Professional Documents
Culture Documents
Univerzitet U Novom Sadu Departman Za Proizvodno Mašinstvo: Tema Za Diplomski-Master Rad
Univerzitet U Novom Sadu Departman Za Proizvodno Mašinstvo: Tema Za Diplomski-Master Rad
Diplomski-master rad
Mentor:
Prof.dr Branko kori
SADRAJ
1.0 UVOD-TERMOHEMIJSKA OBRADA .............................................................................. 4
1.1. Difuzno zasienje metalima - difuzna metalizacija.......................................................... 5
1.2. Difuzno zasienje nemetalima ......................................................................................... 6
1.2.1. Nitriranje ................................................................................................................... 6
1.2.2. Karbonitriranje .......................................................................................................... 8
1.2.3. Sulfidizacija ............................................................................................................... 9
2.0 CEMENTACIJA ................................................................................................................. 10
2.1. Teorija procesa ............................................................................................................... 11
2.1.1. Dubina cementacionog sloja ................................................................................... 12
2.2. Cementacija u vrstom sredstvu ..................................................................................... 15
2.2.1. Priprema komada za cementaciju ............................................................................ 15
2.2.2. Pakovanje delova..................................................................................................... 17
2.2.3. Prednosti i nedostaci................................................................................................ 17
2.3. Cementacija u tenom sredstvu ...................................................................................... 19
2.3.1. Prednosti i nedostaci................................................................................................ 20
2.4. Cementacija u gasovitom sredstvu ................................................................................. 21
2.4.1. Primena zemnog gasa kao atmosfere ...................................................................... 22
2.4.2. Atmosfera dobijena nakapavanjem tenog goriva .................................................. 27
2.4.3. Regulacija ugljeninog potencijala ........................................................................ 28
2.4.4. Zatita povrine i priprema komada ........................................................................ 31
2.5. Poreenje cementacije sa drugim postupcima poveanja tvrdoe povrinskog sloja ... 34
2.5.1. Prednosti u odnosu na kaljenje: ............................................................................... 34
2.5.2. Prednost u odnosu na povrinsko kaljenje: ............................................................. 34
2.5.3. Prednosti u odnosu na nitriranje: ............................................................................. 34
2.5.4. Nedostaci procesa cementacije: .............................................................................. 35
3.0 PRORAUN VREMENA ZAGREVANJA ....................................................................... 36
3.1. Zupanik 1.01. ................................................................................................................ 36
3.1.1. arenje zupanika 1.01. .......................................................................................... 36
3.1.2. Cementacija i kaljenje zupanika 1.01. ................................................................... 37
3.1.3. Otputanje zupanika 1.01. ..................................................................................... 38
3.2. Zupanik 1.02. ................................................................................................................ 40
3.2.1. arenje zupanika 1.02. .......................................................................................... 40
3.2.2. Cementacija i kaljenje zupanika 1.02. ................................................................... 41
3.2.3. Otputanje zupanika 1.02. ..................................................................................... 42
3.3. Zupanik 1.03. ................................................................................................................ 44
3.3.1. arenje zupanika 1.03. .......................................................................................... 44
3.3.2. Cementacija i kaljenje zupanika 1.03. ................................................................... 45
3.3.3. Otputanje zupanika 1.03. ..................................................................................... 46
4.0 IZBOR OPREME ZA POGON TERMIKE OBRADE .................................................... 48
4.1. Vienamenska komorna pe MKG2 proizvoaa IVA Industriefen GmbH............... 49
4.2. Endogenerator: IPSEN G-750-G .................................................................................... 51
4.3. Ureaj za pranje i odmaivanje IPSEN WDP-8-G ....................................................... 52
4.4. Ureaj za merenje tvrdoe PCE-HT550......................................................................... 53
Diplomski-master rad
Diplomski-master rad
TERMOHEMIJSKA OBRADA
DIFUZNO ZASIENJE
NEMETALIMA
Cementacija
DIFUZNO ZASIENJE
METALIMA
Hromiranje
Nitiranje
Alitriranje
Karbonitriranje
Siliciranje
Sulfidizacija
Boriranje
Diplomski-master rad
850900C. Struktura boriranog sloja na povrini dela sastoji se od borida FeB, a nii slojevi od
borida Fe2B. Boriranjem se postie vrlo visoka tvrdoa, visoka otpornost na habanje i visoka
otpornost na koroziju. Dubina sloja je 0,10,2 mm. Borirani sloj ima vrlo visoku tvrdou 1800
2000 HV.
Prednosti nitriranja:
visoka tvrdoa (vea od martenzitne strukture),
dobra otpornost na habanje,
postojanost na viim temperaturama (do 550C),
dobra dinamika vrstoa sa efektom zareza,
veoma male deformacije,
nitridni sloj je koroziono otporan na vlane sredine.
Nedostaci nitriranja:
mala dubina sloja,
nitriranje je skup i dugotrajan postupak,
pojava krtosti nitridnog sloja.
1.2.2. Karbonitriranje
Naziv karbonirtriranje ima i alternativne nazive kao to su cijanizacija i
nitrocementacija, koji se ponekad koriste kao nazivi za karbonitriranje u gasovitom ili tenom
stanju[3].
Karbonitriranje se sastoji u istovremenom obogaivanju povrinske zone elika
ugljenikom i azotom. Pri tome je cilj da se postigne velika povrinska tvrdoa kod alatnih elika
i otpornost prema habanju kod konstrukcionih elika.
Cijanizacija se obavlja potapanjem delova u tena sredstva, odnosno istopljene soli koje
sadre cijansku grupu (CN), kao to su: NaCN, KCN,Ca(CN)2...
Diplomski-master rad
2.0 CEMENTACIJA
Cementacija je jedan od najstarijih postupaka poveanja povrinske tvrdoe. Prvobitno je
bila koriena kod orua koja su zahtevala visoku ilavost i otpornost na habanje. Proces
cementacije u Kini bio je poznat jo u davnoj prolosti, a obavljan je arenjem delova od mekog
elika ajem koji je sluio kao sredstvo za cementaciju. Stari Egipani su koristili ugljenisanu
kou mumija kao sredstvo za cemntaciju, to je jako blisko i dananjem postupku gde se koristi
uglje od koe ivotinjskog porekla ili uglje organskog porekla (npr. umur-drveno uglje koje
slui kao aktivator procesa)[4].
