiti ih u primjenu opih i posebnih psihologijskih metoda,
postupaka i tehnika i (3) uvjebati ih u samostalnoj interpretaciji prikupljenih podataka.
Studenti trebaju usvojiti i temeljnu kritinost u procjeni valjanosti rezultata na temelju
planiranog i provedenog mjerenja, logiku i vrijednost upotrebe statistikih postupaka pri
interpretaciji prikupljenih podataka. Studenti nadalje trebaju usvojiti strukturu i formalni oblik
pisanja znanstvenog i strunog izvjea.
Studenti u unaprijed planiranim pokusima kao sudionici u eksperimentima, samostalno
organiziraju, obrauju i interpretiraju dobivene vlastite rezultate. Cjelokupna provedba vjebe
od pripreme eksperimenta i njegove provedbe do obrade rezultata - rezultira pisanim
izvjetajem koji se ocjenjuje.
Coren, S., Ward, L.M., & Enns. J.T. (2003). Sensation and Perception (5th edition). New York:
JohnWiley & Sons, Inc.
Bundy, A.C., Lane, S.J., & Murray, E.A. (2002). Sensory integration. Theory and Practice (2nd
edition). Philadelphia: F.A. Davis Company.
Gescheider, G.A. (1997). Psychophysics. Method, Theory, and Application (3rd edition).
Hillsdale, New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates, Publishers.
7 ECTS.
24

Ocjena na ispitu formira se na temelju ocjena tjednih pismenih izvjetaja.
Preduvjeti upisa
Poloen ispit iz predmeta Uvod u metode eksperimentalne psihologije
PSIHOLOGIJSKI PRAKTIKUM II
Eksperimentalni nacrti i tehnike mjerenja u istraivanjima temeljnih zakonitosti stjecanja
vjetina i pamenja: Stjecanje psihomotornih vjetina. Simboliko uenje. Metode mjerenja
uinka uenja. Smislenost sadraja i uspjenost pamenja. Efekt mjesta u seriji. Interferencija.
Transfer. Kratkorono pamenje. Priroda dugoronog pamenja. Usvajanje pojmova.
Mnemotehnike. Vrsta senzornih informacija i uenje. Povratna informacija i uinak u uenju.
Motivacija i uenje. Asocijacije. Mentalni set. Kognitivne sheme. Modeliranje ponaanja
tehnikama klasinog i instrumentalnog kondicioniranja.
Cilj
Poznavanje metodologije prikupljanja, analize i prezentacije psihologijskih podataka na
primjerima demonstracijskih vjebi iz podruja uenja i pamenja. Nadogradnja teorijskih
znanja u podruju uenja i pamenja te stjecanje vjetina pisanja strunih i znanstvenih
izvjetaja.
Ukupno 75 sati nastave u formi auditornih i laboratorijskih vjebi. Nastava se odvija u toku
III. semestra, veliina i broj grupa prilagoeni su izvedbi pojedinog sadraja. Studenti
prisustvuju uvodnim predavanjima, sudjeluju u tjednim pokusima u ulozi ispitanika ili
pomonih eksperimentatora te piu tjedne izvjetaje koje ocjenjuju vanjski suradnici.
25

Zarevski, P. (2001). Psihologija pamenja i uenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Sternberg, R.J. (2003). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Atkinson, R.L. i dr. (1993). Introduction to Psychology. New York: Harcourt Brace College
Publishers.
7 ECTS.
Ocjena na ispitu formira se na temelju ocjena tjednih pismenih izvjetaja.
Preduvjeti upisa
Uvod u metodologiju eksperimentalne psihologije, Statistika u psihologiji I, Bioloka
psihologija I, Percepcija i pamenje.
UVOD U TEORIJU TESTOVA

Opa teorija psihologijskog mjerenja; Mjerenje i znanstveni pristup upoznavanju stvarnosti;
Svojstva podataka dobivenih mjerenjem; Direktno i indirektno mjerenje; Osnovne mjerne
skale: definicija i deskripcija, informacijska vrijednost, doputene aritmetike operacije,
invarijatne transformacije; Psiholoki testovi i psihologija individualnih razlika; Testovi kao
mjere konstrukata; Pojava i razvoj psiholokih testova; Kvantitativna teorija testova: osnovni
pojmovi i definicije; Klasifikacije testova s obzirom na prirodu zadataka, nain primjene,
predmet mjerenja, trajanje primjene; Kompozitni testovi; Linearni sumativni model; Pregled i
definicija osnovnih metrijskih karakteristika; Uvod u teoriju pouzdanosti mjerenja (modeli,
klasina teorija pouzdanosti, osnovne pretpostavke, posljedice nepouzdanosti mjerenja).
26
Cilj
Studenti e ovladati temeljnim pojmovima, znanjima i naelima ope teorije mjerenja i
psihologijskog testiranja.
2 sata predavanja praena s 2 sata vjebi tjedno unutar jednog semestra. Provjera znanja
provodi se kontinuirano tijekom semestra - kroz praktino rjeavanje zadataka u okviru
vjebi, pismene zadae te ispitom nakon odsluanog kolegija.
Krkovi, A. (1978). Elementi psihometrije. Zagreb: SN Liber.
Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Krkovi, A., Momirovi, K., Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i
neparametrijske statistike. Zagreb: Drutvo psihologa Hrvatske i Republiki zavod za
zapoljavanje.
6 ECTS.
Pismeno i usmeno.
Preduvjeti upisa
Poloeni ispiti iz kolegija Statistika u psihologiji I i II.
KVANTITATIVNA INTERPRETACIJA TESTOVA
27
Naela kvantitativne interpretacije testovnih rezultata; Psihometrijske skale; Normativna i

kriterijska interpretacija testovnih rezultata; Mjerenje znanja, sposobnosti i osobina linosti;
Valjanost testovnih rezultata: definicija, kvantifikacija, relacije s drugim psihometrijskim
obiljejima; Formalni modeli za opisivanje valjanosti (regresijski i faktorski model); Vrste i
izvori validacijskih podataka: sadraj testa, proces odgovaranja; unutranja struktura testa,
odnosi s drugim varijablama, konvergentni i diskriminantni podaci; Dijagnoza i predvianje;
Klasifikacijski problem (analiza psiholokih profila); Selekcijski problem (teorija donoenja
odluka).
Cilj
Studenti e upoznati i razumjeti probleme odreivanja osnovnih metrijskih svojstava rezultata
psihologijskog testiranja; usvojit e principe kvantitativne interpretacije testovnih rezultata.
2 sata predavanja praena s 2 sata vjebi tjedno unutar jednog semestra. Provjera znanja
provodi se kontinuirano tijekom semestra - kroz praktino rjeavanje zadataka u okviru
vjebi, pismene zadae te ispitom nakon odsluanog kolegija.
Anastasi, A. (2003). Psychological testing (7. izdanje). New York: MacMillian.
Fulgosi, A. (1984). Faktorska analiza. Zagreb: kolska knjiga.
Povjerenstvo za standarde pedagokog i psiholokog testiranja AEA, APA i NCME (2005).
Standardi za pedagoko i psiholoko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap (u tisku).
Cronbach, J.L. (1990). Essentials of Psychological Testing (5. izdanje). New York: Harper and
Row.
- asopis Suvremena psihologija. Jasterbarsko: Naklada Slap.
7 ECTS.
Pismeno i usmeno.
28
Preduvjeti upisa
Poloen ispit iz kolegija Uvod u teoriju testova.
UVOD U RAZVOJNU PSIHOLOGIJU