Cementacija je termohemijski proces koji podrazumeva obogaivanje povrinskog sloja
ugljenikom sa ciljem poveanja tvrdoe (55-65HRC), otpornosti na habanje i dinamke vrstoe.
Cementirani delovi dobijaju konana svojstva nakon kaljenja i niskog otputanja. elici za
cementaciju su niskougljenini elici do 0,3 %C i legirani elici od 0,08-0,2%C. U procesu
cementacije delovi se zagrevaju do temperature austenitizacije A3 (900-950C) u sredini bogatoj
ugljenikom, sposobnoj da na temperaturi cementacije oslobodi ugljenik u atomskom stanju.
Razlog zagrevanja elika na pomenutu temperaturu je da austenit pri tim uslovima rastvara
najvei procenat ugljenika (do 2%C).
Diplomski-master rad
10
Diplomski-master rad
11
Diplomski-master rad
12
Diplomski-master rad
13
Diplomski-master rad
14
CO
CO
2 C 2
Fe2
COC
Fe CO
2
Iz navedenih reakcija vidimo da je pored ugljenika i elika, neophodan kiseonik, to jest
vazduh kojeg uvek ima u sanduku u dovoljnoj koliini. Poslednja rekcija u kojoj se vri
vezivanje ugljenika za gvoe odvija se putem disocijacije uglen-monokskida.
vrsto sredstvo za cementaciju sadri drveno uglje ili umur (oko 70%), karbonate kao
to su BaCO3 i Na2CO3 (oko 30%), a moe i malu koliinu mazuta. Karbonati imaju funkciju
aktivatora procesa. Primer sastava atmosfere dat je u tablici2:
Sastav sredstva za Komponente atmosphere (zapreminski %)
naugljenienje
O2
CO2
CO
CH4
H2
70% umura
20% BaCO3
7%Na2CO3
3% mazuta
0,18
0,2
26,6
0,3
17,1
80% umura
20% BaCO3
0,97
32,8
16
15
serijske proizvodnje jer prekida tok termike obrade i samim tim zahteva vie vremena.
2.Bakarisanje je takoe kao i predhodni postupak primenljiv kod svih vrsta cementacije.
Zatita povrine od cementacije se vri galvanskim nanoenjem bakra debljine od 20 do 60
mikrona. Debljina zavisi od dubine cementacije. Sa porastom dubine, debljina naneenog sloja
mora biti vea. Meutim, uticajni faktori su takoe gustina i kompaktnost bakarnog sloja. Za
odreenu dubinu cementacije potrebn je sloj odreene debljine i zadovoljavajue gustine i
kompaktnosti. Kako ovaj postupak zahteva specijalnu opremu, primenljiv je samo u velikoj
proizvodnji. Posle cementacije, bakarni sloj se skida galvanskim putem ili mehaniki (bruenjem
ili peskarenjem). Bakarisanje gubi efekat ako se u sredstvu za cementaciju nalazi sumpor.
4.Metalni oklop je zatitna povrina od cemntacije nainjena od lima debljine od 0,5 do 1mm.
Hermetinost izmeu lima i radnog dela se postie oblepljivanjem glinom. Pogodan je u
maloserijskoj proizvodnji.
5.Zatita navoja se vri pogodnim vijkom ako je unutranji navoj ili navrtkom ako je spoljanji
navoj.
6.Azbestna zatita je pogodan oblik zatite od cementacije. Azbestna traka, prethodno okvaena
vodom, se namotava na povrinu koja se eli zatititi i zatim se osigurava icom od odmotavanja.
Diplomski-master rad
16
1.TIP
2.TIP
3.TIP
50% talka
25% kaolina
25% vode i vodenog stakla
koji se dodaje u koliinu koja
ostvaruje
neophodnu
konzistenciju
-rastvaranje
do
potrebne
konzistencije
vri
se
kalofonskim lakom
-mea se sa vodom
-pogodan za zatitu rupa
Tablica3. Premazi za zatitu povrina od cementacije [4]
Premazi se nanose na komad u sloju debljine od 2 do 3 mm na sobnoj temperature ili u
suari.
2.2.2. Pakovanje delova
Prema podacima iz prakse preporuljivo je da sredstvo za cementaciju tei 10-20% od
ukupne mase u sanduku, a delovi koji treba da se cementiraju 80-90% mase. Odnos specifinih
teina je 0,5:7,8 to znai da u pogledu zapremine sredstvo za cementaciju treba da zauzima 8590% a ostatak zauzimaju delovi.
Bitna stavka kod pakovanja u sanduke je da se obrati panja na meusobno rastojanje
izmeu delova i rastojanje od zida sanduka. To se vri tako to se na dno stavi 20-30cm sredstva,
zatim se slau delovi pa preko njih ponovo sredstvo koje se blago nabije. To se ponovi onoliko
puta koliko je potrebno prema visini sanduka stim to se gornji sloj sredstva nanosi u visini od
35-40cm. Razlika kod gornjeg sloja je to to se on uglavnom ne nabija, samo se strese udaranjem
sanduka ekiem jer je njegova uloga da kompenzira toplotno irenje delova.
U sanduk se uvek stavlja vie uzoraka od matrijala kao to su i delovi radi kontrole
naugljenienja. Jedan se obavezno stavlja radi zavrne kontrole.
17
Takoe i priprema podrazumeva dosta vremena, jer se pre termike obrade vri pakovanje
delova i sredstva za cementaciju u sanduke, a nakon obrade raspakivanje i ienje istih.
Posledica dueg trajanja raspakivanja i ienja je da nije mogue direktno kaljenje sa
temperature cementacije. Poto se potencijal naugljenienja ne moe kontrolisati i pri veim
dubinama naugljenienja moe lako doi do pojave prezasienog austenita. Cementacija u
vrstom sredstvu nije primenljiva za manje dubine ispod 0,5mm. Nedovoljna izuenost postupka
onemoguuje primenu regulacije i automatizacije.
Diplomski-master rad
18
19
takoe uinili da budu suvi i spremni za obradu. Sitnije komade potapamo pakovane u elinim
korpama, a krupnije komade potapamo veanjem na icu.
2.3.1. Prednosti i nedostaci
S obzirom da je potencijal naugljenienja sonog kupatila visok i da je brzina zagrevanja
do temperature cementacije velika, proces traje jako kratko. Kontrola debljine cementiranog
sloja je na visokom nivou, stoga je primenljiv kod tankozidih delova koji zahtevaju
necementirano jezgro. Takoe je mogue delimino tretiranje komada tako to se deo koji
netreba da bude cementiran postavlja iznad ogledala kupatila. Za razliku od cementacije u
vrstom sredstvu, ovaj postupak daje mogunost za direktno kaljenje jer je ienje komada brzo
i jednostavno. Adekvatnim veanjem komada smanjujemo opasnost od deformisanja , a i uticaj
teine je smanjen u rastopljnoj soli. Najznaajnija prednost u odnosu na ostale postupke je to da
su trokovi cementacije u tenom sredstvu viestruko manji.
Glavni nedostaci ovog postupka su: male dubine cementacije (0,2-0,3mm), primenljiva
samo za sitne komade, odravanje kupatila je skupo, brza promena potencijala naugljenienja i
njegovo odravanje je oteano, potrebne su mere zatite od isparenja soli.
Diplomski-master rad
20
dubina cementac.
sposobnost atmosfere
na naugljenienje
Sastav atmosfere
brzina
naugljenienja
ugljenini
potencijal
temperatura
brzina difuzije
vreme
raspored sadr.
ugljenika
matematiki
model
difuzije
kontrola
sastava atmos.
kontrola
vremena
Slika10. ema meusobnog dejstva faktora i rezultata procesa gasne cementacije[4]
Na slici br. 10 prikazana je ema uticaja pojedinih faktora na rezultate procesa. Strelice
izmeu njih pokazuju matematike veze. Sastav i temperatura atmosfere mogu nam direktno
ukazati na informacije o aktivnosti i ugleninom potencijalu atmosfere. Temperatura za
odreenu vrstu elika odreuje brzinu difuzije. Ugljenini potencijal je merilo aktivnosti
atmosfere za odreeni elik, pa odreuje brzinu nagljenienja koja je takoe i funkcija dubine
cementacije. Matematiki model difuzije koristi sastav gasa, brzinu difuzije i vreme kao ulazne
podatke da bi odredio raspored sadraja ugljenika u povrinskom sloju.
Teorijsko razmatranje gasnih atmosfera preko jednaine elementarnih reakcija pojedinih
komponenti retko se moe direktno primeniti kada se trai odnos koliina pojedinih gasova u
sastavu atmosfere i zakonitosti naugljenienja odreene vrste elika. Razlozi za to su veoma
jasni, komplikovani sastav atmosfere ije se sve elementarne reakcije nemogu obuhvatiti, a koje
takoe nemaju isti uticaj. Pomenute jednaine pokazuju ravnotena stanja pri kojima je brzina
reakcija jednaka nuli, to dodatno oteava jer stvarni odnos sastava atmosfere mora biti van
Diplomski-master rad
21
ili
Ono to je najbitnije u okviru ovog procesa je koliinski odnos vazduha i metana. Ako
dovodimo manju koliinu vazduha to jest kiseonika, dolazi do nepotpunog sagorevanja ime
dobijamo ugljen-monoksid (CO) koji vri naugljenienje. Poveavanjem koliine kiseonika
dobijamo veu koliinu ugljen-dioksida i vodene pare koji koe proces naugljenienja. Stoga,
doziranjem vazduha ustvari reguliemo koliine dobijenih gasova a time i aktivnost samog
procesa naugljenienja.
Kada se proces odvija sa toliko malom koliinom kiseonika da proizvedena toplota
sagorevanjem nije dovoljna, neophodno je dodatno dovoenje toplote spolja. Kao posledica
manjka kiseonika nastae vea koliina ugljen-monoksida (CO) u odnosu na vodenu paru i
ugljen-dioksid (CO2). Poto se toplota dovodi u sistem takva reakcija se zove endotermna
reakcija, a gas endotermni gas ili endogas. Kontra dejstvo vodene pare i uglen-dioksida,
odnosno razugljeniavajui potencijal moe se izraziti koliinom jednog od ta dva gasa. Poto
su koliine vodene pare i ugljen-dioksida mousobno proporcionalne, dovoljno je kontrolisati
jednu od njih. Najee je to kontrola koliine vodene pare preko merenja take rose. Ova taka
predstavlja temperaturu na kojoj poinje kondenzacija vodene pare. Empirijski se moe odrediti
ravnoteni odnos izmeu sadraja ugljenika u eliku odnosno ugljeninog potencijala i take
rose na odreenoj temperaturi to jest sadraja vodene pare u atmosferi (slika11). U sutini,
pomenuti ravnoteni odnos implicira koliinski odnos zemnog gasa i vazduha za sagorevanje
kojim se regulie sadraj pare u atmosferi.
Diplomski-master rad
22
Slika11. Empirijski odnos ravnotenih sadraja ugljenika u eliku u zavisnosti od take rose i
temperature kod endogasa[4]
Ako se pak koliina kiseonika povea u tolikoj meri da dobijena toplota bude dovoljna za
odravanje potrebne temperature, reakciju zovemo egzotermna a dobijeni gas egzogas. Kao to
smo ve pomenuli, viak kiseonika daje poveanu koncentraciju ugljen-dioksida i vodene pare u
gasu, to samnjuje aktivnost atmosfere. Zato je potrebno njihovo odstranjivanje.