Ciljevi i problemi razvojne psihologije. Osnovni pojmovi razvojne psihologije. Povijest i
filozofski korijeni razvojne psihologije. Periodizacija razvoja i temeljne zakonitosti razvoja.
Bioloki i okolinski imbenici razvoja te mehanizmi njihove interakcije. Metodologija
istraivanja razvoja (longitudinalni, transverzalni i sekvencijalni istraivaki nacrti). Etika
naela istraivanja u razvojnoj psihologiji. Razvojne teorije (psihodinamske Freud, Erikson;
teorije uenja Watson, Skinner, Bandura; kognitivne Piaget, Vigotski, Kohlberg;
Bronfenbrennerova teorija ekolokih sustava; etoloki pristupi razvoju Bowlby). Usporedba
razvojnih teorija.
Cilj
Razumijevanje tradicionalnih i suvremenih naela, koncepata, teorija i metoda istraivanja
ovjekova tjelesnog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja.

2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno tijekom jednog semestra. Tijekom izvoenja
nastave znanje se provjerava putem kolokvija te samostalnih i grupnih pismenih radova. Po
zavretku nastave znanje se provjerava pismenim i usmenim ispitom.
29

Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1998). Djeja psihologija: Moderna znanost (Pogl. 14). Jastrebarsko: Naklada Slap.
Berk, L. (2005). Psihologija cjeloivotnog razvoja (Pogl. 1-3). Jastrebarsko: Naklada Slap.
Fulgosi, A. (1982). Teorije linosti (Pogl. 1 i 3). Zagreb: kolska knjiga.
Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lerner, R.M. (2002). Concepts and theories of human development (3rd ed.). Mahwah, NJ:
Erlbaum.
Crain, W. (1992). Theories of development: Concepts and applications. Prentice-Hall, Inc.
udina, M. (1987). Filogeneza i ontogeneza psihikog ivota. U: V. Andrilovi i M. udina,
Osnove ope i razvojne psihologije. Zagreb: kolska knjiga.

5 ECTS.

Preduvjeti upisa
Nema.
PSIHOLOGIJA DJETINJSTVA I ADOLESCENCIJE

Faze prenatalnog razvoja. Rizini imbenici prenatalnog razvoja. Prenatalna skrb. Roenje i
perinatalno razdoblje. Tjelesni, motoriki, perceptivni, kognitivni, govorni, moralni,
30
emocionalni i socijalni razvoj tijekom dojenake dobi, ranog djetinjstva, srednjeg djetinjstva i
adolescencije. Temelji razvojne psihopatologije.
Cilj
Poznavanje promjena u ponaanju i sposobnostima koje se dogaaju od zaea do odrasle
dobi, te uzroka i procesa koji se nalaze u podlozi razvojnih promjena. Razumijevanje
multidimenzionalnosti razvoja te normativnih aspekata i individualnih razlika u razvoju.
Poznavanje optimalnih uvjeta razvoja tijekom djetinjstva i adolescencije.

2 sata predavanja te 2 sata seminara i vjebi tjedno tijekom jednog semestra. Tijekom
izvoenja nastave znanje se provjerava putem kolokvija te samostalnih i grupnih pismenih
radova. Po zavretku nastave znanje se provjerava pismenim i usmenim ispitom.

Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1998). Djeja psihologija: Moderna znanost (Pogl. 516). Jastrebarsko: Naklada Slap.
Berk, L. (2005). Psihologija cjeloivotnog razvoja (Pogl. 4-12). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Braja-ganec, A. (2003). Dijete i obitelj. Naklada Slap, Jastrebarsko.
uturi, N. (2000). Psihomotoriki razvoj djeteta u prve dvije godine ivota. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Duran, M. (1995). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Lackovi-Grgin, K. (1999). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.

5 ECTS.
31

Preduvjeti upisa
Uvod u razvojnu psihologiju.
PSIHOLOGIJA ODRASLE DOBI I STARENJA

Poimanja razvoja i starenje. Baltesova perspektiva cjeloivotnog razvoja. Mehanizmi
razvojnih promjena: procesi i viestruki utjecaji. Bio-psiho-socijalna perspektiva istraivanja
starenja. Vrste dobi i starenja. Periodizacija razvoja u odrasloj dobi. Pokazatelji zrelosti i
starosti i razvojni zadaci. Bioloko tumaenje starenja. Bioloke promjene u odrasloj dobi.
Psihiki razvoj u odrasloj dobi: osjeti i percepcija, uenje i pamenje, inteligencija,
kreativnost i mudrost, linost i motivacija. Socijalni vidovi razvoja u odrasloj dobi:
prijateljstvo, partnerstvo i brak, obitelj, roditeljstvo, odnosi meu generacijama; razvoj
karijere i umirovljenje; koritenje slobodnog vremena i drutveno angairanje. Psiholoke
teorije razvoja u odrasloj dobi. Fiziko i mentalno zdravlje u odrasloj dobi. Socijalni i
zdravstveni problemi u odrasloj dobi i briga zajednice. Umiranje, smrt i alovanje.
Cilj
Upoznavanje razvojnih promjenama u fizikom, senzornom, kognitivnom, emocionalnom i
socijalnom funkcioniranju u razdoblju rane i srednje odrasle dobi te starosti. Razumijevanje
njihovim odrednica i mehanizama psiholoke adaptacije na bioloke promjene, razliite
socijalne uloge i ivotne dogaaje. Isticanje kompleksnosti procesa starenja, specifinosti
funkcioniranja odraslih osoba i razliitosti u populaciji odraslih.
32

2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno tijekom jednog semestra. Tijekom izvoenja nastave
znanje se provjerava putem kolokvija te samostalnih i grupnih pismenih radova. Po zavretku
nastave znanje se provjerava pismenim i usmenim ispitom.
Schaie, K.W. i Willis, S.L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Berk, L. (2005). Psihologija cjeloivotnog razvoja (od 13. do 19. poglavlja). Jastrebarsko:
Naklada Slap.