Zemni gas se moe primeniti u upotrebi kao:
nepripremljen, direktno iz cevovoda
endogas
egzogas
Poto nepripremljen gas ima previe metana u odnosu na kiseonik, nije racionalan za
primenu. Prouzrokuje aenje povrine, a time i mogue prekidanje procesa cementacije. Na taj
nain se odigrava proces u komornim ili mufolnim peima sa prekidnim radom. Meutim, u
sluaju cementacije u peima sa kontinualnim radom, kod kojih se vrata otvaraju i zatvaraju u
odreenom ritmu tako da je obezbeen unos odreene koliine vazduha, proces je ipak u
primeni.Takva regulacija procesa je teka, ali nije potreban poseban generator za meanje
gasova.
Primer primene postupka cementacije sa nepripremljenim zemnim gasom opisao je M.
Brahaek (Der Maschienenbau, 1963.),koji je istraivao optimalan odnos koliine gasa i
zapremine prostora pei za cementaciju kontinualnog dejstva (tablica4). Po njegovim merenjima,
idelan odnos gasa i vazduha je 2:1.
Diplomski-master rad
23
Odnos
Utroak
Sastav gasa u %
zemnog
gasa l/as CO2
CO
gasa
i po1l zapr.
vazduha
pei
0,5
1
2
3
4
10
20
10
20
10
20
10
20
10
20
0,4
0,4
0,2
0,3
0,2
0,2
0,1
0,2
0,1
0,1
14,7
15,2
16,2
15,8
17,1
16,8
18,4
18,2
19,2
19,1
CH4
H2
H2O
N2
5,8
6,0
7,8
8,2
8,1
8,6
9,2
9,8
10
104
38,2
38,0
41,6
40,5
42,5
41,8
48,8
48,4
49,8
49,7
1,2
1,3
1,7
1,5
1,8
2
1,7
1,9
1,9
2
39,7
39,1
32,5
33,8
30,5
30,6
21,8
21,5
19
18,7
Tablica4. Sastav gasa u zavisnosti od koliinskog odnosa zemni gas-vazduhi od utroka gasa[4]
Priprema zemnog gasa u obliku endogasa zahteva specijalni generator (slika12) u kome
se obavlja sagorevanje meavine gasa i vazduha. Koliina vazduha je obino 25% od teoretski
potrebne za potpuno sagorevanje. Proces se vri u prisustvu katalizatora i uz dodatno zagrevanje
na odreenu temperaturu. Pre uvoenja u pe, gas se hladi i dodaje mu se mala koliina zemnog
gasa ime aktiviramo atmosferu. Veliina te koliine utie na temperaturu take rose, a time i na
ugljenini potencijal atmosfere.
Diplomski-master rad
24
Diplomski-master rad
K.
25
CO
CO2
H2
CH4, N2
Pre preiavanja
Posle preiavanja
10-12%
10-12%
5-6%
0,5%
13-15%
13-15%
manje od 1% CH4
ostatak N2
Diplomski-master rad
26
Iz jednaina za K1 i K3 dobijamo:
Diplomski-master rad
27
Izraz za ac pokazuje da se kontrolom sadraja H2O ili take rose moe meriti ugljenini
potencijal atmosfere. Kao to je ve pomenuto, na tok reakcije regulisanjem koliine vazduha,
tako da je taka rose na odreenoj temperaturi zavisna od odnosa vazduh:gorivo (slika16).
.
Slika16. Zavisnost take rose od odnosa vazduh:gorivo na temperaturi od 925C
2.4.3. Regulacija ugljeninog potencijala
Kao to je ve pomenuto, kod gasne cementacije mogua je regulacija aktivnosti
atmosfere u toku samog procesa. Rezultat toga je postizanje optimalnih uslova cementacije u
pogledu trajanja procesa i mogui uticaj na krivu raspodele sadraja ugljenika u cementacionom
sloju.
Analizirajui proces u smislu promene ugljeninog potencijala, cementacija se odvija u
dve faze. Prva faza se uglavnom odlikuje procesom adsorpcije, kada je proces cementacije
veoma intenzivan, a uglenini potencijal maksimalno visok pri kojem jo uvek ne dolazi do
aenja. U okviru ove faze ugljenik se nagomilava u povrinskom sloju ak iznad eljene
koliine. Druga, difuziona faza podrazumeva unos ugljenika u dublje slojeve, stim to je
ugljenini potencijal nii, a sadraj ugljenika u povrinskom sloju optimalan. Ovo se deava zato
to dolazi do razugljenienja povrinskog sloja, a novonastali sadraj ugljenika je u ravnotei sa
aktivnou atmosfere. Zbog toga je tangeta na liniju rasporeda ugljenika na samoj povrini
horizontlna linija.
Pratimo primer koji je obradio J. Wunning (HTM, 1968,sv. 2, str. 901):
-temperatura cementacije 900C
-dubina cementacije DC=0,8mm
-ugljenini potencijal I faze CA1=1,15%
-ugljenini potencijal II faze CA2=0,8%
Vreme druge (difuzione) faze menjano u odnosu na celokupno vreme cementacije, a rezultati su
prikazani na dijagramu (slika17). Jasno se vidi da je najpovoljnije kada difuziona faza traje 0,8
Diplomski-master rad
28
U drugoj fazi naugljenienja menjaju se poetni uslovi ( 2=0... C=f(x)), ovu funkciju
definie reenje diferencijalne jednaine (1), a za 2>0... C=f(x, 2). Ako se ovome dodaju i
Diplomski-master rad
29
Dalje se koristio reenjem diferencijalnie jednaine Fricka iskazanim preko koliine ugljenika:
...................(2)
Zamenom se dobija:
a odavde je:
..................(3)
Poto je za 2=0 raspored sadraja ugljenika definisan sa C=f(x, 1), to je u toku prvog
perioda ve nastao raspored ugljenika po dubini , pa e zbog toga stvarno vreme biti krae za
neki period vremena 3. Prema tome, ukupno vreme e biti:
Diplomski-master rad
30
Sadraj%
70
30
65
35
30
20
50
4
8
16
72
Primedba
rastvoreno u vodenom staklu
sme da stoji najvie dva asa od
momenta pripreme
nanosi se u dva sloja
31
32
Nedostaci:
skupo i komplikovano postrojenje koje se isplati samo kod
serijske proizvodnje
zahteva obuenost osoblja na viem nivou
tee je odravanje postrojenja, naroito hermetinosti
komplikovani su zahtevi za tehniku zatitu
Diplomski-master rad
33
2.5. Poreenje
Diplomski-master rad
34
Diplomski-master rad
35
Gustina:
7850
575
38,75
W
m C
J
(tabela C.6 na str. 187 Tehnologija termike obrade elika)
kg C
kg
m3
W
m2 C
60
Karakteristina dimenzija: X
80 62 10
2
Biov kriterijum: Bi
Temperaturni kriterijum
38,75
575 7850
(tabela
8,58 10
m2
s
.1.4 )
0,009 m
60
0,009 0,014
38,75
za jegro:
tj
ts
to
ts
550 550
20 550
2
a z
j X
250
F
2360 sec 40 min
z
0
X2
a
(dijagram C.30 na str. 178 Tehnologija termike obrade elika)
Furijeov kriterijum
F0 j
Vreme dranja na temperaturi arenja je prema preporukama od 1do 2 sata. elik 4320
je sklon stvaranju zaostalog austenita u cementiranom sloju, pojavi krupnog zrna i slojevitoj
kristalizaciji koja je ini nehomogenom. Kako bi se neutralisali unutranji naponi, a tako i zbog
Diplomski-master rad
36
7850
575
J
kg C
38,75
W
m C
kg
m3
W
m2 C
60
Karakteristina dimenzija: X
80 62 10
2
Biov kriterijum: Bi
Temperaturni kriterijum
38,75
575 7850
C
(tabela
8,58 10
m2
s
.1.4 )
0,009 m
60
0,009 0,014
38,75
za jegro:
tj
ts
to
ts
550 550
20 550
2
a z
j X
250
F
2360 sec 40 min
z
0
X2
a
(dijagram C.30 na str. 178 Tehnologija termike obrade elika)
Furijeov kriterijum: F0 j
Specifina toplota: C
Diplomski-master rad
606
27
W
mC
J
(tabela C.6 na str. 187 Tehnologija termike obrade elika)
kg C
37
Gustina:
7850
kg
m3
a
W
m2 C
200
Karakteristina dimenzija: X
80 62 10
2
Biov kriterijum: Bi
200
0,009
27
Temperaturni kriterijum
za jegro:
27
606 7850
(tabela
5,68 10
m2
s
.1.4 )
0,009 m
0,067
tj
ts
to
ts
900 900
20 900
2
a z
j X
80
F
1140 s 19 min .
z
0
X2
a
(dijagram C.30 na str. 178 Tehnologija termike obrade elika)
F0 j
Furijeov kriterijum
7850
501,6
J
kg C
52,25
W
m C
kg
m3
Diplomski-master rad
52,25
501,6 7850
1,327 10
m2
s
38
W
m2 C
20
Karakteristina dimenzija X
80 62 10
2
Biov kriterijum Bi
Temperaturni kriterijum
20
0,009
52,25
za jegro:
a z
X2
.1.4 )
(tabela
0,009 m
0,0034
tj
ts
to
ts
180 180
20 180
X2
F0
732 sec 12 min .
z
a
(dijagram C.30 na str.178 Tehnologija termike obrade elika)
F0 j
Furijeov kriterijum
120
Diplomski-master rad
39
Gustina:
7850
575
38,75
W
m C
J
(tabela C.6 na str. 187 Tehnologija termike obrade elika)
kg C
kg
m3
60
Karakteristina dimenzija: X
Biov kriterijum: Bi
Temperaturni kriterijum
Furijeov kriterijum:
F0 j
W
m2 C
38,75
575 7850
(tabela
8,58 10
m2
s
.1.4 )
0,013m
60
0,013 0,02
38,75
za jegro:
a z
X2
200
tj
ts
to
ts
F0j
550 550
20 550
X2
a
Iz navedenih razloga za predhodni zupanik (1.01.) usvajamo vreme dranja od 100 min.
i hlaenje na vazduhu u trajanju od 30 min.
Diplomski-master rad
40
Gustina:
7850
575
38,75
W
m C
J
(tabela C.6 na str. 187 Tehnologija termike obrade elika)
kg C
kg
m3
60
Karakteristina dimenzija: X
Biov kriterijum: Bi
Temperaturni kriterijum
W
m2 C
38,75
575 7850
C
(tabela
8,58 10
m2
s
.1.4 )
0,013m
60
0,013 0,02
38,75
za jegro:
tj
ts
to
ts
550 550
20 550
2
a z
j X
200
F
3939 sec 66 min
z
0
X2
a
(dijagram C.30 na str. 178 Tehnologija termike obrade elika)
Furijeov kriterijum: F0 j
Diplomski-master rad
27
W
mC
41
Specifina toplota: C
Gustina:
7850
606
J
kg C
kg
m3
a
Biov kriterijum: Bi
W
m2 C
0,013m
200
0,013
27
Temperaturni kriterijum
(tabela
200
Karakteristina dimenzija: X
za jegro:
27
606 7850
5,68 10
m2
s
.1.4 )
0,096
tj
ts
to
ts
900 900
20 900
2
a z
j X
80
F
2380 s 39 min .
z
0
X2
a
(dijagram C.30 na str. 178 Tehnologija termike obrade elika)
F0 j
Furijeov kriterijum:
Specifina toplota: C
Gustina:
7850
kg
m3
Diplomski-master rad
501,6
52,25
W
m C
J
(tabela C.6 na str.187 Tehnologija termike obrade elika)
kg C
42
Biov kriterijum: Bi
Temperaturni kriterijum
W
m2 C
0,013m
20
52,25
501,6 7850
(tabela
1,327 10
m2
s
.1.4 )
20
0,013 0,005
52,25
za jegro:
tj
ts
to
ts
180 180
20 180
2
a z
j X
90
F
1146 sec 19 min .