Birren, J.E. and Schaie, K.W. (eds.) (1996). Handbook of the Psychology of aging (4th
edition). San Diego: Academic Press.
Hayslip, B. Jr. and Panek, P.E. (1993). Adult Development and Aging (2nd ed.). New York:
HarperCollins College Publishers.
Kimmel, D.C. (1990). Adulthood and Aging (3rd ed.). New York: John Willey and Sons.
Perlmutter M. and Hall E. (1992). Adult Development and Aging (2nd ed.). New York: John
Willey and sons.
5 ECTS.
Preduvjeti za upis
Uvod u razvojnu psihologiju, Psihologija djetinjstva i adolescencije.
SOCIJALNA PERCEPCIJA I STAVOVI

33

Definicija socijalne psihologije, slinosti i razlike u odnosu na srodne discipline. Razvoj
socijalne psihologije i kljuna podruja istraivanja. Metodologija socijalno psiholokih
istraivanja. Pojam o sebi. Izvori samospoznaje. Socijalna komparacija. Svijest o sebi.
Samopotovanje. Samopredstavljanje. Socijalna percepcija. Neverbalno ponaanje. Stvaranje
dojmova o drugim ljudima. Implicitne teorije linosti. Zakljuivanje o uzrocima ponaanja.
Stavovi definicija, nain formiranja, struktura i tehnike za njihovo mjerenje. Teorije
konzistencije - teorija ravnotee, teorija kongruentnosti, teorija kognitivne disonance i teorija
afektivno-kognitivne konzistencije. Persuazija i otpornost prema mijenjanju stavova. Teorija
psiholoke reaktivnosti. Uzajamno djelovanje stavova i ponaanja.
Cilj
Nakon ovog kolegija studenti e znati odrediti podruje socijalne psihologije u odnosu na
druge grane psihologije i ostale drutvene znanosti. Uoit e vanost razumijevanja
subjektivnog tumaenja socijalne okoline i njegovog djelovanja na ponaanje. Razumjet e
kako ljudi stvaraju dojmove o drugim ljudima i zato su ti dojmovi ponekad pogreni.
Studenti e ovladati temeljnim znanjem o stavovima i njihovom mijenjaju, neophodnim za
razumijevanje drutvenog ponaanja pojedinaca i grupa.

2 sata predavanja i 2 sata vjebi i seminara tjedno tijekom jednog semestra.
Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz razliite individualne i grupne zadatke te
pismenim i usmenim ispitom nakon odsluanog predmeta.

Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2002). Social Psychology. Prentice Hall.
Hewstone, M. i Stroebe, W. (2002). Uvod u socijalnu psihologiju. Naklada Slap, Jastrebarsko.
Pennington, D.C.(1997). Osnove socijalne psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko.
34

Deaux, K., Dane, F.C. i Wrightsman, L.S. (1993). Social Psychology in the 90's. Brooks/Cole
Publishing Company, Pacific Grove, California
Myers, D.G. (1993). Social Psychology. McGraw Hill, Inc.
Radovi iz tekue znanstvene i strune periodike.

6 ECTS.

Pismeno i usmeno.
Preduvjeti upisa
psihologiji II, Neeksperimentalna psihologijska metodologija.
INTERPERSONALNI I UNUTARGRUPNI ODNOSI

Agresivno ponaanje, teorijska objanjenja i socijalni utjecaji. Okolnosti koje poveavaju
vjerojatnost agresije. Upravljanje agresivnim ponaanjem. Nasilje u obitelji. Mediji,
pornografija i nasilje. Prosocijalno ponaanje i altruizam: glavni teorijski pristupi i modeli.
Situacijski prediktori pruanja pomoi. Atraktivnost i socijalna interakcija. Bliski odnosi:
prijateljstvo i ljubavne veze. Suradnja i natjecanje. Formiranje grupe i njena struktura.
Unutargrupna dinamika. Grupna kohezija i norme. Utjecaj grupe na ponaanje pojedinca.
Socijalna facilitacija i inhibicija. Socijalni pritisak i konformizam; grupna zasljepljenost..
35
Grupni uradak i postignue, socijalno zabuavanje. Odluivanje u grupama. Poslunost i

pokoravanje. Difuzija odgovornosti. Autoritet i vodstvo.
Cilj
Studenti e ovladati temeljnim znanjem o uzrocima i posljedicama procesa koji se odvijaju
izmeu ljudi. Moi e povezati neke od tih procesa s osobnim iskustvom. Razumjet e faktore
koji utjeu na ponaanje u grupi i procese koji se odvijaju u grupi.

2 sata predavanja i 2 sata vjebi i seminara tjedno tijekom jednog semestra.
Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz razliite individualne i grupne zadatke te
pismenim i usmenim ispitom nakon odsluanog predmeta.

Hewstone, M. i Stroebe, W. (2002.) Uvod u socijalnu psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Pennington, D.C. (1997.) Socijalna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap
Radovi iz tekue znanstvene periodike.

Ajdukovi, M. i Pavlekovi, G. (Ur.) (2000). Nasilje nad enom u obitelji. Zagreb: Drutvo za
psiholoku pomo.
Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M.(2002). Social Psychology. Prentice Hall.
Deaux, K., Dane, F.C. i Wrightsman, L.S. (1993). Social Psychology in the '90s. Brooks/Cole
Publishing Company, Pacific Grove, California
Franzoi, S. L. (2000). Social Psychology. McGraw-Hill Higher Education.
Myers, D. G. (1999). Social Psychology. McGraw-Hill, Inc.
Penik, N. (2003). Meugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Naklada Slap.
36

6 ECTS.

Pismeno i usmeno.
Preduvjeti upisa
psihologiji II, Neeksperimentalna psihologijska metodologija, Socijalna percepcija i stavovi.
UVOD U PSIHOPATOLOGIJU

Uvod u psihopatologiju. Definicija i povijest psihopatologije. Odnos s psihijatrijom,
psihologijom i drugim strukama. Poremeaji svijesti i psihomotorike. Poremeaji miljenja.
Poremeaji afekta. Poremeaji pamenja i inteligencije. Poremeaji opaanja. Poremeaji
nagona i socijalnog funkcioniranja. Poremeaji volje. Poremeaji doivljavanja vlastite
linosti. Poremeaji panje. Glavni psihijatrijski poremeaji.
Cilj
Prepoznavanje odstupanja u psihikom funkcioniranju i usvajanje nazivljem
osnovnih
psihopatolokih fenomena. Upoznavanje s glavnim psihijatrijskim poremeajima i bolestima.