z
0
X2
a
(dijagram C.30 na str. 178 Tehnologija termike obrade elika)
Furijeov kriterijum: F0 j
Diplomski-master rad
43
Gustina:
7800
532,95
39
W
m C
J
(tabela C.6 na str. 187 Tehnologija termike obrade elika)
kg C
kg
m3
W
m2 C
60
Karakteristina dimenzija: X
40 25 10
2
Biov kriterijum: Bi
Temperaturni kriterijum
60
0,0075
39
za jegro:
39
532,95 7800
(tabela
9,38 10
m2
s
.1.4 )
0,0075m
0,0115
tj
ts
to
ts
550 550
20 550
2
a z
j X
300
F
1799 sec 30 min.
z
0
X2
a
(dijagram C.30 na str.178 Tehnologija termike obrade elika)
Furijeov kriterijum
F0 j
44
Gustina:
7800
532,95
39
W
m C
J
(tabela C.6 na str.187 Tehnologija termike obrade elika)
kg C
kg
m3
W
m2 C
60
Karakteristina dimenzija: X
40 25 10
2
Biov kriterijum: Bi
Temperaturni kriterijum
Furijeov kriterijum:
F0 j
60
0,0075
39
za jegro:
a z
X2
300
39
532,95 7800
9,38 10
m2
s
.1.4 )
(tabela
0,0075m
0,0115
tj
ts
to
ts
F0j
550 550
20 550
X2
a
Diplomski-master rad
36,63
W
mC
45
Specifina toplota: C
Gustina:
7800
648
J
(tabela C.6 na str.187 Tehnologija termike obrade elika)
kg C
kg
m3
a
200
Karakteristina dimenzija: X
40 25 10
2
Temperaturni kriterijum
7,25 10
m2
s
W
m2 C
Biov kriterijum: Bi
36,63
648 7800
200
0,0075
36,63
za jegro:
0,0075 m
0,041
tj
ts
to
ts
900 900
20 900
2
a z
j X
80
Furijeov kriterijum: F0
F0
620 s 10,3 min .
z
X2
a
(dijagram C.30 na str. 178 Tehnologija termike obrade elika)
j
Specifina toplota: C
Gustina
7800
476,06
45,5
W
mC
J
(tabela C.6 na str. 187 Tehnologija termike obrade elika)
kg C
kg
m3
Diplomski-master rad
46
W
m2 C
20
Karakteristina dimenzija: X
40 25 10
2
Biov kriterijum: Bi
Temperaturni kriterijum
20
0,0075
45,5
za jegro:
a z
X2
45,5
476,06 7800
(tabela
1,225 10
m2
s
.1.4 )
0,0075 m
0,0033
tj
ts
to
ts
180 180
20 180
X2
551 sec 9,2 min .
z
a
(dijagram C.30 na str. 178 Tehnologija termike obrade elika)
F0 j
Furijeov kriterijum
120
F0j
47
Diplomski-master rad
48
Diplomski-master rad
49
Snaga pei: 30 kW
-
C): 460kg
Diplomski-master rad
50
Diplomski-master rad
51
Diplomski-master rad
52
Karakteristike ureaja:
-skale opsega Rockwell: A, B, C
(0-100HRA; 0-130HRB; 0-100HRC)
-rezolucija merenja: 0,1HR
-maksimalno optereenje:1417N (za HRC skalu)
-vreme opterenja: 0-30s (podesivo)
-maksimalne dimenzije predmeta:
vertikalno 190mm
horizontalno 150mm
-primenljiv za sve metale ravne povrine ili
cilindrine povrine prenika 3mm
-dimenzije ureaja: 580x270x740mm
-po standardu BS EN ISO 6508.02,
ASTM E 18
Slika26. Ureaj za merenje tvrdoe
PCE- HT550 [14]
Diplomski-master rad
53
quk
1.2 (2 qbz
qp
qgz
qzz
qv
qven )
1300 Kg
sr
m3
500 Kg
sr
m3
S LO
SD
200mm
200 mm
0.2m
0. 2 m
500 Kg
sr
sr
m3
250 Kg
m3
S SV
SD
200 mm
0.20 m
50mm 0.05m
54
t un
qbz
1
un
Fb1
S LO
FbI
LO
t sp
SD
FbII
D
S
FbIII
1
sp
Fb 4
-spoljanja povrina: Fb 4
1.460 1.505
2.1973m 2
Diplomski-master rad
55
900 C
tun
t1 896 C
t2
635 C
t3
50 C
49 C
t4
4.54
un
4.54
un
Tun
100
t un
900 273
100
T1
100
2.56
t1
896 273
100
296 .720
t1
2.56
900 896
un
t un
900 896
W
m 2 C
11.3 2
(str. 1 za t 4 49 C i t vazd t sp 20 C iz tabele
sp
m C
Koeficijent provoenja toplote za sloj od lake opeke:
t t
0.407 0.349 10 3 1 2 0.407 0.349 10
LO
2
896 635
2
Diplomski-master rad
0.185
0.674
1-1)
W
m C
W
mC
56
2
2
51.03
W
mC
t un
qbz
un
qbz
S LO
FbI
LO
1
Fb1
1
296 .72 0.715
0.20
0.674 1.04
t sp
S
FbIII
SD
FbII
D
900 20
0.20
0.185 1.74
qbz
1
sp
Fb 4
0.005
1
51.03 2.186 11.3 2.1973
924.7W
t2
t1
t un
t1
qbz
qbz
un Fb1
S LO
LO FbI
t3
t2
qbz
t4
t3
qbz
900
895.64 C
895.64 924.7
0.20
0.674 1.04
631.8 C
631.8 924.7
0.20
0.185 1.74
57.3 C
57.3 924,7
0.005
51.03 2,186
57.2 C
SD
D FbII
S
924.7
296.72 0.715
FbIII
qp
1
un
Diplomski-master rad
Fp1
S LO
LO FpI
tun t sp