Student e dobiti informacije o diferencijalno-dijagnostikom razlikovanju psihijatrijskih
tegoba i poremeaja.
Organizirat e se u obliku 2 sata predavanja tjedno, koja e se odvijati na psihijatrijskom
odjelu. Studentima e biti prezentirani glavni psihijatrijski poremeaji.
37

Sadock, B.J., Sadock V.A. (2000). Kaplan & Sadock's Comprehensive textbook of Psychiatry.
(Odabrana poglavlja). Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins.
Davison, G.C., Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doivljavanja i ponaanja
(Odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Muaevi, V. (1995.). Psihijatrija (Poglavlje Psihopatologija). Zagreb: Medicinska naklada.
Hotujac, Lj. Psihijatrija. (Poglavlje Psihopatologija) (u tisku).
4 ECTS.
Preduvjeti upisa
Poloen ispit iz Bioloke psihologije II.
UVOD U KLINIKU PSIHOLOGIJU

Definicija klinike psihologije, slinosti i razlike u odnosu na srodne discipline. Kratki
povijesni uvod u razvoj klinike psihologije. Modeli normalnog i abnormalnog doivljavanja i
ponaanja. Kriteriji normalnosti. Postojee paradigme u klinikoj psihologiji. Osnove
bioloke paradigme. Osnove psihoanalitike paradigme. Osnove paradigme uenja. Osnove
kognitivne paradigme. Posljedice prihvaanja jedne od paradigmi. Dijateza-stres model.
Osnovne metode klinike procjene. Podruja rada klinikog psihologa. Posebnosti istraivanja
u klinikoj psihologiji.
Cilj
38
Studenti e upoznati specifinosti podruja klinike psihologije i osnovna podruja rada

klinikog psihologa. Razumjet e probleme i kriterije definiranja normalnog i abnormalnog
ponaanja i doivljavanja. Upoznat e se s osnovnim paradigmama u klinikoj psihologiji,
njihovim slabim i jakim stranama te suvremenim tendencijama ka integraciji. Upoznat e se s
osnovnim metodama klinike procjene.
2 sata predavanja tjedno tijekom 6. semestra.
Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz razliite diskusije.
Nietzel , M.T., Bernstein D.A., Milich A (2001.). Uvod u kliniku psihologiju. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Davison GC, Neale JM. (1999.) Psihologija abnormalnog doivljavanja i ponaanja.
Odabrana poglavlja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Biro, M., Butollo, W. (ur.) (2003.) Klinika psihologija, Novi Sad: Katedra za kliniku
psihologiju, Ludwig Maximilians Universitt i Futura publikacije.
3 ECTS
Nema ispita.
Preduvjeti upisa
Poloen ispit iz Uvoda u psihopatologiju.
UVOD U PREDKOLSKU I KOLSKU PSIHOLOGIJU

39
Temelji kolske psihologije, odnos kolske psihologije i psihologije obrazovanja. Uloga

predkolskog i kolskog psihologa .Osobine uenika vane u kolskom radu (kognitivni,
socio-emocionalni i motivacijski faktori). Obrazovanje uenika s posebnim potrebama.
Nadareni uenici. Zatita psihofizikog zdravlja djece. Unapreivanje odgojno-obrazovnog
rada u predkolskim i kolskim institucijama. Rad s djecom, odgajateljima i nastavnicima.
Rad kolskog i predkolskog psihologa s roditeljima.
Cilj
Dati osnovnu orijentaciju u podruju kolske psihologije. Studenti e na informativnoj razini
upoznati glavna podruja kojima se bavi kolska i predkolska psihologija. Spoznaje steene
na kolegiju moi e primijeniti u svakodnevnom ivotu. Osim osnovnih informacija u
podruju studenti e stei temelj za praenje obveznih i izbornih kolegija iz ovog podruja
psihologije u diplomskom studiju.
Nastava se provodi kroz predavanja i vjebe u jednom semestru (1+1). Uradak studenta prati
se kroz izvedbu vjebi.
Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology
(3rd ed.). New York: Wiley.
Kolesari,V., Krizmani M, Petz B. (ur.) (1991.). Uvod u psihologiju. Zagreb: Prosvjeta.

Stoll, L., Fink, D. (2000) Mijenjajmo nae kole. Zagreb: Educa.
3 ECTS.
Nema ispita.
Preduvjeti upisa
40
Uvod u razvojnu psihologiju, Psihologija djetinjstva i adolescencije, Kvantitativna

interpretacija testova.
UVOD U PSIHOLOGIJU RADA

Znaenje rada u ivotu pojedinca. ovjekova radna aktivnost: psiholoki i fizioloki zahtjevi;
energetska potronja, mentalno optereenje, krivulje rada, umor. Individualne razlike i radna
uspjenost: uloga sposobnosti, vjetina i znanja i motivacije. Prilagodba ovjeka radu:
profesionalna orijentacija, selekcija i osposobljavanje. Kadrovska psihologija: psihologijska
osnova upravljanja ljudskim resursima. Prilagodba rada ovjeku: oblikovanje radnih mjesta i
uvjeta rada. Ergonomija: interdisciplinski pristup humanizaciji rada. Socijalni kontekst rada:
priroda i karakteristike suvremenih organizacija. Organizacijska psihologija: prouavanje
organizacijske strukture i kulture. Psihologija rada kao profesija: podruja djelovanja i
mogunosti zaposlenja u Hrvatskoj.
Cilj
Upoznati psiho-fizioloke osnove ovjekove radne aktivnosti, socijalne okvire njenog
odvijanja i glavne pristupe poveanju produktivnosti, sigurnosti i zadovoljstva ljudi u radu.
Na taj nain (1) doprinijeti opoj kompetenciji za primjenu psihologijskih spoznaja u
rjeavanju razliitih problema praktinog ivota, (2) razviti neke specifine kompetencije koje
mogu pomoi i u vlastitoj profesionalnoj prilagodbi te (3) stei osnovu za odabir i praenje
naprednijih kolegija iz primijenjene psihologije u diplomskom studiju.
2 sata predavanja i 1 sat vjebi kombiniranih s posjetom organizacijama. Znanje se provjerava
tijekom nastavnog procesa na temelju aktivnosti polaznika i povremenih testova koji se
odnose na pojedine tematske cjeline.
Petz, B. (1987). Psihologija rada. kolska knjiga, Zagreb.
41
verko, B. (1991). Znaenje rada u ivotu pojedinca: radne vrijednosti, vanost rada i
alijenacija. U: V. Kolesari, M. Krizmani i B. Petz (ur.), Uvod u psihologiju. Prosvjeta,
Zagreb.
Odabir relevantnih radova iz strunih asopisa
Aamodt, M.G. (2004). Applied Industrial/Organizational Psychology (Fourth Edition).
Wadsworth/Thompson: Belmont, CA.
Warr P. (Ed.) (2002). Psychology at Work (Fifth Edition). Peguin Books.
3 ECTS.
Nema ispita.
Preduvjeti upisa
Nema
POVIJEST PSIHOLOGIJE I PSIHOLOGIJSKI SUSTAVI

Povijest psihologije: Uvod o problemima u pristupu povijesti psihologije. Rana grka
filozofija: od Aristotela do poetka suvremene znanosti.
Empirizam-racionalizam-romantizam-egzistencijalizam.
Poetak suvremene znanosti:
Fiziologija
rani
razvoj
eksperimentalne psihologije: W. Wundt utemeljitelj psihologije kao znanosti.

Sistemi u psihologiji: strukturalizam, Darwin i teorija evolucije, funkcionalizam, ruska
objektivna psihologija, klasini biheviorizam, neobiheviorizam, Gestalt psihologija. Mentalna
bolest rani pristupi dijagnozi i tretmanu. Psihoanaliza. Humanistika psihologija.
Suvremena psihologija: kognitivna psihologija, umjetna inteligencija i neuroznanost.
Cilj
42
Pregled povijesnog razvoja suvremene psihologije kao znanosti kao i upoznavanje s

najvanijim karakteristikama razvoja i nastajanja psihologijskih sistema (strukturalizam,
funkcionalizam, psihoanaliza, biheviorizam, gestaltizam) s posebnim osvrtom na trendove u
suvremenoj psihologiji (kognitivna psihologija, neuroznanosti, umjetna inteligencija).
1 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedan
Hothersall, D. (2002). Povijest psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Benjamin, L.T., Jr. (Ed.). (1988). A history of psychology: Original sources and contemporary
research. New York: McGraw-Hill.

3 ECTS.
Pismeni.
Preduvjeti upisa
Nema.
3.2.2. PREDDIPLOMSKI STUDIJ - IZBORNI PREDMETI
ANALIZA PODATAKA U PSIHOLOGIJI
43
Brojani sustavi. Boolova algebra. i operatori. Grafovi i funkcije. Rjeavanje sustava

linearnih jednadbi. Algebra matrica. Aproksimacije. Derivacije. Kombinatorika.
Vjerojatnost.
Cilj
Razumijevanje odabranih matematikih pojmova u svrhu boljeg razumijevanja gradiva iz

predmeta koji se bave analizama podataka u psihologiji.
Oblici provoenje nastave i nain provjere znanja
1 sat predavanja i 1 sat vjebi tjedno tijekom jednog semestra.

1. Demidovi: Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike

2. Ivo Pavli: Statistika teorija i primjena
Svi udbenici koji sadre neki od dijelova programa predmeta.

2 ECTS.
44

EVALUACIJA TRETMANA
Osnovni pojmovi u evaluaciji tretmana; Vrste psihosocijalnih intervencija i smisao njihove
evaluacije; Teorijski, metodoloki i praktini aspekti evaluacije programa; Logika
evaluacijskih postupaka; Glavne vrste evaluacije programa; Modeli evaluacije; Nacrti
evaluacijskih istraivanja; Planiranje evaluacijskih postupaka (definiranje ciljeva, kriterija i
standarda za ocjenu djelotvornosti programa, izbor nacrta istraivanja, izvori i naini
prikupljanja evaluacijskih podataka, postupci analize podataka); Izvjetavanje o rezultatima
evaluacije (elementi i struktura izvjetaja, prilagodba korisnicima).
Cilj
Osposobiti polaznike da mogu (a) samostalno ili kao lan tima sudjelovati u planiranju i
kreiranju nacrta evaluacijskog istraivanja, (b) provesti evaluaciju programa unutar pojedinih
domena, (c) adekvatno opisati i interpretirati prikupljene podatke te prikazati rezultate u formi
pisanog evaluacijskog izvjea.
Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja
2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno unutar jednog semestra. Provjera znanja provodi se
kontinuirano tijekom semestra - kroz izlaganja seminarskih radova i rasprave tijekom nastave
te ispitom nakon odsluanog kolegija.
Kulenovi, A. (1996). Evaluacija psihosocijalnih intervencija. U: Pregrad, J. (Ur.) Stres,
trauma, oporavak (269-291). Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo.
Posavac, E. J., & Carey, R. G. (2003). Program Evaluation - Methods and Case Studies. (6th
ed.). New Jersey: Prentice Hall.
45

Rossi, P. H., & Freeman, H. F. (2003). Evaluation. London: Sage.
Rosekrans, F. (1990). Psihoterapija s gledita nespecifinih rezultata i uvjeravanja.
Primijenjena psihologija, 11, 36-46.
3 ECTS.
Pismeno.
Preduvjeti upisa
Odsluani kolegiji Uvod u metodologiju eksperimentalne psihologije i Neeksperimentalna
psihologijska metodologija.
EVOLUCIJSKA PSIHOLOGIJA
Osnove evolucijske psihologije. Prijelomne spoznaje i uobiajene zablude. Metode za
provjeravanje evolucijskih hipoteza. Evolucijski pristup u drugim granama psihologije. Borba
za opstanak. Izazovi pribavljanja hrane, pronalaenja stanita i suoavanja s opasnostima u
okolini. Pronalaenje odgovarajueg partnera za reprodukciju. Dugorone i kratkorone
strategije izbora partnera. Spolne razlike. Ljubomora. Roditeljsko ulaganje i rodbinski odnosi.
Spolne razlike u roditeljskom ulaganju. Hamiltonovo pravilo ukljuujue (inkluzivne)
sposobnosti. ivot u grupi. Stvaranje saveza. Agresivnost. Konflikt meu spolovima. Status i
socijalna dominacija.
Cilj
Upoznavanje s osnovnim principima evolucijske teorije te razumijevanje njihovih implikacija
za objanjavanje irokog raspona ljudskog ponaanja. Studenti e nauiti analizirati i
interpretirati ponaanje iz perspektive njegove funkcije i adaptivnosti, te razumjeti kako je
ono, poput grae organizma, evoluirani odgovor na selekcijske pritiske.
46

2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno tijekom jednog semestra.
Znanje se provjerava seminarom i pismenim ispitom nakon zavretka nastave.
Buss, D.M. (1999). Evolutionary Psychology: The New Science of the Mind., Boston: Allyn &
Bacon.
Barkow, L. Cosmides, J. Tooby (1992). Adapted Mind. New York: Oxford University Press.
Hrgovi, J., Polek, D. (2004). Evolucija drutvenosti. Zagreb: Jesenski i Turk.
Kardum, I. (2003). Evolucija i ljudsko ponaanje. Zagreb: Jesenski i Turk.
Odabir aktualnih radova iz znanstvenih asopisa
4 ECTS.
Pismeni.
Preduvjeti upisa
Bioloka psihologija I, Bioloka psihologija II
KOMUNIKACIJSKI PRAKTIKUM