SD
D FpII
S
FpIII
1
sp Fp 4
57
1,5 1,5
-spoljanja povrina: Fp 4
1,51 1,505
2,25m 2
2,27 m 2
Kako bi odredili potrebne koeficijente prenosa toplote , kao i koeficijente provoenja toplote ,
moramo predpostaviti temperature odgovarajuih povrina:
900 C
635 C
50 C
4.54
un
4.54
un
Diplomski-master rad
896 C
Tun
100
tun
900 273
100
T1
100
t1
900 896
49 C
896 273
100
2.56
tun
t1
2.56
900 896
58
un
296 .72
W
m 2 C
sp
11.3
W
m 2 C
(str. 1 za
49 C i t vazd
t4
20 C iz tabele
t sp
896 635
2
50 49
2
51.03
1-1)
0.674
0.185
W
m C
W
m C
W
mC
qp
900 20
0.20
0.20
0.674 1.1 0.185 1.84
1
296.72 0.77
qp
0.005
1
51.03 2.26 11.3 2.27
977W
t1
qp
t un
un
Fp1
977
296.72 0.77
900
t2
t1
qp
S LO
LO F pI
895 .7 977
t3
t2
qp
SD
D F pII
t4
t3
qp
F pIII
0.20
0.674 1.1
632 .1 C
632 .1 977
0.20
0.185 1.84
58.07 C
58.07 977
0.005
51.03 2.26
58.03 C
Diplomski-master rad
895.7 C
q gz
qp
977W
t un
qbz
1
un
Fz1
S LO
FzI
LO
t sp
SD
FzII
D
S
FzIII
1
sp
Fz 4
0.65 0.7
0.455m 2
1.05 1.1 1.155m2
Diplomski-master rad
60
900 C
896 C
580 C
45 C
44 C
4.54
un
4.54
un
Tun
100
tun
900 273
100
T1
100
2.56
t1
895 273
100
296 .906
t1
2.56
900 895
un
tun
900 895
W
m 2 C
896 580
2
2
2
Diplomski-master rad
51.26
1-1)
0.6646
0.178
W
m C
W
mC
W
mC
61
q zz
1
296.906 0.455
900 20
0.20
0.178 1.665
0.20
0.49 0.725
q zz
0.005
1
51.26 2.19 10.09 2.2046
770 .37W
770.37
296.906 0.455
894.3 C
t2
t1 q z
S LO
LO FzI
894.3 770.37
0.2
0.6646 0.725
t3
t2
qz
SD
D FzII
574.5 770.37
0.20
0.178 1.665
t4
t3
qz
FzIII
574.5 C
54.6 C
0.005
51.03 2.19
54.57 C
qbz
1
un
Fv1
tun t sp
S SV
SD
D FvI
SV FvII
1
Fv 4
sp
500 Kg
sr
S SV
SD
200 mm
sr
m3
250 Kg
m3
0.20 m
50mm 0.05m
Diplomski-master rad
62
0.65 0.70
0.455m 2
0.995m 2
1.6676 m 2
0.673m 2
900 C
896 C
300 C
50 C
63
4.54
un
4.54
Tun
100
t un
900 273
100
un
T1
100
2.56
t1
4
896 273
100
296 .72
t1
900 896
un
t un
2.56
900 896
W
m 2 C
0.244
0.082
1-1)
W
m C
W
m C
qv
900 20
1
296.72 0.455
0.2
0.244 0.673
qv
Diplomski-master rad
900
0.055
1
0.082 1.33 10.5 1.6676
492.5W
492.5
296.72 0.455
896.4 C
64
t2
t1
qv
SD
D FvI
t3
t2
qv
S SV
SV FvII
896.4 492.5
0.20
0.244 0.673
296.5 492.5
0.055
0.082 1.33
48.1 C
296.5 C
qven
tun t sp
v
Gde su:
v
dv
16.7
W
- koeficijent provoenja toplote za 4970
m C
tun
t sp
d2
4
q ven
0.04 2
4
16.7
900 20
1.26 10
0.5
36.9W
quk
quk
1.2 (2 qbz
qp
qgz
qzz
qv
qven )
6123.8W
k=1.2 stepen sigurnosti zbog toga to obloga vremenom gubi svoje karakteristike
Diplomski-master rad
65
Quk
Quk
Qk
Qob
Qp
Gde su:
Qk
2.198 10 8 J
gde su:
Gkom 424.8kg - teina komada
J
C kom 575
- specifina toplota komada (tabela C5, na str. 187) [1]
Kg C
t kom
Qp
Gp C p t p
10 500 900
4.5 10 6 J
gde su:
Gp
Cp
500
tp
J
- specifina toplota pomonog elementa (tabela C5, na str. 187) [1]
Kg C
Diplomski-master rad
66
Qob
q gub (
gde su:
q gub 6123.8W - gubici kroz zidove, vrata i vratilo pei
z
125 150
cementacije
5.2.5. Energija koja je potrebna za zagrevanje arera
G C t
10 500 900
9.9 10 6 J
gde su:
G 22kg - teina pomonih elemenata
500
J
- specifina toplota pomonog elementa (tabela C5, na str. 187) [1]
Kg C
Qk
Qob
Qp
Qov
33.52 10 7 J
Quk
Gk
33.52 10 7
424 .8
7.89 10 5
J
kg
Qk
Quk
2.198 10 8
3.352 10 8
26409W
27 kW
0.66
1.3
Quk
z
1.3
d
Diplomski-master rad
3.352
10 8
275 60
67
Kao to je navedeno u poglavlju 4.0, nakon izbora potrebnih ureaja i pribora vrimo
proraun potrebnog broja svakog od njih.
Raspoloiv broj radnih sati odnosno minuta godinje:
Gde je:
- broj radnih dana u godini n=300
- broj smena po danu s=3
- broj radnih sati u jednoj smeni t=8
- stepen iskorienja opreme =0,8
kom/dan
kom/god
kom/ari
ari/god
Zupanik1.01.
3000
900 000
1440
625
Zupanik1.02.
300
90 000
360
250
Zupanik1.03.