Komunikacijski
proces. Verbalna
komunikacija.
Neverbalna
komunikacija.
Priroda
interpersonalne komunikacije. Vanost komunikacije za interpersonalne odnose. Prepreke za

uspjenu komunikaciju. Vjetine uspjene komunikacije s pojedincem. Samootkrivanje.
Asertivnost. Aktivno sluanje. Empatiko razumijevanje. Pravila komunikacije. Usklaena
konverzacija. Komunikacija u maloj grupi. Voenje grupne diskusije. Debata. Predstavljanje
47
grupe i iznoenje grupnih zakljuaka. Govorenje pred publikom. Koritenje prezentacijskih

vjetina tijekom izlaganja. Razliite svrhe i odgovarajui oblici obraanja publici. Kritiko
sluanje i postavljanje pitanja govorniku.
Cilj
Osvjetavanje i razumijevanje osnova uspjene komunikacije i usvajanje tehnika i vjetina
potrebnih za uspjenu komunikaciju s pojedincima, u grupi i s publikom.
1 sat predavanja i 3 sata vjebi tjedno tijekom jednog semestra.
Provjera znanja i svladavanja vjetina provodi se tijekom nastave kroz razliite individualne i
grupne zadatke.
Pearson, J. C., Spitzberg, B. H. (1990). Interpersonal communication: concepts, components
and contexts. Dubuque: Wm. C. Brown Publishers.
Egan, G. (1977). You and me: the skills of communicating and relating to others. Monterey:
Brooks/Cole Publishing Company.
Bolton, R. (1986). People skills. New York: Touchstone.
Lucas, S. E. (1998). The art of public speaking. New York: McGraw-Hill.
Stewart, J. (Ed.) (1999). Bridges, not walls: a book about interpersonal communication.
McGraw-Hill.
4 ECTS.
Provjera znanja i svladavanja vjetina provodi se tijekom nastave kroz razliite individualne i
grupne zadatke.
Preduvjeti upisa
48
Neeksperimentalna psihologijska metodologija, Socijalna percepcija i stavovi, Interpersonalni

i unutargrupni odnosi
MJERNE TEHNIKE U PSIHOLOGIJI
Elementi tipinih mjernih ureaja. Pretvornici. Elektromiografija (EMG). Elektrokardiografija

(EKG). Elektroencefalografija (EEG). Evocirani potencijali. Okulografija. Elektrodermalna
reakcija (EDR). Reografija (pletizmografije). Respiracija. Mjerenje krvnog tlaka, invazivne i
neinvazivne metode. Mjerenje tremora. Mjerenje protoka krvi. Mjerenje temperature.
Kompjuterska tomografija. Nuklearna magnetska rezonanca.
Cilj
Razumijevanje naina mjerenja fiziolokih aktivnosti u organizmu te upoznavanje s

mogunostima i ogranienjima pojedinih metoda mjerenja.
Oblici provoenje nastave i nain provjere znanja
1 sat predavanja i 1 sat vjebi tjedno tijekom jednog semestra.

Znanje se provjerava kolokvijima tijekom izvoenja nastave te usmenim ispitom nakon
zavretka nastave.

Ante anti: Biomedicinska elektronika.
49

Svi udbenici koji sadre neki od dijelova programa predmeta.

2 ECTS.

Ispit se polae usmeno.
OSNOVE BIOLOGIJE

Predmet i metode biologije. Biologija i psihologija. Graa i formulacija stanice. Biokemijska
osnovica funkcije ive materije. Organi i organski sustavi. Razmnoavanje i embrionalni
razvoj. Temelji genetike. Bioloka evolucija. Temelji ekologije.
Cilj
Usvajanje osnovnih spoznaja iz podruja biologije.

Dva sata predavanja tijekom jednog semestra. Znanje se provjerava pismenim i usmenim
ispitom.

Springer, O. P. (2003). Biologija III. Zagreb: Profil International.
Springer, O. P. (2003). Biologija IV. Zagreb: Profil International.
Villee, C. A. (1993). Biology. London: W. B. Saunders Comp.
50
Guyton, A. (2002). Fiziologija ovjeka i mehanizmi bolesti. Zagreb: Medicinska naklada.

2 ECTS.
Preduvjeti upisa
Nema uvjeta.
OSNOVE TRAUMATSKE PSIHOLOGIJE

Stresni i traumatski dogaaji te gubici i njihove kratkorone i dugorone posljedice na
tjelesnom i psihikom planu. Psihika stanja stresa i traume te proces tugovanja. Naela
pruanja podrke ljudima u stanju stresa, traume i tijekom procesa tugovanja. Specifinosti
provedbe istraivanja u podruju traumatske psihologije (ukljuujui i etika pitanja).
Cilj
Studenti e stei temeljna znanja o stresnim i traumatskim dogaajima te o gubicima odnosno
o psihikim stanjima stresa, traume i o procesu tugovanja. Moi e prepoznati kratkorone i
dugorone posljedice navedenih psihikih stanja te naine njihova spreavanja i ublaavanja.
Nauit e temeljna naela pruanja podrke ljudima nakon stresnih i traumatskih dogaaja te
nakon gubitaka. Stei e znanja o metodolokim tekoama i etikim pitanjima istraivanja u
podruju traumatske psihologije. Osvijestit e potrebu za brigom o strunjacima koji rade s
traumatiziranim ljudima.
2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno tijekom 6. semestra.
Provjera znanja provodi se pismenim i usmenim ispitom nakon odsluanog predmeta.
51

Arambai, L. (2005). Gubitak, tugovanje, podrka, Jastrebarsko: Naklada "Slap".
Pregrad, J. (ur.) (2005). Stres, trauma, oporavak, Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo.
Lazarus, R.S. i Folkman, S. (2004). Stres, procjena i suoavanje, Jastrebarsko: Naklada
"Slap".
Stroebe, M.S., Hansson, R.O., Stroebe, W. i Schut, H. (ur.) (2002.). Handbook of bereavement
research: Consequences, coping and care, Washington, D.C.: American Psychological
Association,
3 ECTS.
Pismeno i usmeno.
Preduvjeti upisa
Poloen ispit iz kolegija Uvod u kliniku psihologiju i Uvod u psihopatologiju (obavezni
kolegiji na dodiplomskom studiju).
PSIHOFIZIOLOGIJA SPAVANJA

Neuro- i psihofiziologijske metode u psihologiji: rutinska encefalografija (EEG); poligrafija;
kompjuterizirani EEG (Brain mapping); simultana poliderivacijska analiza; evocirani
potencijali; magneto EEG; regionalni krvni protok; PET (Positron Emission Tomography).
Psihofizioloka objektivizacija mentalnih procesa: opaanja; miljenja; pamenja; govora;
emocionalnih reakcija.
52
Bioloki ritmovi: osnovne spoznaje i pojmovi iz kronobiologije; cirkadijurni sustav ovjeka;

utjecaj smjenskog rada na cirkadijurne ritmove; promjena vremenske zone (sindrom
"zaostajanja" za mlanjakom); drugi specifini poremeaji budnosti.
Spavanje i sanjanje: filogeneza spavanja i spavanje kod ivotinja; ontogeneza spavanja;
neurofiziologija spavanja; polisomnografska obiljeja spavanja ("pravo" ili duboko spavanje,
paradoksno ili REM spavanje); REM spavanje kao fizioloka podloga sanjanja;
psihoanalitika teorija sanjanja u svjetlu psihofiziolokih injenica; dnevni korelati spavanja i
sanjanja; neki specifini poremeaji spavanja i sanjanja; spavanje i kognicija.
Cilj
Stjecanje znanja koja su psiholozima potrebna u praktinom radu o spavanju, problemima
spavanja i njihovom utjecaju na svakodnevno funkcioniranje ovjeka.

Nastava se dijelom provodi u obliku predavanja, a veim dijelom u laboratoriju za ispitivanje
spavanja.
Psihijatrijska bolnica danas. Zbornik radova kliniko - psihijatrijske bolnice Vrape povodom
110 obljetnice. Psihijatrijska bolnica Vrape, Zagreb, 1989.
Psihofarmakoterapija - odabrana podruja. Psihijatrijska bolnica Vrape, Zagreb, 1987.
Knjiga predavanja II. seminara o neurofiziolokim terapijama. Sekcija za EEG i
neurofiziologiju, Zagreb, 1985.
"Krka" za psihijatriju i neurologiju. Dijagnostika klasifikacija poremeaja spavanja i
budnosti, 1983.
Spavanje/budnost. Medicus, 2002; 2:193-206.

2 ECTS.
53

Preduvjeti upisa
Poloeni ispiti iz Bioloke psihologije I i Bioloke psihologije II.
PSIHOLOGIJA BOLI
U okviru kolegija sustavno se prolazi kroz slijedee teme: Znaenje sintagme 'psihologija
boli'. Bioloke osnove boli. Teorije boli. Mjerenje boli. Kontekstualne osobitosti doivljaja
boli. Individualne razlike u doivljaju boli (spol, osobine linosti, kulturne i rasne razlike).
Placebo efekt kod boli. Psiholoka stanja i bol (emocije, panja). Kronina bol i naini
suoavanja. Psiholoki tretmani boli.
Cilj
Ciljevi kolegija su da studenti naue kako se psihologija, kao znanost i struka, teorijski i
praktino odnosi prema doivljaju boli. Polaznici trebaju usvojiti specifina znanja o prirodi
boli. Najvei naglasak je na povezivanju psiholokih imbenika i doivljaja intenziteta i
kvalitete boli. Studenti trebaju usvojiti i postupke koje psihologija koristi u tretmanu boli.
2 sata predavanja tijekom jednog semestra. Tijekom predavanja planirane su i demonstracije
razliitih metoda mjerenja kvalitativnih i kvantitativnih aspekata boli. U okviru nastave
planira se i jedna posjeta instituciji koja se ciljano bavi s boli (ambulanta za bol), gdje se
moe vidjeti mogunost praktine primjene psiholokih metoda u tretmanu boli.
Havelka, M (ur.) (1998). Zdravstvena psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
54
Hadjistavropoulos, T., & Craig, K.D. (Eds.) (2004). Pain. Psychological Perspectives.
London: LEA.
Price, D.D. (1999). Psychological Mechanisms of Pain and Analgesia. Progress in Pain
Research and Management. Vol. 15. Seattle: IASP Press.
Melzack, R., & Wall, P.D. (1996). The challenge of pain. Penguin Books
Wall, P.D., & Melzack, R. (1989). Textbook of Pain. Edinburgh: Churchil Livingstone.
2 ECTS.
Pismeni i usmeni ispit.
Preduvjeti upisa
Poloen ispit iz predmeta Bioloka psihologija 1
PSIHOLOGIJA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA

Drutveni, obiteljski i individualni initelji u nastanku razvojnih tekoa. Mentalna
retardacija. Tjelesni invalidi. Slijepa djeca. Gluha djeca. Djeca s poremeajima u ponaanju.
Djeca oboljela od cerebralne paralize. Psiholoka podrka obiteljima iji lan ima posebne
potrebe. Stigma i stavovi drutva prema osoba s posebnim potrebama. Etika pitanja brige o
ljudima s posebnim potrebama.
Cilj
Upoznat e razliite etioloke initelje u nastanku razvojnih tekoa. Studenti e usvojiti
znanja o specifinim skupinama ljudi s posebnim potrebama. Raspravljat e o stigmatizaciji i
55
stavovima drutva prema osoba s posebnim potrebama. Studenti e nauiti specifinosti

ophoenja s ljudima s posebnim potrebama.
1 sat predavanja i 2 sata seminara tijekom 5. semestra. Seminari e ukljuivati prikaz
potekoa i nain rada s osobama s odreenim posebnim potrebama, te rasprave o etikim
pitanjima. Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz seminare i na kraju nastave
pismenim ispitom.
Batshaw, M. L. (2002). Children with Disabilities. New York: Paul H Brookes Pub Co.
Blackbourn, J. M., Patton, J. R. i Trainor, A. (2003). Exceptional children in focus. London:
Prentice Hall.
Ribi, K. (1991.). Psihofizike razvojne tekoe. ITP Forum: Zadar
3 ECTS.
Ispit se polae pismeno.
Preduvjeti upisa
Odsluan i poloen kolegij: Psihologija djetinjstva i adolescencije.
PSIHOLOGIJA SPORTA
56
Definicija i predmet psihologije sporta. Specifini problemi psihologije sporta. Mjesto