1000
300 000
520
577
Diplomski-master rad
68
6.1. Proraun potrebnog broja komornih pei MKG2 IVA Industriefen GmbH
Proraun se vri tako to izraunamo ukupno vreme angaovanja pei i podelimo sa
raspoloivim vremenom u toku godine.
Tehnoloko
vreme(min)
Vaenje
are(min)
arenje
Predgrevanje
Cementacija
Kaljenje
Otputanje
5
5
5
140
55
184
10
117
150
60
189
15
127
93750
37500
118125
9375
79375
arenje
Predgrevanje
Cementacija
Kaljenje
Otputanje
5
5
5
166
86
194
13
129
176
91
199
18
139
44000
22750
49750
4500
34750
arenje
Predgrevanje
Cementacija
Kaljenje
Otputanje
5
5
5
130
42
175
8
109
140
47
180
13
119
80780
27119
103860
7501
68663
Radni deo
Operacija
Zup.1.01.
Zup.1.02.
Zup.1.03.
5
5
5
5
5
5
Diplomski-master rad
69
Radni deo
Zupanik 1.01.
60
37500
Zupanik 1.02.
60
15000
Zupanik 1.03.
60
34620
Diplomski-master rad
70
Redni
broj
Naziv ureaja
Vienamenska
MKG2
Endogenerator
G-750-G
Broj
komada
Proizvoa
komorna
Ureaja
za
pranje
odmaivanje WDP-8-G
pe IVA
Industriefen
GmbH
IPSEN
i
IPSEN
Kran
GOA
Smederevska Palanka
Runi hidraulini
viljukar
Liftech
Beograd
Diplomski-master rad
71
Broj
komada
Ukupna
povrina(m2)
Vienamenska komorna pe
11,51
34,55
5,36
5,36
Endogenerator
2,38
4,76
Kran
Komandni orman
Sto za deariranje
0,16
0,48
Redni
broj
Naziv ureaja
Redni
broj
Naziv labaratorije
Povrina
(m2)
15
Hemijska laboratorija
Metalografska laboratorija
Diplomski-master rad
72
Redni
broj
Vrsta skladita
Povrina
(m2)
Ulazno skladite
30
30
Skladite za arere
20
20
Redni
broj
Vrsta prostora
Povrina
(m2)
Kancelarija
20
Pomone prostorije
30
Prostor
Povrina
(m2)
Za smetaj opreme
61,15
Za laboratorije
39
Za skladita
100
Za poslovni prostor
50
Diplomski-master rad
73
74
75
8.0 ZAKLJUAK
U ovom radu je predstavljeno kako na osnovu godinje proizvodnje odreenog proizvoda
i zahteva koje treba da zadovolji taj proizvod, projektovati tehnologiju i pogon termike obrade
sa definisanjem pojedinih ureaja. Mora se obratiti panja na veliinu serije kako bi ureaji i
oprema bili to iskorieniji. Njihov raspored u pogonu treba da bude reen u saglasnosti sa
tokom pojedinih operacija, a rastojenje izmeu njih nemetano manervisanje arom. Kada je
re o projektovanju same tehnologije neophodno je definisati vremena i temperature odnosno
brzine zagrevanja, hlaenja i vremena zadravanja na odreenoj temperaturi. Pored toga
neophodno je odrediti medij odnosno sredstvo u kome e se odvijati pojedine operacije.
Projektovanje pogona termike obrade nema nikakvog znaaja bez celovite ekonomske
analize kojom bi se odredila ekonomska opravdanost. Takva analiza je veoma kompleksna jer
treba da obuhvati trokove proizvodnje (priprema proizvodnje, potroni materijal, energenati,
radna snaga...), trokove cele investicije izgradnje i opremanja pogona. Takoe treba da sadri
istraivanje trita i pretpostavku cene proizvoda na osnovu trokova proizvodnje. Ta cena mora
biti konkurentna na tritu pri emu se podrazumeva neki zadovoljavajui kvalitet. Poreenjem
predpostavljenog godinjeg profita koji se odreuje na osnovu istraivanja trita i ukupnih
trokova uranavajui i cenu investicicje izgradnje pogna lako se moe odrediti potrebno vreme
za koje bi se isplatila investicija u jedan takav pogon termike obrade. Teko je unapred
predivdeti tanost ekonomske opravdanosti pa se zato obavljanju takvim analizama posveuje
dosta vremena i anguje veliki broj razliitih strunjaka.
Diplomski-master rad
76
LITERATURA
[1]http://www.mfkg.kg.ac.rs/index2.php?option=com_docman&task=doc_view&gid=842&Item
id=27 (14.05.2011.)
[2]http://afrodita.rcub.bg.ac.rs/~rzoran/THO%20RPC.pdf (14.05.2011.)
[3]Slobodan Martinovi, Projektovanje savremenog ureaja za termiku obradu
karbonitriranjem, Diplomski rad, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2009.
[4]Ilija Panteli Tehnologija termike obrade elika I, II, Novi Sad, 1974.
[5]http://saltsandchemicals.tradeindia.com/Exporters_Suppliers/Exporter14284.209964/Carburiz
ing-Nitriding-Salts.html (14.05.2011.)
[6]http://www.mf.unze.ba/materijali/dijagram.htm(31.05.2011.)
[7]http://www.directindustry.com/prod/nabertherm/car-bottom-furnaces-16539-36580.html
(19.05.2011.)
[8]http://www.gobizkorea.com/blog/ProductView.do?blogid=ysfurnace&id=812907
(19.05.2011.)
[9]http://www.samgasplants.com/endo-exogas-generators.html (19.05.2011.)
[10] http://www.iva-online.com/images/p3-02gr.jpg (19.05.2011.)
[11]http://www.iva-online.com/download/MKG_MKE_GB_01_05.pdf (19.05.2011.)
[12] http://www.furnaceeng.co.uk/db22.JPG (19.05.2011.)
[13]http://www.pce-instruments.com/english/product_info.php/info/p11146_Durometer-PCEHT-550.html (19.05.2011.)
[14] http://www.econox.ch/E/carbomonitor.php?onglet=atmospherecontrol (19.05.2011.)
Diplomski-master rad
77