psihologije sporta u okviru ostalih psihologijskih disciplina.
Komponente uspjenosti u sportskoj aktivnosti ("jednadba specifikacije sporta"): naini
odreivanja komponenti uspjenosti, problemi odreivanja jednadbe specifikacije sporta.
Utjecaj kognitivnih sposobnosti na sportsku uspjenost: analiza kognitivne efikasnosti
sportaa, analiza kognitivnog optereenja sportske aktivnosti, analiza mogueg djelovanja
sportske aktivnosti na razvoj kognitivnih sposobnosti.
Utjecaj osobina linosti na sportsku uspjenost: analiza konativnog optereenja sportske
aktivnosti, karakteristike linosti tipinog sportaa, utjecaj sportske aktivnosti na razvoj i
promjene osobina linosti.
Osnovni pokretai sportske aktivnosti: motiv postignua i uspjenost u sportu, neke biotike
potrebe i uspjenost u sportu, poeljni omjer intrinzike i ekstrinzike motivacije u sportu,
planiranje i odluivanje u sportskoj aktivnosti.
Motoriko uenje (vjebanje): teorije motorikog uenja, motoriki program, analiza tipova
motorikih zadataka, uloga razliitih vrsta povratne informacije u formiranju motorikog
stereotipa, metode vjebanja motorikih zadataka.
Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina)
Tijekom predavanja studenti e dobiti temeljna temeljna znanja iz psihologije sporta, stei
uvid u ulogu psiholokih imbenika u sportskom uspjehu i neuspjehu, te u naine na koje je
mogue povezati sportsku djelatnost i psiholoke spoznaje, kako bi se razvoj sportskih
vjetina doveo do maksimuma.
Nastava e se provoditi u obliku predavanja (2 sata tjedno).
Horga, S. (1993). Psihologija sporta. Zagreb: kolska knjiga.
Bakker, F. C., Whiting, H. T. A., van der Berg, H. (1995). Sport psychology: Concepts and
aplications. Wiley, 1995.
57
2 ECTS.
Ocjena na ispitu formira se na temelju seminarskoga rada studenta/ice i usmenog ispita.
Preduvjeti upisa
Nema.
STATISTIKA OBRADA PODATAKA POMOU RAUNALA

Uvod u rad s programom SPSS/WIN; Podeavanje parametara programa; Kreiranje baze
podataka i definiranje varijabli; Priprema i unos podataka u SPSS; Manipulacije s bazama
podataka; Tretman podataka koji nedostaju; Linearne i nelinearne transformacije rezultata;
Funkcije; Selekcija podataka; Deskriptivna statistika; Testiranje razlika meu aritmetikim
sredinama; Opi linearni model - jednostavna i sloena analiza varijance; Mjere povezanosti;
Parcijalna korelacija; Kontingencijske tablice; Neparametrijski testovi; Regresijska analiza;
Grafiko prikazivanje podataka; Interpretacija rezultata statistikih analiza. Pisanje naredbi u
programskom jeziku SPSS-a (SYNTAX).
Cilj
Osposobiti polaznike za samostalno koritenje raunala pri provoenju statistikih obrada
podataka. Polaznici e znati samostalno kreirati tablicu za upis podataka, provesti, te
primjereno interpretirati rezultate statistikih analiza.
58

1 sat predavanja i 3 sata vjebi koje ukljuuju samostalni rad na raunalu, te demonstracije
primjene raunala u psihologiji. Pored toga dio nastave bi se odvijao koritenjem WEB
stranice kolegija, koji bi ukljuivao samostalni rad studenata, te kontinuirano praenje
njihovih aktivnosti tokom semestra.
Provjera znanja ukljuuje pismeni ispit, te provjeru znanja rada na raunalu.
Brace, N, Kemp, R, Snelgar, R (2000). SPSS for Psychologists A Guide to Data Analysis
using SPSS for Windows. New York: Palgrave.
George, D., Mallery, D. (1999). SPSS for Windows - Step by Step. Boston: Allyn and Bacon,.
WEB stranica kolegija s linkovima vezanim uz pojedine nastavne teme
Bourque, L.B., Clark,V.A. (1992). Processing Data - The Survey Example. Newbury Park:
Sage Publications.
4 ECTS.
Pismeno i usmeno.
Preduvjeti upisa
Statistika u psihologiji I, Statistika u psihologiji II
Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

Po zavretku semestra studenti/ce evaluiraju sve odsluane predmete: njihov sadraj, nain
izvedbe, rad nastavnika/ce i odnos prema studentima.
59
Proelnik Odsjeka za psihologiju
U Zagrebu, 6. travnja 2005.
Dr. sc. Vladimir Kolesari, red. prof.
60

Psihologija Preddiplomski

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Psihologija Preddiplomski

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIJEDLOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG

a) Razlozi za pokretanje studija

Vanost psiholoke djelatnosti i razlozi za organiziranje studija psihologije jasno su

b) Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa

Psihologija kao znanost i struka

Ukupno sati (ECTS bodova)

24 (30)24 (30) 24 (30) 24 (30)

3.2. Opis predmeta

PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST I STRUKA

Okvirni sadraj predmeta

i pamenje. Inteligencija. Miljenje i govor.

Motivacija i emocije. Razvojna psihologija. Linost. Psihiki poremeaji i terapija. Stres i

praktinim aspektima, odnosno odgovoriti na pitanje kako se i u kojoj mjeri rezultati

Oblici provoenja nastave i naini provjere znanja

Bodovna vrijednost predmeta

Nain polaganja ispita

UVOD U METODOLOGIJU EKSPERIMENTALNE PSIHOLOGIJE

Okvirni sadraj predmeta

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

Bodovna vrijednost predmeta

NEEKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJSKA METODOLOGIJA

Okvirni sadraj predmeta

istraivanja. Sistematsko opaanje. Stupanj ukljuivanja opaaa u procese koje opaa.

Bodovna vrijednost predmeta

Okvirni sadraj predmeta

Okvirni sadraj predmeta

determinacije; predvianje rezultata. Multipla korelacija. Parcijalna korelacija. Jednostavna

Okvirni sadraj predmeta

Bodovna vrijednost predmeta

pamenje, svakodnevno i prospektivno pamenje,

vjerodostojnost pamenja). Aktualna istraivanja pamenja.

Cilj predloenog kolegija je upoznavanje studenata s podrujem kognitivne psihologije koje

UENJE, MILJENJE I INTELIGENCIJA

Inteligencija razliita gledita.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

The psychology of learning. New York, NY:

Contemporary learning theories: Instrumental

Emocije: Emocija u povijesnoj perspektivi. Definicija emocije i srodnih pojmova. Odnos

Bazine emocije. Funkcija emocija. Procjena i emocije. Atribucija i emocije.

Emocije i spoznajni procesi. Socijalni i kulturalni aspekt emocija. Emocije, stres i

Dimenzionalne teorije emocija. Bioloke teorije emocija. Kognitivne i socijalne teorije

Nain polaganja ispita

psihologije linosti, te koristiti u njihovoj kasnijoj specijalizaciji u razliitim podrujima

Nain polaganja ispita

Bujas, Z. (1981). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: kolska knjiga.

UVOD U TEORIJU TESTOVA

KVANTITATIVNA INTERPRETACIJA TESTOVA

Okvirni sadraj predmeta

Naela kvantitativne interpretacije testovnih rezultata; Psihometrijske skale; Normativna i

UVOD U RAZVOJNU PSIHOLOGIJU

Okvirni sadraj predmeta

Oblici provoenja nastave i naini provjere znanja

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

Bodovna vrijednost predmeta

Nain polaganja ispita

PSIHOLOGIJA DJETINJSTVA I ADOLESCENCIJE

Okvirni sadraj predmeta

Oblici provoenja nastave i naini provjere znanja

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

Bodovna vrijednost predmeta

Nain polaganja ispita